Archive:Statistički podaci o cijenama električne energije
Podaci preuzeti u studenome 2019.
Planirano ažuriranje članka: rujan 2020.
Engleska inačica članka sadržava novije podatke.
Highlights
U prvoj polovini 2019. cijene električne energije za kućanstva u EU-u najviše su bile u Njemačkoj (0,31 EUR po kWh), a najniže u Bugarskoj (0,10 EUR po kWh).
U prvoj polovini 2019. cijene električne energije za potrošače koji nisu kućanstva u EU-u najviše su bile u Italiji (0,17 EUR po kWh), a najniže u Danskoj (0,07 EUR po kWh).
Cijene električne energije (uključujući porez) za potrošače iz kategorije kućanstava, prva polovina 2019.
U ovom se članku prikazuje kretanje cijena električne energije za potrošače iz kategorije kućanstava te za potrošače koji nisu kućanstva u Europskoj uniji (EU). Članak obuhvaća i podatke o cijenama u Islandu, Lihtenštajnu, Norveškoj, Albaniji, Sjevernoj Makedoniji, Crnoj Gori, Srbiji, Turskoj, Bosni i Hercegovini, Kosovu [1], Moldovi, Ukrajini te Gruziji.
Cijena energije u EU-u ovisi o nizu različitih uvjeta povezanih s ponudom i potražnjom, uključujući geopolitičku situaciju, nacionalnu kombinaciju izvora energije, diversifikaciju uvoza, troškove mreže, troškove zaštite okoliša, nepovoljne vremenske uvjete te razine trošarina i oporezivanja. Treba napomenuti da cijene navedene u ovom članku za potrošače iz kategorije kućanstava obuhvaćaju poreze, doprinose i PDV, a cijene za potrošače koji nisu kućanstva ne obuhvaćaju poreze i doprinose na koje se može ostvariti povrat, kao ni PDV.
Full article
Cijene električne energije za potrošače iz kategorije kućanstava
Cijene električne energije najviše su u Njemačkoj i Danskoj
U tablici 1. prikazan je pregled prosječnih cijena električne energije u prethodne tri godine (prva polovina svake godine kako bi se izbjegao sezonski učinak) izraženih u eurima po kilovatsatu (EUR po kWh).
.png)
(EUR po kWh)
Izvor: Eurostat (nrg_pc_204) i (nrg_pc_205)
U prvoj polovini 2019. cijene električne energije za potrošače iz kategorije kućanstava (za potrebe ovog članka definirani su kao srednji potrošači s godišnjom potrošnjom većom od 2500 kWh i manjom od 5000 kWh) u državama članicama EU-a najviše su bile u Njemačkoj (0,3088 EUR po kWh), Danskoj (0,2984 EUR po kWh) i Belgiji (0,2839 EUR po kWh); vidjeti grafikon 1. Najniže cijene električne energije zabilježene su u Bugarskoj (0,0997 EUR po kWh), Mađarskoj (0,1120 EUR po kWh) i Litvi (0,1255 EUR po kWh). Cijena električne energije za potrošače iz kategorije kućanstava u Njemačkoj bila je gotovo trostruko veća od cijene u Bugarskoj.
F1.png)
(EUR po kWh)
Izvor: Eurostat (nrg_pc_204)
Prosječna cijena u EU-28 u prvoj polovini 2019. – ponderirani prosjek na temelju najnovijih podataka (iz 2017.) o potrošnji električne energije u kućanstvima – iznosila je 0,2159 EUR po kWh.
Kretanje cijena električne energije za potrošače iz kategorije kućanstava u EU-28 i europodručju od prve polovine 2008. prikazano je na grafikonu 2. Cijena energije, opskrbe i mreže (bez poreza) u proteklih 10 godina bila je stabilna. U prvoj polovini 2008. iznosila je 0,1149 EUR po kWh, u drugoj polovini 2014. dosegnula je 0,1411 EUR po kWh, a trenutačno iznosi 0,1356 EUR po kWh. S druge strane, udio poreza neprestano je rastao, s 27 % u 2008. na 37 % u 2019.
