Archive:Statistički podaci o uzrocima smrti

Podaci iz lipnja 2020.

Planirano ažuriranje članka: listopad 2021.

This Statistics Explained article has been archived on 26 August 2021.

Highlights

Najviše standardizirane stope smrtnosti povezane s rakom pluća i rakom debelog crijeva među državama skupine EU-27 u 2017. zabilježene su u Mađarskoj.

Najniže standardizirane stope smrtnosti od samoubojstva među državama skupine EU-27 bile su 2017. u Cipru, Grčkoj i Malti.

U EU-27 standardizirana stopa smrtnosti 2016. bila je viša kod muškaraca nego kod žena kad je riječ o gotovo svim glavnim uzrocima smrti.

Uzroci smrti — standardizirana stopa smrtnosti, EU-27, 2016.
(na 100 000 stanovnika)
Izvor: Eurostat (hlth_cd_asdr2)

U ovom se članku pruža pregled nedavnih statističkih podataka o uzrocima smrti u Europskoj uniji (EU). Određivanjem osnovnog uzroka smrti za sve smrtne slučajeve u populaciji mogu se procijeniti rizici od smrti uslijed niza specifičnih bolesti i drugih uzroka. Ti se podaci mogu dodatno analizirati prema dobi, spolu, zemlji u kojoj je došlo do smrtnog slučaja / prebivalištu preminule osobe i regiji (NUTS razina 2.), s pomoću standardiziranih stopa smrtnosti.

Full article

Glavni nalazi

Najnovije informacije za EU-27 o uzrocima smrti dostupne su za referentno razdoblje 2016., dok su za gotovo sve države članice EU-a podaci dostupni za 2017. Na temelju podataka iz tablice 1. može se zaključiti da su bolesti krvožilnog sustava i rak (zloćudne neoplazme) bili uvjerljivo najčešći uzroci smrti u EU-27.

Tablica 1.: Uzroci smrti – standardizirana stopa smrtnosti, 2017.
(na 100 000 stanovnika)
Izvor: Eurostat (hlth_cd_asdr2)

Kretanja od 2006. do 2016.

Standardizirane stope smrtnosti uzrokovane rakom, ishemijskim bolestima srca i prometnim nesrećama smanjile su se u razdoblju od 2006. do 2016.

U razdoblju od 2006. do 2016. standardizirana stopa smrtnosti od raka pala je za 11,1 % kod muškaraca te za 5,1 % kod žena u EU-27 – vidjeti grafikone 1. i 2. Veća smanjenja zabilježena su kad je riječ o stopi smrtnosti od ishemijskih bolesti srca, koja je pala za 28,4 % kod muškaraca i 34,2 % kod žena. Još je veći pad zabilježen u broju umrlih u prometnim nesrećama, koji se u slučaju muškaraca smanjio za 40,7 %, a u slučaju žena za 41,3 %. Standardizirana stopa smrtnosti od raka dojke pala je za 6,9 % kod žena, što je veće smanjenje od onog zabilježenoga kod žena za sve vrste raka (5,1 %). S druge strane, stopa smrtnosti od bolesti živčanog sustava porasla je za 23,2 % kod muškaraca i 25,7 % kod žena. Posljednjih se godina standardizirana stopa smrtnosti od raka pluća (uključujući rak dušnika i dušnica) smanjila kod muškaraca, no porasla je kod žena. Kod muškaraca je ta stopa pala za 11,7 % u razdoblju od 2009. do 2016., dok je kod žena u istom razdoblju porasla za 15,2 %.

Grafikon 1.: Uzroci smrti – standardizirana stopa smrtnosti na 100 000 stanovnika, muškarci, EU-27, 2006. – 2016.
(2006. = 100)
Izvor: Eurostat (hlth_cd_asdr) i (hlth_cd_asdr2)

Grafikon 2.: Uzroci smrti – standardizirana stopa smrtnosti na 100 000 stanovnika, žene, EU-27, 2006. – 2016.
(2006. = 100)
Izvor: Eurostat (hlth_cd_asdr) i (hlth_cd_asdr2)

Uzroci smrti u EU-27 u 2017.

