Jacques Delors
Duša Europe
Vizionarski graditelj Europe
Neviđeni talent i nepokolebljivost Jacquesa Delorsa ostavili su neizbrisiv trag u povijesti Europske unije.
Od 1985. do 1995. Jacques Delors bio je predsjednik Europske komisije i u tom svojstvu vizionarski položio temelje nekih od najvećih postignuća europskog projekta.
Njegov desetogodišnji mandat nije bio samo crtica u povijesti, već cijela epoha korjenitih promjena koje su pridonijele oblikovanju Europske unije kakvu poznajemo danas.
Ostavština Jacquesa Delorsa utkana je u povijest Europe i vidljiva i dan-danas, tri desetljeća kasnije.
„Nekim je ljudima dovoljno prosvjedovati protiv trenutačnog stanja u društvu, a drugi ga aktivno nastoje promijeniti. Meni je draže biti jedan od tih drugih.”
Utvrđivanje europskog puta
Dugovječno nasljeđe jedinstva
Kad je Jacques Delors postao predsjednik Europske komisije, dočekala ga je kriza na cijelom kontinentu. Europskim gospodarstvom vladao je osjećaj pesimizma i u pitanje su dovedeni sami temelji europskog projekta. Pad Berlinskog zida, ponovno ujedinjenje Njemačke, raspad SSSR-a i ratovi u bivšoj Jugoslaviji obilježili su to razdoblje turbulentnih transformacija.
U tom je kontekstu vodstvo Jacquesa Delorsa bilo uzor otpornosti, a njegovo je odlučno djelovanje utabalo put jedinstvu.
Na kraju njegova trećeg mandata kao predsjednika Europske komisije 1995. Europska unija bila je otpornija, pravednija, snažnija i združenija nego ikad prije.
„Europu čine njezini građani.”
11. studenog 1989., pad Berlinskog zida
11. studenog 1989., pad Berlinskog zida
28. lipnja 1991., na fotografiji s njemačkim kancelarom Helmutom Kohlom
28. lipnja 1991., na fotografiji s njemačkim kancelarom Helmutom Kohlom
3. travnja 1991., na fotografiji s predsjednikom Poljske Lechom Wałęsom
3. travnja 1991., na fotografiji s predsjednikom Poljske Lechom Wałęsom
Stvaranje jedinstvenog tržišta
Jacques Delors odlučno je zagovarao europsku integraciju. Njegov zarazni entuzijazam pridonio je ujedinjenju država članica u zajedničkoj viziji i kulminirao potpisivanjem Jedinstvenog europskog akta. To je bio prvi korak na putu prema uspostavljanju jedinstvenog tržišta 1992., čime je omogućeno slobodno kretanje osoba, robe, kapitala i usluga.
„Vrijeme je da Europi udahnemo dušu.”
28. svibnja 1986., svečanost povodom uvođenja europske zastave
28. svibnja 1986., svečanost povodom uvođenja europske zastave
Euro, naša nova valuta
Jacques Delors znatno je pridonio stvaranju eura, uspostavi europske monetarne unije i sastavljanju Ugovora iz Maastrichta. Tim su ugovorom postavljeni temelji za novu jedinstvenu valutu, euro, te je stvorena Europska unija i pojam europskog građanstva.
Gorljiva predanost Jacquesa Delorsa radu na tim pitanjima bila je odraz njegove posvećenosti jedinstvu Europe.
„Euro je simbol europskog jedinstva. Moramo ga štititi i jačati.”
Europsko građanstvo: za istinsko zajedništvo
Jacques Delors znao je da je europski projekt mnogo više od gospodarske integracije.
Cilj mu je približiti ljude i stvoriti osjećaj ponosa unijom u kojoj smo zajedno jači.
Jacques Delors bio je jedan od stvaratelja schengenskog područja, zahvaljujući kojem danas više od 400 milijuna ljudi može slobodno putovati među državama članicama bez graničnih kontrola.
Zaslužan je i za Erasmus, EU-ov popularni program razmjene studenata, koji je postao jedan od najistaknutijih simbola EU-a.
„Sjetimo se prije svega da je Erasmus izrastao iz dubokih korijena Europe.”
Čovjek i njegovo nasljeđe
Jacques Delors rođen je u Parizu 20. srpnja 1925. Karijeru je započeo u Banque de France, nakon čega se počeo baviti politikom. Obnašao je razne funkcije, među ostalim funkcije ministra u Francuskoj i zastupnika u Europskom parlamentu.
Kao predsjednik Europske komisije i svjedok krvavog Drugog svjetskog rata prepoznao je da je mir temelj i glavni cilj Zajednice. Postizanju mira na kontinentu pridonosio je promičući blagostanje i jedinstvo.
20. svibnja 1985., na fotografiji s papom Ivanom Pavlom II.
20. svibnja 1985., na fotografiji s papom Ivanom Pavlom II.
8. listopada 1993., Jacques Delors prima Nelsona Mandelu, predsjednika ANC-a (Afričkog nacionalnog kongresa)
8. listopada 1993., Jacques Delors prima Nelsona Mandelu, predsjednika ANC-a (Afričkog nacionalnog kongresa)
1. svibnja 1985., na fotografiji s predsjednikom Sjedinjenih Američkih Država Ronaldom Reaganom
1. svibnja 1985., na fotografiji s predsjednikom Sjedinjenih Američkih Država Ronaldom Reaganom
Zbog njegovih zasluga u radu na europskom projektu Europsko vijeće imenovalo je 2015. Jacquesa Delorsa počasnim građaninom Europe, što je priznanje koje su dosad dobile samo tri osobe.
9. prosinca 1989., sastanak Europskog vijeća u Strasbourgu
9. prosinca 1989., sastanak Europskog vijeća u Strasbourgu
„Allons, courage, le Printemps de l’Europe est toujours devant nous!”
Au revoir, jedniče!
Izrađeno pomoću Shorthanda