Gradovi su prostorne koncentracije aktivnosti i interakcija ljudi. Oni su motori europskog gospodarstva koji nude radna mjesta i usluge te služe kao katalizatori kreativnosti i inovacija širom EU. Gotovo 70 % stanovništva Europske unije živi u urbanim područjima, a ona generiraju više od dvije trećine njezina BDP-a. No to su i mjesta u kojima su koncentrirani trajni problemi, kao što su nezaposlenost, segregacija i siromaštvo te ozbiljni ekološki pritisci. Politike koje se bave urbanim područjima stoga imaju šire značenje za EU u cjelini.
Sve je jasnije da su različiti problemi s kojima se urbana područja susreću – ekonomski, ekološki, klimatski, društveni i demografski – isprepleteni te da se uspjeh urbanog razvitka može postići samo putem integriranog pristupa. Stoga je mjere koje se tiču fizičke urbane obnove potrebno kombinirati s mjerama koje promiču obrazovanje, ekonomski razvoj, socijalnu uključenost i zaštitu okoliša. Razvoj snažnih partnerstava koja obuhvaćaju lokalne građane, civilno društvo, lokalno gospodarstvo i različita državna tijela neophodan je element. Kombiniranje kapaciteta i lokalnog znanja ključno je da bi se prepoznala zajednička rješenja te postigli dobro prihvaćeni i održivi rezultati.
Sada je takav pristup posebno važan s obzirom na ozbiljnost izazova s kojima se europski gradovi trenutno suočavaju. Oni se kreću u rasponu od specifičnih demografskih promjena preko posljedica gospodarske stagnacije u pogledu stvaranja radnih mjesta i pružanja usluga pa sve do učinka klimatskih promjena. Prepoznavanje učinkovitih odgovora na te izazove bit će ključno da bi se ostvarilo pametno, održivo, inkluzivno društvo koje predviđa strategija Europa 2020.