Preobrazba našeg gospodarstva i društva

Europski zeleni plan pruža smjernice za zelenu preobrazbu.

Svih se 27 država članica EU-a obvezalo dati svoj doprinos preobrazbi Europe u prvi klimatski neutralan kontinent do 2050. Kako bismo to postigli, obvezale su se da će do 2030. smanjiti emisije za barem 55 % u odnosu na razine iz 1990. 

Time će se stvoriti nove prilike za inovacije, ulaganja i otvaranje radnih mjesta, kao i za:

  • electric car smanjivanje emisija
  • worker otvaranje radnih mjesta i rast 
  • House suzbijanje energetskog siromaštva
  • wind farm smanjivanje ovisnosti o energiji koja potječe iz zemalja izvan EU-a
  • runner poboljšanje našeg zdravlja i dobrobiti

Uz to, stvorit će se prilike za svakoga, ranjivim građanima pružat će se potpora suzbijanjem nejednakosti i energetskog siromaštva te će se jačati konkurentnost europskih poduzeća.

Održiv promet za svakoga

transport

Europska komisija predlaže ambicioznije ciljeve za smanjenje emisija CO2 iz novih automobila i kombija.

  • 55 % smanjenje emisija iz automobila do 2030.
  • 50 % smanjenje emisija iz kombija do 2030.
  • 0 emisija iz novih vozila do 2035.

Komisija potiče i jačanje tržišta za vozila s nultim i niskim emisijama. Konkretno, nastoji građanima osigurati potrebnu infrastrukturu za punjenje tih vozila za kraće i duže vožnje.

Uz to, cestovni promet bit će od 2026. uključen u sustav trgovanja emisijama, čime će se odrediti cijena onečišćenja i potaknuti korištenje čišćih goriva i ulaganja u čiste tehnologije.

Komisija predlaže da se cijene ugljika određuju i za sektor zrakoplovstva, koji je dosad bio izuzet. Predlaže i promicanje održivih zrakoplovnih goriva, pri čemu bi svi zrakoplovi koji polijeću iz zračnih luka u EU-u morali primati održiva mješovita goriva.

Kako bi se osigurao pravedan doprinos pomorskog sektora nastojanjima da se naše gospodarstvo dekarbonizira, Komisija predlaže da se određivanje cijena ugljika proširi i na taj sektor. Osim toga, Komisija će odrediti ciljeve i za veće luke koje će opskrbljivati brodove električnom energijom s kopna i tako smanjiti korištenje goriva koja onečišćuju i smanjuju lokalnu kvalitetu zraka.

Predvodnici treće industrijske revolucije

industry

Novi će prijedlozi utjecati na cijele lance vrijednosti u sektorima kao što su promet, energetika, građevinarstvo i inovacije, čime će se doprinijeti otvaranju održivih, lokalnih i dobro plaćenih radnih mjesta u cijeloj Europi.

  • 35 milijuna zgrada moglo bi se obnoviti do 2030.
  • 160 000 novih zelenih radnih mjesta moglo bi se otvoriti u građevinskom sektoru do 2030.

Očekuje se da će se zahvaljujući elektrifikaciji gospodarstva i većem korištenju energije iz obnovljivih izvora povećati stopa zaposlenosti u tim sektorima. Povećanje energetske učinkovitosti zgrada dovest će i do otvaranja novih radnih mjesta u građevinarstvu i veće potražnje za lokalnim radnicima.

Kako bismo zadržali svoju klimatsku ambiciju, moramo osigurati da nastojanja naše industrije da smanji emisije ne potkopava nelojalna konkurencija iz inozemstva.

Stoga Komisija predlaže mehanizam kojim bi se osiguralo da poduzeća koja uvoze u EU, čak i kad su iz zemalja s manje strogim klimatskim pravilima, moraju plaćati cijenu ugljika.

Čišći energetski sustav

energy

Komisija predlaže da se obvezujući cilj udjela energije iz obnovljivih izvora u kombinaciji izvora energije u EU-u poveća na 40 %. Prijedlozima se promiče upotreba obnovljivih goriva kao što je vodik u industriji i prometu te se uvode dodatni ciljevi.

Osim toga, smanjenje potrošnje energije neophodno je za smanjenje emisija i troškova energije za potrošače i industriju. Komisija predlaže da se ciljevi uštede energije na razini EU-a povećaju i postanu obvezujući kako bi se ukupna potrošnja primarne energije i krajnja potrošnja energije do 2030. smanjile za 36 – 39 %.

  • 40 % novi cilj za energiju iz obnovljivih izvora do 2030.
  • 36 – 39 % novi cilj za energetsku učinkovitost do 2030.

Zelenu tranziciju treba poduprijeti i porezni sustav za energente davanjem odgovarajućih poticaja. Komisija predlaže usklađivanje minimalnih poreznih stopa za grijanje i promet s našim klimatskim ciljevima, uz istodobno ublažavanje socijalnog učinka i pružanje potpore ranjivim građanima.

