© Adobe Stock

U skladu s ciljevima održivog razvoja i europskim stupom socijalnih prava, pravednost i solidarnost glavni su ciljevi i načela europskog zelenog plana, koji uključuje:

• paket „Spremni za 55 %” za postizanje klimatskog cilja EU-a za 2030.
• plan REPowerEU za ubrzavanje zelene tranzicije i postizanje energetske sigurnosti
• Unijin opći program djelovanja za okoliš do 2030. za promicanje dobrobiti i blagostanja u zdravom okolišu.

Pravedna zelena tranzicija: glavna područja djelovanja

Osiguravanje pravedne tranzicije prema klimatskoj neutralnosti

U Preporuci Vijeća od 16. lipnja 2022. o osiguravanju pravedne tranzicije prema klimatskoj neutralnosti utvrđene su sveobuhvatne smjernice za države članice o paketima politika potrebnima kako u zelenoj tranziciji nitko ne bi bio zapostavljen.

Daljnje mjere koje poduzima Komisija uključuju:

• nadzor provedbe
• suradnju s dionicima, među ostalim u kontekstu Europskog foruma za zapošljavanje i socijalna prava održanog 16. i 17. studenoga 2022., s naglaskom na socijalnoj dimenziji zelene tranzicije 
• daljnji razvoj baze dokaza, primjerice unapređenjem prikupljanja podataka i ispitivanjem javnog mnijenja kad je riječ o percepciji pravednosti zelene tranzicije i njezinim stvarnim učincima na terenu na lokalnoj razini i razini poduzeća.

Europski semestar i upravljanje energetskom unijom i djelovanjem u području klime glavni su okviri za praćenje napretka, kao u godišnjim izvješćima po zemljama u kontekstu europskog semestra.

Zapošljavanje, vještine, socijalni i distribucijski aspekti zelene tranzicije

Kako bi prikupila informacije za donošenje politika na temelju dokaza, Komisija istražuje i analizira aspekte zapošljavanja i vještina te socijalne i distribucijske aspekte zelene tranzicije, kao i promjenjiv geopolitički kontekst i rast cijena energije.

Glavni su projekti zajednički projekti Glavne uprave za zapošljavanje, socijalna pitanja i uključivanje (GU EMPL) i Zajedničkog istraživačkog centra (JRC) o:

• procjeni i praćenju distribucijskih učinaka zelenog plana i učinaka zelenog plana na zapošljavanje (GD-AMEDI)
• procjeni distribucijskih učinaka i izravnih i neizravnih socioekonomskih posljedica geopolitičkih kretanja te o socioekonomskom testiranju otpornosti za potrebe scenarija budućih cijena energije (AMEDI+).

Komisija provodi istraživanja i u drugim ključnim područjima, kao što su prilagodba klimatskim promjenama, pravedna otpornost i siromaštvo u pogledu prijevoza.

U izvješću o strateškim predviđanjima iz 2022. ističu se kompromisi i sinergije između zelene i digitalne tranzicije, čime se povećava usmjerenost na dinamičnu usklađenost, pripravnost i otpornost.

Za potporu osmišljavanju i provedbi konkretnih rješenja koja doprinose pravednoj tranziciji na terenu, Komisija je 2022. objavila poziv na podnošenje prijedloga za socijalne inovacije za pravednu zelenu i digitalnu tranziciju, u kojem je pozvala aktere socijalne ekonomije, ustanove za osposobljavanje, lokalna tijela, relevantne zajednice i druge dionike da podnesu prijedloge za osmišljavanje, pokusno izvođenje i testiranje inovativnih mjera za promicanje pravedne tranzicije na terenu. Odabrani projekti provest će se u razdoblju 2023. – 2024.

Pravedna tranzicija na svim razinama

Komisija aktivno surađuje s dionicima na osmišljavanju, provedbi i praćenju politika pravedne tranzicije i povezanih mjera, uključujući:

• europske socijalne partnere
• platformu za pravednu tranziciju
• industrijski forum
• platformu za održivo financiranje
• Europsku savjetodavnu skupinu za financijsko izvještavanje (EFRAG)
• Europski savez za pravednu tranziciju
• EU-ov poslovni savez za pravednu tranziciju
• centre za pravednu tranziciju i drugo.

