Proizvodnja u akvakulturi

Karta prikazuje proizvodnju u akvakulturi po zemljama u tisućama tona od 2008. naovamo. Proizvodnja u akvakulturi uzgoj je slatkovodnih i morskih vodenih organizama (npr. ribe, mekušci, rakovi i biljke) u kontroliranim uvjetima za ljudsku upotrebu ili prehranu. Akvakultura uključuje određeni oblik intervencije u prirodni proces uzgoja, kao što su redovito poribljavanje, hranjenje i zaštita od grabežljivaca. Akvakultura ima ključnu ulogu u brojnim gospodarstvima u usponu zbog svojeg potencijala za povećanje proizvodnje hrane i istodobno smanjenje pritiska na ribolovne resurse.

(2008-2019)

Proizvodnja u akvakulturi po vrstama

Karta prikazuje proizvodnju u akvakulturi po vrstama i zemljama. Proizvodnja u akvakulturi uzgoj je slatkovodnih i morskih vodenih organizama (npr. ribe, mekušci, rakovi i biljke) u kontroliranim uvjetima za ljudsku upotrebu ili prehranu. Akvakultura uključuje određeni oblik intervencije u prirodni proces uzgoja, kao što su redovito poribljavanje, hranjenje i zaštita od grabežljivaca. Akvakultura ima ključnu ulogu u brojnim gospodarstvima u usponu zbog svojeg potencijala za povećanje proizvodnje hrane i istodobno smanjenje pritiska na ribolovne resurse. Više informacija

(2008-2018)

Uzgajališta morske ribe

Karta prikazuje lokacije uzgajališta morske ribe u Uniji i partnerskim zemljama (za 2017.). Izraz ribe upotrebljava se za ribe koštunjače, kao što je losos, i hrskavičnjače, kao što su morski psi, ali ne i za školjkaše i druge vodene životinje. Praksa uzgoja ribe provodi se u cijelom svijetu i ubrzano se razvija. Uzgaja se čitav niz različitih vrsta, a kontinuirano se povećava i raznolikost proizvodnje. Karta se temelji na podacima prikupljenima u okviru Direktive Vijeća 2006/88/EZ o zahtjevima zdravlja životinja, kojom su države članice Unije obvezane popisati sve odobrene akvakulturne lokalitete u svojoj nadležnosti.

Uzgajališta školjkaša

Karta prikazuje lokacije uzgajališta školjkaša, koja su uglavnom usko specijalizirana za proizvodnju jedne vrste. Školjkaši su životinje koje obitavaju u vodi i s vanjske strane imaju ljušturu ili strukturu nalik ljušturi. Glavne uzgajane kategorije jesu dagnje, kamenice, kućice, srčanke i kapice. Važna značajka školjkaša njihova je sposobnost filtriranja planktona, čime se morska voda čisti od viška tih mikroskopskih zelenih biljaka i poboljšava kvaliteta vode. Informacije na karti pruža Euroshell.

Uzgajališta slatkovodne ribe

Karta prikazu lokacije uzgajališta slatkovodne ribe u Uniji i partnerskim zemljama za koje su dostupni podaci. Izraz ribe upotrebljava se za ribe koštunjače, kao što je losos, i hrskavičnjače, kao što su morski psi, ali ne i za školjkaše i druge vodene životinje. Uzgaja se čitav niz različitih vrsta, a kontinuirano se povećava i raznolikost proizvodnje. Karta se temelji na podacima prikupljenima u okviru Direktive Vijeća 2006/88/EZ o zahtjevima zdravlja životinja, kojom su države članice Unije obvezane popisati sve odobrene akvakulturne lokalitete u svojoj nadležnosti. Informacije o vrstama usklađene su. Dostupni su filtri za ove glavne vrste: šaran, som, „druge ribe iz slatkovodnih ribnjaka” (smuđ, štuka, grgeč, linjak itd. – uglavnom porodica ciprinida), pastrva, losos (mlađ lososa i juvenili), jegulja, jesetra, tilapija, ukrasne i druge ribe.

Amonijak u vodenoj masi u jesen 2010.

Karta prikazuje koncentraciju amonijaka u vodenoj masi u jesen 2010. Pojam amonijak obuhvaća dvije kemijske vrste koje se u vodi nalaze u ravnoteži: neionizirani NH₃ i ionizirani NH₄+. Uobičajena je industrijska kemikalija za sintezu brojnih organskih i anorganskih kemikalija koje sadrže dušik, za proizvodnju gnojiva ili kao samostalno gnojivo izravnim ubrizgavanjem u tlo, primjerice pri navodnjavanju pamuka. Najčešći izvori amonijaka koji dospijeva u površinske i podzemne vode jesu kućanske i industrijske otpadne vode. Pojam amonijak obuhvaća dvije kemijske vrste koje se u vodi nalaze u ravnoteži: neionizirani NH₃ i ionizirani NH₄+. Iako je molekula amonijaka hranjiva tvar nužna za život, višak amonijaka može se nakupljati u organizmu i uzrokovati promjene metabolizma ili povećanje pH tijela. Primjerice, toksičnost amonijaka smatra se jednim od glavnih uzroka neobjašnjivih ugibanja u ribljim mrijestilištima.

Amonijak u vodenoj masi u ljeto 2010.

Karta prikazuje koncentraciju amonijaka u vodenoj masi u ljeto 2010. Pojam amonijak obuhvaća dvije kemijske vrste koje se u vodi nalaze u ravnoteži: neionizirani NH₃ i ionizirani NH₄+. Uobičajena je industrijska kemikalija za sintezu brojnih organskih i anorganskih kemikalija koje sadrže dušik, za proizvodnju gnojiva ili kao samostalno gnojivo izravnim ubrizgavanjem u tlo, primjerice pri navodnjavanju pamuka. Najčešći izvori amonijaka koji dospijeva u površinske i podzemne vode jesu kućanske i industrijske otpadne vode. Pojam amonijak obuhvaća dvije kemijske vrste koje se u vodi nalaze u ravnoteži: neionizirani NH₃ i ionizirani NH₄+. Iako je molekula amonijaka hranjiva tvar nužna za život, višak amonijaka može se nakupljati u organizmu i uzrokovati promjene metabolizma ili povećanje pH tijela. Primjerice, toksičnost amonijaka smatra se jednim od glavnih uzroka neobjašnjivih ugibanja u ribljim mrijestilištima.

Amonijak u vodenoj masi u proljeće 2010.

Karta prikazuje koncentraciju amonijaka u vodenoj masi u proljeće 2010. Pojam amonijak obuhvaća dvije kemijske vrste koje se u vodi nalaze u ravnoteži: neionizirani NH₃ i ionizirani NH₄+. Uobičajena je industrijska kemikalija za sintezu brojnih organskih i anorganskih kemikalija koje sadrže dušik, za proizvodnju gnojiva ili kao samostalno gnojivo izravnim ubrizgavanjem u tlo, primjerice pri navodnjavanju pamuka. Najčešći izvori amonijaka koji dospijeva u površinske i podzemne vode jesu kućanske i industrijske otpadne vode. Pojam amonijak obuhvaća dvije kemijske vrste koje se u vodi nalaze u ravnoteži: neionizirani NH₃ i ionizirani NH₄+. Iako je molekula amonijaka hranjiva tvar nužna za život, višak amonijaka može se nakupljati u organizmu i uzrokovati promjene metabolizma ili povećanje pH tijela. Primjerice, toksičnost amonijaka smatra se jednim od glavnih uzroka neobjašnjivih ugibanja u ribljim mrijestilištima.

Amonijak u vodenoj masi u zimi 2010.

Karta prikazuje koncentraciju amonijaka u vodenoj masi u zimi 2010. Pojam amonijak obuhvaća dvije kemijske vrste koje se u vodi nalaze u ravnoteži: neionizirani NH₃ i ionizirani NH₄+. Uobičajena je industrijska kemikalija za sintezu brojnih organskih i anorganskih kemikalija koje sadrže dušik, za proizvodnju gnojiva ili kao samostalno gnojivo izravnim ubrizgavanjem u tlo, primjerice pri navodnjavanju pamuka. Najčešći izvori amonijaka koji dospijeva u površinske i podzemne vode jesu kućanske i industrijske otpadne vode. Pojam amonijak obuhvaća dvije kemijske vrste koje se u vodi nalaze u ravnoteži: neionizirani NH₃ i ionizirani NH₄+. Iako je molekula amonijaka hranjiva tvar nužna za život, višak amonijaka može se nakupljati u organizmu i uzrokovati promjene metabolizma ili povećanje pH tijela. Primjerice, toksičnost amonijaka smatra se jednim od glavnih uzroka neobjašnjivih ugibanja u ribljim mrijestilištima.

Fosfat u vodenoj masi u jesen 2012-2017.

Karta prikazuje koncentraciju fosfata u vodenoj masi u jesen 2012-2017. Fosfati su kemijski spojevi koji sadrže kemijski element fosfor, a mogu utjecati na kvalitetu vode jer uzrokuju prekomjeran rast alga. Alge u vodi hrane se fosfatima te nekontrolirano rastu u ekosustavima i uzrokuju neravnotežu, čime se uništavaju drugi oblici života i proizvode štetni toksini. Bujanje alga zamućuje vodu uslijed pojave koja se naziva cvjetanje alga, čime se smanjuje količina sunčeve svjetlosti dostupne drugim biljkama i ponekad rezultira njihovim uvenućem. Kad alge odumru, bakterije koje ih razgrađuju upotrebljavaju otopljeni kisik iz vode i time oduzimaju kisik drugim vodenim organizmima, koji se ponekad i uguše.

Fosfat u vodenoj masi u ljeto 2012-2017.

Karta prikazuje koncentraciju fosfata u vodenoj masi u ljeto 2012-2017. Fosfati su kemijski spojevi koji sadrže kemijski element fosfor, a mogu utjecati na kvalitetu vode jer uzrokuju prekomjeran rast alga. Alge u vodi hrane se fosfatima te nekontrolirano rastu u ekosustavima i uzrokuju neravnotežu, čime se uništavaju drugi oblici života i proizvode štetni toksini. Bujanje alga zamućuje vodu uslijed pojave koja se naziva cvjetanje alga, čime se smanjuje količina sunčeve svjetlosti dostupne drugim biljkama i ponekad rezultira njihovim uvenućem. Kad alge odumru, bakterije koje ih razgrađuju upotrebljavaju otopljeni kisik iz vode i time oduzimaju kisik drugim vodenim organizmima, koji se ponekad i uguše.

Fosfat u vodenoj masi u proljeće 2012-2017.

Karta prikazuje koncentraciju fosfata u vodenoj masi u proljeće 2012-2017. Fosfati su kemijski spojevi koji sadrže kemijski element fosfor, a mogu utjecati na kvalitetu vode jer uzrokuju prekomjeran rast alga. Alge u vodi hrane se fosfatima te nekontrolirano rastu u ekosustavima i uzrokuju neravnotežu, čime se uništavaju drugi oblici života i proizvode štetni toksini. Bujanje alga zamućuje vodu uslijed pojave koja se naziva cvjetanje alga, čime se smanjuje količina sunčeve svjetlosti dostupne drugim biljkama i ponekad rezultira njihovim uvenućem. Kad alge odumru, bakterije koje ih razgrađuju upotrebljavaju otopljeni kisik iz vode i time oduzimaju kisik drugim vodenim organizmima, koji se ponekad i uguše.

Fosfat u vodenoj masi u zimi 2012-2017.

Karta prikazuje koncentraciju fosfata u vodenoj masi u zimi 2012-2017. Fosfati su kemijski spojevi koji sadrže kemijski element fosfor, a mogu utjecati na kvalitetu vode jer uzrokuju prekomjeran rast alga. Alge u vodi hrane se fosfatima te nekontrolirano rastu u ekosustavima i uzrokuju neravnotežu, čime se uništavaju drugi oblici života i proizvode štetni toksini. Bujanje alga zamućuje vodu uslijed pojave koja se naziva cvjetanje alga, čime se smanjuje količina sunčeve svjetlosti dostupne drugim biljkama i ponekad rezultira njihovim uvenućem. Kad alge odumru, bakterije koje ih razgrađuju upotrebljavaju otopljeni kisik iz vode i time oduzimaju kisik drugim vodenim organizmima, koji se ponekad i uguše.

Koncentracija otopljenog anorganskog dušika u površinskim vodama (jesen 2012. – 2017.)

Ova karta prikazuje prosječnu koncentraciju otopljenog anorganskog dušika (DIN) u površinskim vodama ujesen u razdoblju od 2012. do 2017. DIN je zbroj spojeva anorganskog dušika (nitrati, nitriti i amonij) koji su otopljeni u vodenom stupcu i ključne su hranjive tvari za rast vodenih biljaka i alga u oceanu. Dušika prirodno ima u izobilju, a dotoci rijeka i otjecanje otpadnih voda i ostalih gnojiva s kopna mogu uzrokovati njegovo gomilanje i dovesti do eutrofikacije priobalnih voda. To je proces u kojem višak hranjivih tvari uzrokuje golem rast (cvjetanje) alga i biljaka. Cvjetanje može biti otrovno samo po sebi, a k tome pri raspadu organske tvari troši otopljeni kisik u vodi i u uvjetima velike eutrofikacije može dovesti do hipoksičnih ili čak anoksičnih uvjeta. To može biti smrtonosno za ribe i ostale organizme koji žive blizu priobalnog morskog dna.

Koncentracija otopljenog anorganskog dušika u površinskim vodama (ljeto 2012. – 2017.)

Ova karta prikazuje prosječnu koncentraciju otopljenog anorganskog dušika (DIN) u površinskim vodama ljeti u razdoblju od 2012. do 2017. DIN je zbroj spojeva anorganskog dušika (nitrati, nitriti i amonij) koji su otopljeni u vodenom stupcu i ključne su hranjive tvari za rast vodenih biljaka i alga u oceanu. Dušika prirodno ima u izobilju, a dotoci rijeka i otjecanje otpadnih voda i ostalih gnojiva s kopna mogu uzrokovati njegovo gomilanje i dovesti do eutrofikacije priobalnih voda. To je proces u kojem višak hranjivih tvari uzrokuje golem rast (cvjetanje) alga i biljaka. Cvjetanje može biti otrovno samo po sebi, a k tome pri raspadu organske tvari troši otopljeni kisik u vodi i u uvjetima velike eutrofikacije može dovesti do hipoksičnih ili čak anoksičnih uvjeta. To može biti smrtonosno za ribe i ostale organizme koji žive blizu priobalnog morskog dna.

Koncentracija otopljenog anorganskog dušika u površinskim vodama (proljeće 2012. – 2017.)

Ova karta prikazuje prosječnu koncentraciju otopljenog anorganskog dušika (DIN) u površinskim vodama u proljeće u razdoblju od 2012. do 2017. DIN je zbroj spojeva anorganskog dušika (nitrati, nitriti i amonij) koji su otopljeni u vodenom stupcu i ključne su hranjive tvari za rast vodenih biljaka i alga u oceanu. Dušika prirodno ima u izobilju, a dotoci rijeka i otjecanje otpadnih voda i ostalih gnojiva s kopna mogu uzrokovati njegovo gomilanje i dovesti do eutrofikacije priobalnih voda. To je proces u kojem višak hranjivih tvari uzrokuje golem rast (cvjetanje) alga i biljaka. Cvjetanje može biti otrovno samo po sebi, a k tome pri raspadu organske tvari troši otopljeni kisik u vodi i u uvjetima velike eutrofikacije može dovesti do hipoksičnih ili čak anoksičnih uvjeta. To može biti smrtonosno za ribe i ostale organizme koji žive blizu priobalnog morskog dna.

Koncentracija otopljenog anorganskog dušika u površinskim vodama (zima 2012. – 2017.)

Ova karta prikazuje prosječnu koncentraciju otopljenog anorganskog dušika (DIN) u površinskim vodama zimi u razdoblju od 2012. do 2017. DIN je zbroj spojeva anorganskog dušika (nitrati, nitriti i amonij) koji su otopljeni u vodenom stupcu i ključne su hranjive tvari za rast vodenih biljaka i alga u oceanu. Dušika prirodno ima u izobilju, a dotoci rijeka i otjecanje otpadnih voda i ostalih gnojiva s kopna mogu uzrokovati njegovo gomilanje i dovesti do eutrofikacije priobalnih voda. To je proces u kojem višak hranjivih tvari uzrokuje golem rast (cvjetanje) alga i biljaka. Cvjetanje može biti otrovno samo po sebi, a k tome pri raspadu organske tvari troši otopljeni kisik u vodi i u uvjetima velike eutrofikacije može dovesti do hipoksičnih ili čak anoksičnih uvjeta. To može biti smrtonosno za ribe i ostale organizme koji žive blizu priobalnog morskog dna.

Koncentracija otopljenog kisika u vodenoj masi u jesen 2012-2017.

Karta prikazuje koncentraciju kisika u vodenoj masi u jesen 2012-2017. Otopljeni kisik u vodi ključan je za život u vodi i uz salinitet i temperaturu uvelike utječe na bioraznolikost i kvalitetu vode. Ako količina otopljenog kisika padne ispod normalne razine, mijenja se kvaliteta vode i može doći do eutrofikacije.

Koncentracija otopljenog kisika u vodenoj masi u ljeto 2012-2017.

Karta prikazuje koncentraciju kisika u vodenoj masi u ljeto 2012-2017. Otopljeni kisik u vodi ključan je za život u vodi i uz salinitet i temperaturu uvelike utječe na bioraznolikost i kvalitetu vode. Ako količina otopljenog kisika padne ispod normalne razine, mijenja se kvaliteta vode i može doći do eutrofikacije.

Koncentracija otopljenog kisika u vodenoj masi u proljeće 2012-2017.

Karta prikazuje koncentraciju kisika u vodenoj masi u proljeće 2012-2017. Otopljeni kisik u vodi ključan je za život u vodi i uz salinitet i temperaturu uvelike utječe na bioraznolikost i kvalitetu vode. Ako količina otopljenog kisika padne ispod normalne razine, mijenja se kvaliteta vode i može doći do eutrofikacije.

Koncentracija otopljenog kisika u vodenoj masi u zimi 2012-2017.

Karta prikazuje koncentraciju kisika u vodenoj masi u zimi 2012-2017. Otopljeni kisik u vodi ključan je za život u vodi i uz salinitet i temperaturu uvelike utječe na bioraznolikost i kvalitetu vode. Ako količina otopljenog kisika padne ispod normalne razine, mijenja se kvaliteta vode i može doći do eutrofikacije.

Koncentracije klorofila-a (jesen 2012-2017.)

Karta prikazuje prisustvo klorofila-a u europskim morima tijekom jeseni. Koncentracija klorofila upotrebljava se kao zamjenska vrijednost za biomasu (količinu) mikroskopskih biljaka (fitoplanktona). Klorofil se u raznim oblicima nalazi u živim stanicama alga i drugih fitoplanktona koji se nalaze u površinskim vodama. Klorofil je ključna biokemijska sastavnica u molekularnom sustavu odgovornom za fotosintezu, taj vrlo važan proces u kojem se iz sunčeve energije dobiva kisik nužan za život. Biomasa i vrste fitoplanktona koji žive u morima i oceanima mijenjaju se s vremenom i godišnjim dobima.

Koncentracije klorofila-a (proljeće 2012-2017.)

Karta prikazuje prisustvo klorofila-a u europskim morima tijekom proljeća. Koncentracija klorofila upotrebljava se kao zamjenska vrijednost za biomasu (količinu) mikroskopskih biljaka (fitoplanktona). Klorofil se u raznim oblicima nalazi u živim stanicama alga i drugih fitoplanktona koji se nalaze u površinskim vodama. Klorofil je ključna biokemijska sastavnica u molekularnom sustavu odgovornom za fotosintezu, taj vrlo važan proces u kojem se iz sunčeve energije dobiva kisik nužan za život. Biomasa i vrste fitoplanktona koji žive u morima i oceanima mijenjaju se s vremenom i godišnjim dobima.

Koncentracije klorofila-a (zima 2012-2017.)

Karta prikazuje prisustvo klorofila-a u europskim morima tijekom zime. Koncentracija klorofila upotrebljava se kao zamjenska vrijednost za biomasu (količinu) mikroskopskih biljaka (fitoplanktona). Klorofil se u raznim oblicima nalazi u živim stanicama alga i drugih fitoplanktona koji se nalaze u površinskim vodama. Klorofil je ključna biokemijska sastavnica u molekularnom sustavu odgovornom za fotosintezu, taj vrlo važan proces u kojem se iz sunčeve energije dobiva kisik nužan za život. Biomasa i vrste fitoplanktona koji žive u morima i oceanima mijenjaju se s vremenom i godišnjima dobima.

Koncentracije klorofila­a (ljeto 2012-2017.)

Karta prikazuje prisustvo klorofila-a u europskim morima tijekom ljeta. Koncentracija klorofila upotrebljava se kao zamjenska vrijednost za biomasu (količinu) mikroskopskih biljaka (fitoplanktona). Klorofil se u raznim oblicima nalazi u živim stanicama alga i drugih fitoplanktona koji se nalaze u površinskim vodama. Klorofil je ključna biokemijska sastavnica u molekularnom sustavu odgovornom za fotosintezu, taj vrlo važan proces u kojem se iz sunčeve energije dobiva kisik nužan za život. Biomasa i vrste fitoplanktona koji žive u morima i oceanima mijenjaju se s vremenom i godišnjim dobima.

Silikat u vodenoj masi u jesen 2012-2017.

Karta prikazuje koncentraciju silikata u vodenoj masi u jesen 2012-2017. Silikat je česta štetna tvar u većini voda i nastaje zbog postupnog otapanja brojnih vrsta prirodnih naslaga u vodi. Uslijed prirodnih procesa fizičkog i kemijskog trošenja nastaje mnoštvo iznimno malih čestica ili koloida silikatnih materijala. Fosfor i dušik kao hranjive tvari potrebni su raznim vrstama alga, dok je silikat potreban za rast samo vrsti alge pod nazivom dijatomeja. Povećana koncentracija silikata uzrokuje povećanu proizvodnju na trofičkim razinama hranidbenog lanca, što je izravno povezano s povećanjem biomase zooplanktona i riba. Povišene koncentracije silikata utječu na vodeni ekosustav i ograničavaju ljudima mogućnosti iskorištavanja vodenog sustava.

Silikat u vodenoj masi u ljeto 2012-2017.

Karta prikazuje koncentraciju silikata u vodenoj masi u ljeto 2012-2017. Silikat je česta štetna tvar u većini voda i nastaje zbog postupnog otapanja brojnih vrsta prirodnih naslaga u vodi. Uslijed prirodnih procesa fizičkog i kemijskog trošenja nastaje mnoštvo iznimno malih čestica ili koloida silikatnih materijala. Fosfor i dušik kao hranjive tvari potrebni su raznim vrstama alga, dok je silikat potreban za rast samo vrsti alge pod nazivom dijatomeja. Povećana koncentracija silikata uzrokuje povećanu proizvodnju na trofičkim razinama hranidbenog lanca, što je izravno povezano s povećanjem biomase zooplanktona i riba. Povišene koncentracije silikata utječu na vodeni ekosustav i ograničavaju ljudima mogućnosti iskorištavanja vodenog sustava.

Silikat u vodenoj masi u proljeće 2012-2017.

Karta prikazuje koncentraciju silikata u vodenoj masi u proljeće 2012-2017. Silikat je česta štetna tvar u većini voda i nastaje zbog postupnog otapanja brojnih vrsta prirodnih naslaga u vodi. Uslijed prirodnih procesa fizičkog i kemijskog trošenja nastaje mnoštvo iznimno malih čestica ili koloida silikatnih materijala. Fosfor i dušik kao hranjive tvari potrebni su raznim vrstama alga, dok je silikat potreban za rast samo vrsti alge pod nazivom dijatomeja. Povećana koncentracija silikata uzrokuje povećanu proizvodnju na trofičkim razinama hranidbenog lanca, što je izravno povezano s povećanjem biomase zooplanktona i riba. Povišene koncentracije silikata utječu na vodeni ekosustav i ograničavaju ljudima mogućnosti iskorištavanja vodenog sustava.

Silikat u vodenoj masi u zimi 2012-2017.

Karta prikazuje koncentraciju silikata u vodenoj masi u zimi 2012-2017. Silikat je česta štetna tvar u većini voda i nastaje zbog postupnog otapanja brojnih vrsta prirodnih naslaga u vodi. Uslijed prirodnih procesa fizičkog i kemijskog trošenja nastaje mnoštvo iznimno malih čestica ili koloida silikatnih materijala. Fosfor i dušik kao hranjive tvari potrebni su raznim vrstama alga, dok je silikat potreban za rast samo vrsti alge pod nazivom dijatomeja. Povećana koncentracija silikata uzrokuje povećanu proizvodnju na trofičkim razinama hranidbenog lanca, što je izravno povezano s povećanjem biomase zooplanktona i riba. Povišene koncentracije silikata utječu na vodeni ekosustav i ograničavaju ljudima mogućnosti iskorištavanja vodenog sustava.

Rute odobalnih cjevovoda

Odobalni cjevovod (ili podmorski cjevovod) polaže se na morsko dno ili ispod njega, u jarak. Cjevovodi se uglavnom polažu na kopnu, ali u nekim slučajevima prelaze preko velikih vodenih površina kao što su manja mora, tjesnaci i rijeke. Podmorski cjevovodi prvenstveno su namijenjeni za transport nafte ili plina, ali i vode. Karta prikazuje rute i operativni status odobalnih cjevovoda u raznim europskim zemljama. Izrađena je na temelju usklađenih podataka prikupljenih iz više izvora u Uniji, Norveškoj i Ujedinjenoj Kraljevini.

Telekomunikacijski kabeli – Malta

Podmorski komunikacijski kabel, postavljen na morskom dnu između dviju postaja na kopnu, namijenjen je prenošenju telekomunikacijskih signala preko oceana i mora. Karta prikazuje stvarne rute telekomunikacijskih kabela kojima je početna točka u malteškim vodama ili koji njima prolaze. Informacije je pružio Međunarodni oceanski institut – Operativni centar Malte (Sveučilište Malte, Odjel za fizikalnu oceanografiju), a izradila ih je agencija Transport Malta, uprava za pomorski promet (bivša agencija MMA).

Telekomunikacijski kabeli – Njemačka

Podmorski komunikacijski kabel, postavljen na morskom dnu između dviju postaja na kopnu, namijenjen je prenošenju telekomunikacijskih signala preko oceana i mora. Karta prikazuje stvarne rute njemačkih telekomunikacijskih kabela, koje je dostavila Savezna pomorska i hidrografska agencija (BSH Contis).

Telekomunikacijski kabeli – rute SIGCables

Podmorski komunikacijski kabel, postavljen na morskom dnu između dviju postaja na kopnu, namijenjen je prenošenju telekomunikacijskih signala preko oceana i mora. Karta prikazuje stvarne rute telekomunikacijskih kabela koje pruža internetska stranica SIGCables, kojom upravlja Orange.

Amplituda morskih mijena

Karta prikazuje prosječnu amplitudu morskih mijena izraženu kao polovinu visinske razlike između plime i oseke, na 237lokacija međusobno udaljenih otprilike 100km u pojasu od 50 do 100km od europske obale. Očitanja su izračunana s pomoću modela morskih mijena izvedenog iz mjerenja satelitskim visinomjerom i mareografom na približno 7300obalnih postaja u trajanju od osam godina.

Energija oceana – lokacije ispitivanja

Pojmovi energija mora, energija oceana i hidrokinetička energija odnose se na energiju koja proizlazi iz morskih valova, vjetrova, morskih mijena, saliniteta i razlika u temperaturi. Kretanje vode u svjetskim oceanima stvara goleme količine kinetičke energije, odnosno energije prouzročene gibanjem. Karta prikazuje lokacije na kojima se razvijaju nove tehnologije za iskorištavanje te vrste energije i pretvaranje u električnu energiju kojom se opskrbljuju kućanstva, promet i industrija.

