Xavier Prats Monné, glavni direktor Glavne uprave za zdravlje i sigurnost hrane, Europska komisija

Krajem travnja imenovana je nova generacija članova neovisnih znanstvenih odbora Europske komisije. Bilo mi je zadovoljstvo prisustvovati tom događaju te pozdraviti stručnjake koji će tijekom sljedećih pet godina Komisiji pomagati pri donošenju znanstveno utemeljenih odluka u području zdravlja, okoliša i sigurnosti potrošača. U vrijeme kada je donošenje odluka na temelju znanstvenih činjenica često ugroženo, uloga stručnjaka koji se kriju iza imena odbora itekako je važna: oni su ti koji marljivo rade i istražuju te osiguravaju da se doneseni zaključci preispitaju, provjere i podupru dokazima.

Radi poboljšanja učinkovitosti i izbjegavanja preklapanja ovom su prilikom uvedene i promjene u strukturi odbora: bivši Znanstveni odbor za zdravlje i okoliš i bivši Znanstveni odbor za nove zdravstvene rizike spojeni su u Znanstveni odbor za zdravlje, okoliš i nove rizike. Znanstveni odbor za sigurnost potrošača zadržava istu strukturu i svrhu.

Prijave za članstvo u odborima dostavilo je 350 znanstvenika, što je dobar pokazatelj ugleda koji odbori uživaju. Uz toliki broj talentiranih kandidata iz cijelog svijeta nije bilo lako odabrati kandidate za uži izbor, no zadovoljstvo mi je vidjeti da je s odabrana 34 člana – po 17 za svaki odbor – dobiven impresivan raspon stručnih znanja te istodobno osigurana zastupljenost stručnjaka iz različitih država te postignuta ravnoteža spolova i dobar omjer ponovno imenovanih i novih članova. Također je važno da članovi odbora ne smiju imati predrasude ili biti u sukobu interesa kako bi mogli savjetovati Europsku komisiju o znanstveno složenim i politički osjetljivim pitanjima.

Koja je zadaća članova odbora? Članovi odbora preispitivat će i ocjenjivati relevantne znanstvene podatke i na temelju toga izvoditi zaključke, procjenjivati potencijalne rizike i davati preporuke utemeljene na dokazima. Na taj će način pomoći u zaštiti zdravlja građana EU-a i istodobno podupirati inovacije, zapošljavanje i rast u EU-u.

Time će dodatno pridonijeti već impresivnom broju znanstvenih mišljenja za koja zahvalnost dugujemo prijašnjim članovima odbora – od njihova osnivanja 1978. godine znanstveni odbori donijeli su više od tisuću mišljenja. Najnoviji predmeti kojima se bave znanstveni odbori uključuju potencijalne rizike solarija, elektromagnetskih polja, aditiva u duhanskim proizvodima, kirurških mrežica i zamjenskih kukova s kontaktnom površinom metal na metal, iz čega se vidi raspon tema kojima se odbori bave, a koje su od važnosti za građane EU-a.

http://ec.europa.eu/dgs/health_food-safety/dyna/enews/enews.cfm?al_id=1685

Europska komisija i njezin neovisni Znanstveni odbor za nove zdravstvene rizike (SCENIHR) 29. siječnja 2016. objavili su konačno mišljenje SCENIHR-a o aditivima u duhanskim proizvodima.  To je prvo od dva mišljenja o toj temi koja je Komisija zatražila kao pomoć pri utvrđivanju aditiva koje bi trebalo uvrstiti na prioritetni popis predviđen Direktivom o duhanskim proizvodima.

Direktivom o duhanskim proizvodima (2014/40/EU), donesenom 2014., postrožuju se pravila o proizvodnji, predstavljanju i prodaji duhanskih i srodnih proizvoda. Člankom 7. navedene Direktive predviđa se zabrana duhanskih proizvoda koji sadržavaju određene vrste aditiva, npr. vitamine, kofein i taurin, aditive s bojivim svojstvima za emisije i aditive koji olakšavaju udisanje ili unos nikotina. U skladu s člankom 6. Komisija je morala sastaviti i ažurirati prioritetni popis najmanje 15 aditiva sadržanih u cigaretama i duhanu za motanje. U prvom znanstvenom mišljenju utvrđuju se aditivi koje treba uvrstiti u prioritetni popis.

SCENIHR je utvrdio ukupno 48 pojedinačnih kemikalija koje treba unijeti na prioritetni popis. Ti su spojevi odabrani jer imaju ili se sumnja da imaju jedno ili više sljedećih svojstava:

• toksičnost u nezapaljenom obliku (uključujući karcinogenost, mutagenost ili toksičnost za reprodukciju)
• olakšavanje udisanja ili povećavanje unosa nikotina koje može pridonijeti stvaranju ovisnosti
• svojstvena aroma kao jedan od čimbenika koji može pridonijeti privlačnosti
• stvaranje bilo kakvih toksičnih kemikalija nakon izgaranja

Cjeloviti popis i objašnjenja na koji su način i zašto određeni spojevi izabrani za uvrštavanje na prioritetni popis mogu se pronaći u objavljenom mišljenju, a dostupni su i lako razumljivi informativni članci o aditivima u duhanskim proizvodima na engleskom, francuskom, njemačkom i španjolskom jeziku.

