Archive:Međunarodna trgovina robom

Podaci iz ožujka 2017. Najnoviji podaci: Dodatni podaci Eurostata, Glavne tablice i baze podataka. Planirano ažuriranje članka: lipanj 2018.

U ovom članku razmatra se razvoj međunarodne trgovine robom Europske unije. Razmatraju se EU-ov udio u svjetskim tržištima uvoza i izvoza, trgovina unutar EU-a (trgovina među državama članicama EU-a), glavni trgovinski partneri EU-a i kategorije proizvoda kojima EU najviše trguje.

Trgovina robom skupine zemalja EU-28 čini približno 15 % svjetske trgovine robom. Vrijednost međunarodne trgovine robom znatno je veća od vrijednosti međunarodne trgovine uslugama (približno tri puta), što je posljedica prirode nekih usluga zbog koje je otežano njihovo pružanje preko granica.

Grafikon 1.: Glavni sudionici u međunarodnoj trgovini robom, 2015.
(u milijardama EUR)
Izvor: Eurostat (ext_lt_introle) i (ext_lt_intercc)

Grafikon 2.: Omjer međunarodne trgovine robom, 2005. i 2015.
(%)
Izvor: Eurostat (ext_lt_introle) i (ext_lt_intercc)

Grafikon 3.: Trgovinska bilanca za međunarodnu trgovinu robom, 2005. i 2015.
(u milijardama EUR)
Izvor: Eurostat (ext_lt_introle) i (ext_lt_intercc)

Grafikon 4.: Udjeli u svjetskom izvozu robe, 2015.
(% udio u svjetskom izvozu)
Izvor: Eurostat (ext_lt_introle)

Grafikon 5.: Udjeli u svjetskom uvozu robe, 2015.
(% udio u svjetskom uvozu)
Izvor: Eurostat (ext_lt_introle)

Grafikon 6.: Razvoj međunarodne trgovine robom, EU-28, 2006. – 2016.
(u milijardama EUR)
Izvor: Eurostat (ext_lt_intertrd)

Grafikon 7. Trgovina robom izvan EU-28, 2016.
(% udio uvoza u / izvoza iz EU-28)
Izvor: Eurostat (ext_lt_intratrd)

Grafikon 8.: Trgovina robom unutar EU-28, 2016.
(% udio otpreme/primitaka u EU-28)
Izvor: Eurostat (ext_lt_intratrd)

Grafikon 9.: Trgovina robom unutar i izvan EU-28, 2016.
(uvoz plus izvoz, % udio u ukupnoj trgovini)
Izvor: Eurostat (ext_lt_intratrd)

Grafikon 10.: Trgovina robom izvan EU-28 prema glavnim trgovinskim partnerima, EU-28, 2006. i 2016.
(u milijardama EUR)
Izvor: Eurostat (ext_lt_maineu)

Grafikon 11.: Glavni trgovinski partneri za izvoz robe, EU-28, 2016.
(% udio izvoza izvan EU-28)
Izvor: Eurostat (ext_lt_maineu)

Grafikon 12.: Glavni trgovinski partneri za uvoz robe, EU-28, 2016.
(% udio u uvozu izvan EU-28)
Izvor: Eurostat (ext_lt_maineu)

Grafikon 13.: Trgovina izvan EU-28 prema glavnim proizvodima, EU-28, 2011. i 2016.
(u milijardama EUR)
Izvor: Eurostat (ext_lt_intertrd)

Grafikon 14.: Glavni izvoz prema proizvodima, EU-28, 2011. i 2016.
(% udio izvoza izvan EU-28)
Izvor: Eurostat (ext_lt_intratrd)

Grafikon 15.: Glavni uvoz prema proizvodima, EU-28, 2011. i 2016.
(% udio o uvozu izvan EU-28)
Izvor: Eurostat (ext_lt_intratrd)

Grafikon 16.: Glavni izvoz i uvoz prema proizvodima, EU-28, 2016.
(% udio izvoza / uvoza izvan EU-28)
Izvor: Eurostat (ext_lt_intratrd)

