dr. Qasim Chaudhry, potpredsjednik Znanstvenog odbora za zaštitu potrošača i predsjednik Radne skupine za nanomaterijale u kozmetičkim proizvodima

Europska komisija nedavno je od svojeg nezavisnog Znanstvenog odbora za zaštitu potrošača (engl. Scientific Committee on Consumer Safety – SCCS) zatražila da sastavi Mišljenje o sigurnosti nanooblika kao što su silicijev dioksid, hidrirani silicijev dioksid te silicijeva dioksida s modificiranom površinom kao što su silicijev dioksid sililat i silicijev dioksid dimetil sililat. Ti se nanomaterijali upotrebljavaju u kozmetičkim proizvodima s ispiranjem ili bez ispiranja za kosu, kožu, usne, lice i nokte.

Komisija se SCCS-u obraća svaki put kada postoji zabrinutost u vezi s opasnostima za zdravlje i sigurnost u pogledu potrošačkih proizvoda koji nisu hrana, uključujući kozmetičke proizvode i njihove sastojke. Sva uporaba nanomaterijala u kozmetičkim proizvodima u EU-u je zakonski uređena te se od svih društava koja se bave njihovom proizvodnjom zahtijeva da šest mjeseci prije stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju nanomaterijale o tome obavijeste Komisiju.

Komisija od SCCS-a može zatražiti da izradi znanstveno mišljenje o procjeni opasnosti kad zaprimi obavijest o određenom sastojku za koji postoji zabrinutost u vezi s potencijalnim učinkom na zdravlje, za koji još nije provedena odgovarajuća procjena opasnosti. 

To se doista dogodilo i u ovom slučaju – zaprimljene su ukupno 172 obavijesti o proizvodima koji sadržavaju jednu ili više od četiriju vrsta silicijeva dioksida u nanoobliku. 

U skladu sa svojim ovlastima SCCS je proučio podatke koje su dostavila poduzeća i relevantna znanstvena istraživanja koja su proveli stručnjaci objavljena na engleskom jeziku. Na kraju te temeljite provjere SCSS je u svojem Mišljenju objavljenom na internetu u ožujku 2015. zaključio da ne postoji dokaz da te vrste silicijeva dioksida u nano obliku probijaju kožu, ili da su otrovne, ali, što je jednako važno, da ne postoji dovoljno dokaza da se te mogućnosti u potpunosti mogu isključiti.  

Potrebno je više podataka o nanoproizvodima, posebice o penetraciji kroz kožu više vrsta silicijeva dioksida u nanoobliku namijenjenih za uporabu u kozmetičkim proizvodima, posebice na porezanoj ili oštećenoj koži te o mogućoj sustavnoj toksičnosti, prije nego što se ti proizvodi mogu smatrati sigurnima ili nesigurnima. 

Povrh toga, neke studije o drugoj vrsti silicijeva dioksida u nanoobliku koji se ne upotrebljava u kozmetičkim proizvodima ukazuju na potencijalne genotoksičke učinke, stoga je potrebno provesti dodatna istraživanja kako bi se isključila mogućnost da vrste silicijeva dioksida u nanoobliku koje se upotrebljavaju u kozmetičkim proizvodima imaju jednak učinak ako ih upiju stanice.

Potrošači mogu biti sigurni da Europska komisija budno štiti njihovo zdravlje i ukorak je sa svakim novim razvojem u uporabi kemijskih sastojaka ili nanomaterijala u potrošačkim proizvodima. Kako će se pojavljivati novi dokazi, SCCS će ponovno ocijeniti sigurnost uporabe silicijeva dioksida u nano obliku i objaviti svoje Mišljenje.

http://ec.europa.eu/dgs/health_food-safety/dyna/enews/enews.cfm?al_id=1594

S obzirom na nove dostupne informacije Europska komisija zatražila je od Znanstvenog odbora za nove i novoutvrđene zdravstvene rizike (SCENIHR) ažuriranje ranijih mišljenja o izloženosti elektromagnetskim poljima (EMF).

Elektromagnetska polja područje su koje ljude zanima i zabrinjava jer smo im, u većoj ili manjoj mjeri, ovisno o životnom stilu, mjestu življenja i rada te o nizu frekvencija izloženi u svakodnevnom životu.. Te frekvencije mogu biti iznimno niske (npr. od dalekovoda i transformatora električne energije), srednje (od indukcijskih ploča i drugih kućanskih uređaja) ili pak u rasponu radijskih frekvencija (od mobilnih telefona i drugih uređaja). 

