Dopunske mirovine važan su izvor prihoda za mnoge Europljane. S obzirom na to da se koordinacija socijalne sigurnosti ne odnosi na većinu dopunskih sustava, EU je postigao sporazum o posebnim pravilima za zaštitu prava na dopunsku mirovinu mobilnih radnika. Ta se pravila primjenjuju na mirovinske sustave na temelju zaposlenja („strukovno mirovinsko osiguranje”).

Zašto je važno štititi prava na dopunsku mirovinu?

Radnici prilikom selidbe unutar EU-a mogu izgubiti mirovinska prava zbog određenih pravila dopunskih mirovinskih sustava.

U okviru sustava od korisnika se može tražiti ispunjenje određenih uvjeta prije nego što neopozivo steknu ili „ostvare” mirovinska prava. Primjerice, zaposlenik koji napusti posao i preseli se u drugu državu članicu ne može steći mirovinska prava ako nije radio za poslodavca dovoljno dugo.

Premda su radniku mirovinska prava dodijeljena kada on napusti sustav, njihova vrijednost u budućnosti može biti smanjena inflacijom, osim ako su mirovinska prava očuvana na odgovarajući način prilagođavanjem vrijednosti kroz vrijeme.

Jednako postupanje i prekogranična plaćanja

Direktiva 98/49/EZ o zaštiti prava na dopunsku mirovinu zaposlenih i samozaposlenih osoba koje se kreću unutar Zajednice predstavljala je prvi korak prema otklanjanju prepreka slobodnom kretanju u pogledu dopunskih mirovina. Glavne odredbe mogu se sažeti na sljedeći način:

• Ostvarena mirovinska prava osobe koja napusti mirovinski sustav preseljenjem u drugu državu članicu moraju se očuvati na isti način kao i za osobu koja ostaje u istoj državi članici.
• Korisnici dopunskog mirovinskog sustava imaju pravo na primanje naknada u bilo kojoj državi članici.

Stjecanje i očuvanje prava na dopunsku mirovinu

Direktiva 2014/50/EU o stjecanju i očuvanju prava na dopunsku mirovinu donesena je 16. travnja 2014. Njome se utvrđuju minimalni standardi za zaštitu mirovinskih prava mobilnih radnika, a države članice morale su je prenijeti u nacionalno zakonodavstvo do 21. svibnja 2018.:

1. Stjecanje
2. Mirovinska prava neopozivo su stečena („ostvarena”) u roku od tri godine nakon početka radnog odnosa.
3. Vlastiti doprinosi zaposlenika ne mogu se nikad izgubiti. To znači da se zaposleniku, ako napusti mirovinski sustav prije nego što ostvari prava, isplaćuju njegovi vlastiti doprinosi.
4. U okviru sustava ne smije se utvrditi minimalna dob za ostvarivanje prava iznad 21 godine.
2. Očuvanje
3. Pri napuštanju mirovinskog sustava, radnik ima pravo zadržati mirovinska prava koja je ostvario u sustavu, osim ako ih odluči primiti u obliku kapitaliziranih sredstava.
4. Mirovinska prava bivšeg radnika moraju se očuvati pošteno u usporedbi s pravima sadašnjih radnika. Načini očuvanja mogu se razlikovati ovisno o naravi sustava. Primjerice, vrijednost mirovinskih prava može se prilagoditi u skladu sa:
   • stopom inflacije ili razinama plaća (obično u sustavu utvrđenih naknada)
   • povratom od ulaganja u okviru sustava (obično u sustavu utvrđenih doprinosa).
3. Informacije
4. Radnici imaju pravo na informacije o utjecaju moguće mobilnosti na njihova mirovinska prava.
5. Bivši radnici i osobe koje su ih nadživjele (ako se sustavom osiguravaju naknade za nadživjele osobe) imaju pravo na informacije o vrijednosti svojih prava i postupanju s njima.

Direktiva se primjenjuje na radnike koji se sele iz jedne države članice u drugu. Ipak, države članice mogu proširiti iste standarde na radnike koji promijene posao unutar iste države članice.

Direktivom nije obuhvaćena prenosivost dopunskih mirovina, odnosno mogućnost prijenosa mirovinskih prava u novi sustav u slučaju profesionalne mobilnosti.

Komisija je 6. srpnja 2020. donijela izvješće o primjeni Direktive 2014/50/EU.