Glavni statistički nalazi

Glavni globalni igrači u međunarodnoj trgovini robom

Skupina država EU-28, Kina i Sjedinjene Države najveća su tri globalna igrača u međunarodnoj trgovini (vidjeti grafikon 1.) od 2004. kada je Kina pretekla Japan. Tijekom 2015. skupina država EU-28, Kina i Sjedinjene Američke Države zabilježile su približno jednaku ukupnu razinu trgovine robom (izvoz i uvoz). Najviše trgovine ostvarile su Sjedinjene Američke Države u iznosu od 3 633 milijarde, što je bilo 61 milijardu više od Kine i 115 milijardi iznad razine zabilježene za skupinu EU-28 (imajte na umu da potonja brojka ne uključuje trgovinu unutar EU-a). Japan je zabilježio četvrti po redu najveći udio trgovine robom, 1 127 milijardi EUR.

Odnos između izvoza i uvoza bio je 2015. posebno visok u korist izvoza u Rusiji, Norveškoj i Kini (vidjeti grafikon 2.), a u apsolutnim okvirima Kina i Rusija imale su najveće godišnje trgovinske viškove od 2005. Sjedinjene Američke Države zabilježile su 2015. najveći deficit (vidjeti grafikon 3.), što je nastavak uzorka koji je bio razvidan tijekom čitavog prethodnog desetljeća za koje su dostupni podaci.

Ako se promatra protok izvoza i uvoza, skupina država EU-28 imala je 2015. drugi najveći udio globalnog izvoza i uvoza robe (vidjeti grafikone 4. i 5.): izvoz robe EU-28 iznosio je 15,5 % ukupnog svjetskog izvoza i 2014. ga je prvi puta od osnivanja EU-a pretekao izvoz iz Kine (16,1 % 2014., a 2015. se povećao na 17,8 %), ali još je veći od izvoza Sjedinjenih Američkih Država (13,4 %). Sjedinjene Američke Države imale su veći udio svjetskog uvoza (17,4 %) od EU-28 (14,5 %) ili Kine (12,7 %).

Trgovina robom izvan EU-a

Vrijednost međunarodne trgovine robom skupine država EU-28 s ostatkom svijeta (zbroj izvoza i uvoza izvan EU-a) iznosila je 2016. 3 453 milijarde EUR (vidjeti grafikon 6.). Uvoz i izvoz bili su malo niži u odnosu na 2015., a pad izvoza ( 44 milijarde EUR) bio je otprilike dva puta veći od pada uvoza ( 21 milijardu EUR). Uslijed toga trgovinski višak skupine država EU-28 ostao je pozitivan, ali se od 2015. do 2016. smanjio s 60 milijardi EUR na 38 milijardi EUR.

Nakon naglog pada izvoza i uvoza 2009., izvoz država EU-28 povećao se za 58,7 % u razdoblju od četiri godine i 2013. je dostigao rekordnu razinu od 1 736 milijardi EUR. Izvoz se potom 2014. smanjio za 1,9 % da bi se 2015. povećao za 5,1 % i postigao novi vrhunac od 1 789 milijardi EUR te se 2016. opet smanjio za 2,4 %. S druge strane, uvoz se nakon 2009. povećao za 45,6 % u razdoblju od tri godine i 2012. dosegnuo vrhunac s 1 799 milijardi EUR. Tijekom 2013. uvoz se smanjio za 6,2 % prije nego što se 2014. stabilizirao (do 0,3 %). Potom se 2015. povećao za 2,2 % i zatim 2016. smanjio za 1,2 % na razinu koja je još uvijek bila ispod razine iz 2012.