Stručnjaci su kritički pregledali najvažnija znanstvena istraživanja o izloženosti elektromagnetskim poljima i utjecaju na zdravlje objavljena nakon posljednjeg Mišljenja (2009.) te su ih komentirali u novom Mišljenju „Mogući učinci izloženosti elektromagnetskim poljima (EMF) na zdravlje”, objavljenom 27. siječnja 2015. Analizirana znanstvena literatura uključuje više od 700 istraživanja provedenih nakon 2009. U načelu zaključci su pozitivni: rezultati aktualnih znanstvenih istraživanja pokazuju da štetni učinci po zdravlje ne postoje ako izloženost ostane ispod razine preporučene zakonodavstvom EU-a.

Međutim, u pogledu srednjeg frekvencijskog raspona, važan izvor izloženosti su indukcijske ploče, koje su posljednjih godina postale popularne. Osobe koje ih upotrebljavaju mogu zbog njih biti izložene magnetskim poljima većim od referentnih razina navedenih u smjernicama za izloženost.

U pogledu radiofrekvencijskog raspona i opasnosti pojave raka, u Mišljenju se navodi da su dokazi za povećani rizik pojave raka mozga (gliom) postali slabiji, dok je mogućnost povezanosti s rakom uha (akustički neurom) potrebno dodatno istražiti. Istraživanja povezanosti razvoja raka u djetinjstvu i izloženosti odašiljačima ne ukazuju na postojanje bilo kakve veze.

Neka epidemiološka istraživanja ukazuju na mogućnost povećane opasnosti od razvoja leukemije kod djece uz izloženost poljima iznimno niskih frekvencija. Međutim nisu prepoznati mehanizmi tog utjecaja,a eksperimentalnim istraživanjima nisu se mogli objasniti ti rezultati, zbog čega, u kombinaciji s nedostacima epidemioloških studija, nije moguće utvrditi uzročno-posljedičnu vezu.

Novim istraživanjima nisu utvrđeni štetni učinci po zdravlje u pogledu reprodukcije ili bilo kakvi simptomi povezani s izloženosti elektromagnetskim poljima. Novijim istraživanjima nije potvrđena prethodno navedena povezanost između elektromagnetskih polja i povećane opasnosti od pojave Alzheimerove bolesti.

Međutim, razlozi za brigu ipak postoje, pogotovo u pogledu kumulativne izloženosti iz više izvora.  SCENIHR je razvio niz prioritetnih preporuka za istraživanja i metodološke smjernice za razvoj ispitivanja te minimalne zahtjeve kako bi se zajamčila kvaliteta podataka i iskoristivost u procjeni opasnosti, koje se isto tako mogu pronaći u Mišljenju.

http://ec.europa.eu/dgs/health_food-safety/dyna/enews/enews.cfm?al_id=1581

Bisfenol A (BPA) upotrebljava se kao plastifikator, što znači da se upotrebljava u proizvodnji plastičnih proizvoda kako bi bili savitljiviji. Ljudi su vrlo izloženi BPA-u, posebice putem plastične ambalaže za hranu, a razina izloženosti i njezini mogući učinci često su predmet rasprave u znanstvenoj zajednici.

BPA se upotrebljava i u medicinskim proizvodima kao što su kateteri i implantati te u nekim proizvodima za popravak zuba. Stoga je Europska komisija od Znanstvenog odbora za nove i novoutvrđene zdravstvene rizike (SCENIHR) zatražila provjeru mogućih opasnosti po zdravlje u vezi s tom vrstom upotrebe.

U većini tih primjena, uključujući i stomatologiju, smatra se da količina BPA-a kojem su ljudi izloženi ne uzrokuje štetne posljedice jer ne prelazi dnevno ograničenje konzumacije od 4 μg po kilogramu tjelesne mase na dan. Štoviše, izloženost BPA-u putem medicinskih proizvoda uobičajeno traje kratko, dok se prihvatljive dnevne razine koje se unose računaju prema svakodnevnoj izloženosti za vrijeme cijelog života.