Komisija promiče pravednu tranziciju na međunarodnoj razini u kontekstu vanjske energetske strategije EU-a i ciljeva održivog razvoja. Sudjeluje u međunarodnim događanjima i konferencijama te surađuje s međunarodnim dionicima, uključujući:

• konferencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (COP)
• sastanke i inicijative u okviru ministarskog foruma za čistu energiju (CEM), uključujući zajedničko vođenje inicijative CEM-a Jačanje položaja građana: Vještine i uključivost za pravednu tranziciju s Kanadom i SAD-om
• Međunarodnu organizacija rada (ILO), među ostalim putem prvog paviljona EU-a i ILO-a za pravednu tranziciju na konferenciji COP 27 
• Međunarodnu agenciju za energiju (IEA), uključujući nedavno izvješće o razvoju vještina i uključivosti za prelazak na čistu energiju
• Svjetsko energetsko vijeće i njegov rad na humanizaciji energije.

Pravedna digitalna tranzicija: glavna područja djelovanja

Komisija analizira politike i provodi istraživanja o dimenziji pravednosti digitalne tranzicije u kontekstu digitalnog desetljeća i kao potporu europskim digitalnim pravima i načelima. Kako bi dodatno unaprijedila te dvije inicijative, Komisija surađuje s dionicima na pitanjima digitalnog jaza i ciljeva u području digitalnih vještina.

Budućnost rada

Suradnjom s JRC-om na temi radnih mjesta u budućnosti (FutureJobs) Komisija nastoji steći bolji uvid u budućnost rada i socioekonomsku dimenziju digitalne transformacije, uključujući rad putem platformi (provedbom predstojećeg trećeg istraživanja COLLEEM), kao i učinke automatizacije usluga i algoritamskog upravljanja na tržište rada. Komisija radi na proširenju tog projekta kako bi mogla procijeniti sinergije između zelene i digitalne tranzicije.

U okviru europskog istraživačkog prostora Komisija pokreće novu istraživačku aktivnost ERA4FutureWork s ciljem stvaranja prostora za okupljanje dionika radi razmjene informacija o nedostacima u području istraživanja i inovacija, prioritetima i mogućnostima financiranja za budućnost rada. Pokrenut će dijalog s državama članicama i istraživačkom zajednicom o najvećim novim poteškoćama s kojima se suočavaju poduzeća i radnici u EU-u, uključujući ulogu istraživanja i inovacija u olakšavanju pravedne zelene i digitalne tranzicije.

Doprinos programu Obzor Europa

U okviru svoje nove uloge u području istraživanja GU EMPL doprinosi i programiranju, provedbi i upravljanju programom Obzor Europa, okvirnim programom za istraživanja i inovacije vrijednim 95,5 milijardi eura, i to:

• zajedničkim oblikovanjem strateških planova za program Obzor Europa
• supredsjedanjem i izradom programa rada za 2. klaster (kultura, kreativnost i uključivo društvo), uključujući prijedloge za nove teme istraživanja u području vještina, socijalne zaštite, mobilnosti radne snage, uvjeta zapošljavanja i socijalnih prava, na primjer:
  • pružanje potpore u svijetu rada koji se mijenja i socijalna zaštita
  • utvrđivanje glavnih pokretača trendova nejednakosti
  • integriranje novih tehnologija u obrazovanje i osposobljavanje
  • praćenje učinaka promjena u lancima opskrbe i trgovinskim tokovima na zapošljavanje i društvo
  • izgradnja platforme znanja i mreže za procjenu socijalnog učinka politika zelene tranzicije
• redovitim uključivanjem aspekata zapošljavanja i vještina, socijalnih aspekata te aspekata društvenih i humanističkih znanosti u programe rada drugih klastera i dijelova programa, posebno:
  • 1. klastera: zdravlje
  • 4. klastera: digitalizacija, industrija i svemir
  • 5. klastera: klima, energija i mobilnost
  • misija i partnerstava u okviru programa Obzor Europa
  • EIT-ovih zajednica znanja i inovacija
  • infrastruktura za društvena istraživanja (ESS, ERIC-SHARE)
• provođenjem studija i preispitivanjem politika o ulozi istraživanja i inovacija u pravednoj zelenoj i digitalnoj tranziciji, organiziranjem seminara s istraživačima te komunikacijom s korisnicima istraživanja u području društvenih i humanističkih znanosti
• prikupljanjem povratnih informacija o politikama i uključivanjem rezultata istraživanja i inovacija u donošenje politika na razini EU-a i na nacionalnoj razini.