Od svih država članica EU-a Njemačka je 2016. imala uvjerljivo najveći udio u trgovini izvan EU-28 pridonoseći s 28,7 % izvozu skupine država EU-28 u države nečlanice i čineći približno petinu (18,8 %) uvoza skupine država EU-28 (vidjeti grafikon 7.). Sljedeća tri najveća izvoznika, Ujedinjena Kraljevina (11,1 %), Italija (10,5 %) i Francuska (10,5 %) ostvarili su iste vrijednosti kao 2015. (iako je izvoz Italije u države izvan skupine EU-28 pretekao izvoz Francuske) i bili su jedini među ostalim državama članicama EU-a u kojima je zabilježen dvoznamenkasti udio u izvozu iz EU-28. Ujedinjena Kraljevina (16,6 %), Nizozemska (14,2 %), Francuska (9,4 %) i Italija (8,4 %) slijedile su Njemačku 2016. kao najveći uvoznici robe iz zemalja nečlanica. Relativno visoki udio Nizozemske može se, barem djelomično, objasniti znatnim količinama robe koje ulaze u EU preko Rotterdama, vodeće pomorske luke EU-a. Njemačka je ostvarila najveći trgovinski višak u prometu robe izvan EU-28 u vrijednosti od 180,9 milijardi EUR, a slijede ju Italija (39,9 milijardi EUR) i Irska (34,5 milijardi EUR). Najveći trgovinski deficit u trgovini robom izvan EU-a zabilježile su Nizozemska (115,9 milijardi EUR) i Ujedinjena Kraljevina (89,7 milijardi EUR).

Trgovina robom unutar EU-a

Vrijednost trgovine robom među državama članicama EU-a (trgovina unutar EU-a) iznosila je 2016. – s obzirom na otpreme robe — 3 110 milijardi EUR. To je 78 % više od od zabilježene razine izvoza iz skupine država EU-28 u države nečlanice u koji je iznosio 1 745 milijardi EUR (trgovina izvan EU-a).

Trgovina unutar EU-28 — ponovno mjerena u odnosu na otpreme — povećala se od 2015. do 2016. za 1,3 % u cijeloj skupini zemalja EU-28. To je bilo sedmo za redom godišnje povećanje od 2009. Uzimajući u obzir primitke i otpreme zajedno, najveće povećanje trgovine unutar EU-a zabilježili su 2016. Cipar (11,2 %), Rumunjska (7,0 %) i Hrvatska (5,7 %), a Malta (-7,7 %), Luksemburg (-4,8 %), Ujedinjena Kraljevina (-4,3 %), Finska (-1,4 %), Belgija (-0,5 %) i Litva (-0,1 %) bile su jedine države članice EU-a za koje je 2016. zabilježeno smanjenje trgovine unutar EU-a.

Kao i u pogledu trgovine izvan EU-28, Njemačka je 2016. imala i najveći udio trgovine unutar EU-a s udjelom od 22,8 % u otpremi robe iz EU-28 u druge države članice i malo više od petine (20,9 %) primitaka u EU-28 iz drugih država članica (vidjeti grafikon 8.). Nizozemska (12,5 %) je bila jedina druga država članica koja je pridonijela više od jedne desetine otpreme unutar EU-a, što je ponovno posljedica učinka Rotterdama, a Francuska (11,8 %) i Ujedinjena Kraljevina (9,6 %) pridonijele su približno desetinu primitaka unutar EU-28.

Na važnost unutarnjeg tržišta EU-a upućuje činjenica da je trgovina robom unutar EU-a (otprema i primici zajedno) u svim državama članicama bila veća od trgovine izvan EU-a (otprema i primici zajedno), osim u Malti i Ujedinjenoj Kraljevini gdje su bile približno jednake (vidjeti grafikon 9.). Udio ukupne trgovine robom, koju čine trgovinski tokovi robe unutar i izvan EU-a, znatno se razlikovao među državama članicama, što je u određenoj mjeri povezano s povijesnim vezama i zemljopisnim položajem. Najveće udjele u trgovini unutar EU-a (otprilike 80 % ukupne trgovine) zabilježile su Estonija, Luksemburg, Mađarska, Češka i Slovačka, no taj se udio smanjuje na 49,3 % u Ujedinjenoj Kraljevini.