Do najveće procijenjene izloženosti BPA-u dolazi tijekom dugotrajne medicinske izloženosti, posebice kod novorođenčadi na odjelima za intenzivnu njegu, djece koja se podvrgavaju dugotrajnim medicinskim postupcima i pacijenata kojima je potrebna dijaliza. Na temelju dostupnih podataka SCENIHR zaključuje da u takvim slučajevima može postojati opasnost od štetnih učinaka BPA-a, s obzirom na to da izloženost premašuje referentne vrijednosti, a izložena populacija može biti posebno ranjiva.  

Korist medicinskih proizvoda također bi trebalo uzeti u obzir: primjerice, preživljavanje nedonoščadi često ovisi o njima. O mogućnosti zamjene BPA-a u tim proizvodima trebalo bi razmisliti u skladu s njihovom učinkovitosti u liječenju te s toksikološkim profilom alternativnih materijala, kad on postane dostupan.

http://ec.europa.eu/dgs/health_food-safety/dyna/enews/enews.cfm?al_id=1580

Na temelju zahtjeva Europske komisije da se ažurira Mišljenje o dentalnom amalgamu, neovisan Znanstveni odbor za nove i novoutvrđene zdravstvene rizike (SCENIHR) nedavno je objavio „Sigurnost dentalnog amalgama i alternativnih materijala za popravak zubi za pacijente i korisnike”.

Dentalni amalgam „srebrna” je plomba izrađena od slitine metala koji uključuju elementarnu živu te postoji zabrinutost o opasnosti po zdravlje nastaloj zbog živinih para koje proizvodi.

Te brige, međutim, nisu potkrijepljene trenutačnim znanstvenim istraživanjima. Nakon provjere trenutačnih znanstvenih rezultata SCENIHR je zaključio da ni dentalni amalgam niti alternativni materijali nisu štetni po zdravlje opće populacije u uobičajenim okolnostima uporabe.

Iako su alternativne plombe i dalje odgovarajući izbor za nove plombe, ne preporučuje se mijenjati postojeći dentalni amalgam alternativnim plombama, osim ako je pacijent na njega imao alergijsku reakciju, jer se uklanjanjem amalgama pacijenta izlaže većoj količini žive nego da se amalgam ostavi unutra. 

Prilikom odabira materijala pacijenti i njihovi stomatolozi trebaju u obzir uzeti razne čimbenike, uključujući jesu li plombe namijenjene mliječnim ili trajnim zubima, kojem je zubu plomba namijenjena te je li pacijent imao alergijske reakcije na živu ili na druge sastojke materijala za popravak zubi.  Kao i kod svakog medicinskog ili farmaceutskog zahvata, potreban je oprez prilikom zamjene bilo kakvog materijala za popravak zuba u trudnica.

http://ec.europa.eu/dgs/health_food-safety/dyna/enews/enews.cfm?al_id=1591

Novija istraživanja pokazala su da konzumacija kroma VI putem vode za piće može prouzročiti različite vrste raka gastrointestinalnog trakta kod životinja na kojima je provedeno istraživanje. Trenutačno se ne može isključiti mogućnost da krom VI može prouzročiti rak i kod ljudi kada se konzumira oralno. Zato je virtualna sigurna doza kroma VI smanjena. Mnogi proizvodi sadržavaju krom VI, uključujući dječje igračke. Direktivom o sigurnosti igračaka određene su stroge granične vrijednosti najveće količine nekog kemijskog spoja koji se može prenijeti s igračke na dijete, koje se nazivaju migracijske granične vrijednosti, za sve igračke koje se prodaju u EU-u. 

Europska komisija zatražila je od nezavisnog Znanstvenog odbora za rizike po zdravlje i okoliš (SCHER) procjenu najnovijih istraživanja i izradu Mišljenja o kromu VI u igračkama. U svojim zaključcima SCHER je izrazio svoj stav da je trenutačne migracijske granične vrijednosti za krom VI u igračkama potrebno izmijeniti u skladu s novom, smanjenom virtualnom sigurnom dozom. Nadalje, kako bi se u obzir uzela konzumacija kroma VI iz drugih izvora, kao što su voda za piće i okoliš, SCHER preporučuje da se svako dodatno izlaganje kromu VI putem igračaka smanji na najmanju moguću razinu uporabom najboljih dostupnih tehnologija.

http://ec.europa.eu/dgs/health_food-safety/dyna/enews/enews.cfm?al_id=1566