Drugo mišljenje, koje će biti objavljeno kasnije tijekom ove godine, služit će kao pomoć pri izradi smjernica za ispitivanja i kriterije na temelju kojih proizvođači trebaju procijeniti relevantnost pojedinačnih aditiva.

http://ec.europa.eu/health/scientific_committees/emerging/docs/scenihr_o_051.pdf(853 KB)

Europska komisija pokrenula je javno savjetovanje o preliminarnom mišljenju neovisnog Znanstvenog odbora za nove zdravstvene rizike (SCENIHR) o biološkim učincima ultraljubičastog zračenja na zdravlje, posebno u pogledu solarija za kozmetičke svrhe. Javno savjetovanje otvoreno je do 27. travnja 2016.   Javno saslušanje na tu temu održano je u Luksemburgu 12. travnja 2016. uz sudjelovanje predstavnika industrije, nevladinih organizacija, istraživača, stručnjaka za karcinom i drugih sudionika.  U preliminarnom mišljenju razmatra se opravdanost uporabe solarija te rizici koji su s time povezani.

Na temelju dostupnih znanstvenih dokaza, SCENIHR zaključuje da je ultraljubičasto zračenje (UV) potpuni karcinogeni čimbenik koji je ujedno tumorski inicijator i promotor. Postoje čvrsti dokazi da izlaganje zračenju u solariju uzrokuje kožne melanome, karcinome pločastih stanica te u manjoj mjeri karcinome bazalnih stanica, osobito ako izlaganje započne u mladosti.

Postoje i dokazi da izlaganje zračenju u solariju može uzrokovati očne melanome. Solariji su odgovorni za znatan udio melanoma i drugih karcinoma kože te za visok udio melanoma koji se pojavljuju u pacijenata u dobi mlađoj od 30 godina. SCENIHR također zaključuje da izlaganje zračenju u solariju ima malu zdravstvenu korist te da nema potrebe za korištenjem solarija za postizanje optimalne razine vitamina D. Zbog postojanja dokaza o karcinogenom učinku izlaganja zračenju u solarijima te zbog prirode nastanka karcinoma kože (nema naznaka granične vrijednosti intenziteta i doze UV zračenja), SCENIHR zaključuje da ne postoji sigurna granica za izlaganje UV zračenju u solarijima.

Konačno mišljenje donijet će SCHEER (novi odbor koji zamjenjuje SCENIHR) kasnije ove godine, nakon što procijeni relevantne informacije dobivene tijekom javnog savjetovanja.

http://ec.europa.eu/health/scientific_committees/emerging/docs/scenihr_o_052.pdf(773 KB)

Kalcijev cijanamid, koji se sastoji od 44 % kalcija i 24 % dušika, prvi je put proizveden krajem 19. stoljeća kao gnojivo za uporabu u poljoprivredi. Znanstvenom odboru za rizike za zdravlje i okoliš (SCHER) 2013. upućen je zahtjev za procjenu potencijalnih rizika koje uporaba te tvari kao gnojiva može imati za zdravlje ljudi i okoliš.

Europska komisija i SCHER objavili su 22. travnja 2016. konačno mišljenje o mogućim rizicima uporabe kalcijevog cijanamida kao gnojiva za zdravlje ljudi i okoliš.

SCHER je izračunao opasnost uporabe kacijevog cijanamida kao gnojiva za zdravlje ljudi na temelju modela izloženosti radnika koji se primjenjuje za registraciju sredstava za zaštitu bilja. Izračun izloženosti napravljen je za scenarij uporabe sredstva za industrijsku i privatnu primjenu. Napravljeni su i izračuni opasnosti za prolaznike i stanovnike, uključujući djecu.

U svojemu mišljenju SCHER je zaključio da se pri primjeni kalcijevog cijanamida u trenutačno uobičajenim količinama ne mogu isključiti štetni učinci na ljude i okoliš.

http://ec.europa.eu/health/scientific_committees/environmental_risks/docs/scher_o_169.pdf(2 MB)

Europska komisija i njezin neovisni Znanstveni odbor za rizike za zdravlje i okoliš (SCHER) 15. travnja 2016. objavili su svoje konačno mišljenje o procjeni količine materijala igračaka koje djeca apsorbiraju gutanjem.

SCHER-u je upućen zahtjev da analizira dostupne podatke o sljedeće tri vrste materijala igračaka koje djece apsorbiraju gutanjem te da procijeni jesu li količine unesene u tijelo gutanjem na temelju kojih su utvrđene granične vrijednosti migracije tvari za 19 elemenata izDirektive o sigurnosti igračaka još uvijek prikladne ili ih je potrebno promijeniti (npr. u tjednu graničnu vrijednost umjesto dnevne granične vrijednosti).

1. Suhi, lomljivi, praškasti ili savitljivi materijal za igračke (količina apsorbirana gutanjem 100 mg/dan)
2. Tekući ili ljepljivi materijal igračaka (400 mg/dan)
3. Materijal ostrugan s površine igračke (8 mg/dan)

U svojem konačnom mišljenju SCHER navodi da su navedene količine apsorbirane gutanjem primjerene te da bi te količine trebale i dalje važiti kao dnevne, a ne kao tjedne količine.

http://ec.europa.eu/health/scientific_committees/environmental_risks/docs/scher_o_170.pdf(503 KB)