Analiza glavnih trgovinskih partnera u trgovini robom

U razdoblju od 2006. do 2016. postojale su znatne razlike u razvoju izvoza robe iz skupine država EU-28 prema glavnim trgovinskim partnerima. Među glavnim trgovinskim partnerima najveća stopa rasta zabilježena je u pogledu izvoza u Kinu koji se više nego utrostručio, dok se izvoz u Južnu Koreju više nego udvostručio(vidjeti grafikon 10.). Izvoz u Norvešku i Japan povećavao se polako i 2016. je bio 26 %, odnosno 30 % veći nego 2006. Izvoz skupine država EU-28 u Rusiju nije se promijenio u predmetnom razdoblju.

Kada je riječ o uvozu, u razdoblju od 2006. do 2016. smanjila se vrijednost uvoza robe skupine država EU-28 iz Japana (-15 %), Rusije (-17 %) i Norveške (-23 %); u slučaju posljednje dvije zemlje te promjene barem su djelomično posljedica promjene cijena nafte i plina. Najviše se povećao uzvoz iz Kine (76 %), Indije (74 %) i Švicarske (70 %).

Sjedinjene Američke Države i 2016. su bile su najčešće odredište robe izvezene iz skupine država EU-28 (vidjeti grafikon 11.), iako se udio izvoza EU-28 u Sjedinjene Američke Države smanjio s 28,0 % ukupnog izvoza na 16,7 % od 2002. do 2013., ali se do 2016. oporavio na 20,8 %. Kina je bila drugo najvažnije odredišno tržište izvoza država skupine EU-28 tijekom 2016. (9,7 % ukupnog izvoza skupine država EU-28), a slijedi ju Švicarska (8,2 %). Turska je 2015. pretekla Rusiju i postala četvrto najveće odredište izvoza robe iz skupine država EU-28. Taj se trend nastavio 2016. kada je u Tursku izvezeno 4,5 % izvoza iz skupine država EU-28. Na sedam najvećih odredišnih tržišta za izvoz robe iz skupine država EU-28 — Sjedinjene Američke Države, Kina, Švicarska, Turska, Rusija Japan i Norveška — izvozilo se više od pola (53,4 %) njihova ukupnog izvoza robe.

Sedam najvećih odredišnih tržišta za izvoz iz EU-28 istovremeno je i sedam najvećih dobavljača za uvoz robe u EU-28, iako je njihov redoslijed malo drukčiji (usporedite grafikone 11. i 12.). Tih sedam zemalja imalo je veći udio u uvozu robe u EU-28 nego u izvozu robe iz EU-28: malo više od tri petine (60.2 %) ukupnog uvoza robe u EU-28 potjecalo je iz tih sedam zemalja. Više od petine (20,2 %) ukupnog uvoza u skupinu država EU-28 bilo je 2016. podrijetlom iz Kine koja je bila i najveći dobavljač robe uvezene u države EU-28. Udio Sjedinjenih Američkih Država u uvozu robe u EU-28 (14,5 %) bio je otprilike 6 postotnih bodova niži od uvoza iz Kine, dok je udio Švicarske (7,1 %) i Rusije (7,0 %), koje su bile treći i četvrti najveći dobavljač robe u EU-28, bio još 7 postotnih bodova niži. Turska je bila peti najveći dobavljač u uvozu robe u skupinu država EU-28, a slijedili su je Japan i Norveška.

Analiza glavnih skupina proizvoda

Vrijednost izvoza država skupine EU-28 izvan EU-a povećala se od 2011. do 2016. za većinu skupina proizvoda navedenih u grafikonu 13., uz dvije iznimke: izvoz sirovina (ukupno se smanjio za 5,1 %) i izvoz mineralnih goriva i maziva (smanjio se za 26,0 %). Najveća stopa rasta izvoza zabilježena je za hranu, piće i duhan u pogledu kojih je uočeno povećanje od 31,0 %, a relativno naglo povećao se i izvoz kemikalija i povezanih proizvoda izvan EU-a (za 23,1 %). Dvoznamenkaste stope rasta zabilježene su i u pogledu strojeva i prijevozne opreme te ostalih proizvedenih proizvoda.