.png)
(EUR po kWh)
Izvor: Eurostat (nrg_pc_204)
Udio poreza i doprinosa uvelike se razlikuje među državama članicama
Na grafikonu 3. prikazan je udio poreza i doprinosa u ukupnoj maloprodajnoj cijeni električne energije za potrošače iz kategorije kućanstava. Relativni iznos poreznog doprinosa u EU-u u prvoj polovini 2019. najmanji je bio u Malti (5,9 %), gdje se na osnovnu cijenu primjenjuje relativno niska stopa PDV-a, a potrošačima iz kategorije kućanstava ne naplaćuju se nikakvi drugi porezi. Najviši porezi naplaćivali su se u Danskoj, gdje su 63,7 % konačne cijene činili porezi i doprinosi.
.png)
(%)
Izvor: Eurostat (nrg_pc_204)
Najveći pad cijena električne energije zabilježen je u Danskoj, Portugalu i Poljskoj
Na grafikonu 4. prikazana je promjena cijena električne energije za potrošače iz kategorije kućanstava između prve polovine 2018. i prve polovine 2019., u nacionalnoj valuti, uključujući sve poreze i PDV Tijekom navedenog razdoblja te su cijene pale u četiri države članice EU-a. Najveći porast cijene električne energije za potrošače iz kategorije kućanstava zabilježen je u Nizozemskoj (20,3 %), dok je najveći pad zabilježen u Danskoj (–4,3 %).
(%)
Izvor: Eurostat (nrg_pc_204)
Cijene električne energije za potrošače koji nisu kućanstva
Najviše cijene električne energije zabilježene u Italiji i Cipru
U prvoj polovini 2019. cijene električne energije za potrošače koji nisu kućanstva (za potrebe ovog članka definirani su kao srednji potrošači s godišnjom potrošnjom većom od 500 MWh i manjom od 2000 MWh) u državama članicama EU-a najviše su bile u Italiji i Cipru (vidjeti grafikon 5.). Prosječna cijena u EU-28 u prvoj polovini 2019. – ponderirani prosjek na temelju najnovijih nacionalnih podataka (iz 2017.) o potrošnji potrošača koji nisu kućanstva – iznosila je 0,1251 EUR po kWh.
.png)
(EUR po kWh)
Izvor: Eurostat (nrg_pc_205)
Na grafikonu 6. prikazano je kretanje cijena električne energije za potrošače koji nisu kućanstva u EU-28 od prve polovine 2008. Cijena energije, opskrbe i mreže (bez poreza) isprva je rasla, s 0,0846 EUR po kWh u prvoj polovini 2008. na 0,0959 EUR po kWh u prvoj polovini 2012., a trenutačno iznosi 0,0875 EUR po kWh. S druge strane, udio poreza neprestano je rastao, s 13 % u 2008. na 30 % u 2019.
.png)
(EUR po kWh)
Izvor: Eurostat (nrg_pc_205)
Udio poreza i doprinosa za koje se ne može ostvariti povrat u cijenama električne energije
Na grafikonu 7. prikazan je udio poreza i doprinosa za koje se ne može ostvariti povrat u ukupnoj cijeni električne energije za potrošače koji nisu kućanstva. U prvoj polovini 2019. najveći udio poreza naplaćivao se u Njemačkoj, gdje su porezi i doprinosi za koje se ne može ostvariti povrat činili 45,1 % ukupne cijene.
F7.png)
(%)
Izvor: Eurostat (nrg_pc_205)
Kretanje cijena električne energije za potrošače koji nisu kućanstva
Na grafikonu 8. prikazana je promjena cijena električne energije za potrošače koji nisu kućanstva između prve polovine 2018. i prve polovine 2019., u nacionalnoj valuti, uključujući poreze i doprinose za koje se ne može ostvariti povrat. Tijekom navedenog razdoblja te su cijene pale samo u jednoj državi članici EU-a, Danskoj (za 12,2 %). Najveći porast cijene električne energije za potrošače koji nisu kućanstva zabilježen je u Rumunjskoj (19,2 %), a pad je zabilježen u Danskoj (12,2 %).
