Send to a friend
RSS
google +
Verzija za ispis

Napisao François Houÿez, direktor EURORDIS-a za podatke i pristup liječenju i savjetnik za zdravstvene politike te supredsjednik foruma dionika Europske mreže za procjenu zdravstvene tehnologije.

Napisao François Houÿez, direktor EURORDIS-a za podatke i pristup liječenju i savjetnik za zdravstvene politike te supredsjednik foruma dionika Europske mreže za procjenu zdravstvene tehnologije.

Europski građani i sada i u budućnosti žele najbolju moguću zdravstvenu skrb i nadaju se pravednoj dodjeli sredstava u skladu s potrebama, bez obzira na gospodarsku klimu.  EU napreduje pod načelom solidarnosti više nego ijedan drugi dio svijeta.

Odluka o osiguranju novčanog pokrića za novu zdravstvenu tehnologiju nije samo gospodarska, već je i pitanje etike. Odluku treba shvatiti i provesti u širem značenju. Stoga se agencije koje ocjenjuju društvenu korist tih tehnologija slažu oko zajedničkih metoda i sve češće surađuju. Europska mreža za procjenu zdravstvene tehnologije (EUnetHTA) inicijativa je kojom se to omogućuje.

Znamo s kojim smo izazovima suočeni:

  • potreba za stvaranjem jedinstvene politike unutar jedne europske zajednice koja obuhvaća zemlje vrlo različitih stupnjeva bogatstva i ljude s različitim poimanjima zdravlja i zdravstvene skrbi. U skladu s principom solidarnosti, pravo na korist od liječenja zajamčeno je u okviru uvjeta utvrđenih nacionalnim zakonima i praksama.
  • Napori da se stvore i dijele zajedničke metode za procjenu zdravstvene tehnologije (Health Technology Assessment – HTA) pokrenuti prije oko 25 godina zahtijevaju blisku europsku suradnju i mogu uspjeti samo ako sve države članice imaju političku volju za nastavak izgradnje snažne političke i socijalne Europske unije.
  • Iskustvom se dosad pokazala potreba za revizijom administrativnih ili pravnih odredaba na nacionalnoj razini koje sprječavaju suradnju u zajedničkom radu.

S obzirom na to jasnije možemo zamisliti budućnost i postaviti utvrđene ciljeve kako bi ona bila svjetlija za pacijente diljem Europe. Ako veća suradnja u okviru procjene zdravstvene tehnologije bude uspješna, stručnjaci za procjenu zdravstvene tehnologije, regulatori, klinički stručnjaci i pacijenti zajedno će sa subjektima koji razvijaju tehnologije odlučivati kako bi se zdravstvena tehnologija trebala ocjenjivati i na kojim bi se kriterijima trebala temeljiti. Agencije za procjenu zdravstvene tehnologije češće će surađivati i svi će dioničari pridonositi procjeni zdravstvene tehnologije svojim različitim stajalištima.  Izvješća o procjeni zdravstvene tehnologije bit će razumljiva svima, od donositelja odluka do zdravstvenih stručnjaka i pacijenata.  Nadalje, procjena zdravstvene tehnologije bit će transparentnija tako što će pratiti dogovorene metode, uključujući ocjenu troškova i koristi. Kad se ti ciljevi postignu, možda će se naši snovi ostvariti i postojeće će neprihvatljive razlike u pristupu skrbi u EU-u nestati.