Sličan trend uočen je i u pogledu uvoza jer je od 2011. do 2016. zabilježen relativno velik ukupni pad uvoza sirovina (-20,2 %) i mineralnih goriva i maziva (-46,6 %) iz zemalja izvan EU-a. Treba napomenuti da se dio gubitaka može pripisati promjenama cijena i / ili nestabilnostima deviznog tečaja s obzirom na to da se cijene mnogih sirovina i nafte na globalnim tržištima navode u američkim dolarima. S druge strane, uvoz strojeva i prijevozne opreme iz zemalja izvan EU-a ukupno se povećao za 24,9 % od 2011. do 2016., a relativno visoke stope rasta zabilježene su i za hranu, pića i duhan (19,1 %) te za kemikalije i povezane proizvode (18,9 %).

Trgovinski višak skupine država EU-28 u iznosu od 37,7 milijardi EUR tijekom 2016. potaknut je pozitivnom trgovinskom bilancom za strojeve i prijevoznu opremu koja je iznosila 193,1 milijardu EUR te trgovinskom bilancom za kemikalije i povezane proizvode (129,1 milijardu EUR). Skupina država EU-28 zabilježila je od 2011. do 2016. povećanje svog trgovinskog viška u pogledu kemikalija i povezanih proizvoda, a višak za strojeve i prijevoznu opremu malo se smanjio. U pogledu hrane, pića i duhana, skupina država EU-28 napredovala je od malog trgovinskog deficita 2011. do znatno većeg trgovinskog viška 2016. Najveći trgovinski deficit zabilježen je 2016. u pogledu mineralnih goriva i maziva čiji je uvoz bio veći od izvoza za 190,0 milijardi EUR. Trgovinski deficiti država EU-28 za mineralna goriva i maziva te za sirovine znatno su se smanjili u razdoblju od 2011. do 2016., a deficit za mineralna goriva smanjio se za više od pola tijekom tog petogodišnjeg razdoblja. S druge strane, trgovinski deficit država EU-28 povećao se u pogledu ostale proizvedene robe i 2016. je iznosio 53,5 milijardi, što je bilo 3,5 % više nego 2011.

Struktura izvoza proizvoda skupine država EU-28 najviše se promijenila od 2011. do 2016. među manjim skupinama proizvoda (vidjeti grafikon 14.). Udio hrane, pića i duhanskih proizvoda povećao se u tom razdoblju s 5,7 % na 6,6 %, a udio mineralnih goriva i maziva smanjio se s 6,4 % na 4,2 %.

Najveća promjena u strukturi uvoza skupine država EU-28 od 2011. do 2016. odnosila se na mineralna goriva i maziva, čiji se udio smanjio s 28,6 % na 15,5 % (vidjeti grafikon 15.). Nasuprot tomu, tijekom istog razdoblja udio drugih proizvedenih proizvoda povećao se s 23,3 % na 26,3 %, a udio strojeva i prijevozne opreme povećao s 25,6 % na 32,3 %.

Na grafikonu 16. uspoređuje se struktura uvoza i izvoza skupine država EU-28 tijekom 2016.: treba voditi računa o tome da je ukupan izvoz bio 2,2 % veći od uvoza. Najveća razlika zabilježena je u pogledu udjela mineralnih goriva i maziva koji je bio 3,6 puta veći za uvoz nego za izvoz. To je uravnoteženo nižim udjelima uvoza strojeva i prijevozne opreme i kemikalija i povezanih proizvoda.

Izvori i dostupnost podataka

Statističkim podacima o međunarodnoj trgovini robom mjere se vrijednost i količina robe kojom se trguje među državama članicama EU-a (tzv. trgovina unutar EU-a) i robe kojom države članice EU-a trguju s državama nečlanicama (tzv. trgovina izvan EU-a). Ti su statistički podaci službeni izvor informacija o uvozu, izvozu i trgovinskoj bilanci u EU-u, njegovim državama članicama i europodručju.

Statistički podaci objavljuju se za svaku državu koja prijavljuje podatke u odnosu na svaku partnersku državu za nekoliko klasifikacija proizvoda. Jedna od klasifikacija proizvoda koja se najčešće upotrebljava jest standardna međunarodna trgovinska klasifikacija (SITC Rev. 4) Ujedinjenih naroda (UN) kojom se omogućava usporedba statističkih podataka o međunarodnoj trgovini na globalnoj razini.