Obnova zgrada za zeleniji način života

buildings

Iz novog socijalnog fonda za klimatsku politiku pružat će se potpora građanima EU-a koji su najviše pogođeni ili im prijeti energetsko siromaštvo ili siromaštvo u pogledu mobilnosti. Taj će fond pomoći u smanjenju troškova za one koji su najizloženiji promjenama kako bi se osiguralo da tranzicija bude pravedna i da nitko ne bude zapostavljen.

Osigurat će se ukupno 72,2 milijarde eura tijekom sedam godina za obnovu zgrada, pristup mobilnosti s nultim i niskim emisijama, pa čak i za potporu dohotku.

Osim domova, moraju se obnoviti i javne zgrade kako bi se više koristila energija iz obnovljivih izvora i kako bi bile energetski učinkovitije.

Komisija predlaže:

  • uvođenje obveze za države članice da svake godine obnove barem 3 % ukupne površine svih javnih zgrada
  • određivanje referentne vrijednosti od 49 % energije iz obnovljivih izvora u zgradama do 2030.
  • uvođenje obveze za države članice da svake godine do 2030. povećavaju uporabu energije iz obnovljivih izvora u grijanju i hlađenju za +1,1 postotni bod.

Djelovanje u skladu s prirodom za zaštitu našeg planeta i zdravlja

nature

Obnova prirode i omogućavanje ponovnog procvata bioraznolikosti brzo je i jeftino rješenje za apsorpciju i skladištenje ugljika.

Komisija stoga predlaže obnovu europskih šuma, tala, močvarnih zemljišta i tresetišta. Time će se povećati apsorpcija ugljikova dioksida i otpornost našeg okoliša na klimatske promjene.

Kružnim i održivim upravljanjem tim resursima:

  • poboljšat će nam se uvjeti za život
  • održavat će se zdravlje okoliša
  • omogućit će se otvaranje kvalitetnih radnih mjesta
  • pružat će se održivi izvori energije.

Ciljevi za prirodni ponor ugljika:

  • 230 Mt stari cilj 
  • 268 Mt trenutačni ponor ugljika
  • 310 Mt novi cilj

Upotreba bioenergije doprinosi postupnom prestanku upotrebe fosilnih goriva i dekarbonizaciji gospodarstva EU-a, ali mora biti održiva. Komisija predlaže stroge nove kriterije za izbjegavanje neodržive sječe šuma i zaštitu područja velike vrijednosti u pogledu bioraznolikosti.

Intenzivnije globalno djelovanje u području klime

global action

Pozitivan je primjer europski zeleni plan, koji je potaknuo glavne međunarodne partnere da odrede rok do kojeg će postati klimatski neutralni.

Ulaganjem u tehnologije za energiju iz obnovljivih izvora razvijamo stručno znanje i proizvode od kojih će koristi imati i ostatak svijeta.

U okviru prelaska na zeleni promet osnovat ćemo vodeća svjetska poduzeća koja će biti na usluzi sve većem globalnom tržištu. U suradnji s međunarodnim partnerima smanjit ćemo emisije u pomorskom i zračnom prometu u cijelom svijetu.

EU će te prijedloge i ideje podijeliti s međunarodnim partnerima na UN-ovoj konferenciji o klimatskim promjenama (COP26) u studenome u Glasgowu.

  • 30 % sredstava iz EU-ova Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju dodjeljuje se za potporu postizanju klimatskih ciljeva 
  • Trećina javnih sredstava za financiranje borbe protiv klimatskih promjena u svijetu potječe iz EU-a i njegovih država članica

Key steps

  • December 2019

    Commission presents European Green Deal, committing to climate neutrality by 2050

  • March 2020

    Commission proposes European Climate Law to write 2050 climate neutrality target into binding legislation

  • September 2020

    Commission proposes new EU target to reduce net emissions by at least 55% by 2030, and add it to the European Climate Law

  • December 2020

    European leaders endorse Commission’s proposed target to reduce net emissions by at least 55% by 2030

  • April 2021

    Political agreement reached on European Climate Law by European Parliament and Member States

  • June 2021

    European Climate Law enters into force

  • July 2021

    Commission presents package of proposals to transform our economy, to reach our 2030 climate targets. European Parliament and Member States to negotiate and adopt package of legislation on reaching our 2030 climate targets

  • 2030

    EU to deliver a reduction of emissions of at least 55% compared to 1990 levels

  • 2050

    EU to become climate neutral

Dokumenti

PreuzimanjePDF - 7.5 MB
PreuzimanjePDF - 5.8 MB
PreuzimanjePDF - 10.2 MB
PreuzimanjePDF - 13.6 MB
PreuzimanjePDF - 5.2 MB
PreuzimanjePDF - 4.6 MB
PreuzimanjePDF - 8.8 MB
PreuzimanjePDF - 9.9 MB
PreuzimanjePDF - 370.1 KB
PreuzimanjePDF - 7 MB
PreuzimanjePDF - 7.1 MB
PreuzimanjePDF - 9.2 MB
PreuzimanjePDF - 13.3 MB
PreuzimanjePDF - 319.2 KB
PreuzimanjePDF - 1.1 MB
PreuzimanjePDF - 1.6 MB
PreuzimanjePDF - 975.4 KB