John F. Ryan, direktor Europske komisije za javno zdravstvo i upravljanje krizama
Prekogranične prijetnje zdravlju znatan su izazov i za razvijene i za nerazvijene zemlje. Zbog širenja vektorima i razvoja brzih prometnih veza diljem kontinenata i između njih, svi dijelovi svijeta mogu biti brzo zahvaćeni izbijanjima zaraze. Mogućnost ozbiljnih učinaka na zdravlje ljudi često je praćena je znatnim društvenim i gospodarskim poremećajima. Stoga je istinska kultura pripravnosti dobra obrana, zajedno sa snažnim temeljnim kapacitetima u obliku sustava nadzora, izvješćivanja, upozoravanja i mehanizama odgovora na području zdravlja ljudi i životinja. Koordinacijom nacionalnih odgovora u EU-u na te prijetnje osigurava se da su mjere koje se poduzimaju na nacionalnoj razini međusobno usklađene i da se stoga međusobno dopunjuju.
Iako je rizik od izravnog prijenosa virusa zike s tigrastoga komarca (Aedes) na čovjeka u Europi minimalan, EU od trenutka kada je trenutačno izbijanje virusa zike prvi puta zabilježeno blisko surađuje s Europskim centrom za sprečavanje i kontrolu bolesti (ECDC), tijelima država članica, sektorima turizma i prometa, američkim Centrom za kontrolu i sprečavanje bolesti i drugim relevantnim međunarodnim i europskim zdravstvenim tijelima kako bi pomogla državama članicama da se na najbolji mogući način pripreme za to izbijanje. Na temelju procjene rizika koju je pripremio ECDC, Odbor za zdravstvenu sigurnost EU-a razmotrio je koordinirani odgovor na izbijanje tijekom njegova razvoja, a taj se odgovor mijenja kako se virus zike širi u Aziju.
Naša sposobnost za reakciju unaprijeđena je prije tri godine usvajanjem Odluke br. 1082/2013/EU o ozbiljnim prekograničnim prijetnjama zdravlju i nedavno uspostavljenom Europskom zdravstvenom jedinicom za mobiliziranje zdravstvenih stručnjaka i stručnjaka za javno zdravstvo unutar i izvan EU-a kao dio Svjetskog udruženja radnika u hitnoj medicini.
Komisija radi na ubrzanju provedbe Međunarodnih zdravstvenih propisa te doprinosi radu Svjetske zdravstvene organizacije i drugih skupina kako bi ojačala svjetsku pripravnost na zdravstvene krize i odgovor na biološke i kemijske prijetnje, radionuklearni terorizam i pandemiju gripe. Nadalje, cilj Komisijina Centra znanja o upravljanju rizicima od katastrofa jest pojačati otpornost EU-a i država članica na katastrofe te njihov kapacitet za prevenciju, pripravnost i odgovor na krizne situacije.
Odluka o prekograničnim prijetnjama zdravlju također jača koordinaciju mjera pripravnosti diljem EU-a i omogućuje redovito izvješćivanje uz utvrđivanje područja u kojima je moguće poboljšanje. Njome je državama članicama omogućena zajednička javna nabava u pogledu medicinskih protumjera. Taj se mehanizam već uspješno provodi.
Uvođenje učinkovitih strategija za sprečavanje bolesti, kao što je osiguravanje visokih razina cijepljenja ili sprečavanje antimikrobne otpornosti te jačanje prevencije HIV-a, hepatitisa i tuberkuloze drugi su primjeri gdje države članice mogu imati koristi od zajedničkog rada na zajedničkim izazovima.
Zaključno, važnost prevencije i pripravnosti na zarazne bolesti i ostale prijetnje zdravlju ne smije se podcijeniti i predstavlja temeljni aspekt zaštite građana i društva.