U statistici o trgovini izvan EU-a, podacima prikazanima za EU-28 taj se entitet smatra jednim trgovinskim blokom. Drugim riječima, podaci o izvozu odnose se samo na onaj dio izvoza iz država EU-28 koji napušta trgovinski blok i otpremljuje se u ostatak svijeta, dok se uvoz izvan EU-a odnosi na uvoz iz ostatka svijeta (država nečlanica) koji ulazi u EU-28. Nasuprot tomu, pri izvješćivanju o podacima za pojedinačne države članice EU-a međunarodni trgovinski tokovi općenito se prikazuju kao svjetski trgovinski tokovi (uključujući partnere unutar i izvan EU-a). Statistikom o trgovini među državama članicama EU-a (trgovina unutar EU-a) obuhvaćeni su primici i otpreme robe koje bilježi svaka država članica.

Statističke vrijednosti trgovine izvan i unutar EU-a bilježe se prema vrijednosti franko brod (FOB) za izvoz/otpremu i prema vrijednosti troškova, osiguranja i prijevoza (CIF) za uvoz/primitak. Vrijednostima o kojima se izvješćuje obuhvaćeni su samo oni sporedni troškovi (prijevoz i osiguranje) koji se, u slučaju izvoza/otpreme, odnose na put unutar područja države članice iz koje se roba izvozi/otprema te, u slučaju uvoza/primitka, na put izvan područja države članice koja robu uvozi/prima.

Podaci EU-a potječu iz Eurostatove baze podataka COMEXT, referentne baze podataka za međunarodnu trgovinu robom. Njome se može pristupiti ne samo novijim i povijesnim podacima iz država članica EU-a već i statistici za znatan broj zemalja nečlanica. Objedinjeni detaljni statistički podaci o međunarodnoj trgovini robom koji se objavljuju na web-mjestu Eurostata svaki se mjesec izvlače iz COMEXT-a. Budući da se COMTEXT svakodnevno ažurira, podaci objavljeni na web-mjestu mogu se razlikovati od podataka u COMTEXT-u (u slučaju novijih revizija).

Kontekst

Donositelji odluka na međunarodnoj i nacionalnoj razini te razini EU-a često upotrebljavaju statističke podatke o međunarodnoj trgovini robom. Poduzeća mogu upotrebljavati podatke o međunarodnoj trgovini za istraživanje tržišta i utvrđivanje svoje poslovne strategije. Statistikom o međunarodnoj trgovini koriste se i institucije EU-a kada se pripremaju za multilateralne i bilateralne trgovinske pregovore, za određivanje i provedbu antidampinških politika, za potrebe makroekonomskih i monetarnih politika te u postupku ocjene napretka jedinstvenog tržišta ili integracije europskih gospodarstava.

Razvoj trgovine može biti prilika za gospodarski rast. EU ima zajedničku trgovinsku politiku u okviru koje Europska komisija pregovara o trgovinskim sporazumima i u ime 28 država članica zastupa interese EU-a. Europska komisija savjetuje se s državama članicama EU-a u savjetodavnom odboru koji raspravlja o cijelom nizu pitanja trgovinske politike koja utječu na EU, uključujući o višestranim, dvostranim i jednostranim instrumentima. Trgovinska je politika kao takva u isključivoj nadležnosti EU-a pa tako jedino EU, a ne pojedinačne države članice, može donositi zakone o trgovinskim pitanjima te sklapati međunarodne trgovinske sporazume. Nedavno se to područje primjene proširilo dalje od trgovine robom natrgovinu uslugama, intelektualno vlasništvo iizravna strana ulaganja.