Energija oceana – lokacije projekata

Pojmovi energija mora, energija oceana i hidrokinetička energija odnose se na energiju koja proizlazi iz morskih valova, vjetrova, morskih mijena, saliniteta i razlika u temperaturi. Kretanje vode u svjetskim oceanima stvara goleme količine kinetičke energije, odnosno energije prouzročene gibanjem. Karta prikazuje lokacije projekata koji iskorištavaju tu vrstu energije i pretvaraju je u električnu energiju kojom se opskrbljuju kućanstva, promet i industrija.

Lokacije vjetroelektrana

Energija vjetra, koja se s pomoću vjetroturbina pretvara u električnu energiju, među glavnim je održivim izvorima energije. Budući da su vjetrovi na moru postojaniji i obično pušu većim brzinama, veliki sustavi odobalnih vjetrenjača, odnosno vjetroelektrana, imaju potencijal za kontinuiranu opskrbu čistom energijom vjetra. Karta prikazuje točne lokacije i operativni status odobalnih vjetroelektrana u europskim morima. Informacije je za EMODnet iz više izvora iz cijele Unije prikupio španjolski centar CETMAR.

Lokacije vjetroelektrana (poligoni)

Energija vjetra, koja se s pomoću vjetroturbina pretvara u električnu energiju, među glavnim je održivim izvorima energije. Budući da su vjetrovi na moru postojaniji i obično pušu većim brzinama, veliki sustavi odobalnih vjetrenjača, odnosno vjetroelektrana, imaju potencijal za kontinuiranu opskrbu čistom energijom vjetra. Karta prikazuje proizvodni kapacitet, operativni status i druge značajke odobalnih vjetroelektrana u europskim morima. Informacije je za EMODnet iz više izvora iz cijele Unije prikupio španjolski centar CETMAR.

Obalne nuklearne elektrane

U modernim nuklearnim elektranama toplina se dobiva nuklearnom fisijom. To je postupak cijepanja atoma uranija pri kojem se oslobađaju velike količine energije. Ta se toplina upotrebljava za dobivanje vodene pare i pokretanje turbine za proizvodnju električne energije. Kako bi mogle izdržati goleme količine topline koju generira nuklearna fisija, takve elektrane moraju imati učinkovit sustav za hlađenje. Budući da je voda odličan medij za hlađenje reaktora, brojne elektrane smještene su na obalama rijeka i mora, gdje imaju besplatan pristup velikim količinama vode. Karta prikazuje lokacije, operativni status i druge značajke obalnih nuklearnih elektrana. Izrađena je na temelju usklađenih podataka prikupljenih iz više izvora u Uniji i izvan nje, a ažurira se svake godine.

Odobalna naftna i plinska postrojenja

Odobalna postrojenja obuhvaćaju strukture i objekte u morskom okolišu koji su obično namijenjeni za proizvodnju i prijenos električne energije, nafte, plina i drugih resursa. Karta prikazuje lokacije i operativni status takvih odobalnih postrojenja. Informacije su dobivene iz Konvencije o zaštiti morskog okoliša sjeveroistočnog Atlantika (OSPAR), koja prati razvoj odobalnih postrojenja i održava ažurirani popis svih odobalnih naftnih i plinskih postrojenja na morskom području Konvencije OSPAR.

Prosječna brzina i smjer vjetra

Karta prikazuje prosječnu brzinu i smjer vjetra na 237lokacija međusobno udaljenih otprilike 100km u pojasu od 50 do 100km od europske obale. Očitanja brzine i smjera vjetra prikupljena su s pomoću senzora visinomjera i mjerača raspršenja smještenih na satelitima ERS-1, ERS-2, Topex/Poseidon i Geosat, a dostupna su u bazi podataka waveclimate.com. Iz tih očitanja izračunane su prosječne vrijednosti u kvadratu od 200 × 200 kilometara na pojedinoj lokaciji.

Visina i smjer valova

Karta prikazuje značajnu visinu i smjer valova na 237lokacija međusobno udaljenih otprilike 100km u pojasu od 50 do 100km od europske obale. Očitanja visine i smjera valova prikupljena su s pomoću senzora visinomjera smještenih na satelitima ERS-1, ERS-2, Topex/Poseidon i Geosat, a dostupna su u bazi podataka waveclimate.com. Iz tih očitanja izračunane su prosječne vrijednosti u kvadratu od 200 × 200 kilometara na pojedinoj lokaciji.

Državne granice

Karta prikazuje granice europskih zemalja.

Linije geografske mreže

Geografska mreža zamišljena je mreža linija koje omotavaju Zemljinu površinu i upotrebljava se kako bi se mogla točno utvrditi pozicija bilo koje lokacije na Zemlji. Okomite linije označavaju geografsku dužinu, a vodoravne geografsku širinu. Točka u kojoj se te dvije linije sijeku označava točnu lokaciju. Linije geografske dužine mjere stupnjeve od istoka prema zapadu i okomito spajaju sjeverni i južni pol. Linije geografske širine mjere stupnjeve od sjevera prema jugu, a 0stupnjeva nalazi se točno na pola puta između sjevernog i južnog pola.

Nazivi mora

Karta prikazuje nazive i granice glavnih svjetskih mora i oceana kako ih je utvrdila Međunarodna hidrografska organizacija. (godina: 1953., Limits of Oceans & Seas, posebno izdanje br. 23)

Nazivi podmorskih reljefa

Obala

Zemlje

Karta prikazuje države članice Unije, zemlje kandidatkinje i potencijalne zemlje kandidatkinje za članstvo u Uniji. Za svaku zemlju navedene su neke ključne informacije, primjerice njezina površina, broj stanovnika, glavni grad i zastava.

Aktivnosti misije – misija EU-a Obnova naših oceana i voda

Aktivnosti misije predstavljaju zajednički rad na postizanju triju ciljeva misije Obnova naših oceana i voda do 2030. radi:

  1. zaštite i obnove morskih i slatkovodnih ekosustava i bioraznolikosti u skladu sa Strategijom EU-a za bioraznolikost do 2030.
  2. sprečavanja i uklanjanja onečišćenja naših oceana, mora i voda u skladu s akcijskim planom EU-a za postizanje nulte stope onečišćenja zraka, vode i tla
  3. postizanja održivog, ugljično neutralnog i kružnog plavog gospodarstva u skladu s predloženim Europskim zakonom o klimi i holističkom vizijom strategije za održivo plavo gospodarstvo.

Kako bi se ti ciljevi lakše postigli, u okviru misije uspostavljaju se i dva mehanizma:

• digitalni sustav znanja o oceanima i vodama
• mobilizacija i angažman javnosti.

Kliknite ovdje za više informacija o aktivnostima misije

(2021.–2030.)

Europski dan pomorstva

Europski dan pomorstva (EMD), koji se organizira od 2008., središnja je godišnja konferencija o pomorskim pitanjima i održivom plavom rastu u Uniji. Ona okuplja tvorce politika, znanstvenike, industriju i društvo na plenarnim i tematskim sastancima na visokoj razini, radionicama i u izložbenim prostorima. Karta prikazuje lokacije na kojima su se održavale godišnje konferencije dionika povodom Europskog dana pomorstva od početka njegova obilježavanja.

Europski dan pomorstva u mojoj zemlji (2019.)

Istodobno s konferencijom povodom Europskog dana pomorstva diljem Europe organiziraju se i lokalna događanja za javnost pod nazivom „Europski dan pomorstva u mojoj zemlji”. Brojne europske regije s razvijenom pomorskom kulturom tako dobivaju priliku da se pridruže proslavi i istaknu ključnu ulogu mora i oceana za lokalna društva. Karta prikazuje 150lokalnih događanja organiziranih od travnja do srpnja 2019. u 21zemlji (15država članica Unije i 6zemalja izvan Unije): čišćenje plaža, vođeni obilasci luka, izložbe pomorske tematike, ekološki obilasci područja sa znatnim pomorskim naslijeđem, izleti brodom itd. Brojni organizatori iskoristili su priliku te na tim događanjima učenicima diljem Unije predstavili Europski atlas mora. Kako bi ova karta bila još izuzetnija, u njoj se skriva i jedno iznenađenje! Pridružite se proslavi, istražite kartu i okušajte se u kvizu Europskog dana pomorstva u mojoj zemlji 2019.!

Europski dan pomorstva u mojoj zemlji (2021.)

Usporedno s godišnjom konferencijom povodom Europskog dana pomorstva (održana 20. i 21. svibnja 2021. u Den Helderu u Nizozemskoj), diljem Europe organiziraju se brojna lokalna događanja za građane, posebno mlade, pod nazivom „Europski dan pomorstva u mojoj zemlji”.
To je važan doprinos sve intenzivnijem širenju znanja o oceanima i aktivizmu u tom području, a događanja povodom tog dana sve su popularnija te svake godine privuku više od 30000 sudionika. Lokalne aktivnosti, npr. čišćenje plaža, vođeni obilasci luka, umjetničke izložbe, radionice, konferencije, seminari, izložbe pomorske tematike, aktivnosti širenja znanja o oceanima, ekološki obilasci i šetnje na područjima sa značajnom pomorskom baštinom, izleti brodom, posjeti pomorskim muzejima, brodovima, akvarijima, brodogradilištima itd. namijenjeni su širokoj publici diljem Europe, a imaju i zabavnu komponentu kako bi privukli mlade. Zahvaljujući tim aktivnostima brojne europske regije s razvijenom pomorskom kulturom dobivaju priliku da se pridruže proslavi i istaknu ključnu ulogu mora i oceana za lokalna društva.
Budući da kriza uzrokovana bolešću COVID-19 još nije prošla, Europski dan pomorstva u mojoj zemlji 2021. uključivao je virtualna i, gdje je to bilo moguće, fizička događanja.
Ova mapa prikazuje 232 lokalna događanja povodom Europskog dana pomorstva u mojoj zemlji 2021. u 25 zemalja (21 država članica Unije i 4 zemlje izvan Unije). Mnogi organizatori na tim događanjima učenicima diljem Unije predstavljaju Europski atlas mora.
Kako bi ova karta bila još izuzetnija, u njoj se skriva i jedno iznenađenje! Pridružite se proslavi, istražite kartu i okušajte se u potrazi za blagom Europskog dana pomorstva u mojoj zemlji 2021.!

Europski dan pomorstva u mojoj zemlji (2023.)

Usporedno s godišnjom konferencijom povodom Europskog dana pomorstva (održana u Brestu u Francuskoj od 24. do 25. svibnja 2023.), u cijeloj Europi organiziraju se brojna lokalna događanja za građane, posebno mlade, pod nazivom „Europski dan pomorstva u mojoj zemlji”.
To je važan doprinos sve intenzivnijem širenju znanja o oceanima i aktivizmu u tom području, a događanja povodom tog dana sve su popularnija te svake godine privuku više od 50000 sudionika. Lokalne aktivnosti, npr. čišćenje plaža, vođeni obilasci luka, umjetničke izložbe, radionice, konferencije, seminari, izložbe pomorske tematike, aktivnosti informiranja o oceanima, ekološki obilasci i šetnje na područjima s važnom pomorskom baštinom, izleti brodom, posjeti pomorskim muzejima, brodovima, akvarijima, brodogradilištima itd., namijenjene su širokoj publici u cijeloj Europi, a imaju i zabavnu komponentu kako bi privukle mlade. Te aktivnosti omogućuju mnogim europskim regijama s pomorskom kulturom da obilježe taj dan i istaknu ključnu ulogu mora i oceana za lokalna društva.
„Europski dan pomorstva u mojoj zemlji” ove godine uključuje fizička, virtualna i hibridna događanja.
Ova karta nudi pregled lokalnih događanja u različitim zemljama za 2023. Mnogi organizatori koriste takva događanja i kako bi građanima, studentima i učenicima u cijeloj Uniji predstavili Europski atlas mora.
Kako bi karta bila još posebnija, sakrili smo u njoj nešto posebno. Pridružite se, istražite kartu i zaigrajte Atlasovu igru geocachinga.

Europski dan pomorstva u mojoj zemlji (2024.)

Usporedno s godišnjom konferencijom povodom Europskog dana pomorstva, koja je ove godine održana u Svendborgu u Danskoj od 30. do 31. svibnja, u cijeloj Europi organiziraju se brojna lokalna događanja za građane, posebno mlade, pod nazivom „Europski dan pomorstva u mojoj zemlji”. Cilj je informirati javnost o važnosti aktivnosti na moru (obalni turizam, ribolov, plovidba, pomorski promet, energija iz obnovljivih izvora na moru, akvakultura itd.) za građane i gospodarstva Unije. Obalni pojas EU-a dugačak je 68000km, a otprilike trećina stanovništva Unije živi na području unutar 50km od obale.
„Europski dan pomorstva u mojoj zemlji” prvi je put obilježen 2018., a broj događanja u okviru te manifestacije otada se znatno povećao i uključuje širok raspon aktivnosti, kao što su čišćenje plaža, vođeni obilasci, umjetničke izložbe, radionice i konferencije. U 2023. organizirana su 494 događanja u 31 zemlji, u Uniji i izvan nje.
„Europski dan pomorstva u mojoj zemlji” ove godine uključuje fizička, virtualna i hibridna događanja.
Ova karta nudi pregled lokalnih događanja u različitim zemljama za 2024. Mnogi organizatori koriste takva događanja i kako bi građanima, studentima i učenicima u cijeloj Uniji predstavili Europski atlas mora.
Kako bi karta bila još posebnija, sakrili smo u njoj nešto posebno. Pridružite se proslavi, proučite kartu i pokušajte riješiti zadatak na temu plavoga gospodarstva (engl. Blue Economy Challenge).

Europski dan pomorstva u mojoj zemlji 2022.

Usporedno s godišnjom konferencijom povodom Europskog dana pomorstva (ove godine je održana 19. i 20. svibnja 2022. u Raveni u Italiji), diljem Europe organiziraju se brojna lokalna događanja za građane, posebno mlade, pod nazivom „Europski dan pomorstva u mojoj zemlji”.
To je važan doprinos sve intenzivnijem širenju znanja o oceanima i aktivizmu u tom području, a događanja povodom tog dana sve su popularnija te svake godine privuku više od 50000 sudionika. Lokalne aktivnosti, npr. čišćenje plaža, vođeni obilasci luka, umjetničke izložbe, radionice, konferencije, seminari, izložbe pomorske tematike, aktivnosti širenja znanja o oceanima, ekološki obilasci i šetnje na područjima sa značajnom pomorskom baštinom, izleti brodom, posjeti pomorskim muzejima, brodovima, akvarijima, brodogradilištima itd. namijenjeni su širokoj publici diljem Europe, a imaju i zabavnu komponentu kako bi privukli mlade. Zahvaljujući tim aktivnostima brojne europske regije s razvijenom pomorskom kulturom dobivaju priliku da se pridruže proslavi i istaknu ključnu ulogu mora i oceana za lokalna društva.
Budući da kriza uzrokovana bolešću COVID-19 još nije prošla, Europski dan pomorstva u mojoj zemlji 2022. uključuje virtualna i, gdje je to bilo moguće, fizička događanja.
Karta prikazuje lokalna događanja pod nazivom „Europski dan pomorstva u mojoj zemlji” održana 2022. u 29 zemalja (22 države članice Unije i 7 zemalja izvan Unije). Mnogi organizatori na tim događanjima učenicima diljem Unije predstavljaju Europski atlas mora.
Kako bi ova karta bila još izuzetnija, u njoj se skriva i jedno iznenađenje! Pridružite se proslavi, istražite kartu i okušajte se u utrci čamcima Europskog dana pomorstva u mojoj zemlji 2022.

Konferencija rubnih primorskih regija

Oko 160regija iz 28zemalja okupilo se kako bi oformilo europsku Konferenciju rubnih primorskih regija. Ta Konferencija organizirana je u geografske komisije u cilju promicanja specifičnog identiteta i suradnje na temama od zajedničkog interesa u glavnim morskim bazenima: Komisija za Atlantski luk, Komisija za Balkan i Crno more, Komisija za otoke, Intermediteranska komisija, Komisija za Baltičko more te Komisija za Sjeverno more. Karta prikazuje regije članice te konferencije, koja zagovara potrebe i interese svojih članica pred institucijama Unije i nacionalnim vladama. Konferencija rubnih primorskih regija posebno radi na jačanju europske pomorske dimenzije naglašavajući važnost integrirane pomorske politike, snažnije regionalizacije zajedničke ribarstvene politike i sustava pomorske sigurnosti koji uzima u obzir povećanje pomorskog prijevoza.

Makroregionalne strategije i atlantska strategija

Karta prikazuje četiri makroregionalne strategije Unije i pomorsku strategiju za područje Atlantskog oceana. „Makroregionalna strategija” integrirani je okvir koji je podržalo Europsko vijeće u svrhu rješavanja zajedničkih izazova s kojima se suočava određeno zemljopisno područje. Zahvaljujući toj strategiji države članice i treće zemlje koje se nalaze na istom zemljopisnom području mogu pojačano surađivati kako bi postigle bolju ekonomsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju.

Pomorski objekti

Europa ima široku mrežu pomorske istraživačke infrastrukture, koja obuhvaća čitav niz objekata, uključujući istraživačka plovila i pripadajuću opremu, kopnene i odobalne istraživačke i ispitne objekte u području fizike, biologije i kemije te brojne udaljene i in situ promatračke objekte. Karta prikazuje razne objekte iz baze podataka pomorske istraživačke infrastrukture centra EurOcean. Kliknite na kartu za prikaz ključnih značajki pojedinog objekta, uključujući poveznice i kontakte za pristup dodatnim pojedinostima koje pružaju voditelji tih objekata.

Regionalne konvencije o moru

U Europi postoje četiri strukture suradnje čiji je cilj zaštita morskog okoliša i povezivanje država članica i susjednih zemalja koje dijele morske vode, odnosno regionalne konvencije o moru. Karta prikazuje pomorske regije obuhvaćene tim konvencijama (Helsinška konvencija, Barcelonska konvencija, Konvencija iz Bukurešta i Konvencija o zaštiti morskog okoliša sjeveroistočnog Atlantika (OSPAR)), koje su donesene radi zaštite morskog okoliša. Te strukture za regionalnu suradnju državama članicama omogućavaju koordinirani rad na izradi pomorskih strategija.

Regionalna kretanja globalne srednje razine mora

Praćenje regionalnih kretanja globalne srednje razine mora (u milimetrima godišnje) omogućuju usluge praćenja morskog okoliša programa Copernicus. Razina mora raste zbog zagrijavanja oceana i topljenja leda na kopnu. Voda se pri zagrijavanju širi i oko 30% sadašnje globalne srednje razine mora može se pripisati isključivo tom toplinskom širenju. Porast razine mora može bitno utjecati na stanovništvo obalnih i otočnih regija te na prirodni okoliš, uključujući morske ekosustave.

Vremenski nizovi pokazuju da je od ranih 1990-ih prosječna globalna razina mora porasla za više od 8cm i svake godine poraste za 3,3mm. Nove brojke pokazuju da globalna srednja razina mora sve brže raste, po stopi većoj za 0,12 ± 0,073mm svake godine.

Razina mora ne raste svugdje jednako i neke su regije ugroženije od ostalih. Karta prikazuje prostornu raspodjelu kretanja razine mora od 1993. Iz nje je vidljivo da razina velike većine svjetskih oceana raste, ali vrlo neujednačeno: regije kao što su zapadni tropski Tihi ocean bilježe porast od čak +8mm godišnje. U tom su području regionalna kretanja uglavnom posljedica toplinskog širenja. Neizvjesnost kretanja regionalne razine mora mjeri se u 2–3 mm godišnje, s vrijednostima od 0,5mm godišnje do čak 5,0mm godišnje, ovisno o regiji.

Taj pokazatelj za praćenje razine mora temelji se na podacima s vremenskim odmakom u okviru sustava DUACS (verzija DT-2018). Ti su proizvodi dostupni u okviru usluga klimatskih promjena programa Copernicus i u katalogu usluga praćenja morskog okoliša programa Copernicus.

Regionalna kretanja globalne temperature morske površine

Praćenje regionalnih trendova u globalnoj temperaturi površine mora (u Celzijevim stupnjevima (°C) godišnje) omogućuju usluge praćenja morskog okoliša programa Copernicus. Temperatura površine mora jedna je od ključnih klimatskih varijabli utvrđenih Globalnim sustavom motrenja klime za praćenje i opisivanje stanja globalne klime.

Vremenski nizovi pokazuju da je od ranih 1990-ih prosječna globalna temperatura površine mora porasla za više od 0,3°C i da raste dosad neviđenom brzinom od 0,014±0,001°C godišnje. U posljednje četiri godine zabilježili smo najtoplije temperature površine oceana od početka vođenja evidencije.

Temperatura površine mora ne raste svugdje jednako i neke su regije ugroženije od ostalih. Karta prikazuje prostornu raspodjelu trendova srednje temperature površine svjetskih oceana od 1993. Iz nje je vidljivo da je do zagrijavanja velike većine svjetskih oceana došlo između 1993. i 2018. Jedna je od iznimaka od tog trenda sjeverni Atlantik, osobito regija južno od Grenlanda, u kojoj je zabilježen trend zahlađenja.

Taj pokazatelj za praćenje temperature površine oceana temelji se na dnevnim analizama globalne temperature površine mora koje izrađuje Europska svemirska agencija (ESA) u sklopu projekta Temperatura površine mora (SST) u okviru Inicijative protiv klimatskih promjena (CCI) i u sklopu usluga programa Copernicus za klimatske promjene (C3S). Pokazatelj je dostupan u katalogu usluga programa Copernicus za praćenje morskog okoliša.

Brojnost zooplanktona Acartia ljeti

Karta prikazuje brojnost zooplanktona kopepoda vrste Acartia u europskim vodama ljeti. Podaci o brojnosti prikupljeni su s pomoću uređaja za kontinuirano praćenje planktona (engl. Continuous Plankton Recorder, CPR). Kopepodi, vrsta zooplanktona, planktonski su račići koji su daleki rođaci kozica i rakova. Ti sitni račići obično čine najveći dio zooplanktona i glavni su izvor hrane za male ribe.

Brojnost zooplanktona Acartia u proljeće

Karta prikazuje brojnost zooplanktona kopepoda vrste Acartia u europskim vodama u proljeće. Podaci o brojnosti prikupljeni su s pomoću uređaja za kontinuirano praćenje planktona (engl. Continuous Plankton Recorder, CPR). Kopepodi, vrsta zooplanktona, planktonski su račići koji su daleki rođaci kozica i rakova. Ti sitni račići obično čine najveći dio zooplanktona i glavni su izvor hrane za male ribe.

Brojnost zooplanktona Acartia ujesen

Karta prikazuje brojnost zooplanktona kopepoda vrste Acartia u europskim vodama ujesen. Podaci o brojnosti prikupljeni su s pomoću uređaja za kontinuirano praćenje planktona (engl. Continuous Plankton Recorder, CPR). Kopepodi, vrsta zooplanktona, planktonski su račići koji su daleki rođaci kozica i rakova. Ti sitni račići obično čine najveći dio zooplanktona i glavni su izvor hrane za male ribe.

Brojnost zooplanktona Acartia zimi

Karta prikazuje brojnost zooplanktona kopepoda vrste Acartia u europskim vodama zimi. Podaci o brojnosti prikupljeni su s pomoću uređaja za kontinuirano praćenje planktona (engl. Continuous Plankton Recorder, CPR). Kopepodi, vrsta zooplanktona, planktonski su račići koji su daleki rođaci kozica i rakova. Ti sitni račići obično čine najveći dio zooplanktona i glavni su izvor hrane za male ribe.

Brojnost zooplanktona Calanus finmarchicus ljeti

Karta prikazuje brojnost zooplanktona kopepoda vrste Calanus finmarchicus u europskim vodama ljeti. Podaci o brojnosti prikupljeni su s pomoću uređaja za kontinuirano praćenje planktona (engl. Continuous Plankton Recorder, CPR). Kopepodi, vrsta zooplanktona, planktonski su račići koji su daleki rođaci kozica i rakova. Ti sitni račići obično čine najveći dio zooplanktona i glavni su izvor hrane za male ribe.

Brojnost zooplanktona Calanus finmarchicus u proljeće

Karta prikazuje brojnost zooplanktona kopepoda vrste Calanus finmarchicus u europskim vodama u proljeće. Podaci o brojnosti prikupljeni su s pomoću uređaja za kontinuirano praćenje planktona (engl. Continuous Plankton Recorder, CPR). Kopepodi, vrsta zooplanktona, planktonski su račići koji su daleki rođaci kozica i rakova. Ti sitni račići obično čine najveći dio zooplanktona i glavni su izvor hrane za male ribe.

Brojnost zooplanktona Calanus finmarchicus ujesen

Karta prikazuje brojnost zooplanktona kopepoda vrste Calanus finmarchicus u europskim vodama ujesen. Podaci o brojnosti prikupljeni su s pomoću uređaja za kontinuirano praćenje planktona (engl. Continuous Plankton Recorder, CPR). Kopepodi, vrsta zooplanktona, planktonski su račići koji su daleki rođaci kozica i rakova. Ti sitni račići obično čine najveći dio zooplanktona i glavni su izvor hrane za male ribe.

Brojnost zooplanktona Calanus finmarchicus zimi

Karta prikazuje brojnost zooplanktona kopepoda vrste Calanus finmarchicus u europskim vodama zimi. Podaci o brojnosti prikupljeni su s pomoću uređaja za kontinuirano praćenje planktona (engl. Continuous Plankton Recorder, CPR). Kopepodi, vrsta zooplanktona, planktonski su račići koji su daleki rođaci kozica i rakova. Ti sitni račići obično čine najveći dio zooplanktona i glavni su izvor hrane za male ribe.

Brojnost zooplanktona Temora longicornis ljeti

Karta prikazuje brojnost zooplanktona kopepoda vrste Temora longicornis u europskim vodama ljeti. Podaci o brojnosti prikupljeni su s pomoću uređaja za kontinuirano praćenje planktona (engl. Continuous Plankton Recorder, CPR). Kopepodi, vrsta zooplanktona, planktonski su račići koji su daleki rođaci kozica i rakova. Ti sitni račići obično čine najveći dio zooplanktona i glavni su izvor hrane za male ribe.

Brojnost zooplanktona Temora longicornis u proljeće

Karta prikazuje brojnost zooplanktona kopepoda vrste Temora longicornis u europskim vodama u proljeće. Podaci o brojnosti prikupljeni su s pomoću uređaja za kontinuirano praćenje planktona (engl. Continuous Plankton Recorder, CPR). Kopepodi, vrsta zooplanktona, planktonski su račići koji su daleki rođaci kozica i rakova. Ti sitni račići obično čine najveći dio zooplanktona i glavni su izvor hrane za male ribe.

Brojnost zooplanktona Temora longicornis ujesen

Karta prikazuje brojnost zooplanktona kopepoda vrste Temora longicornis u europskim vodama ujesen. Podaci o brojnosti prikupljeni su s pomoću uređaja za kontinuirano praćenje planktona (engl. Continuous Plankton Recorder, CPR). Kopepodi, vrsta zooplanktona, planktonski su račići koji su daleki rođaci kozica i rakova. Ti sitni račići obično čine najveći dio zooplanktona i glavni su izvor hrane za male ribe.

Brojnost zooplanktona Temora longicornis zimi

Karta prikazuje brojnost zooplanktona kopepoda vrste Temora longicornis u europskim vodama zimi. Podaci o brojnosti prikupljeni su s pomoću uređaja za kontinuirano praćenje planktona (engl. Continuous Plankton Recorder, CPR). Kopepodi, vrsta zooplanktona, planktonski su račići koji su daleki rođaci kozica i rakova. Ti sitni račići obično čine najveći dio zooplanktona i glavni su izvor hrane za male ribe.

Opažanja morskih ptica

Karta prikazuje opažanja morskih ptica dostupna u bazi podataka EurOBIS. Europski dio međunarodne baze podataka o oceanima OBIS objavljuje podatke o rasprostranjenosti morskih vrsta koji su prikupljeni unutar europskih morskih voda ili su ih prikupili europski istraživači izvan europskih morskih voda.