Standardizirana stopa smrtnosti od ishemijskih bolesti srca u EU-27 u 2016. iznosila je 119,4 smrtna slučaja na 100 000 stanovnika.

Bolesti krvožilnog sustava obuhvaćaju i bolesti povezane s visokim krvnim tlakom, kolesterolom, dijabetesom i pušenjem. Smrtni slučajevi prouzročeni bolestima krvožilnog sustava najčešće su posljedica ishemijskih bolesti srca i cerebrovaskularnih bolesti. U EU-27 ishemijske bolesti srca prouzročile su 119,4 smrtnih slučajeva na 100 000 stanovnika. U 2017. najviše standardizirane stope smrtnosti od ishemijskih bolesti srca u EU-27 imale su Litva, Mađarska, Slovačka i Latvija – u svima je zabilježeno od 369,8 do 536,2 smrtnih slučajeva na 100 000 stanovnika. S druge strane, Francuska (podaci iz 2016.), Nizozemska, Španjolska, Portugal, Belgija, Danska, Luksemburg i Italija, u kojima su ishemijske bolesti srca uzrok smrti u manje od 100 slučajeva na 100 000 stanovnika, imale su 2017. najnižu standardiziranu stopu smrtnosti povezanu s tim bolestima, baš kao i Lihtenštajn, Norveška i Švicarska.

Najviša standardizirana stopa smrtnosti od raka pluća i raka debelog crijeva zabilježena je u Mađarskoj

Rak je 2016. bio čest uzrok smrti – u prosjeku 257,1 smrtnih slučajeva na 100 000 stanovnika u EU-27. Najčešći oblici raka, kod kojih je standardizirana stopa smrtnosti veća od 10,0 na 100 000 stanovnika, bile su zloćudne neoplazme: dušnika, dušnica i pluća; debelog crijeva, rektosigmoidnog spoja, rektuma, anusa i analnog kanala; dojke; gušterače; prostate; želuca te jetre i žučnih vodova.

Stanovnici Mađarske, Hrvatske, Slovačke i Slovenije imali su najveću vjerojatnost da će umrijeti od raka – u tim je državama članicama EU-27 u 2017. zabilježeno više od 308,1 smrtnih slučajeva na 100 000 stanovnika. U Latviji i Poljskoj te u Srbiji stopa smrtnosti bila je vrlo blizu te razine. U Mađarskoj je 2017. zabilježena uvjerljivo najviša standardizirana stopa smrtnosti od raka pluća u odnosu na ostale države članice EU-27 (89,2 smrtnih slučajeva na 100 000 stanovnika), a slijede je Hrvatska (68,4 smrtnih slučajeva na 100 000 stanovnika), Poljska i Danska (67,0 odnosno 66,8 na 100 000 stanovnika). I u Srbiji je zabilježena relativno visoka standardizirana stopa smrtnosti (69,3 smrtna slučaja na 100 000 stanovnika). Najviša standardizirana stopa smrtnosti od raka debelog crijeva u 2017. također je zabilježena u Mađarskoj (53,1 smrtna slučaja na 100 000 stanovnika), dok je u Hrvatskoj zabilježena standardizirana stopa od 48,4 smrtna slučaja na 100 000 stanovnika, a u Slovačkoj stopa od 46,9 smrtnih slučajeva na 100 000 stanovnika.

Bolesti dišnog sustava bile su po učestalosti treći uzrok smrti u EU-27

Nakon bolesti krvožilnog sustava i raka, bolesti dišnog sustava bile su 2016. po učestalosti treći uzrok smrti u EU-27, s prosječno 75,0 smrtnih slučajeva na 100 000 stanovnika. U okviru te skupine bolesti, kronične bolesti donjeg dijela dišnog sustava bile su najčešći uzrok smrti, a nakon toga druge bolesti donjeg dijela dišnog sustava i upala pluća. Bolesti dišnog sustava povezane su s dobi: velika većina smrtnih slučajeva prouzročenih tim bolestima zabilježena je kod osoba u dobi od 65 ili više godina.

