1988. - radi prilagodbe pristupanju Grčke (1981.), Španjolske i Portugala (1986.), strukturni fondovi uključuju se u sveobuhvatnu kohezijsku politiku kojom se uvode sljedeća ključna načela:
usredotočenost na najsiromašnije regije i regije koje najviše zaostaju
višegodišnje programiranje
strateško usmjeravanje ulaganja
uključenost regionalnih i lokalnih partnera
proračun: 64 milijarde ECU
1994 - 1999
1993. - Ugovorom iz Maastrichta uvode se tri novine:
1993. - stvara se Financijski instrument za smjernice u ribarstvu
1994.-99. - udvostručuju se sredstva za strukturne i kohezijske fondove te iznose jednu trećinu proračuna EU-a .
1995. - dodaje se poseban cilj kako bi se pružila podrška rijetko naseljenim regijama Finske i Švedske.
proračun: 168 milijardi ECU
2000 - 2006
2000. - 'Lisabonskom strategijom' prioriteti EU-a pomiču se prema rastu, stvaranju radnih mjesta i inovacijama, a prioriteti kohezijske politike prilagođavaju se toj promjeni.
2000.- 2004. - zahvaljujući pretpristupnim instrumentima financijska sredstva te znanje i iskustvo (know-how) dostupni su zemljama koje će pristupiti EU-u
2004. - deset novih zemalja pristupa EU-u (povećavajući time stanovništvo EU-a za 20 %, ali njegov BDP za samo 5 %).
proračun: 213 milijardi EUR za tadašnjih 15 članica; 22 milijarde EUR za nove države članice (2004. - 2006.)
2007 - 2013
2007.: Bugarska i Rumunjska pridružuju se Europskoj uniji
2013.: Hrvatska pristupa Europskoj uniji
Pojednostavljena pravila i strukture
Ključni elementi reforme su naglasak na transparentnost i komunikaciju i još veći fokus na rast i radna mjesta
Ključna područja ulaganja (25 % proračuna izdvojeno je za istraživanje i inovacije, a 30 % za ekološke infrastrukture i mjere za borbu protiv klimatskih promjena)