Opažene morske vrste po morskoj regiji

Karta prikazuje broj vrsta i opažanja po morskoj regiji na temelju informacija prikupljenih u okviru baze podataka o europskim oceanima EurOBIS. Europski dio međunarodne baze podataka o oceanima OBIS objavljuje podatke o rasprostranjenosti morskih vrsta koji su prikupljeni unutar europskih morskih voda ili su ih prikupili europski istraživači izvan europskih morskih voda.

Aktivne dozvole za odobalno istraživanje i eksploataciju ugljikovodika

Ugljikovodici, kao što su nafta i prirodni plin, glavni su izvor energije u današnjem društvu. Naftne i plinske kompanije bave se istraživanjem i iskorištavanjem tih ugljikovodika iz slojeva sedimenata duboko ispod morskog dna ili površine kopna. Budući da su odobalna područja na kojima se nalaze ugljikovodici pod kontrolom nacionalnih vlada, naftnim i plinskim kompanijama potrebna je dozvola za istraživanje i iskorištavanje tih resursa. Karta prikazuje aktivne dozvole za odobalno istraživanje i iskorištavanje ugljikovodika u europskim regijama. Izrađena je na temelju usklađenih informacija prikupljenih iz više izvora u Uniji i izvan nje, a ažurira se svake godine.

Ekstrakcija morskih sedimenata

Sedimenti na morskom dnu, kao što su pijesak i šljunak, korisni su građevinski materijali. Osim toga, mogu se upotrebljavati za obnovu plaža i zaštitu od obalne erozije. Karta prikazuje lokacije ekstrakcije morskih sedimenata te krajnju upotrebu ekstrahiranog materijala. Izrađena je na temelju usklađenih informacija prikupljenih iz više izvora u Uniji i izvan nje, a ažurira se svake godine.

Krivulje za prikaz podvodne dubine

Izobate, zamišljene linije koje na karti spajaju sve točke jednake dubine ispod površine vode, određuju se prema prosječnoj podvodnoj dubini, koja je podvodni ekvivalent topografije. Karta prikazuje izobate na 50, 100, 200, 500, 1000, 2000 i 5000 metara.

Ležišta ugljikovodika

Ugljikovodici kao što su nafta, prirodni plin, ugljen i bitumen glavni su izvor energije u današnjem društvu. Nastaju raspadanjem organskog materijala milijunima godina u debelim sedimentnim slijedovima (koji se nazivaju ležištima ugljikovodika), duboko ispod Zemljine površine. Ta su ležišta uglavnom smještena na epikontinentalnom pojasu, kontinentskim padinama, kontinentskim podnožjima i u malim oceanskim bazenima. Karta prikazuje lokacije i opseg ležišta ugljikovodika u europskim morskim regijama.

Litološki sastav morskog dna

Litološke značajke stijenske jedinice uključuju opis njezinih fizikalnih svojstava, kao što su boja, tekstura, veličina zrna ili mineralni sastav. Mogu biti u obliku detaljnog opisa svojstava ili u obliku sažetka općih fizikalnih svojstava stijene. Karta prikazuje litološki sastav slojeva stijena na morskom dnu u europskim morskim regijama.

Mineralni resursi dubokih mora

Polimetalne nodule ili manganske kore kamene su nakupine koje se formiraju na morskom dnu i sadrže brojne vrijedne metale, kao što su željezo, mangan, nikal, bakar i kobalt. Ti se metali nalaze i u sulfidnim naslagama, nakupinama minerala sumpora koje se formiraju blizu vulkanskih otvora na morskom dnu. Karta prikazuje prisustvo mineralnih resursa dubokih mora na različitim lokacijama uzorkovanja.

Odobalne bušotine za ekstrakciju ugljikovodika

Ugljikovodici, kao što su nafta i prirodni plin, glavni su izvor energije u današnjem društvu. Ti se ugljikovodici ekstrahiraju iz slojeva sedimenata bušenjem bušotina duboko ispod morskog dna ili površine kopna. Karta prikazuje lokacije i operativni status odobalnih bušotina za ekstrakciju ugljikovodika u europskim regijama. Izrađena je na temelju usklađenih podataka prikupljenih iz više izvora u Uniji, Norveškoj, Ujedinjenoj Kraljevini i Crnoj Gori, a ažurira se svake godine.

Podmorska klizišta

Klizišta su kretanja tla, primjerice odroni kamenja, lavine, duboka propadanja padina i plitki debritni tokovi. Ona mogu nastati i pod vodom pa se u tom slučaju nazivaju podmorskim klizištima. Karta prikazuje razne vrste podmorskih klizišta koja se nalaze na morskom dnu, ispod njega i u izdancima stijena. Informacije su prikupljene u okviru nacionalnih i regionalnih projekata mapiranja te iz stručne literature.

Podmorske emisije fluida

Slojevi sedimenta i stijena ispod morskog dna sadrže vodu, ali i druge fluide, kao što su nafta, metan, ugljikov dioksid i plinovi nastali uslijed razgradnje organskog materijala. Ti su takozvani podmorski fluidi pod velikim tlakom, zbog čega se kreću prema morskom dnu kroz rasjede i pukotine. Kad dođu do morskog dna, iscure u vodeni stupac u procesu poznatom pod imenom emisija fluida. Ako se sedimenti pomiješaju s fluidima, nastaje blato koje pod visokim tlakom može izbiti na morsko dno stvarajući blatni vulkan. Karta prikazuje lokacije emisija fluida i blatnih vulkana nevulkanskog podrijetla. Informacije su prikupljene u okviru nacionalnih i regionalnih projekata mapiranja te iz stručne literature.

Podmorski krajolici

U prošlosti se zbog ponavljanja ledenih doba razina mora podizala i spuštala za više od 100m. Uslijed tih promjena potopljeni su i skriveni brojni drevni krajolici u kojima su obitavali naši preci. Karta prikazuje poznate topografske i arheološke značajke tih potopljenih krajolika u Europi. Informacije su prikupljene u okviru EMODnetova projekta Geology nadovezujući se na rezultate brojnih drugih projekata, kao što su SPLASHCOS, SASMAP i MEDFLOOD.

Podmorski vulkani

Podmorski vulkani podvodni su otvori ili pukotine u Zemljinoj površini iz kojih može izbiti magma. Velik broj podmorskih vulkana nalazi se u blizini područja gibanja tektonskih ploča. Iako je većina podmorskih vulkana smještena u dubinama mora i oceana, neki se nalaze i u plitkim vodama pa tijekom erupcije mogu izbacivati materijal u atmosferu. Karta prikazuje lokacije i morfologiju podmorskih vulkana u europskim morskim regijama.

Područja jaružanja

Jaružanje je postupak vađenja koji se obično provodi pod vodom u plitkim morima ili slatkovodnim područjima u svrhu prikupljanja i premještanja sedimenata s dna kako bi se proširile i/ili produbile luke i plovni putovi te kako bi se obala preoblikovala ili zaštitila od erozije i poplavljivanja. Karta prikazuje lokacije na kojima se obavljaju aktivnosti jaružanja te njihovu svrhu. Izrađena je na temelju usklađenih podataka iz više izvora u cijeloj Uniji.

Sedimenti na morskom dnu

Sedimenti su nakupine čestica kao što su šljunak, pijesak i glina, ali i školjke, nodule i drugi biološki materijal. Kad dođe do zakopavanja i zbijanja sedimenata, formiraju se sedimentne stijene. Karta prikazuje značajke sedimenta na morskom dnu na različitim lokacijama uzorkovanja.

Srednja podvodna dubina

Karta prikazuje batimetriju odnosno prosječnu dubinu vodenog stupca u europskim regijama uz razlučivost od 1/16kutne minute (približno 115metara) i topografiju kopna ili kopnenih područja. Batimetrijska karta dobivena je s pomoću pojedinačnih batimetrijskih mjerenja i složenih digitalnih podataka/modela terena.

Stope nakupljanja sedimenata na morskom dnu

Sedimenti su nakupine čestica kao što su šljunak, pijesak i glina, ali i školjke i drugi biološki materijal. Stope po kojima se ti sedimenti nakupljaju na morskom dnu uvelike ovise o lokaciji: najviše su blizu riječnih ušća, a najniže na morskom dnu pri velikim dubinama. Karta prikazuje stope nakupljanja sedimenata na morskom dnu na različitim lokacijama u europskim morskim regijama. Te se stope utvrđuju određivanjem starosti sedimenta ili procjenjuju prema akustično-seizmičkim podacima i podacima o jezgri sedimenta.

Stratigrafski sastav morskog dna

Stratigrafija opisuje redoslijed nastanka slojeva stijena nagomilanih tijekom vremena. Na temelju stratigrafskog sastava Zemljine kore geolozi su podijelili njezinu povijest na kontinuirani vremenski slijed razdoblja zvan geološka vremenska ljestvica. Karta prikazuje geološku starost slojeva stijena na morskom dnu u europskim morskimm regijama.

Supstrati morskog dna

Sedimenti su nakupine čestica kao što su šljunak, pijesak i blato. Kad dođe do zakopavanja i zbijanja sedimenata, formiraju se sedimentne stijene. Vrsta sedimenta koji pokriva morsko dno naziva se supstratom morskog dna. Karta prikazuje supstrat morskog dna europskih morskih regija u mjerilu 1: 250000 i uključuje pet razreda supstrata morskog dna definiranih u skladu s Folkovom klasifikacijom te dodatan razred za stijene i kamen.

Tektonske linije

Tektonika opisuje strukturu i gibanja Zemljine kore i objašnjava brojne geološke procese, kao što su izdizanje planina, vulkanska aktivnost i potresi. Rasjedne linije raspukline su koje dijele dijelove kore koji se gibaju u nekom međusobnom odnosu. Karta prikazuje rasjedne linije u europskim morskim regijama.

Ambasadori Europskog atlasa mora

Europski atlas mora dostupan je na 24 jezika. Za svaki jezik atlas ima ambasadora/ambasadoricu, koji/koja je tijekom komunikacijske kampanje od rujna 2020. do rujna 2021. objasnio/objasnila zašto mu/joj je ocean važan i zašto bismo se svi trebali brinuti o oceanima i morima. Među ambasadorima su povjerenik Virginijus Sinkevičius, glavna direktorica Glavne uprave za pomorstvo i ribarstvo Charlina Vitcheva, službenik za politiku pri Europskoj komisiji Māris Stuļğis, predstavnici javnih tijela u raznim državama članicama Europske unije, ravnatelji instituta i akvarija, znanstvenici, koordinatori nevladinih organizacija, surferica, skiper, roniteljica i kuharica u restoranu s Michelinovom zvjezdicom. Istražite kartu kako biste saznali više o njima i pročitali njihove izjave o oceanima i morima. Imajte na umu da su ambasadori raspoređeni na karti prema zemljama u kojima se govori jezik koji predstavljaju.

Koalicija EU4Ocean za širenje znanja o oceanima – članovi platforme EU4Ocean.

Koalicija EU4Ocean za širenje znanja o oceanima povezuje različite organizacije, projekte i pojedince koji pridonose širenju znanja o oceanima i održivom upravljanju oceanima. Tu uključivu inicijativu temeljenu na pristupu „odozdo prema gore” podupire Europska komisija, a cilj joj je ujediniti Europljane u brizi za oceane. Koalicija ima tri sastavnice: platformu za organizacije i pojedince koji sudjeluju u inicijativama za širenje znanja o oceanima, Europski forum mladih za oceane i Mrežu europskih plavih škola.
Platforma EU4Ocean okuplja brojne dionike iz područja istraživanja mora, znanstvene politike, plavog gospodarstva i privatnog sektora, civilnog društva, sektora umjetnosti i obrazovnog sektora te mlade i medije. Oni djeluju na različitim razinama, od lokalnih i nacionalnih organizacija do regionalnih inicijativa povezanih s morem i europskih inicijativa. Stranice za članove Platforme.

Članovi Platforme ovdje mogu razmjenjivati ideje, pronaći partnere i zajedno raditi na osmišljavanju usklađenijeg pristupa širenju znanja o oceanima u Europi i konkretnih aktivnosti za informiranje i poticanje angažmana, djelovanja i promjene u cijelom društvu. Članovi djeluju u tri radne skupine: za klimu i oceane, hranu iz oceana te zdrave i čiste oceane. Više informacija.

Mreža europskih plavih škola

Mreža europskih plavih škola dio je koalicije EU4Ocean, a cilj joj je nadahnuti nastavnike, ravnatelje škola i osoblje obrazovnih službi da djecu iz vrtića te učenike osnovnih škola, nižih i viših razreda srednjih škola te tehničkih i strukovnih škola potaknu na izradu projekata pod nazivom Find the Blue koji ih povezuju s oceanom ili morem.

Obrazovanje za klimu: učenici su mjerili površinsku temperaturu vode

Ova poučna karta prikazuje rezultat izazova „Postani znanstvenik! – Mapiranje klimatskih promjena na moru i plovnim putovima” koji su 2022. pokrenuli koalicija „Obrazovanje za klimu” i Europski atlas mora. Škole u cijeloj Europi pozvane su da dostave podatke za novi sloj karte u Atlasu. Izazov je uključivao sedam faza. U prve dvije faze sudionici su imali priliku otkriti kako funkcionira Atlas. Nastavnici su zatim glasali za temu karte koju je trebalo izraditi: površinska temperatura vode u moru, rijekama, jezerima ili ribnjacima. Učenici su mjerili temperaturu vode na različitim lokacijama i u različito vrijeme. Rezultate svojih mjerenja i sve potrebne povezane informacije (npr. naziv škole/skupine, geografske koordinate lokacije na kojoj je provedeno mjerenje temperature, datum i vrijeme mjerenja, metoda mjerenja itd.) dostavili su ispunjavanjem internetskog obrasca tijekom faze prikupljanja podataka, koja je završila 31. ožujka 2023. Učenici su na taj način stekli znanje o prikupljanju, usklađivanju, vizualizaciji i razmjeni podataka. Kako su škole mjerile temperaturu vode? Nekoliko škola koristilo se termometrom, no zahvaljujući suradnji između Partnerstva za promatranje globalnog oceana (POGO) i organizacije „Educational Passages”, tim Atlasa primio je podatke i od škola koje su izgradile i pustile u more minibrodice opremljene senzorima temperature. Zahvaljujući tom sloju karte sada svi imaju pristup podacima koje su prikupile škole. Te i druge škole i svi zainteresirani sada se mogu koristiti tom kartom kao nastavnim materijalom. Zahvaljujemo svim školama, POGO-u i organizaciji „Educational Passage” na njihovu sjajnom doprinosu.

(rujan 2022. – ožujak 2023.)

Projekti mladih zagovornika oceana

Mladi zagovornici oceana mladi su nositelji projekata u dobi od 16 do 30 godina. Europska komisija prepoznala je i akreditirala njihove projekte kao projekte kojima se ostvaruju bitne i trajne promjene za oceane.

Brodske mjerne stanice ferrybox

Karta prikazuje položaje brodskih mjernih stanica ferrybox u morima i oceanima diljem svijeta. Informacije se pružaju u gotovo stvarnom vremenu u okviru EMODnetova projekta Physics. Te se mjerne stanice postavljaju na protočni sustav broda i omogućavaju automatizirano praćenje parametara površinske vode. Mogu se postaviti na dobrovoljnoj osnovi na komercijalne (npr. trajekt ili teretni brod) i istraživačke brodove. Opremljene su raznim senzorima koji automatski prikupljaju podatke o fizikalnim (salinitet, temperatura, zamućenje), kemijskim (hranjive tvari, pH, O2, CO2, otopljeni organski ugljik) i biološkim (klorofil, fitoplanktoni) parametrima oceana. Te se informacije mogu upotrebljavati za procjenu kvalitete morske vode i ekologije mora te mogu pridonijeti boljem razumijevanju međusobnog djelovanja zraka i mora, npr. izmjene CO2 i globalnih promjena, uključujući zakiseljavanje oceana.

Hidrometri na vodnim tijelima

Karta prikazuje položaje hidrometara u Europi. Informacije se pružaju u okviru EMODnetova projekta Physics. Hidrometar je kopnena mjerna postaja koja služi za praćenje i ispitivanje kopnenih vodnih tijela (potoci, izvori, jezera, kanali, akumulacijska jezera i druga vodna tijela). Instrumenti na tim mjernim postajama mjere brojne parametre, uključujući visinu, protok, kemijski sastav i temperaturu vode. Podatke upotrebljavaju hidrolozi ili stučnjaci za okoliš radi praćenja i ispitivanja kopnenih vodnih tijela (potoci, izvori, jezera, kanali, akumulacijska jezera ili druga vodna tijela), kvalitete vode i biote (živi organizmi). Lokacije tih mjernih postaja često su ucrtane u topografske karte. Neke su mjerne postaje visoko automatizirane i mogu slati telemetrijske podatke u središnji sustav za bilježenje podataka.

Plovci Argo

Karta prikazuje položaje plovaka Argo koji se trenutačno nalaze u morima i oceanima diljem svijeta. Informacije se pružaju u gotovo stvarnom vremenu u okviru EMODnetova projekta Physics. Argo je globalna mreža 3800profilirajućih plovaka Argo koji slobodno plutaju i prikupljaju okolišne podatke o oceanima, među ostalim o temperaturi i salinitetu te trenutačnoj brzini gornjih 2000m oceana. Plovci Argo automatizirani su, što znači da su poslani podaci javno dostupni u roku od nekoliko sati od prikupljanja. Tijekom 20godina upotrebe u oceanima plovci Argo izradili su 2milijuna oceanskih profila. Ti podaci znatno mijenjaju naše spoznaje o dinamici oceana i količini topline koju sadrže. Osim toga, podaci se u gotovo stvarnom vremenu unose u operativne računalne modele kako bi se izradila kratkoročna predviđanja morskih struja (npr. u slučaju odobalnog izlijevanja nafte, potrage i spašavanja na moru) i temperature (npr. radi ribarstva), sezonska do međugodišnja prognoza vremena (npr. ElNiño) te dugoročna 10-godišnja predviđanja međusobnog djelovanja oceana i atmosfere kao sastavnica klimatskog sustava, kao npr. predviđanja Međuvladina panela o klimatskim promjenama.

Podvodne jedrilice

Karta prikazuje položaje podvodnih jedrilica u morima i oceanima diljem svijeta. Informacije se pružaju u gotovo stvarnom vremenu u okviru EMODnetova projekta Physics. Podvodne jedrilice vrsta su oceanografskog instrumenta za automatsko prikupljanje podataka o oceanima i praćenje mora. Jedrilice se kreću se kroz vodu gibajući se gore-dolje, slično kao zub ručne pile. Obično su opremljene brojnim senzorima, među ostalim onima za mjerenje temperature, vodljivosti (radi izračuna saliniteta), morskih struja, flourescencije klorofila (odnosno fitoplanktona), povratnog raspršenja svjetlosti, dubine mora i (ponekad) povratnog raspršenja zvuka. Te jedrilice plove na različitim dubinama te putem globalnog sustava za određivanje položaja (GPS) na površini, senzora tlaka, senzora nagiba i magnetskih kompasa prikupljaju i dostavljaju prostorne i vremenske podatke.

Položaj slobodnih plutača (mjesečno)

Slobodna plutača vrsta je oceanografskog instrumenta koji automatski prikuplja okolišne podatke o oceanima. Slobodno pluta u moru nošena morskim strujama i ima ugrađene senzore. Autonomni mjerni sustavi na plutačama omogućavaju mjerenje uobičajenih oceanografskih parametara (temperatura, salinitet, morske struje), a u nekim slučajevima i drugih parametara, kao što su zamućenje, kisik i fluorescencija klorofila. Ta opažanja prenose sateliti, odmah se koriste za poboljšanje prognoza i pomorske sigurnosti i stavljaju na raspolaganje putem inicijativa za otvorene podatke o moru, kao što je EMODnet. Te globalne napore za prikupljanje podataka koordinira Odbor za koordiniranje upotrebe plutača za prikupljanje podataka (Data Buoy Cooperation Panel, DBCP). Karta prikazuje položaje slobodnih plutača u cijelom svijetu tijekom prethodnog mjeseca.

Slobodne plutače

Karta prikazuje položaje slobodnih plutača koje se trenutačno nalaze u morima i oceanima diljem svijeta. Podaci se pružaju u gotovo stvarnom vremenu u okviru EMODnetova projekta Physics. Slobodna plutača vrsta je oceanografskog instrumenta koji automatski prikuplja okolišne podatke o morima i oceanima. Slobodno pluta u moru nošena morskim strujama i ima ugrađene senzore. Autonomni mjerni sustavi na plutačama omogućavaju mjerenje uobičajenih oceanografskih parametara (temperatura, salinitet, morske struje), a u nekim slučajevima i drugih parametara, npr. zamućenje, kisik i flourescenciju klorofila. Primjerice, valomjerne plutače upotrebljavaju se za mjerenje kretanja površine vode kao niza valova. Niz valova analizira se kako bi se utvrdili statistički podaci, npr. značajna valna visina i period te smjer valova. Ti su podaci važni za razumijevanje dinamike oceana i upotrebljavaju se u računalnim modelima za predviđanja i prognoze o tome kako se ocean mijenja.

Usidrene platforme

Karta prikazuje položaje usidrenih platformi u morima i oceanima diljem svijeta. Podaci se pružaju u okviru EMODnetova projekta Physics. Usidrene platforme učvršćene su konstrukcije koje se mogu upotrebljavati za praćenje oceana od njegove površine do dna. Oprema platformi izrađena je od debele žice i kabela, a u vodenom stupcu okomito je održavaju raznovrsna plutajuća pomagala, kao što su staklene kugle i plovci od sintaktičke pjene. Na usidrene platforme pričvršćeni su razni instrumenti, senzori i uzorkivači koji mjere fizikalne, kemijske i biološke parametre oceana. Neki su senzori automatizirani pa prikupljaju i odašilju podatke u roku od nekoliko sati. Automatizirani senzori uključuju senzore za vodljivost, temperaturu i dubinu, mjerače morskih struja (npr. akustička mjerila profila brzine morskih struja (ADCP) ili zastarjeli mjerači morskih struja s rotorom) i neke senzore kemijskih vrijednosti, npr. klorofila-a, kao zamjenske vrijednosti za fitoplanktone. Drugi instrumenti uzimaju uzorke vode (npr. kako bi prikupili mikroskopske biljke, fitoplanktone) ili hvataju organsku tvar koja pada na morsko dno (npr. s pomoću sedimentnih zamki). Usidrene platforme mogu se upotrebljavati u obalnim i otvorenim vodama tijekom duljih razdoblja, npr. najmanje godinu dana, a napajaju se alkalnim ili litijskim baterijskim sklopovima. Senzore i uzorkivače potrebno je redovito održavati, npr. jednom godišnje, što obavljaju istraživački brodovi.

Visokofrekventni radari

Karta prikazuje položaje visokofrekventnih radara. Informacije se pružaju u gotovo stvarnom vremenu u okviru EMODnetova projekta Physics. Visokofrekventni radari postavljeni su na kopnu i s pomoću instrumenata za daljinsko očitavanje mjere polja brzine površinskih morskih struja blizu obale. Dobiveni modeli površine imaju puno veću prostornu razlučivost modeli izrađeni primjenom starijih metoda (npr. mreže mjerača morskih struja). Sustav visokofrekventnog radara može u gotovo stvarnom vremenu generirati cjelovite karte strujnih polja (odnosno brzine morske vode (u m/s) i smjera brzine morske vode (u stupnjevima). Te su informacije korisne za pomorski prijevoz jer se poznavanjem morskih struja može smanjiti potrošnja goriva, odnosno troškovi transporta. Morske struje imaju velik potencijal za proizvodnju električne energije u budućnosti iskorištavanjem njihove kinetičke energije.

Integrirano upravljanje obalnim zonama

Morski lokaliteti mreže Natura 2000

Karta prikazuje morske lokalitete mreže Natura2000 u cijeloj Europi. Natura2000 temelji se na Direktivi o pticama iz 1979. i Direktivi o staništima iz 1992., kojima su određena posebna zaštićena područja i područja od posebnog interesa za očuvanje (ili područja od značaja za Zajednicu) kako bi se osigurao dugoročni opstanak najvrednijih i najugroženijih vrsta i staništa u Europi. Mreža Natura2000 prostire se preko svih zemalja Unije, na kopnu i moru, te obuhvaća više od 18% kopnene površine i gotovo 6% morskog područja Unije. To je najveća koordinirana mreža zaštićenih područja na svijetu i vrlo važan instrument za zaštitu bioraznolikosti u Uniji.

Obalna geologija

Karta prikazuje geološke obrasce europske obale. Podaci prikazuju razne tipove konfiguracija obale, odnosno 13 geoloških i 20 geomorfoloških tipova, od čvrstih stijena do mekih muljevitih sedimenata te od prirodnih plaža do lučkih područja i struktura za zaštitu obale. Ti su podaci nastali u okviru projekta EUROSION koristeći više digitalnih slika u svrhu segmentacije obale. Utvrđivanje tipa obale važno je u praćenju obalnih područja jer omogućava analizu učinaka erozije i podržava integrirano upravljanje obalnim zonama.

Promjene obale na temelju satelitskih podataka (2019.)

Karta prikazuje pomicanje obalne linije u Europi. što nam pokazuje kako se mijenja obala, odnosno područje na kojem se kopno spaja s morem ili oceanom. Karta pomicanja obalne linije nastala je u okviru EMODnetova projekta Geology i daje prikaz kretanja obala u cijeloj Europi u razdoblju od 2007. do 2017. Karta prikazuje područja pomicanja u smjeru kopna (erozija ili potapanje), stabilnog stanja i pomicanja u smjeru mora (akrecija ili izbijanje) na različitim prostornim razinama. Daje nam koristan uvid u jedan od najvidljivijih učinaka klimatskih promjena u Europi. Obalna područja prate se kako bi se analizirali učinci erozije i podržalo integrirano upravljanje obalnim zonama.

Prostorna prioritizacija za očuvanje dubokomorskih ekosustava

Predviđa se da će klimatske promjene ugroziti brojne gospodarski iskoristive dubokomorske ribe, spužve i koraljne grebene hladnih voda te usluge ekosustava koje pružaju ljudima (na primjer, prehrambeni resursi). Mjere očuvanja koje se temelje na određenom području, kao što su zaštićena morska područja, ključni su alati za zaštitu tih osjetljivih morskih ekosustava. No te bi se mjere trebale provoditi na područjima najpogodnijima za učinkovito i dugoročno očuvanje ekosustava te bi, ako je to moguće, trebale imati minimalan utjecaj na ljudske aktivnosti, primjerice ribarstvo. Primijenjeni su scenariji prostornog očuvanja na temelju više vrsta prostornih informacija (vrste, staništa, ljudska upotreba...), što je omogućilo utvrđivanje područja koja najbolje odgovaraju posebnim ciljevima očuvanja. Na karti su prikazana prioritetna područja za očuvanje nekoliko osjetljivih dubokomorskih ekosustava, uzimajući u obzir predviđenu promjenu staništa u slučaju nepoduzimanja mjera za ublažavanje klimatskih promjena, povezanost različitih područja te gospodarske posljedice za ljudske aktivnosti, kao što su ribarstvo i dubokomorsko rudarstvo. Studija iz koje su ti podaci dobiveni dio je projekta ATLAS u okviru programa Obzor 2020., transatlantske procjene i plana prostornog upravljanja za Europu temeljenog na dubokomorskim ekosustavima.

Temperature izmjerene s pomoću slobodnih plutača (mjesečno)

Temperatura površine mora je temperatura vode blizu površine oceana. Temperatura u oceanima ovisi o količini solarne energije koja se apsorbira na površini, na što utječu zemljopisna širina, vremenske prilike i morski led, te o tome kako se ta energija raspoređuje u oceanu djelovanjem valova, morskih mijena i struja. Znanstvenici mjere temperaturu oceana jer je ona bitan parametar za vremenske prognoze i klimatska predviđanja. Jedan su od oceanografskih instrumenata za automatsko prikupljanje podataka o izmjerenim temperaturama slobodne plutače s ugrađenim senzorima, koje slobodno plutaju oceanima nošene morskim strujama. Ta opažanja prenose sateliti, odmah se koriste za poboljšanje prognoza i pomorske sigurnosti i stavljaju na raspolaganje putem inicijativa za otvorene podatke o moru, kao što je EMODnet. Te globalne napore za prikupljanje podataka koordinira Odbor za koordiniranje upotrebe plutača za prikupljanje podataka (Data Buoy Cooperation Panel, DBCP). Karta prikazuje temperature izmjerene tijekom prethodnog mjeseca koje su zabilježile slobodne plutače u cijelom svijetu.

