Hrvatski
Odaberite jezik
Gospodine Lemaître, kad ste prije godinu dana dali intervju za časopis Panorama, najviše smo se bavili temom pandemije virusa COVID-19, kao i činjenicom da je kohezijska politika predstavljala jednu od prvih reakcija Europe na krizu i instrument za oporavak. Kako je od tada napredovala?
Kohezijska politika doista je bila predvodnica europskog odgovora: ovlastili smo države članice da mobiliziraju gotovo 23 milijarde EUR nepotrošenih sredstava kohezijske politike, od čega je 13 milijardi EUR bilo dostupno već tijekom prvih šest mjeseci. Ta sredstva za hitne slučajeve upotrijebila su se za kupnju neophodne medicinske opreme, održavanje poslovanja tijekom ograničenja kretanja i osiguravanje temeljnog dohotka onima koji su bili najviše pogođeni krizom. Bez ove kratkoročne pomoći koju su nam pružili zakonodavni paketi CRII i CRII+, a koje smo uspjeli vrlo brzo uvesti, posljedice za naše ljude i gospodarstva bile bi još razornije. Zatim smo uveli i program REACT-EU (Pomoć za oporavak za koheziju i europska područja), koji predstavlja jedan od najvećih programa u okviru instrumenta Next Generation EU, a pružio je 50,6 milijardi EUR novih i dodatnih financijskih potpora. Programom REACT-EU nastavile su se i proširile mjere reakcije na krizu i oporavka od krize te je istovremeno premošćen jaz do dugoročnog oporavka podupiranjem projekata koji ne samo da se bave posljedicama krize nego i ulažu u aktivnosti koje pridonose zelenom, digitalnom i otpornom gospodarskom oporavku. Sad smo se konačno usredotočili na različite elemente paketa CARE – djelovanja kohezijske politike za izbjeglice u Europi – koji pruža brzu reakciju na posljedice ruske invazije na Ukrajinu i predstavlja proširenu reakciju na i dalje prisutan utjecaj pandemije virusa COVID-19.
To nas dovodi do sljedećeg pitanja: početkom godine, baš kad je vrhunac pandemije u Europi polako počeo popuštati, započeo je rat u Ukrajini. Možete li nam reći nešto više o paketu CARE koji ste upravo spomenuli?
Milijuni Ukrajinaca pobjegli su od ruske invazije na Ukrajinu i sigurnost potražili u Europskoj uniji. Kako bi pomogla državama članicama i regijama u suočavanju s navedenim priljevom ljudi, Komisija je iznijela dva prijedloga koja su usvojena rekordnom brzinom prošlog travnja – paket CARE i povećano pretfinanciranje iz sredstava programa REACT-EU (koje neformalno nazivamo CARE 2). Paket CARE uključuje ciljane izmjene pravnog okvira za razdoblje 2014. – 2020. uspostavljenog za kohezijsku politiku, kao i Uredbe o Fondu europske pomoći za najpotrebitije (FEAD). Njime se mogu financirati ulaganja u infrastrukturu, opremu, proizvode i zdravstvo te pokrivati troškovi svih koji dođu u EU zbog ruske agresije bez obzira na njihov status. Dosad je gotovo deset milijuna ljudi stiglo u EU iz Ukrajine preko graničnih prijelaza u Poljskoj, Slovačkoj, Mađarskoj i Rumunjskoj. Države članice financirale su prve mjere prihvata iz nacionalnih proračuna, uključujući smještaj, osnovne namirnice i materijalnu pomoć, financijsku pomoć, zdravstvene usluge i zdravstvenu skrb, prijevoz, pristup tržištu rada, socijalnu i pravnu pomoć, naknade za kućanstva domaćine, obrazovanje i još mnogo toga. Podsjećam da bi nakon usvajanja prijedloga paketa CARE takve mjere koje su započele nakon 24. veljače mogle ispunjavati uvjete za Komisijin retroaktivni povrat. Međutim, širi gospodarski utjecaj ruske agresije bio je snažniji nego što se isprva očekivalo tijekom izrade početnog paketa CARE. Brojni su dionici izrazili zabrinutost zbog konkretnih poteškoća s kojima su se susreli u provedbi ulaganja koja podupire kohezijska politika u okviru programa za razdoblje 2014. – 2020., a koja su znatno otežana zbog nedostataka materijala i radne snage. Na navedeno smo odmah reagirali usvajanjem prijedloga paketa FAST (fleksibilne pomoći područjima) – CARE. Ovaj prijedlog uključuje daljnji niz mjera fleksibilnosti u svrhu uspješnog dovršavanja investicijskog ciklusa za razdoblje 2014. – 2020. i doprinosa ublažavanju utjecaja na proračune država članica ciljanim povećanjem stopa pretfinanciranja i sufinanciranja iz Uredbe o zajedničkim odredbama za razdoblje 2021. – 2027.