Najviša standardizirana stopa smrtnosti od bolesti dišnog sustava u 2017. među državama članicama EU-27 zabilježena je u Irskoj (135,5 smrtnih slučajeva na 100 000 stanovnika), Danskoj (123,5 smrtnih slučajeva na 100 000 stanovnika), Cipru i Portugalu (116,3 odnosno 116,2 smrtna slučaja na 100 000 stanovnika). Turska (158,6 smrtnih slučajeva na 100 000 stanovnika) i Ujedinjena Kraljevina (136,0 smrtnih slučajeva na 100 000 stanovnika) također su prijavile visoke standardizirane stope smrtnosti od bolesti dišnog sustava.

Najniža standardizirana stopa smrtnosti od samoubojstva zabilježena je u Cipru, Grčkoj i Malti

Vanjski uzroci smrti među ostalim uključuju namjerno samoozljeđivanje (samoubojstvo) i prometne nesreće. Iako samoubojstvo nije jedan od glavnih uzroka smrti i postoji vjerojatnost da je stvarni broj slučajeva u nekim državama članicama EU-27 veći od prijavljenog, smatra se da su podaci o samoubojstvima važan pokazatelj problema u društvu. U EU-27 2016. u prosjeku je 10,8 smrtnih slučajeva na 100 000 stanovnika bilo posljedica samoubojstva. Najniža standardizirana stopa smrtnosti od samoubojstva 2017. zabilježena je u Cipru (4,1 smrtni slučaj na 100 000 stanovnika), Grčkoj i Malti (4,5 odnosno 4,6 smrtnih slučajeva na 100 000 stanovnika) dok je ta stopa bila relativno niska (manje od 8,0 smrtnih slučajeva na 100 000 stanovnika) u Italiji i Slovačkoj; među zemljama koje nisu članice EU-a iz tablice 1., niske stope zabilježene su u Turskoj (3,8 smrtnih slučajeva na 100 000 stanovnika) i Ujedinjenoj Kraljevini (7,5 smrtnih slučajeva na 100 000 stanovnika). Standardizirana stopa smrtnosti od samoubojstva u Litvi (25,8 smrtnih slučajeva na 100 000 stanovnika) bila je 2,4 puta veća od prosjeka država skupine EU-27 (podaci iz 2016.).

Najniža standardizirana stopa smrtnosti zbog prometnih nesreća zabilježena je u Švedskoj, Irskoj, Luksemburgu i Danskoj

Iako se prometne nesreće događaju svakodnevno, učestalost smrtnih slučajeva prouzročenih prometnim nesrećama u EU-27 u 2016. (standardizirana stopa smrtnosti od 6,0 na 100 000 stanovnika) bila je niža od učestalosti samoubojstava. U 2017. u Rumunjskoj, Hrvatskoj i Poljskoj zabilježena je najviša standardizirana stopa smrtnosti zbog prometnih nesreća (više od 9,0 smrtnih slučajeva na 100 000 stanovnika), dok su Švedska, Irska, Luksemburg i Danska prijavile od 2,9 do 3,6 umrlih u prometnim nesrećama na 100 000 stanovnika; među zemljama EFTA-e stope niže od 4,0 umrlih na 100 000 stanovnika prijavili su Island, Norveška i Švicarska, dok je stopa u Ujedinjenoj Kraljevini (2,5 na 100 000 stanovnika) bila najniža od svih.

Uzroci smrti po spolu

Standardizirana stopa smrtnosti bila je viša kod muškaraca nego kod žena kad je riječ o gotovo svim glavnim uzrocima smrti

Osim u slučaju raka dojke, standardizirana stopa smrtnosti u EU-27 od svih glavnih uzroka smrti bila je u 2016. veća kod muškaraca nego kod žena (vidi grafikon 3.) Standardizirana stopa smrtnosti uzrokovane zlouporabom alkohola i ovisnošću o drogama bila je više od 4,0 puta viša za muškarce nego za žene, a stopa smrtnosti od namjernog samoozljeđivanja i HIV-a bila je 3,8, odnosno 3,4 puta viša za muškarce nego za žene.