Veliki morski ekosustavi

Zaštićena morska područja (po zemljama)

Organizacije i vijeća

Organizacije proizvođača

Organizacije proizvođača službeno su priznata tijela koja osnivaju proizvođači u ribarstvu ili akvakulturi. Zadužene su za svakodnevno upravljanje ribarstvom i imaju ključnu ulogu u provedbi zajedničke ribarstvene politike i zajedničke organizacije tržišta time što:

• vode proizvođače prema održivom ribarstvu i akvakulturi zajedničkim upravljanjem aktivnostima svojih članova
• pomažu prilagoditi ponudu potražnji na tržištu i
• podupiru stvaranje dodane vrijednosti.

U Uniji je prisutno više od 200organizacija proizvođača. Kako bi se postigli ciljevi zajedničke organizacije tržišta, organizacije proizvođača mogu poduzimati mjere za usmjeravanje opskrbe i stavljanje na tržište proizvoda svojih članova te ih promicati u okviru programa certificiranja, oznaka kvalitete, oznaka zemljopisnog podrijetla i slično. Mogu promicati i strukovno osposobljavanje i upotrebu informacijskih i komunikacijskih tehnologija te raditi na smanjenju utjecaja ribolovnih aktivnosti i aktivnosti akvakulture svojih članova na okoliš. Karta prikazuje mjesta na kojima djeluju organizacije proizvođača.

Regionalne organizacije za upravljanje ribarstvom vrlo migratornih vrsta

Karta prikazuje regionalne organizacije za upravljanje ribarstvom (RFMO-i) koje upravljaju ribljim stokovima po zemljopisnim područjima. Regionalne organizacije za upravljanje ribarstvom međunarodne su organizacije koje uspostavljaju obvezujuće mjere za očuvanje i održivo upravljanje visoko migratornim ili pograničnim ribljim vrstama. RFMO-i pokrivaju većinu svjetskih mora. Načelno se dijele na RFMO-e koji upravljaju isključivo visoko migratornim ribljim stokovima, posebno tunom i tuni sličnim vrstama, i RFMO-e koji upravljaju drugim ribolovnim resursima (tj. pelagijskim ili pridnenim) na određenom području, kako je prikazano na karti u nastavku. Te organizacije osnivaju zemlje s ribolovnim interesima na dotičnom zemljopisnom području i obalne države. RFMO-i imaju ovlasti za donošenje niza pravila za upravljanje ribarstvom. Upotrebljavaju alate za upravljanje kao što su ograničenja ulova (kvote), tehničke mjere, prostorna i/ili vremenska ograničenja te aktivnosti praćenja, kontrole i nadzora kako bi se osigurala usklađenost s pravilima. RFMO-i donose odluke na temelju znanstvenih savjeta koje daju njihova znanstvena tijela i redovito preispituju usklađenost članica. Europska unija, koju predstavlja Komisija, ima aktivnu ulogu u deset organizacija koje ne upravljaju stokovima tune. Kliknite na RFMO-e na karti kako biste pristupili njihovim internetskim stranicama.

Regionalne organizacije za upravljanje ribarstvom vrsta koje nisu vrlo migratorne

Karta prikazuje regionalne organizacije za upravljanje ribarstvom (RFMO-i) koje upravljaju ribljim stokovima po zemljopisnim područjima. Regionalne organizacije za upravljanje ribarstvom međunarodne su organizacije koje uspostavljaju obvezujuće mjere za očuvanje i održivo upravljanje visoko migratornim ili pograničnim ribljim vrstama. RFMO-i pokrivaju većinu svjetskih mora. Načelno se dijele na RFMO-e koji upravljaju isključivo visoko migratornim ribljim stokovima, posebno tunom i tuni sličnim vrstama, i RFMO-e koji upravljaju drugim ribolovnim resursima (tj. pelagijskim ili pridnenim) na određenom području, kako je prikazano na karti u nastavku. Te organizacije osnivaju zemlje s ribolovnim interesima na dotičnom zemljopisnom području i obalne države. RFMO-i imaju ovlasti za donošenje niza pravila za upravljanje ribarstvom. Upotrebljavaju alate za upravljanje kao što su ograničenja ulova (kvote), tehničke mjere, prostorna i/ili vremenska ograničenja te aktivnosti praćenja, kontrole i nadzora kako bi se osigurala usklađenost s pravilima. RFMO-i donose odluke na temelju znanstvenih savjeta koje daju njihova znanstvena tijela i redovito preispituju usklađenost članica. Europska unija, koju predstavlja Komisija, ima aktivnu ulogu u deset organizacija koje ne upravljaju stokovima tune. Kliknite na RFMO-e na karti kako biste pristupili njihovim internetskim stranicama.

Savjetodavna vijeća

Savjetodavna vijeća organizacije su dionika koje Komisiji i državama članicama Unije daju preporuke u području upravljanja ribarstvom. Te preporuke mogu uključivati savjete o socioekonomskim aspektima upravljanja i aspektima očuvanja te o pojednostavnjenju pravila. Savjetovanja sa savjetodavnim vijećima provode se prema regijama. Savjetodavna vijeća, koja čine predstavnici industrije i drugih interesnih skupina, pružaju i podatke radi upravljanja ribarstvom i donošenja mjera očuvanja. Karta prikazuje područja obuhvaćena nekim savjetodavnim vijećima.

Otpad

Akcije čišćenja plaža

Kampanja #EUBeachCleanUp inicijativa je Europske komisije u suradnji s Ujedinjenim narodima i Štrumpfovima. Na Međunarodni dan čišćenja obala delegacije i predstavništva Unije u suradnji s nevladinim organizacijama, školama i drugim partnerima organiziraju akcije čišćenja plaža diljem svijeta.

Mjesta odlaganja otpada nastalog jaružanjem (poligoni)

Otpad nastao jaružanjem nestvrdnuti su izmiješani sedimenti sačinjeni od zemljanih i kamenih materijala i ljuštura školjkaša koji su ekstrahirani i deponirani tijekom jaružanja i odlaganja. Taj se otpad nejednoliko sliježe na prirodno netaknuto tlo ili regolit i može formirati antropogene oblike reljefa (npr. nanos otpadnog materijala nastalog jaružanjem). Zbog jaružanja u plovidbene (npr. izgradnja luka i pristaništa) i građevinske svrhe (npr. iskapanje za cijevi i kabele) u more se odlažu znatne količine otpadnog materijala. Učinci tog otpada na okoliš (npr. ometanje ribolovnih aktivnosti ili kontaminacija ekosustava) sve su vidljiviji. Kako bi se ti negativni učinci sveli na najmanju moguću mjeru, nacionalna tijela brojnih zemalja odredila su posebne zone za odlaganje. Karta prikazuje poligone odlaganja otpadnog materijala.

Odbačeno streljivo (lokacije)

Odbačeno streljivo na morskom dnu zabrinjava zemlje, regionalne i međunarodne organizacije te istraživače u cijelom svijetu. To streljivo može sadržavati neaktivirane bombe ili pak kemijsko oružje odbačeno nakon Prvog i Drugog svjetskog rata. Ono ugrožava morski okoliš i ljudsko zdravlje te ometa razvoj plavoga gospodarstva i pomorskog prostornog planiranja. Uklanjanje takvog otpada vrlo je rizično, a odlaganje mu je povezano s tehničkim poteškoćama. Karta prikazuje lokacije na kojima je potvrđeno prisustvo konvencionalnog, kemijskog ili streljiva nepoznate vrste.

Odbačeno streljivo (poligoni)

Odbačeno streljivo na morskom dnu zabrinjava zemlje, regionalne i međunarodne organizacije te istraživače u cijelom svijetu. To streljivo može sadržavati neaktivirane bombe ili pak kemijsko oružje odbačeno nakon Prvog i Drugog svjetskog rata. Ono ugrožava morski okoliš i ljudsko zdravlje te ometa razvoj plavoga gospodarstva i pomorskog prostornog planiranja. Uklanjanje takvog otpada vrlo je rizično, a odlaganje mu je povezano s tehničkim poteškoćama. Karta prikazuje poligone na kojima se nalazi konvencionalno, kemijsko ili streljivo nepoznate vrste.

Odlaganje otpada nastalog jaružanjem (lokacije)

Otpad nastao jaružanjem nestvrdnuti su izmiješani sedimenti sačinjeni od zemljanih i kamenih materijala i ljuštura školjkaša koji su ekstrahirani i deponirani tijekom jaružanja i odlaganja. Taj se otpad nejednoliko sliježe na prirodno netaknuto tlo ili regolit i može formirati antropogene oblike reljefa (npr. nanos otpadnog materijala nastalog jaružanjem). Zbog jaružanja u plovidbene (npr. izgradnja luka i pristaništa) i građevinske svrhe (npr. iskapanje za cijevi i kabele) u more se odlažu znatne količine otpadnog materijala. Učinci tog otpada na okoliš (npr. ometanje ribolovnih aktivnosti ili kontaminacija ekosustava) sve su vidljiviji. Kako bi se ti negativni učinci sveli na najmanju moguću mjeru, nacionalna tijela brojnih zemalja odredila su posebne zone za odlaganje. Karta prikazuje lokacije odlaganja otpadnog materijala.

Otpad ispušten u lukama

Karta prikazuje usklađene podatke prikupljene iz više izvora u Uniji. Prema Međunarodnoj konvenciji o sprečavanju onečišćenja s brodova (Konvencija MARPOL) količina otpada u lukama mjeri se u kubnim metrima (m³) i/ili metričkim tonama i dijeli u ove kategorije: uljni otpad, smeće, otpadne vode, otpad (smeće) iz luke i ukupna količina. Karta je izrađena na temelju dostupnih godišnjih podataka od 2004. do 2017. iz Estonije, Finske, Francuske, Latvije, Portugala i Španjolske.

Otpad na morskom dnu – gustoća (broj predmeta/km²)

Morski otpad velika je opasnost za život u moru jer se životinje mogu u njega uplesti ili ga progutati, što ih izlaže štetnim kemikalijama. Te kemikalije mogu doći i do viših razina hranidbenog lanca, čime se na svjetskoj razini ugrožava zdravlje ljudi. Morski otpad uzrokuje i veliku gospodarsku štetu: njegovim se odbacivanjem gube vrijedni resursi koji bi se mogli reciklirati, onečišćuju plaže, odvraćaju turisti i povećava udio otpada u ribarskom ulovu. Karta prikazuje gustoću otpada na morskom dnu (sve kategorije) izraženu kao broj komada otpada prikupljenih u istraživanjima pridnenim povlačnim mrežama tijekom jedne godine. Napominjemo da to što za određena područja ne postoje podaci ne znači da ondje nema otpada na morskom dnu. Unija je u okviru svoje strategije za plastiku donijela direktivu kojom se ograničava upotreba određenih jednokratnih plastičnih proizvoda i ribolovnog alata. Više informacija o procjeni učinka. Osim toga, donijela je i direktivu o lučkim uređajima za prihvat isporuke brodskog otpada. Na ovoj su karti prikazani rezultati za razdoblje od 2011. do 2022.

Otpad na morskom dnu – gustoća plastičnih vrećica (broj predmeta/km²)

Plastika sve više zagađuje naše obale i oceane. Onečišćenje plastikom ne zagađuje samo plaže, već stvara i smrtonosne zamke za brojne morske životinje. Životinje se mogu uplesti u veće komade plastike ili zamijeniti manje komade za hranu. Karta prikazuje gustoću plastičnih vrećica na morskom dnu izraženu kao broj vrećica prikupljenih u istraživanjima pridnenim povlačnim mrežama tijekom jedne godine. Napominjemo da nepostojanje prikupljenih podataka za određena područja ne znači da tamo nema plastičnih vrećica. Unija je u okviru svoje strategije za plastiku donijela direktivu kojom se ograničava upotreba određenih jednokratnih plastičnih proizvoda i ribolovnog alata. Više informacija o procjeni učinka. Osim toga, donijela je i direktivu o lučkim uređajima za prihvat isporuke brodskog otpada.

Otpad na morskom dnu – gustoća predmeta povezanih s ribarstvom (broj predmeta/km²)

Predmeti povezani s ribolovom i drugi morski otpad velika su opasnost za život u moru jer se životinje mogu u njih uplesti ili ih progutati, što ih izlaže štetnim kemikalijama. Te kemikalije mogu doći i do viših razina hranidbenog lanca, čime se na svjetskoj razini ugrožava zdravlje ljudi. Morski otpad uzrokuje i veliku gospodarsku štetu: njegovim se odbacivanjem gube vrijedni resursi koji bi se mogli reciklirati, onečišćuju plaže, odvraćaju turisti i povećava udio otpada u ribarskom ulovu. Karta prikazuje gustoću predmeta povezanih s ribarstvom na morskom dnu izraženu kao broj predmeta prikupljenih u istraživanjima pridnenim povlačnim mrežama tijekom jedne godine. Napominjemo da to što za određena područja ne postoje podaci ne znači da ondje nema predmeta povezanih s ribarstvom. Unija je u okviru svoje strategije za plastiku donijela direktivu kojom se ograničava upotreba određenih jednokratnih plastičnih proizvoda i ribolovnog alata. Više informacija o procjeni učinka. Osim toga, donijela je i direktivu o lučkim uređajima za prihvat isporuke brodskog otpada. Na ovoj su karti prikazani rezultati za razdoblje od 2011. do 2022.

Otpad na morskom dnu – kategorije materijala u postocima po godini

Svake godine ljudskim djelovanjem nastanu milijuni tona otpada. Velik dio tog otpada završi u oceanima, što uzrokuje okolišne, javnozdravstvene i gospodarske probleme. Stoga je morski otpad prepoznat kao sve veća prijetnja zdravlju svjetskih oceana, raznolikom morskom svijetu koji u njima živi i konačno ljudima koji konzumiraju hranu iz mora. Karta prikazuje postotak otpada, koji je podijeljen u nekoliko kategorija (staklo, tekstil, metal, polimeri itd.). Unija je u okviru svoje strategije za plastiku donijela direktivu kojom se ograničava upotreba određenih jednokratnih plastičnih proizvoda i ribolovnog alata. Više informacija o procjeni učinka. Osim toga, donijela je i direktivu o lučkim uređajima za prihvat isporuke brodskog otpada. Na ovoj su karti prikazani rezultati za razdoblje od 2007. do 2021.

Otpad na plažama – sastav otpada prema kategorijama materijala (službeno praćenje)

Svake godine ljudskim djelovanjem nastanu milijuni tona otpada. Velik dio tog otpada završi u oceanima, što uzrokuje okolišne, gospodarske i javnozdravstvene probleme. Stoga je morski otpad prepoznat kao sve veća prijetnja zdravlju svjetskih oceana, raznolikom morskom svijetu koji u njima živi i konačno ljudima koji konzumiraju hranu iz mora. Karta prikazuje vrste otpada koje završavaju na europskim plažama. Otpad je podijeljen u nekoliko kategorija (staklo, tekstil, metal, polimeri itd.) i za svaku kategoriju naveden je postotak u ukupnoj količini otpada pronađenog na obalama Europe u skladu s Okvirnom direktivom o pomorskoj strategiji. Riječ je o otpadu koji je ostavljen na plažama ili ga je more nanijelo na obalu. Unija je u okviru svoje strategije za plastiku donijela direktivu kojom se ograničava upotreba određenih jednokratnih plastičnih proizvoda i ribolovnog alata. Više informacija o procjeni učinka. Osim toga, donijela je i direktivu o lučkim uređajima za prihvat isporuke brodskog otpada. Na ovoj su karti prikazani rezultati za razdoblje od 2001. do 2020.

Otpad na plažama – srednji broj plastičnih predmeta povezanih s ribolovom i akvakulturom na 100 m po istraživanju (službeno praćenje)

Predmeti povezani s ribolovom i drugi morski otpad velika su opasnost za život u moru jer se životinje mogu u njih uplesti ili ih progutati, što ih izlaže štetnim kemikalijama. Te kemikalije mogu doći i do viših razina hranidbenog lanca, čime se na svjetskoj razini ugrožava zdravlje ljudi. Morski otpad uzrokuje i veliku gospodarsku štetu: njegovim se odbacivanjem gube vrijedni resursi koji bi se mogli reciklirati, onečišćuju plaže, odvraćaju turisti i povećava udio otpada u ribarskom ulovu. Karta prikazuje srednji broj komada otpada povezanog s ribolovom na stometarskim segmentima europskih plaža utvrđen praćenjem na temelju Okvirne direktive o pomorskoj strategiji. Unija je u okviru svoje strategije za plastiku donijela direktivu kojom se ograničava upotreba određenih jednokratnih plastičnih proizvoda i ribolovnog alata. Više informacija o procjeni učinka. Osim toga, donijela je i direktivu o lučkim uređajima za prihvat isporuke brodskog otpada. Na ovoj su karti prikazani rezultati za razdoblje od 2001. do 2022.

Otpad na plažama – srednji broj predmeta povezanih s cigaretama na 100 m po istraživanju (bez protokola UNEP_MARLIN; službeno praćenje)

Pušenje nije štetno samo za ljudsko zdravlje. Opušci i drugi morski otpad velika su opasnost za život u moru jer se životinje mogu u njih uplesti ili ih progutati, što ih izlaže štetnim kemikalijama. Te kemikalije mogu doći i do viših razina hranidbenog lanca, čime se na svjetskoj razini ugrožava zdravlje ljudi. Morski otpad uzrokuje i veliku gospodarsku štetu: njegovim se odbacivanjem gube vrijedni resursi koji bi se mogli reciklirati, onečišćuju plaže, odvraćaju turisti i povećava udio otpada u ribarskom ulovu. Karta prikazuje srednji broj komada otpada od cigareta po plaži po godini na stometarskim segmentima europskih plaža. U ovu kartu uključena su samo praćenja na temelju Okvirne direktive o pomorskoj strategiji bez podataka UNEP_MARLIN. Istraživanja UNEP_MARLIN provode se na temelju posebnog protokola koji se primjenjuje na obalama središnjeg Baltika. Unija je u okviru svoje strategije za plastiku donijela direktivu kojom se ograničava upotreba određenih jednokratnih plastičnih proizvoda i ribolovnog alata. Više informacija o procjeni učinka. Osim toga, donijela je i direktivu o lučkim uređajima za prihvat isporuke brodskog otpada. Na ovoj su karti prikazani rezultati za razdoblje od 2001. do 2022.

Otpad na plažama – srednji broj predmeta povezanih s plastičnim vrećicama na 100 m po istraživanju (službeno praćenje)

Plastične vrećice i drugi morski otpad velika su opasnost za život u moru jer se životinje mogu u njih uplesti ili ih progutati, što ih izlaže štetnim kemikalijama. Te kemikalije mogu doći i do viših razina hranidbenog lanca, čime se na svjetskoj razini ugrožava zdravlje ljudi. Morski otpad uzrokuje i veliku gospodarsku štetu: njegovim se odbacivanjem gube vrijedni resursi koji bi se mogli reciklirati, onečišćuju plaže, odvraćaju turisti i povećava udio otpada u ribarskom ulovu. Karta prikazuje srednji broj plastičnih vrećica na stometarskim segmentima europskih plaža utvrđen praćenjem na temelju Okvirne direktive o pomorskoj strategiji. Unija je u okviru svoje strategije za plastiku donijela direktivu kojom se ograničava upotreba određenih jednokratnih plastičnih proizvoda i ribolovnog alata. Više informacija o procjeni učinka. Osim toga, donijela je i direktivu o lučkim uređajima za prihvat isporuke brodskog otpada. Na ovoj su karti prikazani rezultati za razdoblje od 2001. do 2022.

Otpad na plažama – srednji ukupni broj otpadnih predmeta na 100 m po istraživanju (službeno praćenje)

Svake godine ljudskim djelovanjem nastanu milijuni tona otpada. Velik dio tog otpada završi u oceanima, što uzrokuje okolišne, gospodarske i javnozdravstvene probleme. Stoga je morski otpad prepoznat kao sve veća prijetnja zdravlju svjetskih oceana, raznolikom morskom svijetu koji u njima živi i konačno ljudima koji konzumiraju hranu iz mora. Karta prikazuje ukupnu količinu (broj predmeta) morskog otpada po plaži po godini utvrđenu praćenjem na temelju Okvirne direktive o pomorskoj strategiji. Podaci su homogenizirani i filtrirani kako bi se omogućila usporedba među zemljama. Unija je u okviru svoje strategije za plastiku donijela direktivu kojom se ograničava upotreba određenih jednokratnih plastičnih proizvoda i ribolovnog alata. Više informacija o procjeni učinka. Osim toga, donijela je i direktivu o lučkim uređajima za prihvat isporuke brodskog otpada. Na ovoj su karti prikazani rezultati za razdoblje od 2001. do 2022.

Plavi pokazatelji

Zaposlenost u afirmiranom plavom gospodarstvu

Europski oceani, mora i obale jedan su od glavnih pokretača europskoga gospodarstva jer stvaraju radna mjesta i dobit. Izraz plavo gospodarstvo upotrebljava se za gospodarske aktivnosti povezane s oceanima, morima i obalama te obuhvaća niz međusobno povezanih već afirmiranih sektora i sektora u nastajanju. Karta prikazuje informacije o ukupnoj zaposlenosti u glavnim afirmiranim sektorima plavoga gospodarstva (obalni turizam, živi morski resursi, neživi morski resursi, lučke aktivnosti, brodogradnja i popravci te pomorski prijevoz) u Uniji po državi članici. Prikazan je postotak osoba koje rade u plavom gospodarstvu u odnosu na ukupno radno stanovništvo, a za svaku su zemlju dostupne informacije o zaposlenosti u pojedinom sektoru i razvoju plavoga gospodarstva od 2009. naovamo.

Vlasnik podataka: Glavna uprava MARE

Pregled prikaza

Zaposlenost u lukama, skladištima i na izgradnji hidrograđevinskih objekata

Europski oceani, mora i obale jedan su od glavnih pokretača europskoga gospodarstva jer stvaraju radna mjesta i dobit. Izraz plavo gospodarstvo upotrebljava se za gospodarske aktivnosti povezane s oceanima, morima i obalama te obuhvaća niz međusobno povezanih već afirmiranih sektora i sektora u nastajanju. Karta prikazuje informacije o zaposlenosti u lukama, skladištima i izgradnji hidrograđevinskih objekata u Uniji. Prikazan je postotak zaposlenih u tom sektoru u odnosu na ukupni broj zaposlenika u plavom gospodarstvu. Za svaku zemlju dostupne su informacije o zaposlenosti za svaki podsektor (teret i skladištenje, hidrograđevinski objekti, servisne aktivnosti), promjenama u ukupnoj zaposlenosti u tom sektoru od 2009. naovamo i broju osoba koje rade u tom sektoru.

Vlasnik podataka: Glavna uprava MARE

Pregled prikaza

Zaposlenost u morskom ribarstvu, akvakulturi i preradi

Europski oceani, mora i obale jedan su od glavnih pokretača europskoga gospodarstva jer stvaraju radna mjesta i dobit. Izraz plavo gospodarstvo upotrebljava se za gospodarske aktivnosti povezane s oceanima, morima i obalama te obuhvaća niz međusobno povezanih već afirmiranih sektora i sektora u nastajanju. Karta prikazuje informacije o zaposlenosti povezane s ekstrakcijom (npr. ribarstvo i akvakultura) i komercijalizacijom živih morskih resursa u Uniji. Prikazan je postotak osoba koje rade u tom sektoru u odnosu na ukupni broj zaposlenika u plavom gospodarstvu po državi članici. Za svaku zemlju dostupne su informacije o zaposlenosti za svaki podsektor (akvakultura, ribarstvo, prerada i distribucija), promjenama u ukupnoj zaposlenosti u sektoru živih morskih resursa od 2009. naovamo i točnom broju osoba koje rade u tom sektoru u pojedinoj godini.

Vlasnik podataka: Glavna uprava MARE

Pregled prikaza

Zaposlenost u obalnom turizmu

Europski oceani, mora i obale jedan su od glavnih pokretača europskoga gospodarstva jer stvaraju radna mjesta i dobit. Izraz plavo gospodarstvo upotrebljava se za gospodarske aktivnosti povezane s oceanima, morima i obalama te obuhvaća niz međusobno povezanih već afirmiranih sektora i sektora u nastajanju. Karta prikazuje informacije o zaposlenosti povezane sa sektorom obalnog turizma u Uniji. Točnije, prikazuje informacije o postotku zaposlenih u tom sektoru u odnosu na ukupni broj zaposlenika u plavom gospodarstvu po državi članici. Za svaku zemlju dostupne su informacije o zaposlenosti za svaki podsektor (smještaj, prijevoz itd.), promjenama u ukupnoj zaposlenosti u obalnom turizmu od 2009. naovamo i točnom broju osoba koje rade u obalnom turizmu u pojedinoj godini.

Vlasnik podataka: Glavna uprava MARE

Pregled prikaza

Zaposlenost u pomorskom prijevozu

Europski oceani, mora i obale jedan su od glavnih pokretača europskoga gospodarstva jer stvaraju radna mjesta i dobit. Izraz plavo gospodarstvo upotrebljava se za gospodarske aktivnosti povezane s oceanima, morima i obalama te obuhvaća niz međusobno povezanih već afirmiranih sektora i sektora u nastajanju. Karta prikazuje informacije o zaposlenosti povezane s pomorskim prijevozom u Uniji. Prikazan je postotak osoba koje rade u tom sektoru u odnosu na ukupni broj zaposlenika u plavom gospodarstvu. Za svaku državu članicu dostupne su informacije o zaposlenosti za svaki podsektor (pomorski i priobalni prijevoz, prijevoz unutarnjim vodnim putovima, iznajmljivanje), promjenama u ukupnoj zaposlenosti u tom sektoru od 2009. naovamo te broju osoba koje rade u tom sektoru po zemlji u pojedinoj godini.

Vlasnik podataka: Glavna uprava MARE

Pregled prikaza

Zaposlenost u sektoru brodogradnje i popravaka

Europski oceani, mora i obale jedan su od glavnih pokretača europskoga gospodarstva jer stvaraju radna mjesta i dobit. Izraz plavo gospodarstvo upotrebljava se za gospodarske aktivnosti povezane s oceanima, morima i obalama te obuhvaća niz međusobno povezanih već afirmiranih sektora i sektora u nastajanju. Karta prikazuje informacije o zaposlenosti u sektoru brodogradnje i popravaka u Uniji. Prikazan je postotak osoba koje rade u tom sektoru u odnosu na ukupni broj zaposlenika u plavom gospodarstvu. Za svaku državu članicu dostupne su informacije o zaposlenosti za svaki podsektor (brodogradnja, popravci, oprema, strojevi), promjenama u ukupnoj zaposlenosti u tom sektoru od 2009. naovamo i točnom broju osoba koje rade u tom sektoru u pojedinoj godini.

Vlasnik podataka: Glavna uprava MARE

Pregled prikaza

Zaposlenost u sektoru dobivanja minerala te ekstrakcije nafte i plina iz mora

Europski oceani, mora i obale jedan su od glavnih pokretača europskoga gospodarstva jer stvaraju radna mjesta i dobit. Izraz plavo gospodarstvo upotrebljava se za gospodarske aktivnosti povezane s oceanima, morima i obalama te obuhvaća niz međusobno povezanih već afirmiranih sektora i sektora u nastajanju. Karta prikazuje informacije o zaposlenosti povezane sa sektorom dobivanja minerala te ekstrakcije nafte i plina iz mora u Uniji. Prikazan je postotak zaposlenih u tom sektoru u odnosu na ukupni broj zaposlenika u plavom gospodarstvu. Za svaku zemlju dostupne su informacije o zaposlenosti za svaki podsektor (ekstrakcija i pomoćne aktivnosti), promjenama u ukupnoj zaposlenosti u tom sektoru od 2009. naovamo i broju osoba koje rade u tom sektoru u pojedinoj godini.

