Komisija je danas objavila indeks regionalne konkurentnosti, potpuno revidiranu verziju dugogodišnjeg alata kojim se mjere različite dimenzije konkurentnosti za sve regije EU-a.
- 27 March 2023
Potpuno revidirani indeks 2.0 pokazuje da i dalje postoje velike razlike među regijama EU-a, ali i da slabije razvijene regije poboljšavaju svoju konkurentnost. Indeks pokazuje i da su najkonkurentnije regije u EU-u Utrecht, Južna Holandija i regija glavnog grada Francuske Île-de-France.
Slabije razvijene regije sustižu druge
U razdoblju između izdanja indeksa za 2016. i 2022. regionalna konkurentnost poboljšala se u slabije razvijenim regijama, dok su rezultati tranzicijskih regija bili neujednačeniji. Razvijenije regije i dalje su najuspješnije.
Međutim, najniže vrijednosti i dalje su koncentrirane u slabije razvijenim regijama istočnih država članica EU-a.
Sve regije u istočnim državama članicama EU-a poboljšale su svoje rezultate u razdoblju izdanja indeksa od 2016. do 2019., dok su rezultati u južnim regijama EU-a, koje imaju i relativno nisku razinu konkurentnosti, bili neujednačeni. U razdoblju od 2019. do 2022. većina istočnih regija EU-a nastavila je sustizati razvijenije regije, među ostalim u baltičkim državama, Hrvatskoj, Mađarskoj, Poljskoj i Sloveniji. Međutim, dijelovi Češke, Rumunjske, Slovačke i Bugarske znatno su se odmaknuli od prosjeka EU-a.
Na jugu EU-a, regije u Portugalu, Španjolskoj i u većem dijelu Grčke poboljšale su svoje rezultate (iako u Grčkoj u odnosu na vrlo niske razine), dok se većina regija u Italiji i Cipru odmaknula od prosjeka EU-a.
Regije glavnih gradova gotovo uvijek su najkonkurentnije, no u konkurentnijim državama članicama razlike su manje
Regije glavnih gradova najkonkurentnije su u svim državama članicama, osim u Njemačkoj, Italiji i Nizozemskoj. Razlike u odnosu na druge regije mogu biti velike, što posebno vrijedi za Francusku, Rumunjsku i Slovačku.
Konkurentnije zemlje obično imaju manje razlike između regije glavnoga grada i ostalih regija. To ukazuje na potrebu da se javnim politikama i ulaganjima promiče uzlazna konvergencija, čime se pomaže manje konkurentnim regijama da poboljšaju svoje rezultate i počnu hvatati korak s drugima, istodobno osiguravajući daljnji napredak najkonkurentnijih regija.
Konkurentnije regije imaju znatne prednosti
U konkurentnijim regijama veći je BDP po stanovniku. U tim regijama žene imaju bolje okvirne uvjete, stoga mogu postizati bolje rezultate te je manji broj onih koje ne rade, nisu u sustavu redovitog obrazovanja te nisu u sustavu obrazovanja odraslih (stope pripadnosti NEET skupini). Naposljetku, konkurentnije regije posebno su privlačne osobama koje su nedavno diplomirale jer je ondje lakše pronaći posao.
Važnost kohezijske politike za regionalnu konkurentnost EU-a
Podaci indeksa 2.0 pokazuju kako je i dalje potrebna potpora EU-a kako bi regije poboljšale svoju konkurentnost i kako bi se smanjile postojeće razlike među njima. Kohezijska politika glavna je investicijska politika EU-a za potporu regijama u pogledu otvaranja radnih mjesta, konkurentnosti poduzeća, gospodarskog rasta, održivog razvoja i poboljšanja kvalitete života građana.
Teritorijalna konkurentnost sposobnost je regije da osigura privlačno i održivo okruženje za poslovanje poduzeća te rad i život stanovnika. Revidirani indeks pruža nam dublji uvid u različite razine konkurentnosti u regijama EU-a i vrijedan je alat za bolje donošenje politika. Omogućit će da osmislimo bolje politike koje građanima u europskim regijama mogu osigurati privlačne i održive životne uvjete. To je glavni cilj kohezijske politike. Budući da je svaka regija jedinstvena, pružamo prilagođenu potporu kako bismo ih osnažili i pomogli im da iskoriste svoje prednosti i resurse.
Elisa Ferreira, povjerenica za koheziju i reforme - 27/03/2023
Kontekst
Indeks se objavljuje svake tri godine od pokretanja projekta 2010. Omogućuje regijama EU-a da prate i procjenjuju svoj razvoj tijekom vremena u usporedbi s drugim regijama. Riječ je o važnom alatu koji pruža europsku perspektivu konkurentnosti regija na temelju 68 pokazatelja.
U izdanju indeksa za 2022. upotrebljava se potpuno revidirana metodologija uz ponovne izračune za prethodna dva izdanja. Indeks 2.0 sastoji se od tri podindeksa („osnovni”, „učinkovitost” i „inovacije”) te 11 stupova koji se odnose na različite aspekte konkurentnosti: „institucije”, „makroekonomska stabilnost”, „infrastruktura”, „zdravlje”, „osnovno obrazovanje”, „visoko obrazovanje, osposobljavanje i cjeloživotno učenje”, „učinkovitost tržišta rada”, „veličina tržišta”, „tehnološka spremnost”, „poslovna sofisticiranost” i „inovacije”.
Indeks 2.0 temelji se na statističkim regijama NUTS 2 (statistička nomenklatura teritorijalnih jedinica). Svi su pokazatelji iz razdoblja prije rata u Ukrajini. Ovo je prvo izdanje indeksa bez Ujedinjene Kraljevine.