Osim neposredne potpore osobama koje bježe iz Ukrajine, rat ima utjecaj i na sve građane EU-a, a jedan je od njih rastuća i sve proširenija energetska kriza. Možete li navesti konkretne primjere potpore u okviru kohezijske politike za ovo posebno zahtjevno područje?
Nakon ruske invazije na Ukrajinu Komisija je 8. svibnja usvojila Komunikaciju „REPowerEU: zajedničko europsko djelovanje za povoljniju, sigurniju i održiviju energiju”. Deset dana poslije Komunikacija je dopunjena konkretnim mjerama. Cilj je takvih mjera pružiti Europi neovisnost o ruskim fosilnim gorivima mnogo prije 2030. Budući da Rusija pokriva više od 40 % ukupne potrošnje plina u EU-u, kao i 27 % uvezene nafte i 46 % uvezenog ugljena, argumenti za brzi prijelaz na čistu energiju jači su i jasniji nego ikad. Ušteda energije sada je čak i više nego prije glavni prioritet za mjere koje se provode kroz ulaganja u okviru kohezijske politike, i to kako bi se pomoglo državama članicama i regijama u uklanjaju ovisnosti o ruskim fosilnim gorivima.
Do kraja ove godine planiramo donijeti delegirani akt o mogućnostima pojednostavnjenih troškova. On će biti usmjeren na energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije, a nadležnim tijelima omogućit će da brže dobiju povrat povezanih ulaganja. Surađujemo s državama članicama i regijama na programima za razdoblje 2021. – 2027. kako bismo nadogradili prošla ulaganja i dodatno pridonijeli čistom, sigurnom i povoljnijem energetskom sustavu u EU-u. Kohezijska politika ima ključnu ulogu u poticanju ulaganja u nove obnovljive tehnologije. Unatoč tome, može postići i više od toga, i to primjerice podupiranjem daljnjih ulaganja u dobivanje energije iz mora i inovacija u području razrađenih obnovljivih izvora energije (OIE) kao što su solarna energija i energija vjetra na kopnu, biometan i vodik temeljen na obnovljivim izvorima energije, uključujući i aspekte skladištenja.
Moramo razviti vrijednosne lance za cijeli EU i ojačati postojeće lance u ključnim sektorima kao što su vodik, baterije, solarna energija ili energija iz obnovljivih izvora na moru. Industrijska i energetska tranzicija predstavljaju izazov, no u isto vrijeme i golemu priliku te se moraju rješavati zajedno. Brojni dragocjeni planovi u vezi s tim navedeni su u programima za razdoblje 2021. – 2027., osobito za vodik. Međutim, ima prostora za dodatne mjere, pa stoga potičem sva nadležna tijela i dionike da učine više uz pomoć naše potpore koja im je na raspolaganju, uključujući dionike koji rade na strategijama pametne specijalizacije i instrumentima za međuregionalne inovacije.
Moramo se usredotočiti i na ljude i upravljanje, posebice u smislu kapaciteta i stručnih znanja dostupnih u upravama i privatnom sektoru, a sve kako bi se osmislili i proveli potrebni projekti. U paketu REPowerEU predložili smo pokretanje posebnog instrumenta tehničke pomoći za regionalne i lokalne agencije za energiju. Rado ćemo surađivati s upravljačkim tijelima s iskustvom u tom području, kao i s drugima koji su voljni dalje istraživati i razvijati takve agencije.