Vlasnik podataka: Glavna uprava MARE

Pregled prikaza

Prijevoz

Glavne luke (lokacije)

Europske luke ključni su kanali koji povezuju europske prometne koridore s ostatkom svijeta. Morem putuje 74% robe koja ulazi u Europu ili izlazi iz nje. No luke su izvrsne ne samo za prometovanje robom, već i kao energetska središta za konvencionalnu energiju i energiju iz obnovljivih izvora. Osim toga, luke su mjesto zapošljavanja, a procjenjuje se da se u europskim lukama godišnje ukrca i iskrca 400milijuna putnika. Karta prikazuje lokacije glavnih luka Unije. Izrađena je na temelju usklađenih podataka koje su luke iz Unije, Ujedinjene Kraljevine i Norveške dostavile Eurostatu.

Glavne luke (promet plovila)

Europske luke ključni su kanali koji povezuju europske prometne koridore s ostatkom svijeta. Morem putuje 74% robe koja ulazi u Europu ili izlazi iz nje. No luke su izvrsne ne samo za prometovanje robom, već i kao energetska središta za konvencionalnu energiju i energiju iz obnovljivih izvora. Osim toga, luke su mjesto zapošljavanja, a procjenjuje se da se u europskim lukama godišnje ukrca i iskrca 400milijuna putnika. Karta prikazuje pomorski promet plovila u glavnim lukama Unije.

Glavne luke (promet roba)

Europske luke ključni su kanali koji povezuju europske prometne koridore s ostatkom svijeta. Morem putuje 74% robe koja ulazi u Europu ili izlazi iz nje. Karta prikazuje promet roba u glavnim lukama Unije. Podaci su navedeni u tisućama tona po vrsti tereta i smjeru.

Glavne luke (putnički promet)

Europske luke ključni su kanali koji povezuju europske prometne koridore s ostatkom svijeta. Procjenjuje se da se u europskim lukama godišnje ukrca i iskrca 400milijuna putnika. Karta prikazuje putnički promet u glavnim lukama Unije. Podaci su navedeni u tisućama putnika (isključujući putnike na turističkom krstarenju) po smjeru i vrsti prometa.

Gustoća plovila (brza plovila)

Europska mora veliko su čvorište pomorskog prometa. Podaci o tome gdje se odvija promet plovila ključni su za prostorno planiranje morskog područja (npr. za izgradnju parkove odobalnih vjetroelektrana ili postavljanje podmorskih kabela i cjevovoda) te za procjenu utjecaja ljudskih aktivnosti kao što su ribolov i odobalna gradnja na morske ekosustave. Karta prikazuje pomorski promet europskim morima u 2021. za brza plovila. Gustoća plovila izražava se mjesečnim brojem sati koji brodovi provedu na pojedinom kvadratnom kilometru. Karta je izrađena na temelju velikog skupa podataka iz poruka sustava automatske identifikacije (AIS), koje sadrže lokacije brodskih transpondera. U izračunu je primijenjen novi tijek analize velikih količina podataka, razvijen u okviru EMODnetova projekta Human Activities.

Gustoća plovila (druge vrste plovila)

Europska mora veliko su čvorište pomorskog prometa. Podaci o tome gdje se odvija promet plovila ključni su za prostorno planiranje morskog područja (npr. za izgradnju parkove odobalnih vjetroelektrana ili postavljanje podmorskih kabela i cjevovoda) te za procjenu utjecaja ljudskih aktivnosti kao što su ribolov i odobalna gradnja na morske ekosustave. Karta prikazuje pomorski promet europskim morima u 2021. za druge vrste plovila. Gustoća plovila izražava se mjesečnim brojem sati koji brodovi provedu na pojedinom kvadratnom kilometru. Karta je izrađena na temelju velikog skupa podataka iz poruka sustava automatske identifikacije (AIS), koje sadrže lokacije brodskih transpondera. U izračunu je primijenjen novi tijek analize velikih količina podataka, razvijen u okviru EMODnetova projekta Human Activities.

Gustoća plovila (jedrilice)

Europska mora veliko su čvorište pomorskog prometa. Podaci o tome gdje se odvija promet plovila ključni su za prostorno planiranje morskog područja (npr. za izgradnju parkove odobalnih vjetroelektrana ili postavljanje podmorskih kabela i cjevovoda) te za procjenu utjecaja ljudskih aktivnosti kao što su ribolov i odobalna gradnja na morske ekosustave. Karta prikazuje pomorski promet europskim morima u 2021. za jedrilice. Gustoća plovila izražava se mjesečnim brojem sati koji brodovi provedu na pojedinom kvadratnom kilometru. Karta je izrađena na temelju velikog skupa podataka iz poruka sustava automatske identifikacije (AIS), koje sadrže lokacije brodskih transpondera. U izračunu je primijenjen novi tijek analize velikih količina podataka, razvijen u okviru EMODnetova projekta Human Activities.

Gustoća plovila (nepoznate vrste plovila)

Europska mora veliko su čvorište pomorskog prometa. Podaci o tome gdje se odvija promet plovila ključni su za prostorno planiranje morskog područja (npr. za izgradnju parkove odobalnih vjetroelektrana ili postavljanje podmorskih kabela i cjevovoda) te za procjenu utjecaja ljudskih aktivnosti kao što su ribolov i odobalna gradnja na morske ekosustave. Karta prikazuje pomorski promet europskim morima u 2021. za nepoznate vrste plovila. Gustoća plovila izražava se mjesečnim brojem sati koji brodovi provedu na pojedinom kvadratnom kilometru. Karta je izrađena na temelju velikog skupa podataka iz poruka sustava automatske identifikacije (AIS), koje sadrže lokacije brodskih transpondera. U izračunu je primijenjen novi tijek analize velikih količina podataka, razvijen u okviru EMODnetova projekta Human Activities.

Gustoća plovila (plovila za jaružanje ili podvodne operacije)

Europska mora veliko su čvorište pomorskog prometa. Podaci o tome gdje se odvija promet plovila ključni su za prostorno planiranje morskog područja (npr. za izgradnju parkove odobalnih vjetroelektrana ili postavljanje podmorskih kabela i cjevovoda) te za procjenu utjecaja ljudskih aktivnosti kao što su ribolov i odobalna gradnja na morske ekosustave. Karta prikazuje pomorski promet europskim morima u 2021. za plovila za jaružanje ili podvodne operacije. Gustoća plovila izražava se mjesečnim brojem sati koji brodovi provedu na pojedinom kvadratnom kilometru. Karta je izrađena na temelju velikog skupa podataka iz poruka sustava automatske identifikacije (AIS), koje sadrže lokacije brodskih transpondera. U izračunu je primijenjen novi tijek analize velikih količina podataka, razvijen u okviru EMODnetova projekta Human Activities.

Gustoća plovila (plovila za posebne usluge)

Europska mora veliko su čvorište pomorskog prometa. Podaci o tome gdje se odvija promet plovila ključni su za prostorno planiranje morskog područja (npr. za izgradnju parkove odobalnih vjetroelektrana ili postavljanje podmorskih kabela i cjevovoda) te za procjenu utjecaja ljudskih aktivnosti kao što su ribolov i odobalna gradnja na morske ekosustave. Karta prikazuje pomorski promet europskim morima u 2021. za plovila za posebne usluge. Gustoća plovila izražava se mjesečnim brojem sati koji brodovi provedu na pojedinom kvadratnom kilometru. Karta je izrađena na temelju velikog skupa podataka iz poruka sustava automatske identifikacije (AIS), koje sadrže lokacije brodskih transpondera. U izračunu je primijenjen novi tijek analize velikih količina podataka, razvijen u okviru EMODnetova projekta Human Activities.

Gustoća plovila (putnička plovila)

Europska mora veliko su čvorište pomorskog prometa. Podaci o tome gdje se odvija promet plovila ključni su za prostorno planiranje morskog područja (npr. za izgradnju parkove odobalnih vjetroelektrana ili postavljanje podmorskih kabela i cjevovoda) te za procjenu utjecaja ljudskih aktivnosti kao što su ribolov i odobalna gradnja na morske ekosustave. Karta prikazuje pomorski promet europskim morima u 2021. za putničke brodove. Gustoća plovila izražava se mjesečnim brojem sati koji brodovi provedu na pojedinom kvadratnom kilometru. Karta je izrađena na temelju velikog skupa podataka iz poruka sustava automatske identifikacije (AIS), koje sadrže lokacije brodskih transpondera. U izračunu je primijenjen novi tijek analize velikih količina podataka, razvijen u okviru EMODnetova projekta Human Activities.

Gustoća plovila (rekreacijska plovila)

Europska mora veliko su čvorište pomorskog prometa. Podaci o tome gdje se odvija promet plovila ključni su za prostorno planiranje morskog područja (npr. za izgradnju parkove odobalnih vjetroelektrana ili postavljanje podmorskih kabela i cjevovoda) te za procjenu utjecaja ljudskih aktivnosti kao što su ribolov i odobalna gradnja na morske ekosustave. Karta prikazuje pomorski promet europskim morima u 2021. za rekreacijska plovila. Gustoća plovila izražava se mjesečnim brojem sati koji brodovi provedu na pojedinom kvadratnom kilometru. Karta je izrađena na temelju velikog skupa podataka iz poruka sustava automatske identifikacije (AIS), koje sadrže lokacije brodskih transpondera. U izračunu je primijenjen novi tijek analize velikih količina podataka, razvijen u okviru EMODnetova projekta Human Activities.

Gustoća plovila (ribarska plovila)

Europska mora veliko su čvorište pomorskog prometa. Podaci o tome gdje se odvija promet plovila ključni su za prostorno planiranje morskog područja (npr. za izgradnju parkove odobalnih vjetroelektrana ili postavljanje podmorskih kabela i cjevovoda) te za procjenu utjecaja ljudskih aktivnosti kao što su ribolov i odobalna gradnja na morske ekosustave. Karta prikazuje pomorski promet europskim morima u 2021. za ribarska plovila. Gustoća plovila izražava se mjesečnim brojem sati koji brodovi provedu na pojedinom kvadratnom kilometru. Karta je izrađena na temelju velikog skupa podataka iz poruka sustava automatske identifikacije (AIS), koje sadrže lokacije brodskih transpondera. U izračunu je primijenjen novi tijek analize velikih količina podataka, razvijen u okviru EMODnetova projekta Human Activities.

Gustoća plovila (sva plovila)

Europska mora veliko su čvorište pomorskog prometa. Podaci o tome gdje se odvija promet plovila ključni su za prostorno planiranje morskog područja (npr. za izgradnju parkove odobalnih vjetroelektrana ili postavljanje podmorskih kabela i cjevovoda) te za procjenu utjecaja ljudskih aktivnosti kao što su ribolov i odobalna gradnja na morske ekosustave. Karta prikazuje pomorski promet europskim morima u 2021. Gustoća plovila izražava se mjesečnim brojem sati koji brodovi provedu na pojedinom kvadratnom kilometru. Karta je izrađena na temelju velikog skupa podataka iz poruka sustava automatske identifikacije (AIS), koje sadrže lokacije brodskih transpondera. U izračunu je primijenjen novi tijek analize velikih količina podataka, razvijen u okviru EMODnetova projekta Human Activities. Karta prikazuje glavne prometne putove, ribolovna područja i odobalna gradilišta. Europski atlas mora sadrži i karte gustoće plovila za svaku vrstu plovila (npr. teretna plovila, ribarska plovila, plovila za jaružanje i podvodne operacije te ostala plovila), što omogućava prikaz mjesta odvijanja različitih aktivnosti.

Gustoća plovila (tankeri)

Europska mora veliko su čvorište pomorskog prometa. Podaci o tome gdje se odvija promet plovila ključni su za prostorno planiranje morskog područja (npr. za izgradnju parkove odobalnih vjetroelektrana ili postavljanje podmorskih kabela i cjevovoda) te za procjenu utjecaja ljudskih aktivnosti kao što su ribolov i odobalna gradnja na morske ekosustave. Karta prikazuje pomorski promet europskim morima u 2021. za tankere. Gustoća plovila izražava se mjesečnim brojem sati koji brodovi provedu na pojedinom kvadratnom kilometru. Karta je izrađena na temelju velikog skupa podataka iz poruka sustava automatske identifikacije (AIS), koje sadrže lokacije brodskih transpondera. U izračunu je primijenjen novi tijek analize velikih količina podataka, razvijen u okviru EMODnetova projekta Human Activities.

Gustoća plovila (tegljači)

Europska mora veliko su čvorište pomorskog prometa. Podaci o tome gdje se odvija promet plovila ključni su za prostorno planiranje morskog područja (npr. za izgradnju parkove odobalnih vjetroelektrana ili postavljanje podmorskih kabela i cjevovoda) te za procjenu utjecaja ljudskih aktivnosti kao što su ribolov i odobalna gradnja na morske ekosustave. Karta prikazuje pomorski promet europskim morima u 2021. za tegljače. Gustoća plovila izražava se mjesečnim brojem sati koji brodovi provedu na pojedinom kvadratnom kilometru. Karta je izrađena na temelju velikog skupa podataka iz poruka sustava automatske identifikacije (AIS), koje sadrže lokacije brodskih transpondera. U izračunu je primijenjen novi tijek analize velikih količina podataka, razvijen u okviru EMODnetova projekta Human Activities.

Gustoća plovila (teretna plovila)

Europska mora veliko su čvorište pomorskog prometa. Podaci o tome gdje se odvija promet plovila ključni su za prostorno planiranje morskog područja (npr. za izgradnju parkove odobalnih vjetroelektrana ili postavljanje podmorskih kabela i cjevovoda) te za procjenu utjecaja ljudskih aktivnosti kao što su ribolov i odobalna gradnja na morske ekosustave. Karta prikazuje pomorski promet europskim morima u 2021. za teretna plovila. Gustoća plovila izražava se mjesečnim brojem sati koji brodovi provedu na pojedinom kvadratnom kilometru. Karta je izrađena na temelju velikog skupa podataka iz poruka sustava automatske identifikacije (AIS), koje sadrže lokacije brodskih transpondera. U izračunu je primijenjen novi tijek analize velikih količina podataka, razvijen u okviru EMODnetova projekta Human Activities.

Gustoća plovila (vojna plovila i plovila tijela za izvršavanje zakonodavstva)

Europska mora veliko su čvorište pomorskog prometa. Podaci o tome gdje se odvija promet plovila ključni su za prostorno planiranje morskog područja (npr. za izgradnju parkove odobalnih vjetroelektrana ili postavljanje podmorskih kabela i cjevovoda) te za procjenu utjecaja ljudskih aktivnosti kao što su ribolov i odobalna gradnja na morske ekosustave. Karta prikazuje pomorski promet europskim morima u 2021. za vojna plovila i plovila tijela za izvršavanje zakonodavstva. Gustoća plovila izražava se mjesečnim brojem sati koji brodovi provedu na pojedinom kvadratnom kilometru. Karta je izrađena na temelju velikog skupa podataka iz poruka sustava automatske identifikacije (AIS), koje sadrže lokacije brodskih transpondera. U izračunu je primijenjen novi tijek analize velikih količina podataka, razvijen u okviru EMODnetova projekta Human Activities.

Karta gustoće pomorskog prometa

(MarineTraffic.com) Europska mora važno su čvorište pomorskog prometa. Podaci o tome gdje se odvija promet plovila ključni su za prostorno planiranje morskog područja (npr. za izgradnju parkove odobalnih vjetroelektrana ili postavljanje podmorskih kabela i cjevovoda) te za procjenu utjecaja ljudskih aktivnosti kao što su ribolov i odobalna gradnja na morske ekosustave. Karta prikazuje podatke o pozicijama brodova prikupljene radi izrade karata gustoće, s pomoću kojih svatko može dobiti uvid u najprometnije pomorske linije u cijelom svijetu.

Luke

Europske luke ključni su kanali koji povezuju europske prometne koridore s ostatkom svijeta. Morem putuje 74% robe koja ulazi u Europu ili izlazi iz nje. No luke su izvrsne ne samo za prometovanje robom, već i kao energetska središta za konvencionalnu energiju i energiju iz obnovljivih izvora. Osim toga, luke su mjesto zapošljavanja, a procjenjuje se da se u europskim lukama godišnje ukrca i iskrca 400milijuna putnika. Karta prikazuje europske luke navedene u UN-ovu sustavu označavanja za lokacije trgovine i prijevoza.

Morske autoceste

Karta prikazuje europske morske autoceste. Projekt morskih autocesta ima za cilj promicanje zelenih, održivih, privlačnih i učinkovitih pomorskih prometnih veza integriranih u cijeli prijevozni lanac. Europska komisija predložila je razvoj morskih autocesta kao vrlo konkurentnu alternativu kopnenom prijevozu. Uspostava tih autocesta trebala bi pridonijeti uravnoteživanju prometnog sustava Unije.

Promet robe po luci

Europske luke ključni su kanali koji povezuju europske prometne koridore s ostatkom svijeta. Morem putuje 74% robe koja ulazi u Europu ili izlazi iz nje. Karta prikazuje ukupnu bruto masu* robe dopremljene u pojedinu luku i otpremljene iz nje. (*Bruto masa robe uključuje ambalažu i vozilo kojim se roba prevozi.)

Promet – gradovi

Karta prikazuje promjene u broju registriranih automobila na 1000stanovnika u gradovima na obali mora. Pokazatelj se izvodi iz varijabli koje prikuplja Europski statistički sustav, a podaci o europskim gradovima prikupljeni su kako bi se pridonijelo poboljšanju kvalitete života u gradu. Njima se podržava razmjena iskustava među europskim gradovima, olakšava utvrđivanje najboljih praksi, olakšava ocjenjivanje prema referentnim vrijednostima na razini Europe te pružaju informacije o dinamici u gradovima i njihovu okruženju.

(2000-2018)

Putnički promet po luci

Europske luke ključni su kanali koji povezuju europske prometne koridore s ostatkom svijeta. Procjenjuje se da se u europskim lukama godišnje ukrca i iskrca 400milijuna putnika. Karta prikazuje putnički promet po luci.

Trajektne linije

Karta prikazuje sve važne redovite međunarodne trajektne linije i sve nacionalne trajektne linije važne za povezivanje nacionalne cestovne ili željezničke mreže.

Transeuropske energetske mreže za električnu energiju

Karta prikazuje transeuropske energetske mreže (TEN-E) za električnu energiju. Strategija transeuropskih energetskih mreža usmjerena je na povezivanje energetske infrastrukture država članica Unije. Transeuropske energetske mreže ključan su dio ukupnih ciljeva energetske politike Unije jer se njima povećava konkurentnost na tržištima električne energije i plina, poboljšava sigurnost opskrbe energijom i štiti okoliš.

Priroda

Anomalije razine mora

Anomalije razine mora ukazuju, na regionalnoj osnovi, na razine mora koje odstupaju od normalnih ili očekivanih u priobalnim morima u određenom razdoblju. Karta prikazuje anomalije razine mora izvedene iz mjerenja mareografom i uređajima za mjerenje tlaka na dnu mora, a pružila ih je Stalna služba za srednju razinu mora (PSMSL).

Glavni morski bazeni

Nazivi morskih bazena u svijetu.

Izvorišne točke tsunamija

Tsunami je niz valova u vodnom tijelu uzrokovan pomakom velike količine vode, obično u oceanima ili velikim jezerima. Do njega može doći zbog događaja kao što su potresi, erupcije vulkana, klizišta i drugi poremećaji iznad ili ispod površine vode. Karta prikazuje lokacije događaja koji su proizveli tsunami. Prikupljene su u okviru nacionalnih i regionalnih projekata mapiranja te iz stručne literature.

Obale pogođene tsunamijem

Tsunami je niz valova u vodnom tijelu uzrokovan pomakom velike količine vode, obično u oceanima ili velikim jezerima. Kako se tsunami približava obali i vode postaju plitke, valovi tsunamija komprimiraju se, a njihova se visina drastično povećava, što uzrokuje poplavljivanje šireg obalnog područja. Karta prikazuje lokacije na europskim obalama koje su bile pogođene tsunamijem te procese koji su ih uzrokovali. Informacije su prikupljene u okviru nacionalnih i regionalnih projekata mapiranja te iz stručne literature.

Pokazatelj podvodne buke

Događaje impulsne podvodne buke sačinjavaju vrlo glasni zvukovi kratkog trajanja uzrokovani odobrenim ljudskim aktivnostima, kao što su zabijanje pilona pri odobalnoj gradnji, seizmička mjerenja radi istraživanja nafte i plina te podvodne eksplozije. Iako učinak takve buke nije u potpunosti razjašnjen, ona može štetno utjecati na život u moru, a posebno na sisavce koji komuniciraju zvučnim signalima. Na temelju Okvirne direktive o pomorskoj strategiji Komisija je odlukom u vezi s deskriptorom D11 propisala da unos energije, uključujući podvodnu buku, mora biti na razinama koje ne štete morskom okolišu. Karta prikazuje broj kalendarskih dana tijekom kojih je zabilježena impulsna buka na području definiranom zajedničkom mrežom (1/3° x 1/6°), koji se nazivaju dani s događajima buke u bloku. Informacije su dobivene iz regionalnih registara događaja impulsne buke Komisije OSPAR (za sjeveroistočni Atlantik) i Helsinške komisije (za Baltičko more), za čije je vođenje i upravljanje zadužen ICES, te registara u okviru Barcelonske konvencije i Sporazuma o zaštiti kitova ACCOBAMS (Sredozemno more, Crno more).

Pokrov zemljišta

Pokrov zemljišta fizički je materijal na površini Zemlje, koji znatno utječe na mogućnost upotrebe zemljišta. Karta prikazuje pokrov zemljišta u Europi. Dobivena je tumačenjem satelitskih snimaka koje su izradili skupine nacionalnih stručnjaka u okviru programa Corine Land Cover (CLC). Program je dio inicijative usluga praćenja stanja kopna u okviru programa Copernicus, kojim upravljaju Europska komisija i Europska agencija za okoliš i u okviru kojega se pružaju informacije o okolišu dobivene iz zračnih i svemirskih sustava za promatranje te in situ praćenja.

Promjena razine mora

Karta prikazuje predviđenu promjenu razine mora na 237lokacija međusobno udaljenih otprilike 100km u pojasu od 50 do 100km od europske obale. Relativni porast razine mora na tim lokacijama dobiven je ekstrapolacijom iz dviju digitaliziranih karata, odnosno karte koju su izradili Douglas i suradnici (2001.), koja prikazuje procijenjeni relativni porast razine mora za cijelu Europu, i karte koju su izradili Lambeck i suradnici (1997.), koja detaljnije obrađuje manje područje, tj. Sjeverno more.

Promjene u otjecanju rijeka

Otjecanje je kretanje kopnenih voda (u obliku rijeka, jezera, potoka) u mora i oceane. Karta prikazuje promjene u otjecanju riječnih voda u europska mora.

Relativna promjena razine mora

Relativna promjena razine mora stopa je po kojoj se visina morske površine diže ili spušta u odnosu na kopno na određenoj obalnoj lokaciji. Drugim riječima, označava promjenu razine mora u odnosu na kontinentalnu koru, koja može biti uzrokovana promjenama u apsolutnoj razini mora (odnosno visini površine mora u odnosu na središte Zemlje) i/ili pomicanjem kontinentalne kore. Karta prikazuje relativne promjene razine mora izvedene iz mjerenja mareografom i uređajima za mjerenje tlaka na dnu mora. Podatke je pružila Stalna služba za srednju razinu mora (PSMSL).

Riječni slivovi

Karta prikazuje različite riječne slivove grupirane prema moru u koje se slijevaju. Drenažne mreže i povezani slivovi čine složene funkcionalne cjeline koje su važne za hidrološke procese i općenito procese u okolišu. To je prepoznato u novijim propisima Unije, primjerice u Okvirnoj direktivi o vodama.

Rijeke i jezera

Karta prikazuje glavne europske rijeke i jezera. Drenažne mreže i povezani slivovi čine složene funkcionalne cjeline koje su važne za hidrološke procese i općenito procese u okolišu. To je prepoznato u novijim propisima Unije, primjerice u Okvirnoj direktivi o vodama.

Proizvodnja algi

Postrojenja za proizvodnju makroalga

Karta prikazuje postrojenja za proizvodnju makroalga prema metodi proizvodnje (kontinentalni, odobalni i obalni akvakultura ili skupljanje). Podaci su prikupljeni u Belgiji, Danskoj, Estoniji, Francuskoj, Irskoj, Italiji, Norveškoj, Njemačkoj, Portugalu, Španjolskoj, Švedskoj i Ujedinjenoj Kraljevini. Makroalge, poznate i kao morske trave, već su stoljećima sastavni dio svakodnevne prehrane ljudi u istočnoj i jugoistočnoj Aziji. Sada su sve popularnije i u Europi, ali ne samo kao prehrambeni proizvod, već i kao sirovina za upotrebu u lijekovima, kozmetičkim proizvodima, prehrani ili energetici (biogorivo). Poduzeća diljem Europe skupljaju ih, uzgajaju ili prerađuju te iz njih dobivaju proizvode visoke vrijednosti.

Postrojenja za proizvodnju mikroalga

Karta prikazuje postrojenja za proizvodnju mikroalga prema metodi proizvodnje (fotobioreaktori, otvoreni bazeni, fermentatori, fotobioreaktori i otvoreni bazeni, fotobioreaktori i fermentatori). Podaci su prikupljeni u Belgiji, Danskoj, Estoniji, Francuskoj, Irskoj, Italiji, Norveškoj, Njemačkoj, Portugalu, Španjolskoj, Švedskoj i Ujedinjenoj Kraljevini. Mikroalge su mikroskopske biljke koje se obično nalaze u slatkovodnim i morskim sustavima, a pojavljuju se i u vodenom stupcu i u sedimentu. Skupljanjem, uzgojem ili preradom alga radi dobivanja proizvoda visoke vrijednosti može se ostvariti neprocjenjiv doprinos čišćem i zdravijem okolišu. Stoga je uzgoj alga važan dio plavog biogospodarstva.

Prostorno planiranje

Morske regije u Europi

Karta prikazuje granice morskih regija i podregija u Europi kako su navedene u Okvirnoj direktivi o pomorskoj strategiji (članak4.). Ta Direktiva donesena je 17.lipnja2008. u cilju učinkovitije zaštite morskog okoliša u cijeloj Europi.

Pomorski atlasi i atlasi obala

Karta prikazuje regije za koje su na internetu dostupni digitalni atlasi obala.

Projekti prostornog planiranja morskog područja

Karta prikazuje lokacije projekata prostornog planiranja morskog područja u Europi. U okviru prostornog planiranja morskog područja utvrđuju se lokacije i vrijeme odvijanja ljudskih aktivnosti na moru kako bi one bile što učinkovitije i održivije. Prekograničnim i međusektorskim prostornim planiranjem morskog područja, koje na transparentan način uključuje dionike u planiranje pomorskih aktivnosti, osigurava se učinkovitost, sigurnost i održivost ljudskih aktivnosti na moru.Više informacija

(2009-2022)

Ribarstvo

Europska strukturna pomoć (EFR-EFPR)

Na ovoj karti istaknuta je jedna od inicijativa Europske komisije za poboljšanje kvalitete života građana Unije i morskog okoliša. U okviru Europskog fonda za ribarstvo (EFR, 2007.–2013.) i Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo (EFPR, 2014.–2020.), podupire se europski sektor ribarstva u prijelazu na ekološki održive prakse u ribolovu i akvakulturi, otvaranju novih radnih mjesta i diversifikaciji gospodarstava obalnih zajednica. Karta prikazuje kako je proračun EFR-a od 4,3milijarde eura raspodijeljen po državama članicama Unije i 5 prioritetnih područja (osi):
OS1: Prilagodbe i poboljšanja ribarske flote.
OS2: Razvoj akvakulture i ribolova na unutarnjim vodama koji su pogodni za okoliš, diversifikacija akvakulturnih vrsta te prerada i trgovina proizvodima ribarstva i akvakulture.
OS3: Mjere od zajedničkog interesa, kao što su zaštita vodene flore i faune, razvoj luka, poboljšanje sljedivosti ribljih proizvoda itd.
OS4: Održivi razvoj ribarstvenih područja i zajednica (npr. dodavanje vrijednosti proizvodima ribarstva, razvoj turističke infrastrukture, zaštita okoliša) kako bi se smanjila njihova gospodarska ovisnost o ulovu ribe.
OS5: Tehnička pomoć u obliku studija, izvješća i mjera za potporu provedbi operativnih programa.

