U razdoblju 2014. – 2020. iz europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESI fondovi) pokrenuta su ukupna ulaganja u iznosu od 731 milijarde EUR, od čega 535 milijardi EUR sredstava EU-a, za poticanje trajne socioekonomske konvergencije, teritorijalne kohezije, socijalne Europe i neometane zelene i digitalne tranzicije.
- 31 January 2023
![Kohezijska politika EU-a: Iz europskih strukturnih i investicijskih fondova pružena potpora za MSP-ove, zapošljavanje milijunâ ljudi i proizvodnju čiste energije](https://ec.europa.eu/regional_policy/images/news/esif_annual_2022.png)
To je prikazano u Sažetom izvješću o provedbi ESI fondova 2022., koje je donijela Komisija.
U izvješću su opisani rezultati postignuti uz pomoć sredstava iz ESI fondova do kraja 2021.:
- potporu je primilo više od četiri milijuna malih i srednjih poduzeća (MSP-ova)
- 55,2 milijuna ljudi primilo je potporu u okviru mjera za zapošljavanje, socijalno uključivanje, razvoj vještina ili obrazovanje
- kapacitet proizvodnje energije povećan je za više od 3600 megavatsati godišnje iz obnovljivih izvora energije, dok je godišnja potrošnja primarne energije u javnim zgradama smanjena za 2,6 teravatsati godišnje (što odgovara količini električne energije koja se potroši u otprilike 720 000 kućanstava tijekom cijele godine)
- 2,3 milijuna projekata doprinijelo je konkurentnosti poljoprivrednog sektora i ruralnih MSP-ova i otvaranju radnih mjesta u ruralnim područjima
- u sektoru ribarstva i akvakulture zadržano je 44 000 radnih mjesta i otvoreno više od 6000 novih.
ESI fondovi također su bili na prvoj liniji potpore državama članicama i regijama u suočavanju s pandemijom bolesti COVID-19 i njezinim gospodarskim posljedicama.
Zahvaljujući privremenoj fleksibilnosti uvedenoj u kohezijsku politiku uslijed zdravstvene krize državama članicama omogućeno je da nepotrošena sredstva iz fondova kohezijske politike preusmjere u prioritetna područja kao što su zdravstvo, programi skraćenog radnog vremena i potpora malim i srednjim poduzećima.
ESI fondovi mobilizirani su od izbijanja pandemije 2020. i 2021. kako bi se ispunile nove potrebe zdravstvenih ustanova, istraživača, vlasnika poduzeća, zaposlenika i ranjivih osoba. Pomogli su i u osposobljavanju milijunâ niskokvalificiranih osoba, od kojih su mnoge stekle formalne kvalifikacije.
Konačno, osiguranjem ključne potpore za mjere energetske učinkovitosti, razvoj u području energije iz obnovljivih izvora, obnovu zgrada i integraciju tržišta ESI fondovi bili su bitni pokretači energetske sigurnosti EU-a. Kohezijska politika pomogla je državama članicama i regijama u rješavanju problema energetskog siromaštva, smanjenju emisija stakleničkih plinova i stvaranju održivih radnih mjesta u građevinskom sektoru.
Kontekst
Godišnje sažeto izvješće o ESI fondovima koje obuhvaća provedbu u razdoblju 2014. – 2020. obveza je u skladu s člankom 53. Uredbe (EU) br. 1303/2013. Ovogodišnje izvješće sadržava pregled razvoja financijske provedbe ESI fondova za razdoblje 2014. – 2020. do kraja 2021. Financijsko razdoblje 2014. – 2020. završava krajem 2023. u skladu s takozvanim pravilom N + 3.
ESI fondovi među najvećim su investicijskim instrumentima u proračunu EU-a, a njima se podupire teritorijalna, gospodarska i socijalna kohezija europskih regija, kao i njihova otpornost i oporavak od krize s kojom su se proteklih godina suočile.
Obuhvaćaju:
- Europski fond za regionalni razvoj
- Europski socijalni fond
- Kohezijski fond
- Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj
- Europski fond za pomorstvo i ribarstvo.
Ciljevi politike ESI fondova uključuju:
- istraživanje i inovacije
- digitalne tehnologije
- potporu niskougljičnom gospodarstvu
- održivo upravljanje prirodnim resursima
- mala poduzeća
- pametan, održiv i uključiv rast
- zapošljavanje, bolje obrazovanje i osposobljavanje
- jačanje institucionalnih kapaciteta javne uprave
- urbani razvoj i teritorijalnu suradnju (Interreg).
Prilagođenim ulaganjima za poticanje regionalnog razvoja iz europskih strukturnih i investicijskih fondova doista se ostvaruje europska dodana vrijednost. Ti su fondovi bili glavni dio odgovora na pandemiju koronavirusa i posljedice ruske agresije na Ukrajinu, a i ostat će važni za pravedan rast i oporavak EU-a.
Izvršni potpredsjednik Komisije Valdis Dombrovskis, nadležan za trgovinu - 31/01/2023
U okviru kohezijske politike osigurana je neophodna potpora državama članicama i regijama u suočavanju s krizama u novije vrijeme. Time je spriječeno povećanje unutarnjih nejednakosti u našoj Uniji i potaknuta njezina gospodarska, socijalna i teritorijalna kohezija. Rezultati i konkretne koristi za naše građane jasno su prikazani u ovom izvješću. Zapostavljena mjesta mogu postati izvori prijetnje našim demokracijama. Kao Europljanima, jedna od najvažnijih vrijednosti nam je da vodimo brigu o svim ljudima i mjestima i tome da svatko uživa u našem zajedničkom blagostanju.
Elisa Ferreira, povjerenica za koheziju i reforme - 31/01/2023
Drago mi je da su europski strukturni i investicijski fondovi nastavili građanima znatno olakšavati pristup stručnom osposobljavanju i zapošljavanju te pomagati u borbi protiv siromaštva. Tijekom godina, posebno u ovim teškim vremenima nakon pandemije bolesti COVID-19 i uz neopravdanu rusku invaziju na Ukrajinu, ta je potpora EU-a postala nužna kako bi se ljudima osigurao jednak pristup mogućnostima.
Nicolas Schmit, povjerenik za zapošljavanje i socijalna prava - 31/01/2023