Konkretno, tijekom ljeta pokrenuli smo i nekoliko inicijativa i financijskih instrumenata kako bismo pružili konkretnu potporu u borbi protiv energetske krize na svim frontama. Na primjer, program Inovativne mjere za gradove (UIA) koji je pokrenut kako bi gradovi ispitali nova i neprovjerena rješenja za urbane izazove sadržava vrlo inovativne projekte povezane s energetskom tranzicijom i energetskim siromaštvom. Takvim se projektima u Göteborgu, Parizu i Viladecansu (Barcelona) promiču promjene ponašanja, pristupi zajednici i usvajanje tehnologija s niskim udjelom ugljika kao što su rješenja temeljena na prirodi za grijanje/hlađenje zgrada i četvrti. Brojni gradovi uključeni u Inovativne mjere za gradove nalaze se među 100 gradova koji su dio misije klimatski neutralnih i pametnih gradova. Pokrenuli smo i model fi-compass koji su uveli REGIO i Europska investicijska banka, a koji nudi atraktivnu kombinaciju bespovratnih sredstava i financijskih instrumenata u području energetske učinkovitosti. On će pomoći u poticanju dubinskih obnova te istovremeno poboljšati cjenovnu pristupačnost za kućanstva s niskim dohotkom koja su pogođena energetskim siromaštvom.
S obzirom na inflacijski učinak rata i oporavka nakon pandemije, što Komisija čini kako bi riješila poteškoće koje rastuće cijene u raznim sektorima predstavljaju za projekte u okviru kohezijske politike?
Svjesni smo poteškoća s kojima se države članice suočavaju u vezi s projektima u okviru kohezijske politike u kontekstu visoke ukupne inflacije, posebice u građevinskom sektoru. Komisija je izdala dokumente sa smjernicama o tome kako se uhvatiti u koštac s rastućim cijenama energenata, pitanjima nabave i prihvatljivim troškovima za velike projekte. Nacionalna tijela mogu izmijeniti iznose potpore navedene u ugovorima o bespovratnim sredstvima potpisanim s korisnicima kako bi uzela u obzir promjenjive okolnosti (među ostalim i za velike projekte) ako se poštuju relevantna pravila EU-a i nacionalna pravila. Države članice i javni naručitelji odgovorni su za upravljanje ugovorima o bespovratnim sredstvima i tekućim ugovorima za svaki pojedinačni slučaj.
Još je i bitnije to što kroz prijedlog FAST CARE predlažemo da se u razdoblju 2021. – 2027. poprilično olakša nastavak i dovršetak projekata započetih u okviru programa za razdoblje 2014. – 2020. To bi trebalo omogućiti prilagodbu projekata u pogledu zakašnjenja uzrokovanih nestašicama i povećanja cijena.
C’est la rentrée: što smatrate neposrednim prioritetima za politike regionalnog i urbanog razvoja u sljedećim mjesecima?
Prvo bih se ponovno osvrnuo na FAST CARE, za koji se očekuje da će ga suzakonodavci odobriti u listopadu. Što se prije paket usvoji, državama članicama brže će se pružiti dodatna fleksibilnost i potpora pri suočavanju s trenutačnim teškim okolnostima. Jednako je važna i činjenica da želimo dovršiti usvajanje svih partnerskih ugovora i programa za razdoblje 2021. – 2027. Dosad smo usvojili 19 partnerskih ugovora s 19 država članica u ukupnoj vrijednosti od oko 330 milijardi EUR za potporu zelenoj, digitalnoj, društvenoj i bolje povezanoj Europi u nadolazećim godinama. Usvojili smo i oko 100 programa financiranja, što je važna prekretnica, no čeka nas još 290. Sve je programe potrebno usvojiti do kraja 2022. kako se dodijeljena sredstva za 2022. ne bi izgubila. Danonoćno ćemo surađivati s upravljačkim tijelima kako bismo ostvarili svoj cilj prije kraja godine.
U pripremi su i druge važne inicijative politike, posebice nadolazeća Komunikacija koja se bavi situacijom u regijama koje se suočavaju s gubitkom talenata. Priprema se prvi regionalni pregled. Nakon što se objave, ovi godišnji pregledi pružit će jasne informacije o napretku kohezije EU-a na regionalnoj razini. Na taj će se način umjesto ograničavanja na godine kad su izvješća o koheziji izdana osigurati da stalni politički naglasak bude na izazovima povezanima s kohezijom jer je on potreban u ovom promjenjivom i nepredvidivom okruženju.
Naposljetku, već je vrijeme da se pripremimo za budućnost, a povjerenica Elisa Ferreira osniva skupinu za razmatranje kako bismo poboljšali svoja razmatranja o glavnim izazovima s kojima se kohezijska politika treba pozabaviti nakon 2027.