Intenzitet ribolova

Karta intenziteta ribolova omogućava detaljni pregled intenziteta ribolovnih aktivnosti u vodama Unije. Izrađena je na temelju otprilike 150milijuna izvješća o poziciji s ribarskih plovila Unije duljine veće od 15m koja su plovila na područjima 27, 34 i 37 Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO) u razdoblju od rujna 2014. do rujna 2015. Svaka poruka u sustavu automatske identifikacije (AIS) sadrži podatke o poziciji plovila i njegovoj brzini te vremenski žig u razmacima od pet minuta. Te su poruke razvrstane na poruke povezane s ribolovom ili s plovidbom bez ribolova primjenom klasifikacijskog algoritma koji se temelji na analizi profila brzine pojedinih plovila.

Iskrcaji proizvoda ribarstva

Statistički podaci o iskrcajima odnose se na proizvode ribarstva (masa i vrijednost proizvoda) iskrcane u određenoj zemlji neovisno o nacionalnoj pripadnosti plovila koje ih je iskrcalo i na proizvode ribarstva koje su plovila te zemlje iskrcala u lukama trećih zemalja, a koji su zatim uvezeni u EU. Nisu uključene države članice EU-a bez izlaza na more i bez pomorske ribarske flote (Austrija, Češka, Luksemburg, Mađarska i Slovačka).

(2000.–2018.)

Kvote po vrstama

Riba je već tisućljećima važan i lako dostupan izvor hrane. Zbog naglog povećanja broja stanovnika i unapređenja ribolovnih praksi ulov ribe drastično je porastao. Budući da se lovi više ribljih populacija nego što se one mogu obnoviti, smanjila se ukupna količina ribe. Karta prikazuje nacionalne ribolovne kvote država članica Unije po vrsti ribe u tisućama tona. Iz padajućeg izbornika odaberite vrstu kako bi se prikazale kvote utvrđene uredbama Vijeća i dodijeljene državama članicama za tu vrstu.

Kvote po zemlji i ribolovnoj zoni

Nezakoniti, neprijavljeni i neregulirani ribolov (ribolov NNN) štetan je za morski okoliš te čini prijetnju održivom ribolovu i nelojalnu konkurenciju gospodarskim subjektima koji se na zakonit način bave ribolovom.
Da bi se spriječile aktivnosti ribolova NNN te osigurala sigurnost opskrbe hrane i usklađenost s međunarodnim pravilima, važna je suradnja između država članica Unije i trećih zemalja. Zajednička ribarstvena politika (ZRP) Unijina je politika za područje ribarstva. Njome se za svaku zemlju utvrđuju kvote za pojedine vrste riba.
Ova karta prikazuje ograničenja ulova (izražena u tonama) utvrđena za većinu ribljih stokova koji se gospodarski iskorištavaju. Komisija priprema prijedloge na temelju znanstvenih savjeta o stanju stokova koje prima od savjetodavnih tijela kao što su Međunarodno vijeće za istraživanje mora (ICES) i Znanstveni, tehnički i gospodarski odbor za ribarstvo (STECF). Kliknite na kartu za prikaz kvota utvrđenih uredbama Vijeća za pojedinu vrstu.

Lokalne akcijske skupine u ribarstvu (LAG-ovi)

Europski fond za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu (EFPRA) podupire, među ostalim prioritetima, lokalni razvoj pod vodstvom zajednice u obalnim područjima. To uključuje dodjelu sredstava i donošenje odluka u lokalnim partnerstvima poznatima kao „lokalne akcijske skupine u ribarstvu” (LAG-ovi), koji uključuju predstavnike sektora ribarstva i druge lokalne privatne i javne dionike povezane s plavim gospodarstvom.
U Europi postoji više od 300 LAG-ova koje podupire EFPRA. Oni osmišljavaju i provode strategiju lokalnog razvoja radi zadovoljavanja potreba dotičnog područja (gospodarske, socijalne i/ili okolišne potrebe). LAG-ovi na temelju svoje strategije odabiru i osiguravaju financijska sredstva za lokalne projekte koji doprinose lokalnom razvoju na njihovim područjima.

Potrošnja proizvoda ribarstva i akvakulture

Izraz akvakultura upotrebljava se za uzgoj vodenih organizama, kao što su ribe, mekušci, rakovi i vodene biljke. Proizvodi ribarstva i akvakulture važan su izvor bjelančevina i ključna sastavnica zdrave prehrane. Karta prikazuje godišnju potrošnju proizvoda ribarstva i akvakulture po stanovniku.

Ribarska flota po bruto tonaži

Ribe su važan prirodni resurs, ali njihove su populacije ograničene, a zbog desetljeća prelova došlo je do smanjenja nekih ribljih stokova. Zajedničkom ribarstvenom politikom EU-a utvrđuje se niz pravila za upravljanje europskim ribarskim flotama i ulovima kako bi europska ribarska industrija bila održiva i poštena. Ribarska flota svake zemlje prati se putem nacionalnog registra i utvrđuje se gornja granica kapaciteta ukupne snage motora plovila te ukupne mase plovila. Ova karta prikazuje ukupnu masu plovila ribarskih flota država članica EU-a i EGP-a (izraženu u bruto tonaži).

(1990.–2018.)

Ribarska flota po snazi motora

Ribe su važan prirodni resurs, ali njihove su populacije ograničene, a zbog desetljeća prelova došlo je do smanjenja nekih ribljih stokova. Zajedničkom ribarstvenom politikom EU-a utvrđuje se niz pravila za upravljanje europskim ribarskim flotama i ulovima kako bi europska ribarska industrija bila održiva i poštena. Ribarska flota svake zemlje prati se putem nacionalnog registra i utvrđuje se gornja granica kapaciteta ukupne snage motora plovila te ukupne mase plovila. Ova karta prikazuje ukupnu snagu motora plovila ribarskih flota država članica EU-a i EGP-a (izraženu u kilovatima).

(1990.–2018.)

Ribarska flota po vrsti ribolovnog alata

Ribe su važan prirodni resurs, ali njihove su populacije ograničene, a zbog desetljeća prelova došlo je do smanjenja nekih ribljih stokova. Zajedničkom ribarstvenom politikom EU-a utvrđuje se niz pravila za upravljanje europskim ribarskim flotama i ulovima kako bi europska ribarska industrija bila održiva i poštena. Ribarska flota svake zemlje prati se putem nacionalnog registra i utvrđuje se gornja granica kapaciteta ukupne snage motora plovila te ukupne mase plovila. Prate se i vrste ribolovnog alata, a u nekim se europskim morima moraju upotrebljavati selektivni ribolovni alati kako bi se smanjio neželjeni usputni ulov. Ova karta prikazuje raspodjelu ribolovnih alata koje upotrebljavaju flote država članica EU-a i EGP-a.

(1990.–2018.)

Ribarska flota – broj plovila po luci

Karta prikazuje broj plovila u ribarskoj floti po luci. Ribarska je flota skupina plovila za gospodarski ribolov. Sva plovila Unije koja se nalaze u bazi podataka imaju broj u registru flote Unije (CFR). To je jedinstveni identifikator plovila koji se trajno dodjeljuje određenom plovilu Unije i ne može se ponovno dodijeliti drugom plovilu. Registar ribarske flote Unije obično se naziva „registrom flote” i ključan je alat za provedbu i praćenje zajedničke ribarstvene politike. To je baza podataka u kojoj prema propisima Unije moraju biti registrirana sva ribarska plovila koja plove pod zastavom neke države članice.

Ribarska flota – snaga motora po luci

Karta prikazuje ukupnu snagu motora ribarske flote u pojedinoj luci. Snaga motora ukupna je maksimalna kontinuirana snaga koja se može postići na zamašnjaku svakog motora i koja se mehaničkim, električkim, hidrauličkim ili drugim sredstvima može upotrijebiti za pogon plovila. Ako je u motor ugrađen reduktor, snaga se mjeri na izlaznoj prirubnici reduktora.

Ribarska flota – tonaža po luci

Karta prikazuje ukupnu tonažu ribarske flote po luci. Tonaža plovila bilježi se kao bruto tonaža (BT).

Ribarske luke opremljene elektroničkim sustavom za bilježenje i izvješćivanje (ERS)

Karta prikazuje ribarske luke opremljene elektroničkim sustavom za bilježenje i izvješćivanje (ERS), Unijinom sustavu za kontrolu ribarstva. Taj se sustav upotrebljava za bilježenje, izvješćivanje, obradu, pohranu i slanje podataka o ribarstvu (ulov, iskrcaj, prodaja i prekrcaj). Sustav počiva na elektroničkim očevidnicima u kojima zapovjednici ribarskih plovila evidentiraju ribolovne operacije. Prikupljeni podaci zatim se šalju nacionalnim tijelima i pohranjuju u sigurnoj bazi podataka.

Ribolovne zone (FAO)

(FAO) Karta prikazuje međunarodne ribolovne zone koje je utvrdila Organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO) Ujedinjenih naroda. Dosad je u statističke svrhe utvrđeno 27glavnih međunarodnih ribolovnih zona. One obuhvaćaju osam glavnih ribolovnih zona u unutarnjim vodama, koje se prostiru unutarnjim vodama kontinenata, i devetnaest glavnih morskih ribolovnih zona, koje se prostiru vodama Atlantskog, Indijskog, Tihog i Južnog oceana s njihovim susjednim morima. Ribolovne zone na unutarnjim vodama i morske ribolovne zone označene su svojim nazivima i dvoznamenkastim oznakama.

Ribolovne zone (ICES)

Karta prikazuje međunarodne ribolovne zone kako ih je utvrdilo Međunarodno vijeće za istraživanje mora (ICES).

Stokovi po ribolovnoj zoni

Grafikoni prikazuju udio procijenjenih ribljih stokova koji su prelovljeni (crveno) i onih koji su unutar sigurnih bioloških granica (zeleno) na europskom dijelu ribolovnih područja Međunarodnog vijeća za istraživanje mora (ICES) i Opće komisije za ribarstvo Sredozemlja (GFCM). Brojevi u krugovima označavaju broj procijenjenih stokova u pojedinoj regiji. Veličina krugova proporcionalna je količini ulova u toj regiji.

Ulov po zemlji

Karta prikazuje ukupni godišnji ulov proizvoda ribarstva po državama članicama i nekim drugim velikim ribolovnim zemljama, kao što su Ujedinjena Kraljevina, Norveška, Island i Turska. Podaci su izraženi u ekvivalentu žive mase iskrcaja. Riječ je o masi proizvoda izvađenog iz vode, odnosno prije prerade. Proizvodi koje država članica iz raznih razloga ne smatra iskrcanim ulovima nisu obuhvaćeni.

(2000-2019)

Ulov ribe po ribolovnoj zoni

Ulov ribe obuhvaća ribe, mekušce, rakove i druge vodene životinje i biljke koje love ili skupljaju svi ribari u bilo koje svrhe, svim vrstama i klasama plovila i ribolovnog alata i na svim morskim područjima (otvoreno more, odobalna i obalna područja te bočate vode). Karta prikazuje ukupne ulove svih država članica Unije u svakoj glavnoj ribolovnoj zoni.
Više informacija

Satelitske snimke

Anomalije koncentracije klorofila (dobivene putem satelita)

Karta prikazuje anomalije koncentracije klorofila u svjetskim oceanima. Klorofil se upotrebljava kao zamjenska vrijednost za biomasu fitoplanktona. Podaci za 2016. dobiveni su putem satelita (MODIS-Aqua), a dostavio ih je Zajednički istraživački centar (JRC). Fitoplanktoni, mikroskopske jednostanične alge koje plutaju na površini oceana, glavni su proizvođač na dnu morskog hranidbenog lanca. Klorofil je fotosintetski pigment koji se nalazi u svim vrstama fitoplanktona, a daje im zelenu boju. Klorofil fitoplanktona posebne je zelene boje te s pomoću optičkih satelitskih senzora možemo vizualizirati njegovu rasprostranjenost, a time i rasprostranjenost fitoplanktona u našim oceanima. Time se procjenjuje živa biomasa fitoplanktona u površinskom sloju. Anomalija klorofila znači odstupanje od prosječnog stanja. Prema tome, pozitivna anomalija ukazuje na novi rast alga.

Anomalije temperature površine mora (dobivene putem satelita)

Karta prikazuje anomalije temperature površine mora. Podatke za 2015. prikupio je satelitski senzor MODIS-Terra SST anomalies, a dostavio ih je Zajednički istraživački centar (JRC). Temperatura površine mora standardni je rezultat dobiven s pomoću termalnih infracrvenih senzora i optičkih senzora nadopunjenih infracrvenim pojasevima postavljenih na satelitu. Temperatura površine mora utječe na vremenske prilike, uključujući uragane, te na biljni i životinjski svijet u oceanima. Anomalija temperature površine mora znači odstupanje od prosječnog stanja i može se kretati u dva smjera (toplije ili hladnije). Karta prikazuje pozitivne anomalije (iznad nule) označene narančastom bojom u većini regija europskih mora i oceana, što ukazuje na postupno opće zagrijavanje oceana.

Klorofil u svjetskim oceanima (dnevna razina)

Karta prikazuje dnevnu koncentraciju klorofila-a mjerenu na površini svjetskih oceana. Taj proizvod izrađen je u okviru programa Copernicus, na temelju podataka više optičkih satelitskih senzora (SeaWiFS, MODIS-Aqua, MERIS, VIIRSN i OLCI-S3A), obrađenih s pomoću Copernicusova sustava za obradu GlobColour. Karta prikazuje dnevnu koncentraciju klorofila-a u gotovo stvarnom vremenu (u mg/m³) na površini oceana u regijama koje nisu bile prekrivene oblacima. Klorofil-a zamjenska je vrijednost za brojnost fotosintetskog planktona, glavnog proizvođača u oceanima. Fitoplanktoni su mikroskopske jednostanične alge koje plutaju na površini oceana i sadrže zeleni pigment klorofil koji im omogućava da s pomoću sunčeve energije pretvaraju CO₂ u šećere i kisik. Klorofil fitoplanktona posebne je zelene boje te s pomoću optičkih satelitskih senzora možemo vizualizirati njegovu rasprostranjenost, a time i rasprostranjenost fitoplanktona u našim oceanima.

Klorofil u svjetskim oceanima (mjesečna srednja vrijednost)

Karta prikazuje mjesečnu koncentraciju klorofila-a mjerenu na površini svjetskih oceana. Taj proizvod izrađen je u okviru programa Copernicus, na temelju podataka više optičkih satelitskih senzora (SeaWiFS, MODIS-Aqua, MERIS, VIIRSN i OLCI-S3A), obrađenih s pomoću Copernicusova sustava za obradu GlobColour. Karta prikazuje prosječnu koncentraciju klorofila-a (u mg/m³) proteklog mjeseca na površini oceana u regijama koje nisu bile prekrivene oblacima. Klorofil je pokazatelj brojnosti fotosintetskog planktona, glavnog proizvođača u oceanima. Fitoplanktoni su mikroskopske jednostanične alge koje plutaju na površini oceana i sadrže zeleni pigment klorofil koji im omogućava da s pomoću sunčeve energije pretvaraju CO₂ u šećere i kisik. Klorofil fitoplanktona posebne je zelene boje te s pomoću optičkih satelitskih senzora možemo vizualizirati njegovu rasprostranjenost, a time i rasprostranjenost fitoplanktona u našim oceanima.

Koncentracija klorofila (dobivena putem satelita)

Karta prikazuje koncentraciju klorofila, kao zamjenske vrijednosti za biomasu fitoplanktona, u svjetskim oceanima. Podaci za 2016. dobiveni su putem satelita (MODIS-Aqua), a dostavio ih je Zajednički istraživački centar (JRC). Fitoplanktoni, mikroskopske jednostanične alge koje plutaju na površini oceana, glavni su proizvođač na dnu morskog hranidbenog lanca. Klorofil je fotosintetski pigment koji se nalazi u svim vrstama fitoplanktona, a daje im zelenu boju. Zbog posebne zelene boje pigmenta klorofila upotrebom optičkih satelitskih senzora možemo vizualizirati rasprostranjenost klorofila, a time i fitoplanktona u našim oceanima. Na temelju koncentracije klorofila procjenjuje se živa biomasa fitoplanktona u površinskom sloju.

Prozirnost vode

Karta prikazuje prozirnost vode u gornjem sloju oceana u 2016. Podatke za 2016. prikupio je satelitski senzor MODIS-Aqua Kd490 climatology, a dostavio ih je Zajednički istraživački centar (JRC). Prozirnost jezera, mora ili oceana ovisi o tome koliko duboko sunčeva svjetlost može prodrijeti u vodu. Prozirnost vode ovisi o količini čestica u vodi. Čestice mogu biti nežive (npr. sediment nastao erozijom ili drugi otopljeni materijal) ili žive (npr. fitoplankton, mirkroskopske alge). Koeficijent difuzne atenuacije Kd490 mjeri prodor svjetla u vodeni stupac na valnim duljinama zelenoplave boje (oko 490nm). Dobar je pokazatelj prozirnosti vode, a proizlazi iz kombiniranog djelovanja apsorpcije i povratnog raspršenja sastojaka vode te strukture okolnog svjetlosnog polja. Prozirnost vode jedan je od glavnih pokazatelja za procjenu kvalitete vode.

Temperatura površine mora (dobivena putem satelita)

Karta prikazuje temperaturu površine mora (SST u Celzijevim stupnjevima) dobivenu satelitskim mjerenjima. Podatke za 2016. prikupio je satelitski senzor MODIS-Terra SST climatology, a dostavio ih je Zajednički istraživački centar (JRC). Temperatura površine mora standardni je rezultat dobiven s pomoću termalnih infracrvenih senzora i optičkih senzora nadopunjenih infracrvenim pojasevima postavljenih na satelitu. Temperatura površine mora utječe na vremenske prilike, uključujući uragane, te na biljni i životinjski svijet u oceanima.

Sigurnost

Gustoća nesreća

Karta prikazuje gustoću nesreća u kojoj su sudjelovali brodovi u morima koja okružuju Uniju, a izrađena je na temelju podataka za 2009. koje je pružila Europska agencija za pomorsku sigurnost (EMSA). Čimbenici kao što su vremenske prilike, tip obale i gustoća prometa znatno utječu na broj i vrstu nesreća na određenom području. Europska pomorska sigurnost neophodna je za dobrobit i blagostanje Unije, te stoga obalna straža ima važnu ulogu u našem društvu.

Najveće nesreće s izlijevanjem nafte

Karta prikazuje lokacije najvećih nesreća s izlijevanjem nafte u europskim morima, a temelji se na podacima iz 2007. i 2008. koje je pružila Europska agencija za pomorsku sigurnost (EMSA). U morskom okolišu izljevi nafte vrlo su štetni za život koji se u njemu odvija, a osobito za morske sisavce i ptice. Budući da nafta ima manju gustoću od slane vode, pluta po površini i stvara tanak sloj koji nazivamo naftnom mrljom. Plutajuća naftna mrlja lijepi se za krzno i perje morskih sisavaca i ptica, pri čemu se poništavaju njihova svojstva izolacije i odbijanja vode, a životinje izlaže hladnoći i teškim uvjetima u okolišu. Osim toga, u nastojanju da se očiste mogu progutati naftu i otrovati se. S obzirom na to da se morem prevoze velike količine nafte, u nesrećama je došlo do velikih izljeva nafte.

Plovila za odaziv u slučaju izljeva nafte

Karta prikazuje lokacije plovila za odaziv u slučaju izljeva nafte i njihov kapacitet skladištenja onečišćene vode (u kubičnim metrima), a temelji se na informacijama iz 2013. koje je pružila Europska agencija za pomorsku sigurnost (EMSA). S obzirom na to da se morem prevoze velike količine nafte, u nesrećama je došlo do velikih izljeva nafte. U morskom okolišu izljevi nafte vrlo su štetni za život koji se u njemu odvija, a osobito morske sisavce i ptice. Budući da nafta ima manju gustoću od slane vode, pluta po površini i stvara tanak sloj koji nazivamo naftnom mrljom. Plutajuća naftna mrlja lijepi se za krzno i perje morskih sisavaca i ptica, pri čemu se poništavaju njihova svojstva izolacije i odbijanja vode, a životinje izlaže hladnoći i teškim uvjetima u okolišu. Osim toga, u nastojanju da se očiste mogu progutati naftu i otrovati se. Europska agencija za pomorsku sigurnost (EMSA) uspostavila je mrežu plovila za odaziv na onečišćenje mora koja omogućava brzo i učinkovito uklanjanje izljeva nafte.

Projekti integriranog pomorskog nadzora

Karta prikazuje lokacije projekata integriranog pomorskog nadzora (IMS) u Europi. Projekt je uspostavila Europska komisija, koja je pružila i informaciju za izradu karte. IMS pruža relevantnim javnim tijelima na nacionalnoj, regionalnoj i razini Unije sredstva za međusektorsku i prekograničnu razmjenu informacija u cilju učinkovitog razumijevanja aktivnosti i događaja na moru. Integracija pomorskog nadzora nužna je kako bi se očuvala sigurnost i čistoća mora. To su temeljni uvjeti za poticanje održivoga gospodarskog rasta u globaliziranom svijetu.

Staništa na morskom dnu

Maërl (staništa)

Karta prikazuje modeliranu prostornu rasprostranjenost dna prekrivenih mäerlom u Sredozemnome moru. Te su biokonstrukcije tipičan primjer sredozemnog morskog krajolika, a sastoje se od trotoara koraljnih alga koje rastu u uvjetima polutame. Te su konstrukcije, sastavljene od alga i životinja, podložne djelovanju fizičkih i bioloških erozivnih procesa. Zbog svoje raširenosti, bioraznolikosti i proizvodnje dna prekrivena mäerlom među najvažnijim su ekosustavima u Sredozemnome moru i smatraju se vrlo važnima za upravljanje ribarstvom i prirodnu sekvestraciju ugljika.

Deskriptori staništa – biološke zone

Karta prikazuje klasificirane biološke zone za sve europske vode upotrijebljene u opsežnom EMODnetovu modelu staništa na morskom dnu (EUSeaMap). To je jedan od nekoliko deskriptora staništa koji se upotrebljavaju za određivanje konačne vrste staništa. Biološke zone utvrđuju se s pomoću nekoliko fizikalnih varijabli i zamjenskih vrijednosti.

Klasifikacija staništa EUNIS 2019.

Karta prikazuje prediktivnu EUNIS-ovu kartu staništa na morskom dnu u europskim morima. Ako je to primjenjivo, karta je izrađena u skladu s klasifikacijom EUNIS iz razdoblja 2007.–2011., uz upotrebu najdetaljnijih klasifikacija predviđenih modelom. Klasifikacija staništa EUNIS sveobuhvatni je paneuropski sustav koji pojednostavnjuje usklađeno opisivanje i prikupljanje podataka diljem Europe primjenom kriterija za identifikaciju staništa. Ako odgovarajuće EUNIS-ovo stanište ne postoji ili ako su podaci nedostatni, klasifikacija je proširena dodatnim staništima. Model obuhvaća samo priobalno područje jer je zbog velike raznolikosti obalnog područja te nedostatka detaljnih podataka o supstratu i razlučivosti modela teško predvidjeti obalna staništa na toj razini.

Koraligena staništa

Karta prikazuje modeliranu prostornu rasprostranjenost koraligenih izdanaka i dna prekrivenih mäerlom u Sredozemnome moru. Te su biokonstrukcije tipičan primjer sredozemnog morskog krajolika, a sastoje se od trotoara koraljnih alga koje rastu u uvjetima polutame. Te su konstrukcije, sastavljene od alga i životinja, podložne djelovanju fizičkih i bioloških erozivnih procesa. Zbog svoje raširenosti, bioraznolikosti i proizvodnje koraligena staništa i dna prekrivena mäerlom među najvažnijim su ekosustavima u Sredozemnome moru i smatraju se vrlo važnima za upravljanje ribarstvom i prirodnu sekvestraciju ugljika.

Prediktivna karta staništa (prema Okvirnoj direktivi o pomorskoj strategiji)

Karta prikazuje prediktivnu kartu staništa na morskom dnu u europskim morima, a izrađena je na temelju klasificiranih deskriptora staništa koji se upotrebljavaju za određivanje konačnog staništa. Ako je to primjenjivo, upotrijebljen je klasifikacijski sustav prevladavajućih staništa iz Okvirne direktive o pomorskoj strategiji, a ishodi modela grupirani su prema potrebi. Ta je Direktiva donesena 17.lipnja2008. u cilju učinkovitije zaštite morskog okoliša u cijeloj Europi.

Predviđeni utjecaj klimatskih promjena na stanište američkog iverka

Predviđa se da će klimatske promjene imati dalekosežne posljedice na dubokomorski okoliš, kao što su zakiseljavanje i zagrijavanje mora, gubitak kisika i smanjenje dostupnosti hrane na morskom dnu. Predviđa se da će te promjene ugroziti brojne gospodarski iskoristive dubokomorske ribe, koraljne grebene hladnih voda i usluge ekosustava koje pružaju. Karta prikazuje predviđeni gubitak, očuvanje (refugiji) i povećanje površine i kvalitete staništa američkog iverka (Hippoglossoides platessoides) u budućnosti (2081. – 2100.) u slučaju nepoduzimanja mjera za ublažavanje klimatskih promjena. Studija iz koje su ti podaci dobiveni dio je projekta ATLAS u okviru programa Obzor 2020., transatlantske procjene i plana prostornog upravljanja za Europu temeljenog na dubokomorskim ekosustavima.

Predviđeni utjecaj klimatskih promjena na stanište bakalara

Predviđa se da će klimatske promjene imati dalekosežne posljedice na dubokomorski okoliš, kao što su zakiseljavanje i zagrijavanje mora, gubitak kisika i smanjenje dostupnosti hrane na morskom dnu. Predviđa se da će te promjene ugroziti brojne gospodarski iskoristive dubokomorske ribe, koraljne grebene hladnih voda i usluge ekosustava koje pružaju. Karta prikazuje predviđeni gubitak, očuvanje (refugiji) i povećanje površine i kvalitete staništa bakalara (Gadus morhua) u budućnosti (2081. – 2100.) u slučaju nepoduzimanja mjera za ublažavanje klimatskih promjena. Studija iz koje su ti podaci dobiveni dio je projekta ATLAS u okviru programa Obzor 2020., transatlantske procjene i plana prostornog upravljanja za Europu temeljenog na dubokomorskim ekosustavima.

Predviđeni utjecaj klimatskih promjena na stanište bijelog koralja (Madrepora oculata)

Predviđa se da će klimatske promjene imati dalekosežne posljedice na dubokomorski okoliš, kao što su zakiseljavanje i zagrijavanje mora, gubitak kisika i smanjenje dostupnosti hrane na morskom dnu. Predviđa se da će te promjene ugroziti brojne gospodarski iskoristive dubokomorske ribe, koraljne grebene hladnih voda i usluge ekosustava koje pružaju. Karta prikazuje predviđeni gubitak, očuvanje (refugiji) i povećanje površine i kvalitete staništa bijelog koralja (Madrepora oculata) u budućnosti (2081. – 2100.) u slučaju nepoduzimanja mjera za ublažavanje klimatskih promjena. Studija iz koje su ti podaci dobiveni dio je projekta ATLAS u okviru programa Obzor 2020., transatlantske procjene i plana prostornog upravljanja za Europu temeljenog na dubokomorskim ekosustavima.