(%)
Izvor: Eurostat (nrg_pc_205)
Izvorni podaci za tablice i grafikone
Electricity price statistics tables and graphs (na engleskom)
Izvori podataka
Definiranje potrošača iz kategorije kućanstava
U ovom se članku upućivanja na potrošače iz kategorije kućanstava odnose na srednju skupinu potrošača iz kategorije kućanstava, s godišnjom potrošnjom električne energije u rasponu od 2500 kWh do 5000 kWh. Svi se podaci odnose na maloprodajne cijene za potrošače i obuhvaćaju poreze, doprinose i PDV.
Treba napomenuti da je usporedba cijena iz 2018. i 2019. provedena na temelju cijena u nacionalnim valutama kako bi se isključio utjecaj promjene tečaja između nacionalnih valuta i eura za države članice EU-a i treće zemlje u kojima se ne upotrebljava euro.
Definiranje potrošača koji nisu kućanstva
U ovom se članku upućivanja na potrošače koji nisu kućanstva odnose na srednju skupinu potrošača koji nisu kućanstva, s godišnjom potrošnjom električne energije u rasponu od 500 do 2000 MWh. U ovom članku prikazane cijene odgovaraju osnovnoj cijeni za proizvodnju električne energije i troškove mreže, uključujući sve poreze i doprinose za koje se ne može ostvariti povrat.
Metodologija
Zbog promjene u metodologiji uvedene 2007. došlo je do prekida u nizu te su stoga podaci dostupni samo za kratak vremenski niz. Ipak, čak su i u tom relativno kratkom razdoblju cijene električne energije znatno oscilirale.
U 2016. na snagu je stupila Uredba (EU) 2016/1952, u kojoj je definirana obveza prikupljanja i dijeljenja informacija o cijenama električne energije za potrošače iz kategorije kućanstava i potrošače koji nisu kućanstva. Do siječnja 2017. tijela za izvješćivanje podatke o cijenama za potrošače iz kategorije kućanstava dostavljala su dobrovoljno. Do 2016. segment potrošača koji nisu kućanstva obuhvaćao je potrošače iz kategorije industrije, no tijela za izvješćivanje smjela su uključiti i druge potrošače koji nisu kućanstva. Uredbom (EU) 2016/1952 skupina potrošača iz kategorije industrije zamijenjena je skupinom potrošača koji nisu kućanstva kako bi se osigurala jedinstvena metodologija za sve zemlje izvjestiteljice.
Tarife za električnu energiju ili sustavi cijena razlikuju se ovisno o dobavljaču, a mogu biti rezultat sklopljenih ugovora, osobito za velike potrošače koji nisu kućanstva. Kad je riječ o manjim potrošačima, tarife se uglavnom određuju u skladu s količinom potrošene električne energije te nizom drugih značajki. Većina tarifa sadržava i određen oblik fiksne naknade. Stoga ne postoji jedinstvena cijena električne energije. Radi usporedbe cijena tijekom vremena te među državama članicama EU-a, u ovom se članku informacije prikazuju za određene skupine potrošača iz kategorije kućanstava i potrošača koji nisu kućanstva, utvrđene prema potrošnji. Postoji ukupno pet različitih vrsta kućanstava za koje se prikupljaju cijene električne energije praćenjem različitih godišnjih skupina prema potrošnji. Među potrošačima koji nisu kućanstva cijene električne energije prikupljaju se za ukupno sedam različitih vrsta korisnika.
Prikupljene cijene obuhvaćaju prosječne cijene u razdoblju od šest mjeseci (polugodišnje razdoblje ili semestar) – od siječnja do lipnja (prva polovina godine ili prvi semestar) te od srpnja do prosinca (druga polovina godine ili drugi semestar) svake godine. Cijene obuhvaćaju osnovnu cijenu električne energije, naknade za prijenos i distribuciju, najam brojila te ostale usluge. Prikazane cijene električne energije za potrošače iz kategorije kućanstava obuhvaćaju i poreze, doprinose, neoporezive doprinose, naknade i porez na dodanu vrijednost (PDV) jer su oni općenito pokazatelj krajnje cijene koju plaćaju potrošači iz kategorije kućanstava. Budući da potrošači koji nisu kućanstva obično mogu ostvariti povrat PDV-a i određenih drugih poreza, cijene za poduzeća prikazane su bez PDV-a i drugih poreza/doprinosa/naknada za koje se može ostvariti povrat. Cijena električne energije izražava se u eurima po kilovatsatu (EUR po kWh).
