John F. Ryan, vršitelj dužnosti direktora, Glavna uprava Europske komisije za zdravlje i sigurnost hrane
Drugi zdravstveni program za razdoblje 2008. – 2013. pokazao se korisnim alatom za poticanje razvoja i olakšavanje provedbe zdravstvene politike EU-a. Programom je državama članicama pružena potpora u rješavanju glavnih problema u području zdravstva zahvaljujući financiranju mjera prepoznavanja i širenja dobre prakse na temelju podataka i dokaza. Zaključak je to nezavisne vanjske ex post evaluacije, čiji su rezultati predstavljeni u izvješću Komisije koje je doneseno ovog tjedna i proslijeđeno Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija.
Evaluacijom je potvrđena važnost drugog zdravstvenog programa, osobito u pogledu potpore zdravstvenoj politici EU-a i nacionalnim prioritetima, prvenstveno zahvaljujući financiranju zajedničkih akcija, projekata i ugovora o pružanju usluga, te s obzirom na brojne ostvarene vrijedne rezultate. U okviru evaluacije ispitana su i iskustva stečena ex post evaluacijom koja će pridonijeti maksimalnom iskorištavanju potencijala mjera u okviru tekućeg trećeg zdravstvenog programa te povećanju pozitivnog učinka na zdravstvene politike država članica.
Drugi zdravstveni program pohvaljen je i za napredak ostvaren u podržavanju razvoja brojnih važnih područja politike, primjerice politika u pogledu rijetkih bolesti, razvoja pripravnosti i jačanja kapaciteta za prekogranične zdravstvene prijetnje te preventivnih politika za kardiovaskularne i druge kronične bolesti, uspostavi sustava za praćenje presađivanja organa, prikupljanju zdravstvenih podatka te razvoju inovativnih alata za ocjenu zdravstvenih tehnologija, e-zdravlje itd.
Evaluacijom su istaknuta i područja u kojima ima prostora za poboljšanje kako bi se trećim zdravstvenim programom ostvarila još opipljivija vrijednost, primjerice jasnim povezivanjem s postojećim inicijativama politike, izradom planova za širenje i održivo praćenje mjera, predlaganjem izvedivih promjena politike u srednjem roku, dobrim definiranjem područja primjene i jasnim utvrđivanjem ciljeva svake mjere te razradom uvjerljive „intervencijske logike” i uključivanjem svih relevantnih partnera. Te i druge preporuke uzet će se u obzir radi daljnjeg poboljšanja tekućeg trećeg zdravstvenog programa, koji sada ulazi u treću godinu provedbe.
Prema izvješću, zdravstveni je program potrebno usmjeriti na mjere koje su usko povezane s inicijativama zdravstvene politike u cilju potpore sveukupnim prioritetima Komisije, nadopunjavanja nacionalnih strategija država članica EU-a i stvaranja visoke dodane vrijednosti za EU. Potrebno ga je usmjeriti na stvaranje sinergije s drugim zdravstvenim programima EU-a i poticanje sudjelovanja svih država članica i trećih zemalja s istim načelima i vrijednostima u pogledu zdravlja, a koje se žele pridružiti našim zajedničkim naporima.
Unatoč poteškoćama u određivanju prioriteta, osobito u slučajevima skromnog raspoloživog proračuna, Komisija trenutačno poduzima konkretnije mjere kako bi postigla smislene rezultate i osigurala održivost mjera i njihovih rezultata. U tu su svrhu razvijeni pokazatelji za praćenje postizanja ciljeva i redovito izvješćivanje o uspjesima i neuspjesima.
Već smo započeli stavljanjem naglaska na prijenos znanja i širenje rezultata programa kako bi ih države članice učinkovito upotrijebile u svojim politikama. Sve intenzivnije surađujemo sa svojim dionicima, sve otvorenije i češće komuniciramo te promičemo rezultate i koristi zdravstvenog programa.