Predviđeni utjecaj klimatskih promjena na stanište bodečnjaka velikog

Predviđa se da će klimatske promjene imati dalekosežne posljedice na dubokomorski okoliš, kao što su zakiseljavanje i zagrijavanje mora, gubitak kisika i smanjenje dostupnosti hrane na morskom dnu. Predviđa se da će te promjene ugroziti brojne gospodarski iskoristive dubokomorske ribe, koraljne grebene hladnih voda i usluge ekosustava koje pružaju. Karta prikazuje predviđeni gubitak, očuvanje (refugiji) i povećanje površine i kvalitete staništa bodečnjaka velikog (Helicolenus dactylopterus) u budućnosti (2081. – 2100.) u slučaju nepoduzimanja mjera za ublažavanje klimatskih promjena. Studija iz koje su ti podaci dobiveni dio je projekta ATLAS u okviru programa Obzor 2020., transatlantske procjene i plana prostornog upravljanja za Europu temeljenog na dubokomorskim ekosustavima.

Predviđeni utjecaj klimatskih promjena na stanište dubinskog bodečnjaka

Predviđa se da će klimatske promjene imati dalekosežne posljedice na dubokomorski okoliš, kao što su zakiseljavanje i zagrijavanje mora, gubitak kisika i smanjenje dostupnosti hrane na morskom dnu. Predviđa se da će te promjene ugroziti brojne gospodarski iskoristive dubokomorske ribe, koraljne grebene hladnih voda i usluge ekosustava koje pružaju. Karta prikazuje predviđeni gubitak, očuvanje (refugiji) i povećanje površine i kvalitete staništa dubinskog bodečnjaka (Sebastes mentella) u budućnosti (2081. – 2100.) u slučaju nepoduzimanja mjera za ublažavanje klimatskih promjena. Studija iz koje su ti podaci dobiveni dio je projekta ATLAS u okviru programa Obzor 2020., transatlantske procjene i plana prostornog upravljanja za Europu temeljenog na dubokomorskim ekosustavima.

Predviđeni utjecaj klimatskih promjena na stanište grenlandskog halibuta

Predviđa se da će klimatske promjene imati dalekosežne posljedice na dubokomorski okoliš, kao što su zakiseljavanje i zagrijavanje mora, gubitak kisika i smanjenje dostupnosti hrane na morskom dnu. Predviđa se da će te promjene ugroziti brojne gospodarski iskoristive dubokomorske ribe, koraljne grebene hladnih voda i usluge ekosustava koje pružaju. Karta prikazuje predviđeni gubitak, očuvanje (refugiji) i povećanje površine i kvalitete staništa grenlandskog halibuta (Reinhardtius hippoglossoides) u budućnosti (2081. – 2100.) u slučaju nepoduzimanja mjera za ublažavanje klimatskih promjena. Studija iz koje su ti podaci dobiveni dio je projekta ATLAS u okviru programa Obzor 2020., transatlantske procjene i plana prostornog upravljanja za Europu temeljenog na dubokomorskim ekosustavima.

Predviđeni utjecaj klimatskih promjena na stanište koralja Acanella arbuscula

Predviđa se da će klimatske promjene imati dalekosežne posljedice na dubokomorski okoliš, kao što su zakiseljavanje i zagrijavanje mora, gubitak kisika i smanjenje dostupnosti hrane na morskom dnu. Predviđa se da će te promjene ugroziti brojne gospodarski iskoristive dubokomorske ribe, koraljne grebene hladnih voda i usluge ekosustava koje pružaju. Karta prikazuje predviđeni gubitak, očuvanje (refugiji) i povećanje površine i kvalitete staništa koralja Acanella arbuscula u budućnosti (2081. – 2100.) u slučaju nepoduzimanja mjera za ublažavanje klimatskih promjena. Studija iz koje su ti podaci dobiveni dio je projekta ATLAS u okviru programa Obzor 2020., transatlantske procjene i plana prostornog upravljanja za Europu temeljenog na dubokomorskim ekosustavima.

Predviđeni utjecaj klimatskih promjena na stanište koralja Acanthogorgia armata

Predviđa se da će klimatske promjene imati dalekosežne posljedice na dubokomorski okoliš, kao što su zakiseljavanje i zagrijavanje mora, gubitak kisika i smanjenje dostupnosti hrane na morskom dnu. Predviđa se da će te promjene ugroziti brojne gospodarski iskoristive dubokomorske ribe, koraljne grebene hladnih voda i usluge ekosustava koje pružaju. Karta prikazuje predviđeni gubitak, očuvanje (refugiji) i povećanje površine i kvalitete staništa koralja Acanthogorgia armata u budućnosti (2081. – 2100.) u slučaju nepoduzimanja mjera za ublažavanje klimatskih promjena. Studija iz koje su ti podaci dobiveni dio je projekta ATLAS u okviru programa Obzor 2020., transatlantske procjene i plana prostornog upravljanja za Europu temeljenog na dubokomorskim ekosustavima.

Predviđeni utjecaj klimatskih promjena na stanište koralja Desmophyllum dianthus

Predviđa se da će klimatske promjene imati dalekosežne posljedice na dubokomorski okoliš, kao što su zakiseljavanje i zagrijavanje mora, gubitak kisika i smanjenje dostupnosti hrane na morskom dnu. Predviđa se da će te promjene ugroziti brojne gospodarski iskoristive dubokomorske ribe, koraljne grebene hladnih voda i usluge ekosustava koje pružaju. Karta prikazuje predviđeni gubitak, očuvanje (refugiji) i povećanje površine i kvalitete staništa koralja Desmophyllum dianthus u budućnosti (2081. – 2100.) u slučaju nepoduzimanja mjera za ublažavanje klimatskih promjena. Studija iz koje su ti podaci dobiveni dio je projekta ATLAS u okviru programa Obzor 2020., transatlantske procjene i plana prostornog upravljanja za Europu temeljenog na dubokomorskim ekosustavima.

Predviđeni utjecaj klimatskih promjena na stanište koralja Paragorgia arborea

Predviđa se da će klimatske promjene imati dalekosežne posljedice na dubokomorski okoliš, kao što su zakiseljavanje i zagrijavanje mora, gubitak kisika i smanjenje dostupnosti hrane na morskom dnu. Predviđa se da će te promjene ugroziti brojne gospodarski iskoristive dubokomorske ribe, koraljne grebene hladnih voda i usluge ekosustava koje pružaju. Karta prikazuje predviđeni gubitak, očuvanje (refugiji) i povećanje površine i kvalitete staništa koralja Paragorgia arborea u budućnosti (2081. – 2100.) u slučaju nepoduzimanja mjera za ublažavanje klimatskih promjena. Studija iz koje su ti podaci dobiveni dio je projekta ATLAS u okviru programa Obzor 2020., transatlantske procjene i plana prostornog upravljanja za Europu temeljenog na dubokomorskim ekosustavima.

Predviđeni utjecaj klimatskih promjena na stanište resastog koralja Lophelia pertusa

Predviđa se da će klimatske promjene imati dalekosežne posljedice na dubokomorski okoliš, kao što su zakiseljavanje i zagrijavanje mora, gubitak kisika i smanjenje dostupnosti hrane na morskom dnu. Predviđa se da će te promjene ugroziti brojne gospodarski iskoristive dubokomorske ribe, koraljne grebene hladnih voda i usluge ekosustava koje pružaju. Karta prikazuje predviđeni gubitak, očuvanje (refugiji) i povećanje površine i kvalitete staništa resastog koralja (Lophelia pertusa) u budućnosti (2081. – 2100.) u slučaju nepoduzimanja mjera za ublažavanje klimatskih promjena. Studija iz koje su ti podaci dobiveni dio je projekta ATLAS u okviru programa Obzor 2020., transatlantske procjene i plana prostornog upravljanja za Europu temeljenog na dubokomorskim ekosustavima.

Predviđeni utjecaj klimatskih promjena na stanište tuponosog grenadira

Predviđa se da će klimatske promjene imati dalekosežne posljedice na dubokomorski okoliš, kao što su zakiseljavanje i zagrijavanje mora, gubitak kisika i smanjenje dostupnosti hrane na morskom dnu. Predviđa se da će te promjene ugroziti brojne gospodarski iskoristive dubokomorske ribe, koraljne grebene hladnih voda i usluge ekosustava koje pružaju. Karta prikazuje predviđeni gubitak, očuvanje (refugiji) i povećanje površine i kvalitete staništa tuponosog grenadira (Coryphaenoides rupestris) u budućnosti (2081. – 2100.) u slučaju nepoduzimanja mjera za ublažavanje klimatskih promjena. Studija iz koje su ti podaci dobiveni dio je projekta ATLAS u okviru programa Obzor 2020., transatlantske procjene i plana prostornog upravljanja za Europu temeljenog na dubokomorskim ekosustavima.

Rasprostranjenost vrste Posidonia oceanica (vrsta morske trave)

Karta prikazuje rasprostranjenost vrste morske trave Posidonia oceanica (poznata pod nazivom posidonija ili oceanski porost), endema Sredozemnog mora. Ta vrsta gradi prostrane morske livade koje su važan dio ekosustava. Njezine plodove površinom mora raznose valovi i morske struje, a u Italiji su poznati kao „morske masline” (tal. l’oliva di mare). Kuglaste nakupine vlaknastog materijala od lišća more izbacuje na obale.

Stanovništvo

Aktivno stanovništvo

Karta prikazuje udio ekonomski aktivnog stanovništva po europskim regijama u odnosu na nacionalni prosjek koji iznosi100. Ako je vrijednost pokazatelja u pojedinoj regiji manja od 100, udio aktivnog stanovništva u toj regiji ispod je nacionalnog prosjeka. Ako je vrijednost pokazatelja u pojedinoj regiji veća od 100, udio aktivnog stanovništva u toj regiji iznad je nacionalnog prosjeka.

Gustoća naseljenosti

Karta prikazuje gustoću naseljenosti u odnosu na nacionalni prosjek koji iznosi100. Ako je u pojedinoj europskoj regiji vrijednost pokazatelja manja od 100, gustoća naseljenosti ispod je nacionalnog prosjeka. Ako je vrijednost pokazatelja u pojedinoj regiji veća od 100, gustoća naseljenosti u toj regiji iznad je nacionalnog prosjeka.

Gustoća naseljenosti u obalnim/neobalnim regijama

Karta prikazuje gustoću naseljenosti u obalnim/neobalnim regijama u Europi. Gustoća naseljenosti omjer je (godišnjeg prosjeka) stanovništva neke regije i (kopnene) površine iste regije u km². Ako nije dostupan podatak o kopnenoj površini, upotrebljava se ukupna površina (uključujući unutarnje vode).

Kultura i turizam – gradovi

Karta prikazuje ukupni broj noćenja u turističkim smještajnim objektima u europskim gradovima. Podaci o europskim gradovima prikupljeni su kako bi se pridonijelo poboljšanju kvalitete života u gradu jer se time podržava razmjena iskustava među europskim gradovima, olakšava utvrđivanje najboljih praksi, olakšava ocjenjivanje prema referentnim vrijednostima na razini Europe te pružaju informacije o dinamici u gradovima i njihovu okruženju. Pokazatelj se dobiva iz varijabli koje prikuplja Europski statistički sustav. Dodatne statističke informacije o europskim gradovima

(2000-2018)

Naseljenost stanovništva

Karta naseljenosti Europe prikazuje naselja u Europi na temelju satelitskih snimaka (SPOT5 i SPOT6). Točnije, karta prikazuje postotak izgrađenog područja po prostornoj jedinici.

Nezaposlenost

Karta prikazuje udio nezaposlenosti u europskim regijama u odnosu na nacionalni prosjek koji iznosi 100. Ako je vrijednost pokazatelja u pojedinoj regiji manja od 100, udio nezaposlenosti u toj regiji ispod je nacionalnog prosjeka. Ako je vrijednost pokazatelja u pojedinoj regiji veća od 100, udio nezaposlenosti u toj regiji iznad je nacionalnog prosjeka.

Obrazovanje – gradovi

Karta prikazuje broj studenata u visokom obrazovanju u gradovima. Podaci o europskim gradovima prikupljeni su kako bi se pridonijelo poboljšanju kvalitete života u gradu jer se time podržava razmjena iskustava među europskim gradovima, olakšava utvrđivanje najboljih praksi, olakšava ocjenjivanje prema referentnim vrijednostima na razini Europe te pružaju informacije o dinamici u gradovima i njihovu okruženju. Pokazatelj se dobiva iz varijabli koje prikuplja Europski statistički sustav. Dodatne statističke informacije o europskim gradovima

(1991-2018)

Plodnost i smrtnost – gradovi

Karta prikazuje podatke o plodnosti i smrtnosti u gradovima. Podaci o europskim gradovima prikupljeni su kako bi se pridonijelo poboljšanju kvalitete života u gradu jer se time podržava razmjena iskustava među europskim gradovima, olakšava utvrđivanje najboljih praksi, olakšava ocjenjivanje prema referentnim vrijednostima na razini Europe te pružaju informacije o dinamici u gradovima i njihovu okruženju. Pokazatelj se dobiva iz varijabli koje prikuplja Europski statistički sustav. Dodatne statističke informacije o europskim gradovima

(1991-2018)

Promjena broja stanovnika

Karta prikazuje promjenu broja stanovnika po regiji i po godini. Pokazatelj promjene ima dvije sastavnice: prirodnu promjenu i neto migraciju uz statističku prilagodbu. Prirodna promjena broja stanovnika razlika je između broja rođene žive djece i broja umrlih. Ako je prirodna promjena pozitivna, naziva se prirodnim prirastom. Razlika između broja imigranata i broja emigranata daje neto migraciju.

Promjena broja stanovnika u obalnim/neobalnim regijama

Karta prikazuje promjenu broja stanovnika na temelju podataka o ukupnom broju stanovnika, rođene žive djece i umrlih u obalnim/neobalnim regijama u Europi. Stopa ukupne promjene omjer je promjene broja stanovnika u godini dana (razlika u broju stanovnika na dan 1.siječnja dviju uzastopnih godina) i prosječnog broja stanovnika te godine.

Stanovništvo na dan 1. siječnja po dobnim skupinama i spolu – gradovi

Karta prikazuje stanovništvo u gradovima po dobnim skupinama i spolu. Podaci su prikupljeni kako bi se pridonijelo poboljšanju kvalitete života u gradu jer se time podržava razmjena iskustava među europskim gradovima, olakšava utvrđivanje najboljih praksi, olakšava ocjenjivanje prema referentnim vrijednostima na razini Europe te pružaju informacije o dinamici u gradovima i njihovu okruženju. Pokazatelj se dobiva iz varijabli koje prikuplja Europski statistički sustav. Dodatne statističke informacije o europskim gradovima

(1990-2018)

Stanovništvo prema državljanstvu i državi rođenja – gradovi

Karta prikazuje promjene u stanovništvu prema državljanstvu i državi rođenja u europskim gradovima. Podaci o europskim gradovima prikupljeni su kako bi se pridonijelo poboljšanju kvalitete života u gradu jer se time podržava razmjena iskustava među europskim gradovima, olakšava utvrđivanje najboljih praksi, olakšava ocjenjivanje prema referentnim vrijednostima na razini Europe te pružaju informacije o dinamici u gradovima i njihovu okruženju. Pokazatelj se dobiva iz varijabli koje prikuplja Europski statistički sustav. Dodatne statističke informacije o europskim gradovima

(2004-2018)

Stanovništvo u dobi od 65 i više godina

Karta prikazuje udio stanovništva u dobi od 65 i više godina u odnosu na nacionalni prosjek koji iznosi100. Ako je u pojedinoj europskoj regiji vrijednost pokazatelja manja od 100, udio stanovništva u dobi od 65 i više godina ispod je nacionalnog prosjeka. Ako je vrijednost pokazatelja u pojedinoj regiji veća od 100, udio stanovništva u dobi od 65 i više godina u toj regiji iznad je nacionalnog prosjeka.

Struktura stanovništva – gradovi

Karta prikazuje promjenu broja stanovnika u gradovima. Podaci o europskim gradovima prikupljeni su kako bi se pridonijelo poboljšanju kvalitete života u gradu jer se time podržava razmjena iskustava među europskim gradovima, olakšava utvrđivanje najboljih praksi, olakšava ocjenjivanje prema referentnim vrijednostima na razini Europe te pružaju informacije o dinamici u gradovima i njihovu okruženju. Pokazatelj se dobiva iz varijabli koje prikuplja Europski statistički sustav. Dodatne statističke informacije o europskim gradovima

(1990-2018)

Tržište rada – gradovi

Karta prikazuje kretanje stope nezaposlenosti muškaraca i žena u europskim gradovima. Podaci o europskim gradovima prikupljeni su kako bi se pridonijelo poboljšanju kvalitete života u gradu jer se time podržava razmjena iskustava među europskim gradovima, olakšava utvrđivanje najboljih praksi, olakšava ocjenjivanje prema referentnim vrijednostima na razini Europe te pružaju informacije o dinamici u gradovima i njihovu okruženju. Pokazatelj se dobiva iz varijabli koje prikuplja Europski statistički sustav. Dodatne statističke informacije o europskim gradovima

(2000-2018)

Urbano-ruralna tipologija

Karta prikazuje urbano-ruralnu tipologiju europskih regija. U pretežno urbanim regijama ruralno stanovništvo čini manje od 20% ukupnog stanovništva. U prijelaznim regijama ruralno stanovništvo čini između 20% i 50% ukupnog stanovništva. Konačno, u pretežno ruralnim regijama ruralno stanovništvo čini 50 ili više posto ukupnog stanovništva.

Životni uvjeti – gradovi

Karta prikazuje prosječnu veličinu kućanstva u gradovima. Podaci o europskim gradovima prikupljeni su kako bi se pridonijelo poboljšanju kvalitete života u gradu jer se time podržava razmjena iskustava među europskim gradovima, olakšava utvrđivanje najboljih praksi, olakšava ocjenjivanje prema referentnim vrijednostima na razini Europe te pružaju informacije o dinamici u gradovima i njihovu okruženju. Pokazatelj se dobiva iz varijabli koje prikuplja Europski statistički sustav. Dodatne statističke informacije o europskim gradovima

(2000-2018)

Trgovina

Prva prodaja ribe (aljaška kolja)

Europski tržišni opservatorij za proizvode ribarstva i akvakulture (EUMOFA) u okviru zajedničke ribarstvene politike (ZRP-a) prati količinu, vrijednost i cijenu proizvoda ribarstva i akvakulture od prve prodaje do maloprodaje, uključujući uvoz i izvoz. Prva prodaja odnosi se na iskrcanu ribu koja se prodaje ili registrira u aukcijskom centru registriranim kupcima ili proizvodnim organizacijama. Prva prodaja može se razlikovati od iskrcaja jer ne obuhvaća ribu koju iskrcaju plovila u vlasništvu poduzeća za preradu i izravnu prodaju prerađivačima. Ova karta prikazuje lokacije aukcijskih centara za mjesečne prve prodaje u Belgiji, Danskoj, Estoniji, Francuskoj, Irskoj, Italiji, Latviji, Litvi, Nizozemskoj, Norveškoj, Njemačkoj, Poljskoj, Portugalu, Španjolskoj, Švedskoj i Ujedinjenoj Kraljevini. Kliknite na lokaciju za više informacija o količini, vrijednosti i cijeni prvih prodaja. EUMOFA je informacije na ovoj karti prikupila od nacionalnih uprava te iz komercijalnih izvora, a na raspolaganje ih je stavila na portalu Ljudske aktivnosti Europske mreže nadgledanja i prikupljanja podataka o moru (EMODnet).

Prva prodaja ribe (bakalar)

Europski tržišni opservatorij za proizvode ribarstva i akvakulture (EUMOFA) u okviru zajedničke ribarstvene politike (ZRP-a) prati količinu, vrijednost i cijenu proizvoda ribarstva i akvakulture od prve prodaje do maloprodaje, uključujući uvoz i izvoz. Prva prodaja odnosi se na iskrcanu ribu koja se prodaje ili registrira u aukcijskom centru registriranim kupcima ili proizvodnim organizacijama. Prva prodaja može se razlikovati od iskrcaja jer ne obuhvaća ribu koju iskrcaju plovila u vlasništvu poduzeća za preradu i izravnu prodaju prerađivačima. Ova karta prikazuje lokacije aukcijskih centara za mjesečne prve prodaje u Belgiji, Danskoj, Estoniji, Francuskoj, Irskoj, Italiji, Latviji, Litvi, Nizozemskoj, Norveškoj, Njemačkoj, Poljskoj, Portugalu, Španjolskoj, Švedskoj i Ujedinjenoj Kraljevini. Kliknite na lokaciju za više informacija o količini, vrijednosti i cijeni prvih prodaja. EUMOFA je informacije na ovoj karti prikupila od nacionalnih uprava te iz komercijalnih izvora, a na raspolaganje ih je stavila na portalu Ljudske aktivnosti Europske mreže nadgledanja i prikupljanja podataka o moru (EMODnet).

Prva prodaja ribe (dagnje)

Europski tržišni opservatorij za proizvode ribarstva i akvakulture (EUMOFA) u okviru zajedničke ribarstvene politike (ZRP-a) prati količinu, vrijednost i cijenu proizvoda ribarstva i akvakulture od prve prodaje do maloprodaje, uključujući uvoz i izvoz. Prva prodaja odnosi se na iskrcanu ribu koja se prodaje ili registrira u aukcijskom centru registriranim kupcima ili proizvodnim organizacijama. Prva prodaja može se razlikovati od iskrcaja jer ne obuhvaća ribu koju iskrcaju plovila u vlasništvu poduzeća za preradu i izravnu prodaju prerađivačima. Ova karta prikazuje lokacije aukcijskih centara za mjesečne prve prodaje u Belgiji, Danskoj, Estoniji, Francuskoj, Irskoj, Italiji, Latviji, Litvi, Nizozemskoj, Norveškoj, Njemačkoj, Poljskoj, Portugalu, Španjolskoj, Švedskoj i Ujedinjenoj Kraljevini. Kliknite na lokaciju za više informacija o količini, vrijednosti i cijeni prvih prodaja. EUMOFA je informacije na ovoj karti prikupila od nacionalnih uprava te iz komercijalnih izvora, a na raspolaganje ih je stavila na portalu Ljudske aktivnosti Europske mreže nadgledanja i prikupljanja podataka o moru (EMODnet).

Prva prodaja ribe (haringa)

Europski tržišni opservatorij za proizvode ribarstva i akvakulture (EUMOFA) u okviru zajedničke ribarstvene politike (ZRP-a) prati količinu, vrijednost i cijenu proizvoda ribarstva i akvakulture od prve prodaje do maloprodaje, uključujući uvoz i izvoz. Prva prodaja odnosi se na iskrcanu ribu koja se prodaje ili registrira u aukcijskom centru registriranim kupcima ili proizvodnim organizacijama. Prva prodaja može se razlikovati od iskrcaja jer ne obuhvaća ribu koju iskrcaju plovila u vlasništvu poduzeća za preradu i izravnu prodaju prerađivačima. Ova karta prikazuje lokacije aukcijskih centara za mjesečne prve prodaje u Belgiji, Danskoj, Estoniji, Francuskoj, Irskoj, Italiji, Latviji, Litvi, Nizozemskoj, Norveškoj, Njemačkoj, Poljskoj, Portugalu, Španjolskoj, Švedskoj i Ujedinjenoj Kraljevini. Kliknite na lokaciju za više informacija o količini, vrijednosti i cijeni prvih prodaja. EUMOFA je informacije na ovoj karti prikupila od nacionalnih uprava te iz komercijalnih izvora, a na raspolaganje ih je stavila na portalu Ljudske aktivnosti Europske mreže nadgledanja i prikupljanja podataka o moru (EMODnet).

Prva prodaja ribe (kozice)

Europski tržišni opservatorij za proizvode ribarstva i akvakulture (EUMOFA) u okviru zajedničke ribarstvene politike (ZRP-a) prati količinu, vrijednost i cijenu proizvoda ribarstva i akvakulture od prve prodaje do maloprodaje, uključujući uvoz i izvoz. Prva prodaja odnosi se na iskrcanu ribu koja se prodaje ili registrira u aukcijskom centru registriranim kupcima ili proizvodnim organizacijama. Prva prodaja može se razlikovati od iskrcaja jer ne obuhvaća ribu koju iskrcaju plovila u vlasništvu poduzeća za preradu i izravnu prodaju prerađivačima. Ova karta prikazuje lokacije aukcijskih centara za mjesečne prve prodaje u Belgiji, Danskoj, Estoniji, Francuskoj, Irskoj, Italiji, Latviji, Litvi, Nizozemskoj, Norveškoj, Njemačkoj, Poljskoj, Portugalu, Španjolskoj, Švedskoj i Ujedinjenoj Kraljevini. Kliknite na lokaciju za više informacija o količini, vrijednosti i cijeni prvih prodaja. EUMOFA je informacije na ovoj karti prikupila od nacionalnih uprava te iz komercijalnih izvora, a na raspolaganje ih je stavila na portalu Ljudske aktivnosti Europske mreže nadgledanja i prikupljanja podataka o moru (EMODnet).

Prva prodaja ribe (losos)

Europski tržišni opservatorij za proizvode ribarstva i akvakulture (EUMOFA) u okviru zajedničke ribarstvene politike (ZRP-a) prati količinu, vrijednost i cijenu proizvoda ribarstva i akvakulture od prve prodaje do maloprodaje, uključujući uvoz i izvoz. Prva prodaja odnosi se na iskrcanu ribu koja se prodaje ili registrira u aukcijskom centru registriranim kupcima ili proizvodnim organizacijama. Prva prodaja može se razlikovati od iskrcaja jer ne obuhvaća ribu koju iskrcaju plovila u vlasništvu poduzeća za preradu i izravnu prodaju prerađivačima. Ova karta prikazuje lokacije aukcijskih centara za mjesečne prve prodaje u Belgiji, Danskoj, Estoniji, Francuskoj, Irskoj, Italiji, Latviji, Litvi, Nizozemskoj, Norveškoj, Njemačkoj, Poljskoj, Portugalu, Španjolskoj, Švedskoj i Ujedinjenoj Kraljevini. Kliknite na lokaciju za više informacija o količini, vrijednosti i cijeni prvih prodaja. EUMOFA je informacije na ovoj karti prikupila od nacionalnih uprava te iz komercijalnih izvora, a na raspolaganje ih je stavila na portalu Ljudske aktivnosti Europske mreže nadgledanja i prikupljanja podataka o moru (EMODnet).

Prva prodaja ribe (tuna)

Europski tržišni opservatorij za proizvode ribarstva i akvakulture (EUMOFA) u okviru zajedničke ribarstvene politike (ZRP-a) prati količinu, vrijednost i cijenu proizvoda ribarstva i akvakulture od prve prodaje do maloprodaje, uključujući uvoz i izvoz. Prva prodaja odnosi se na iskrcanu ribu koja se prodaje ili registrira u aukcijskom centru registriranim kupcima ili proizvodnim organizacijama. Prva prodaja može se razlikovati od iskrcaja jer ne obuhvaća ribu koju iskrcaju plovila u vlasništvu poduzeća za preradu i izravnu prodaju prerađivačima. Ova karta prikazuje lokacije aukcijskih centara za mjesečne prve prodaje u Belgiji, Danskoj, Estoniji, Francuskoj, Irskoj, Italiji, Latviji, Litvi, Nizozemskoj, Norveškoj, Njemačkoj, Poljskoj, Portugalu, Španjolskoj, Švedskoj i Ujedinjenoj Kraljevini. Kliknite na lokaciju za više informacija o količini, vrijednosti i cijeni prvih prodaja. EUMOFA je informacije na ovoj karti prikupila od nacionalnih uprava te iz komercijalnih izvora, a na raspolaganje ih je stavila na portalu Ljudske aktivnosti Europske mreže nadgledanja i prikupljanja podataka o moru (EMODnet).

Sektor prerade proizvoda ribarstva

(EUMOFA) Karta prikazuje vrijednost proizvodnje u sektoru prerade proizvoda ribarstva.

Trgovina proizvodima ribarstva i akvakulture (količina)

(EUMOFA) Karta prikazuje ukupnu količinu uvoza i izvoza proizvoda ribarstva i akvakulture (u Uniji i izvan nje).

Trgovina proizvodima ribarstva i akvakulture (vrijednost)

(EUMOFA) Karta prikazuje ukupnu vrijednost uvoza i izvoza proizvoda ribarstva i akvakulture (u Uniji i izvan nje).

Turizam

Broj kreveta po kvadratnom kilometru (1990. – 2011.)