Kontekst
Cijena i pouzdanost opskrbe energijom, osobito električnom energijom, ključne su sastavnice strategije određene zemlje za opskrbu energijom. Cijene električne energije osobito su važne za međunarodnu konkurentnost jer električna energija obično predstavlja znatan udio ukupnih troškova energije za industrijska i uslužna poduzeća. Za razliku od cijene fosilnih goriva, kojima se na svjetskom tržištu obično trguje po relativno jedinstvenim cijenama, za električnu energiju u državama članicama EU-a postoji veći raspon cijena. Na cijenu električne energije u određenoj mjeri utječe cijena primarnih goriva te, u novije vrijeme, trošak za emisijske jedinice za ugljikov dioksid (CO2).
Ta su pitanja analizirana u komunikaciji Europske komisije pod naslovom „Suočavanje s višim cijenama nafte” (COM(2008) 384), u kojoj je navedeno da EU mora učinkovitije upotrebljavati energiju te postati manje ovisan o fosilnim gorivima – osobito slijedeći pristup utvrđen u paketu o klimatskim promjenama i energiji iz obnovljivih izvora.
EU od druge polovine 1990-ih radi na liberalizaciji tržišta električne energije i plina. Direktivama donesenima 2003. utvrđena su zajednička pravila za unutarnja tržišta električne energije i prirodnog plina. Postavljeni su rokovi za otvaranje tržišta te za omogućavanje korisnicima da sami odaberu dobavljača – 1. srpnja 2004. za poslovne potrošače te 1. srpnja 2007. za sve potrošače (uključujući kućanstva). Neke su države članice EU-a s time započele i prije početka postupka liberalizacije, dok su druge bile znatno sporije u donošenju potrebnih mjera. Na mnogim tržištima električne energije i prirodnog plina i dalje postoje znatne prepreke ulasku, što se vidi na temelju broja tržišta na kojima i dalje prevladaju (gotovo) monopolni dobavljači. U srpnju 2009. Europski parlament i Vijeće donijeli su treći paket zakonodavnih prijedloga (na engleskom) čiji je cilj osigurati stvaran izbor dobavljača s vidljivim posljedicama, kao i koristi za potrošače. Smatra se da bi povećana transparentnost cijena plina i električne energije trebala pomoći u promicanju pravednog tržišnog natjecanja jer bi potaknula korisnike da biraju između različitih izvora energije (nafta, ugljen, prirodni plin i obnovljivi izvori energije) i različitih dobavljača. Transparentnost cijena energije može postati učinkovitija tako da se cijene i sustavi njihova formiranja u najvećoj mogućoj mjeri objavljuju i razglašavaju.
Direct access to
- Energy (t_nrg) (na engleskom), vidjeti
- Energy statistics - prices (t_nrg_price)
- Electricity prices by type of user (ten00117)
- Energy (nrg) (na engleskom), vidjeti:
- Energy statistics - prices of natural gas and electricity (nrg_price)
- Energy statistics - natural gas and electricity prices (from 2007 onwards) (nrg_pc)
- Energy statistics - natural gas and electricity prices (until 2007) (nrg_pc_h)
- Energy (na engleskom)
- Energy statistics — electricity prices for domestic and industrial consumers, price components (ESMS metadata file — nrg_pc_204_esms) (na engleskom)
- Visualisation energy prices (na engleskom)
- Eurelectric (na engleskom)
- Europe's Energy Portal (na engleskom)
- Europska komisija — Energetika
- Weekly oil bulletin (cijene na benzinskim postajama na tjednoj razini) (na engleskom)
- Single market progress report for gas and electricity (na engleskom)
Bilješke
- ↑ Ovim nazivom ne dovode se u pitanje stajališta o statusu te je on u skladu s rezolucijom Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda 1244/1999 i mišljenjem Međunarodnog suda o proglašenju neovisnosti Kosova.