Na globalnoj razini višestrana trgovinska pitanja rješavaju se pod okriljem Svjetske trgovinske organizacije (WTO) (na engleskom). WTO ima 164 zemalja članica (podatak iz ožujka 2017.), a nekoliko zemalja kandidatkinja u postupku je pristupanja. WTO utvrđuje globalna trgovinska pravila, osigurava forum za trgovinske pregovore i rješavanje sporova među članicama. Europska komisija pregovara sa svojim partnerima u WTO-u te je sudjelovala u posljednjem krugu višestranih trgovinskih pregovora u okviru WTO-a poznatih i kao Razvojni plan iz Dohe. Međutim, nakon što su u 2005. i opet 2006. propušteni rokovi za zaključenje pregovora iz Dohe, ti su pregovori ponovno prekinuti na sastanku WTO-a u srpnju 2008. U prosincu 2013. ostvaren je napredak u nekim područjima kada je na Baliju (Indonezija) usvojen paket sporazuma koji uključuju mjere za olakšavanje trgovine, obveza smanjenja izvoznih poticaja u poljoprivredi i dodatna pitanja povezana s razvojem kao što je sigurnost hrane u zemljama u razvoju. Na 10. Ministarskoj konferenciji članica WTO-a održanoj u Nairobiju u prosincu 2015. postignut je sporazum o nizu trgovinskih inicijativa namijenjenih posebno za najsiromašnije članice organizacije. To je uključivalo obvezu ukidanja izvoznih subvencija za poljoprivredne proizvode.

EU je u postupku pregovora o trgovinskom i investicijskom sporazumu sa Sjedinjenim Američkim Državama Partnerstvo za transatlantsku trgovinu i ulaganja (TTIP). Nadamo se da će se budućim sporazumima ostvariti poticaj za gospodarski rast u objema regijama. U veljači 2017. Europski parlament glasovao je za Sveobuhvatni gospodarski i trgovinski sporazum (CETA) između EU-a i Kanade (ovaj sporazum moraju potvrditi nacionalni parlamenti država članica EU-a prije nego što stupi na snagu).

Vidjeti također

Intra-EU trade of the most traded goods (na engleskom)
Intra-EU trade in goods - recent trends (na engleskom)
Extra-EU trade in goods (na engleskom)
The EU in the world - international trade (na engleskom)

Dodatni podaci Eurostata

Vizualizacija podataka

Top 5 partners for trade in goods (na engleskom)
My country in a bubble (na engleskom)

Glavne tablice

International trade in goods (t_ext_go), see:

International trade in goods - long-term indicators (t_ext_go_lti)

International trade in goods - short-term indicators (t_ext_go_sti)

Baza podataka

International trade in goods (ext_go), vidjeti:

International trade in goods - aggregated data (ext_go_agg)

International trade in goods - long-term indicators (ext_go_lti)

International trade in goods - short-term indicators (ext_go_sti)

International trade in goods - detailed data (detail)

Ostali podaci — Pravni kontekst

Uredba (EZ) br. 471/2009 o statistici Zajednice u vezi s vanjskom trgovinom sa zemljama nečlanicama
Uredba (EU) br. 92/2010 od 2. veljače 2010. o provedbi Uredbe (EZ) br. 471/2009, u pogledu razmjene podataka između carinskih tijela i državnih tijela za statistiku, sastavljanja statistike i procjene kakvoće
Uredba (EU) br. 113/2010 od 9. veljače 2010. o provedbi Uredbe (EZ) br. 471/2009, u pogledu pokrivenosti trgovine, definicije podataka, sastavljanja statistike trgovine po karakteristikama poduzeća i valuti računa, te posebne robe ili kretanja
Uredba (EZ) br. 638/2004 od 31. ožujka 2004. o statistici Zajednice u vezi s robnom razmjenom između država članica i o stavljanju Uredbe Vijeća (EEZ) br. 3330/91 izvan snage.
Uredba Komisije (EZ) br. 1982/2004 od 18. studenoga 2004. o provedbi Uredbe (EZ) br. 638/2004 Europskog parlamenta i Vijeća o statistici Zajednice u vezi s robnom razmjenom između država članica i o stavljanju Uredbi Komisije (EZ) br. 1901/2000 i (EEZ) br. 3590/92 izvan snage.

Vanjske poveznice

European Commission — Trade (na engleskom)
European Commission — Globalisation (na engleskom)
European Commission — Single market for goods (na engleskom)