Karta prikazuje godišnje promjene (u postotku) u broju kreveta dostupnih po kvadratnom kilometru od 1990. do 2011. u hotelima, srodnim objektima i drugim objektima za kolektivni smještaj (npr. kampovi).

Broj noćenja u turističkim smještajnim objektima na obalnim/neobalnim područjima

Turizam je važan gospodarski pokretač u obalnim regijama, ali može i štetno utjecati na obalne zajednice i ekosustave. Kako bi se procijenili ti učinci i postiglo održivo upravljanje obalnim turizmom potrebno je pratiti razvoj turizma na europskim obalama. To se među ostalim čini mjerenjem broja noćenja u turističkim smještajnim objektima u obalnim regijama. Karta prikazuje broj noćenja u turističkim smještajnim objektima na obalnim i neobalnim područjima (od 2012. naovamo). Više informacija

Broj objekata, soba i kreveta na obalnim/neobalnim područjima

Turizam je važan gospodarski pokretač u obalnim regijama, ali može i štetno utjecati na obalne zajednice i ekosustave. Kako bi se procijenili ti učinci i postiglo održivo upravljanje obalnim turizmom potrebno je pratiti razvoj turizma na europskim obalama. To se među ostalim čini mjerenjem broja objekata, soba i kreveta u obalnim regijama. Karta prikazuje broj objekata, soba i kreveta na obalnim i neobalnim područjima (od 2012. naovamo). Više informacija

Javni akvariji

(Međunarodni forum akvaristike) Karta prikazuje više od 100javnih akvarija u Europi prema popisu Međunarodnog foruma akvaristike (IAF). Posjet akvariju iskustvo je koje obogaćuje. U akvarijima među ostalim možemo čuti priče o pomorcima, proučiti fiziologiju morskih životinja, saznati činjenice o okolišu raznih morskih staništa i zašto je važno održati čistoću naših mora.

Kvaliteta vode za kupanje

Karta daje pregled kvalitete vode za kupanje (npr. izvrsna, dobra, zadovoljavajuća i loša) na europskim obalama. Prikazani su podaci od 1990. do 2022. koje je dostavilo 28 država članica Unije, a na raspolaganje ih je stavila Europska agencija za okoliš.

Pomorski muzeji

(Europska pomorska baština) Karta prikazuje važne europske pomorske muzeje, među kojima su neki i na popisu organizacije Europske pomorske baštine (EMH). Europski pomorski muzeji pružaju jedinstveno iskustvo otkrivanja naše pomorske povijesti. Zahvaljujući njima drevni i povijesni artefakti i plovila čuvaju se u optimalnim uvjetima, a dostupni su učenicima, studentima i znanstvenicima te široj javnosti.

UNESCO-ova svjetska baština

(UNESCO) Karta prikazuje lokacije pomorskih i obalnih lokacija uvrštenih na UNESCO-ov Popis svjetske baštine koje možete posjetiti u Europi i u svijetu. Ondje možete naučiti nešto novo o povijesti i putovanjem kroz vrijeme poboljšati razumijevanje naših društava s kulturnog, društvenog, ekološkog i gospodarskog stajališta te bogato naslijeđe koje su nam ostavila. Na Popis svjetske baštine uvrštena su mjesta iznimne univerzalne vrijednosti, prema ocjeni Odbora za svjetsku baštinu.

Upravljanje

Aktivnosti misije – misija EU-a Obnova naših oceana i voda

Aktivnosti misije predstavljaju zajednički rad na postizanju triju ciljeva misije Obnova naših oceana i voda do 2030. radi:

  1. zaštite i obnove morskih i slatkovodnih ekosustava i bioraznolikosti u skladu sa Strategijom EU-a za bioraznolikost do 2030.
  2. sprečavanja i uklanjanja onečišćenja naših oceana, mora i voda u skladu s akcijskim planom EU-a za postizanje nulte stope onečišćenja zraka, vode i tla
  3. postizanja održivog, ugljično neutralnog i kružnog plavog gospodarstva u skladu s predloženim Europskim zakonom o klimi i holističkom vizijom strategije za održivo plavo gospodarstvo.

Kako bi se ti ciljevi lakše postigli, u okviru misije uspostavljaju se i dva mehanizma:

• digitalni sustav znanja o oceanima i vodama
• mobilizacija i angažman javnosti.

Kliknite ovdje za više informacija o aktivnostima misije

(2021.–2030.)

Europski dan pomorstva

Europski dan pomorstva (EMD), koji se organizira od 2008., središnja je godišnja konferencija o pomorskim pitanjima i održivom plavom rastu u Uniji. Ona okuplja tvorce politika, znanstvenike, industriju i društvo na plenarnim i tematskim sastancima na visokoj razini, radionicama i u izložbenim prostorima. Karta prikazuje lokacije na kojima su se održavale godišnje konferencije dionika povodom Europskog dana pomorstva od početka njegova obilježavanja.

Europski dan pomorstva u mojoj zemlji (2019.)

Istodobno s konferencijom povodom Europskog dana pomorstva diljem Europe organiziraju se i lokalna događanja za javnost pod nazivom „Europski dan pomorstva u mojoj zemlji”. Brojne europske regije s razvijenom pomorskom kulturom tako dobivaju priliku da se pridruže proslavi i istaknu ključnu ulogu mora i oceana za lokalna društva. Karta prikazuje 150lokalnih događanja organiziranih od travnja do srpnja 2019. u 21zemlji (15država članica Unije i 6zemalja izvan Unije): čišćenje plaža, vođeni obilasci luka, izložbe pomorske tematike, ekološki obilasci područja sa znatnim pomorskim naslijeđem, izleti brodom itd. Brojni organizatori iskoristili su priliku te na tim događanjima učenicima diljem Unije predstavili Europski atlas mora. Kako bi ova karta bila još izuzetnija, u njoj se skriva i jedno iznenađenje! Pridružite se proslavi, istražite kartu i okušajte se u kvizu Europskog dana pomorstva u mojoj zemlji 2019.!

Europski dan pomorstva u mojoj zemlji (2021.)

Usporedno s godišnjom konferencijom povodom Europskog dana pomorstva (održana 20. i 21. svibnja 2021. u Den Helderu u Nizozemskoj), diljem Europe organiziraju se brojna lokalna događanja za građane, posebno mlade, pod nazivom „Europski dan pomorstva u mojoj zemlji”.
To je važan doprinos sve intenzivnijem širenju znanja o oceanima i aktivizmu u tom području, a događanja povodom tog dana sve su popularnija te svake godine privuku više od 30000 sudionika. Lokalne aktivnosti, npr. čišćenje plaža, vođeni obilasci luka, umjetničke izložbe, radionice, konferencije, seminari, izložbe pomorske tematike, aktivnosti širenja znanja o oceanima, ekološki obilasci i šetnje na područjima sa značajnom pomorskom baštinom, izleti brodom, posjeti pomorskim muzejima, brodovima, akvarijima, brodogradilištima itd. namijenjeni su širokoj publici diljem Europe, a imaju i zabavnu komponentu kako bi privukli mlade. Zahvaljujući tim aktivnostima brojne europske regije s razvijenom pomorskom kulturom dobivaju priliku da se pridruže proslavi i istaknu ključnu ulogu mora i oceana za lokalna društva.
Budući da kriza uzrokovana bolešću COVID-19 još nije prošla, Europski dan pomorstva u mojoj zemlji 2021. uključivao je virtualna i, gdje je to bilo moguće, fizička događanja.
Ova mapa prikazuje 232 lokalna događanja povodom Europskog dana pomorstva u mojoj zemlji 2021. u 25 zemalja (21 država članica Unije i 4 zemlje izvan Unije). Mnogi organizatori na tim događanjima učenicima diljem Unije predstavljaju Europski atlas mora.
Kako bi ova karta bila još izuzetnija, u njoj se skriva i jedno iznenađenje! Pridružite se proslavi, istražite kartu i okušajte se u potrazi za blagom Europskog dana pomorstva u mojoj zemlji 2021.!

Europski dan pomorstva u mojoj zemlji (2023.)

Usporedno s godišnjom konferencijom povodom Europskog dana pomorstva (održana u Brestu u Francuskoj od 24. do 25. svibnja 2023.), u cijeloj Europi organiziraju se brojna lokalna događanja za građane, posebno mlade, pod nazivom „Europski dan pomorstva u mojoj zemlji”.
To je važan doprinos sve intenzivnijem širenju znanja o oceanima i aktivizmu u tom području, a događanja povodom tog dana sve su popularnija te svake godine privuku više od 50000 sudionika. Lokalne aktivnosti, npr. čišćenje plaža, vođeni obilasci luka, umjetničke izložbe, radionice, konferencije, seminari, izložbe pomorske tematike, aktivnosti informiranja o oceanima, ekološki obilasci i šetnje na područjima s važnom pomorskom baštinom, izleti brodom, posjeti pomorskim muzejima, brodovima, akvarijima, brodogradilištima itd., namijenjene su širokoj publici u cijeloj Europi, a imaju i zabavnu komponentu kako bi privukle mlade. Te aktivnosti omogućuju mnogim europskim regijama s pomorskom kulturom da obilježe taj dan i istaknu ključnu ulogu mora i oceana za lokalna društva.
„Europski dan pomorstva u mojoj zemlji” ove godine uključuje fizička, virtualna i hibridna događanja.
Ova karta nudi pregled lokalnih događanja u različitim zemljama za 2023. Mnogi organizatori koriste takva događanja i kako bi građanima, studentima i učenicima u cijeloj Uniji predstavili Europski atlas mora.
Kako bi karta bila još posebnija, sakrili smo u njoj nešto posebno. Pridružite se, istražite kartu i zaigrajte Atlasovu igru geocachinga.

Europski dan pomorstva u mojoj zemlji (2024.)

Usporedno s godišnjom konferencijom povodom Europskog dana pomorstva, koja je ove godine održana u Svendborgu u Danskoj od 30. do 31. svibnja, u cijeloj Europi organiziraju se brojna lokalna događanja za građane, posebno mlade, pod nazivom „Europski dan pomorstva u mojoj zemlji”. Cilj je informirati javnost o važnosti aktivnosti na moru (obalni turizam, ribolov, plovidba, pomorski promet, energija iz obnovljivih izvora na moru, akvakultura itd.) za građane i gospodarstva Unije. Obalni pojas EU-a dugačak je 68000km, a otprilike trećina stanovništva Unije živi na području unutar 50km od obale.
„Europski dan pomorstva u mojoj zemlji” prvi je put obilježen 2018., a broj događanja u okviru te manifestacije otada se znatno povećao i uključuje širok raspon aktivnosti, kao što su čišćenje plaža, vođeni obilasci, umjetničke izložbe, radionice i konferencije. U 2023. organizirana su 494 događanja u 31 zemlji, u Uniji i izvan nje.
„Europski dan pomorstva u mojoj zemlji” ove godine uključuje fizička, virtualna i hibridna događanja.
Ova karta nudi pregled lokalnih događanja u različitim zemljama za 2024. Mnogi organizatori koriste takva događanja i kako bi građanima, studentima i učenicima u cijeloj Uniji predstavili Europski atlas mora.
Kako bi karta bila još posebnija, sakrili smo u njoj nešto posebno. Pridružite se proslavi, proučite kartu i pokušajte riješiti zadatak na temu plavoga gospodarstva (engl. Blue Economy Challenge).

Europski dan pomorstva u mojoj zemlji 2022.

Usporedno s godišnjom konferencijom povodom Europskog dana pomorstva (ove godine je održana 19. i 20. svibnja 2022. u Raveni u Italiji), diljem Europe organiziraju se brojna lokalna događanja za građane, posebno mlade, pod nazivom „Europski dan pomorstva u mojoj zemlji”.
To je važan doprinos sve intenzivnijem širenju znanja o oceanima i aktivizmu u tom području, a događanja povodom tog dana sve su popularnija te svake godine privuku više od 50000 sudionika. Lokalne aktivnosti, npr. čišćenje plaža, vođeni obilasci luka, umjetničke izložbe, radionice, konferencije, seminari, izložbe pomorske tematike, aktivnosti širenja znanja o oceanima, ekološki obilasci i šetnje na područjima sa značajnom pomorskom baštinom, izleti brodom, posjeti pomorskim muzejima, brodovima, akvarijima, brodogradilištima itd. namijenjeni su širokoj publici diljem Europe, a imaju i zabavnu komponentu kako bi privukli mlade. Zahvaljujući tim aktivnostima brojne europske regije s razvijenom pomorskom kulturom dobivaju priliku da se pridruže proslavi i istaknu ključnu ulogu mora i oceana za lokalna društva.
Budući da kriza uzrokovana bolešću COVID-19 još nije prošla, Europski dan pomorstva u mojoj zemlji 2022. uključuje virtualna i, gdje je to bilo moguće, fizička događanja.
Karta prikazuje lokalna događanja pod nazivom „Europski dan pomorstva u mojoj zemlji” održana 2022. u 29 zemalja (22 države članice Unije i 7 zemalja izvan Unije). Mnogi organizatori na tim događanjima učenicima diljem Unije predstavljaju Europski atlas mora.
Kako bi ova karta bila još izuzetnija, u njoj se skriva i jedno iznenađenje! Pridružite se proslavi, istražite kartu i okušajte se u utrci čamcima Europskog dana pomorstva u mojoj zemlji 2022.

Konferencija rubnih primorskih regija

Oko 160regija iz 28zemalja okupilo se kako bi oformilo europsku Konferenciju rubnih primorskih regija. Ta Konferencija organizirana je u geografske komisije u cilju promicanja specifičnog identiteta i suradnje na temama od zajedničkog interesa u glavnim morskim bazenima: Komisija za Atlantski luk, Komisija za Balkan i Crno more, Komisija za otoke, Intermediteranska komisija, Komisija za Baltičko more te Komisija za Sjeverno more. Karta prikazuje regije članice te konferencije, koja zagovara potrebe i interese svojih članica pred institucijama Unije i nacionalnim vladama. Konferencija rubnih primorskih regija posebno radi na jačanju europske pomorske dimenzije naglašavajući važnost integrirane pomorske politike, snažnije regionalizacije zajedničke ribarstvene politike i sustava pomorske sigurnosti koji uzima u obzir povećanje pomorskog prijevoza.

Makroregionalne strategije i atlantska strategija

Karta prikazuje četiri makroregionalne strategije Unije i pomorsku strategiju za područje Atlantskog oceana. „Makroregionalna strategija” integrirani je okvir koji je podržalo Europsko vijeće u svrhu rješavanja zajedničkih izazova s kojima se suočava određeno zemljopisno područje. Zahvaljujući toj strategiji države članice i treće zemlje koje se nalaze na istom zemljopisnom području mogu pojačano surađivati kako bi postigle bolju ekonomsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju.

Pomorski objekti

Europa ima široku mrežu pomorske istraživačke infrastrukture, koja obuhvaća čitav niz objekata, uključujući istraživačka plovila i pripadajuću opremu, kopnene i odobalne istraživačke i ispitne objekte u području fizike, biologije i kemije te brojne udaljene i in situ promatračke objekte. Karta prikazuje razne objekte iz baze podataka pomorske istraživačke infrastrukture centra EurOcean. Kliknite na kartu za prikaz ključnih značajki pojedinog objekta, uključujući poveznice i kontakte za pristup dodatnim pojedinostima koje pružaju voditelji tih objekata.

Regionalne konvencije o moru

U Europi postoje četiri strukture suradnje čiji je cilj zaštita morskog okoliša i povezivanje država članica i susjednih zemalja koje dijele morske vode, odnosno regionalne konvencije o moru. Karta prikazuje pomorske regije obuhvaćene tim konvencijama (Helsinška konvencija, Barcelonska konvencija, Konvencija iz Bukurešta i Konvencija o zaštiti morskog okoliša sjeveroistočnog Atlantika (OSPAR)), koje su donesene radi zaštite morskog okoliša. Te strukture za regionalnu suradnju državama članicama omogućavaju koordinirani rad na izradi pomorskih strategija.

Zapošljavanje

Bruto dodana vrijednost po osnovnim cijenama po obalnim/neobalnim regijama

Karta prikazuje bruto dodanu vrijednost (BDV) po osnovnim cijenama po obalnim i neobalnim regijama. BDV se definira kao vrijednost proizvodnje po osnovnim cijenama umanjena za intermedijarnu potrošnju vrednovanu po kupovnim cijenama. To je izravnavajuća stavka u računima proizvodnje nacionalnog gospodarstva. BDV se može raščlaniti prema industriji i institucionalnom sektoru. Točnije, kad se zbroj BDV-a po svim industrijama ili sektorima uveća za poreze na proizvode i umanji za subvencije na proizvode, dobije se bruto domaći proizvod. Kad se BDV umanji za potrošnju fiksnog kapitala, dobije se odgovarajuća neto dodana vrijednost (NDV). Pojmovi „BDV po tržišnim cijenama”, „BDV po proizvođačkim cijenama” i „BDV po osnovnim cijenama” više se ne upotrebljavaju u sustavu ESA2010.

Bruto domaći proizvod (BDP)

Bruto domaći proizvod (BDP) mjera je gospodarske aktivnosti, a definira se kao vrijednost svih proizvedenih dobara i pruženih usluga umanjena za vrijednost svih dobara i usluga upotrijebljenih u njihovoj proizvodnji. Često se upotrebljava za usporedbu životnih standarda ili praćenje gospodarske konvergencije ili divergencije u Uniji. Sastavnice BDP-a i povezani pokazatelji mogu nam pomoći da shvatimo koji su glavni pokretači gospodarske aktivnosti te nam poslužiti kao temelj za izradu, praćenje i evaluaciju određenih politika Unije. Karta prikazuje bruto domaći proizvod u odnosu na nacionalni prosjek koji iznosi100. Ako je vrijednost pokazatelja u pojedinoj regiji manja od 100, vrijednost u toj regiji ispod je nacionalnog prosjeka. Ako je vrijednost pokazatelja u pojedinoj regiji veća od 100, vrijednost u toj regiji iznad je nacionalnog prosjeka. Dodatne informacije: BDP za početnike

Bruto domaći proizvod (BDP) po obalnim/neobalnim regijama

Karta prikazuje bruto domaći proizvod (BDP) po tržišnim cijenama po obalnim/neobalnim regijama. BDP po tržišnim cijenama krajnji je rezultat proizvodne aktivnosti rezidentnih proizvodnih jedinica. Definira se kao vrijednost svih proizvedenih dobara i pruženih usluga umanjena za vrijednost svih dobara i usluga upotrijebljenih u njihovoj proizvodnji. Detaljnije objašnjenje metodologije potražite u Uredbi o Europskom sustavu računa (ESA2010).

Poslovna demografija i poduzeća s velikim rastom po obalnim/neobalnim regijama

Karta prikazuje broj poduzeća s rastom od 10 ili više posto u obalnim i neobalnim regijama. Poslovna demografija pruža informacije o stopama osnivanja, gašenja i preživljavanja poduzeća te informacije o povezanoj zaposlenosti. Podaci poslovne demografije mogu se upotrijebiti za analizu dinamike i inovativnosti različitih tržišta te pružaju ključne informacije za donošenje odluka o politikama. Dvije glavne mjere upotrijebljene za izračunavanje zaposlenosti jesu broj osoba koje rade u određenom i broj zaposlenika.

Utjecaj pomorskog sektora

Karta prikazuje udio stanovništva koje je pod utjecajem pomorskih aktivnosti, odnosno udio stanovništva u regijama Unije koje živi na područjima pružanja pomorskih usluga. Područje pružanja pomorskih usluga ono je područje do kojeg se može doći u određeno vrijeme putovanja, počevši od neke točke na obali i koristeći se postojećom transportnom mrežom.

Zaposlenost po obalnim/neobalnim regijama

Karta prikazuje usporedbu zaposlenosti u obalnim i neobalnim regijama. Statistička analiza obuhvaća djelatnosti zapošljavanja u Uniji prema statističkoj klasifikaciji gospodarskih aktivnosti (NACERev.2).

Zaposlenost u primarnom sektoru

Zaposlenost u primarnom sektoru obuhvaća aktivnosti ekstrakcije (primjerice rudarenje), poljoprivredu i aktivni ribolov. Karta prikazuje udio zaposlenosti u primarnom sektoru u općoj zaposlenosti po regijama u odnosu na nacionalni prosjek koji iznosi100. Ako je vrijednost pokazatelja u pojedinoj regiji manja od 100, vrijednost u toj regiji ispod je nacionalnog prosjeka. Ako je vrijednost pokazatelja u pojedinoj regiji veća od 100, vrijednost u toj regiji iznad je nacionalnog prosjeka.

Zaposlenost u ribarstvu i akvakulturi

Sektori ribarstva i akvakulture obuhvaćaju poslove od proizvodnje i prodaje (plovila, ribolovni alat, mamci itd.) do uzgoja i izlova, prerade, stavljanja na tržište i distribucije ribe. Ti poslovi osiguravaju održivo upravljanje morskim i slatkovodnim resursima te pridonose svjetskom gospodarskom i društvenom razvoju. Karta prikazuje zaposlenost u sektorima ribarstva i akvakulture po državi članici.

Zaposlenost u sekundarnom sektoru

Zaposlenost u sekundarnom sektoru obuhvaća zaposlenost u djelatnostima povezanima s ribarstvom koje se ne smatraju aktivnim ribolovnim operacijama. U sekundarnom sektoru gospodarstva proizvode se gotovi proizvodi iz sirovina dobivenih u primarnom gospodarstvu. Tom sektoru pripadaju sva radna mjesta u proizvodnji, preradi i građevinarstvu. Karta prikazuje udio zaposlenosti u sekundarnom sektoru u općoj zaposlenosti po regijama u odnosu na nacionalni prosjek koji iznosi100. Ako je vrijednost pokazatelja u pojedinoj regiji manja od 100, vrijednost u toj regiji ispod je nacionalnog prosjeka. Ako je vrijednost pokazatelja u pojedinoj regiji veća od 100, vrijednost u toj regiji iznad je nacionalnog prosjeka.

Zaposlenost u tercijarnom sektoru

Zaposlenost u tercijarnom sektoru, koji se naziva i uslužnim sektorom, obuhvaća djelatnosti dobavljača kao što su maloprodaja i veleprodaja, prijevoz i distribucija, restorani, administrativne usluge, mediji, turizam, osiguranje, bankarstvo, zdravstvena zaštita i pravo. Karta prikazuje udio zaposlenosti u tercijarnom sektoru u općoj zaposlenosti po regijama u odnosu na nacionalni prosjek koji iznosi 100. Ako je vrijednost pokazatelja u pojedinoj regiji manja od 100, vrijednost u toj regiji ispod je nacionalnog prosjeka. Ako je vrijednost pokazatelja u pojedinoj regiji veća od 100, vrijednost u toj regiji iznad je nacionalnog prosjeka.

Znanje o oceanima

Ambasadori Europskog atlasa mora

Europski atlas mora dostupan je na 24 jezika. Za svaki jezik atlas ima ambasadora/ambasadoricu, koji/koja je tijekom komunikacijske kampanje od rujna 2020. do rujna 2021. objasnio/objasnila zašto mu/joj je ocean važan i zašto bismo se svi trebali brinuti o oceanima i morima. Među ambasadorima su povjerenik Virginijus Sinkevičius, glavna direktorica Glavne uprave za pomorstvo i ribarstvo Charlina Vitcheva, službenik za politiku pri Europskoj komisiji Māris Stuļğis, predstavnici javnih tijela u raznim državama članicama Europske unije, ravnatelji instituta i akvarija, znanstvenici, koordinatori nevladinih organizacija, surferica, skiper, roniteljica i kuharica u restoranu s Michelinovom zvjezdicom. Istražite kartu kako biste saznali više o njima i pročitali njihove izjave o oceanima i morima. Imajte na umu da su ambasadori raspoređeni na karti prema zemljama u kojima se govori jezik koji predstavljaju.

Koalicija EU4Ocean za širenje znanja o oceanima – članovi platforme EU4Ocean.

Koalicija EU4Ocean za širenje znanja o oceanima povezuje različite organizacije, projekte i pojedince koji pridonose širenju znanja o oceanima i održivom upravljanju oceanima. Tu uključivu inicijativu temeljenu na pristupu „odozdo prema gore” podupire Europska komisija, a cilj joj je ujediniti Europljane u brizi za oceane. Koalicija ima tri sastavnice: platformu za organizacije i pojedince koji sudjeluju u inicijativama za širenje znanja o oceanima, Europski forum mladih za oceane i Mrežu europskih plavih škola.
Platforma EU4Ocean okuplja brojne dionike iz područja istraživanja mora, znanstvene politike, plavog gospodarstva i privatnog sektora, civilnog društva, sektora umjetnosti i obrazovnog sektora te mlade i medije. Oni djeluju na različitim razinama, od lokalnih i nacionalnih organizacija do regionalnih inicijativa povezanih s morem i europskih inicijativa. Stranice za članove Platforme.

Članovi Platforme ovdje mogu razmjenjivati ideje, pronaći partnere i zajedno raditi na osmišljavanju usklađenijeg pristupa širenju znanja o oceanima u Europi i konkretnih aktivnosti za informiranje i poticanje angažmana, djelovanja i promjene u cijelom društvu. Članovi djeluju u tri radne skupine: za klimu i oceane, hranu iz oceana te zdrave i čiste oceane. Više informacija.

Mreža europskih plavih škola

Mreža europskih plavih škola dio je koalicije EU4Ocean, a cilj joj je nadahnuti nastavnike, ravnatelje škola i osoblje obrazovnih službi da djecu iz vrtića te učenike osnovnih škola, nižih i viših razreda srednjih škola te tehničkih i strukovnih škola potaknu na izradu projekata pod nazivom Find the Blue koji ih povezuju s oceanom ili morem.

Obrazovanje za klimu: učenici su mjerili površinsku temperaturu vode

Ova poučna karta prikazuje rezultat izazova „Postani znanstvenik! – Mapiranje klimatskih promjena na moru i plovnim putovima” koji su 2022. pokrenuli koalicija „Obrazovanje za klimu” i Europski atlas mora. Škole u cijeloj Europi pozvane su da dostave podatke za novi sloj karte u Atlasu. Izazov je uključivao sedam faza. U prve dvije faze sudionici su imali priliku otkriti kako funkcionira Atlas. Nastavnici su zatim glasali za temu karte koju je trebalo izraditi: površinska temperatura vode u moru, rijekama, jezerima ili ribnjacima. Učenici su mjerili temperaturu vode na različitim lokacijama i u različito vrijeme. Rezultate svojih mjerenja i sve potrebne povezane informacije (npr. naziv škole/skupine, geografske koordinate lokacije na kojoj je provedeno mjerenje temperature, datum i vrijeme mjerenja, metoda mjerenja itd.) dostavili su ispunjavanjem internetskog obrasca tijekom faze prikupljanja podataka, koja je završila 31. ožujka 2023. Učenici su na taj način stekli znanje o prikupljanju, usklađivanju, vizualizaciji i razmjeni podataka. Kako su škole mjerile temperaturu vode? Nekoliko škola koristilo se termometrom, no zahvaljujući suradnji između Partnerstva za promatranje globalnog oceana (POGO) i organizacije „Educational Passages”, tim Atlasa primio je podatke i od škola koje su izgradile i pustile u more minibrodice opremljene senzorima temperature. Zahvaljujući tom sloju karte sada svi imaju pristup podacima koje su prikupile škole. Te i druge škole i svi zainteresirani sada se mogu koristiti tom kartom kao nastavnim materijalom. Zahvaljujemo svim školama, POGO-u i organizaciji „Educational Passage” na njihovu sjajnom doprinosu.

(rujan 2022. – ožujak 2023.)

Projekti mladih zagovornika oceana

Mladi zagovornici oceana mladi su nositelji projekata u dobi od 16 do 30 godina. Europska komisija prepoznala je i akreditirala njihove projekte kao projekte kojima se ostvaruju bitne i trajne promjene za oceane.

© Europska unija, 1995-2020 English български čeština dansk Deutsch ελληνικά español eesti suomi français Gaeilge hrvastski magyar Italiano lietuvių latviešu Malti Nederlands polski português română slovenčina slovenščina svenska