Grafikon 3.: Uzroci smrti – standardizirana stopa smrtnosti, EU-27, 2016.
(na 100 000 stanovnika)
Izvor: Eurostat (hlth_cd_asdr2)

Iako je broj umrlih od raka uglavnom bio veći kod muškaraca nego kod žena, neke vrste raka prevladavaju kod jednog spola (npr. rak dojke kod žena), dok od nekih drugih vrsta raka obolijevaju isključivo pripadnici jednog spola (npr. rak maternice kod žena ili rak prostate kod muškaraca). Rak dojke 2016. prouzročio je 32,7 smrtnih slučajeva na 100 000 žena u EU-27. Najviša standardizirana stopa smrtnosti u 2017. zabilježena je u Slovačkoj (40,7 smrtnih slučajeva na 100 000 stanovnica), Luksemburgu (40,3 smrtna slučaja na 100 000 stanovnica), Irskoj (37,8 smrtnih slučajeva na 100 000 stanovnica), Mađarskoj (37,4 smrtna slučaja na 100 000 stanovnica) i Danskoj (37,2 smrtna slučaja na 100 000 stanovnica). S druge strane, u Španjolskoj, Švedskoj, Litvi, Portugalu, Malti, Finskoj, Češkoj i Bugarskoj u 2017. je zabilježeno manje od 30,0 umrlih od raka dojke na 100 000 stanovnica, a to je bio slučaj i u Lihtenštajnu, Norveškoj i Švicarskoj (među zemljama EFTA-e) te u Turskoj među zemljama kandidatkinjama.

Litva, Mađarska, Slovačka i Latvija prijavile su najveći broj ishemijskih bolesti srca kod muškaraca i žena

Najviša standardizirana stopa smrtnosti povezana s ishemijskim bolestima srca i kod muškaraca i kod žena 2017. zabilježena je u Litvi, Mađarskoj, Slovačkoj i Latviji, dok je najmanji broj smrtnih slučajeva od ishemijskih bolesti srca i kod muškaraca i kod žena zabilježen u Francuskoj (podaci iz 2016.) i Nizozemskoj. Učestalost smrtnih slučajeva prouzročenih ishemijskim bolestima srca u svim je državama skupine EU-27 bila sustavno viša kod muškaraca nego kod žena (vidjeti grafikon 4.), a najveće su rodne razlike – u apsolutnim vrijednostima – zabilježene u Latviji i Litvi: u Latviji je stopa kod muškaraca bila 544,7 smrtnih slučajeva na 100 000 stanovnika u usporedbi s 282,0 smrtna slučaja na 100 000 kod žena, s razlikom od 262,6 smrtnih slučajeva na 100 000 stanovnika; u Litvi je razlika bila 257,3 smrtna slučaja na 100 000 stanovnika.

Grafikon 4.: Umrli od ishemijskih bolesti srca – standardizirana stopa smrtnosti, 2017.
(na 100 000 stanovnika)
Izvor: Eurostat (hlth_cd_asdr2)

Slijedeći isti trend, standardizirana stopa smrtnosti od samoubojstva sustavno je bila viša kod muškaraca nego kod žena – vidjeti grafikon 5. Najveća apsolutna rodna razlika u 2017. zabilježena je u Litvi, u kojoj je stopa za muškarce bila 47,2 na 100 000 stanovnika, a stopa za žene 9,1 na 100 000 stanovnika. Međutim, izračunavanjem omjera između stope za muškarce i stope za žene utvrđeno je da je u Poljskoj stopa za muškarce bila 7,0 puta viša od stope za žene. Taj omjer između spolova bio je najniži u Španjolskoj, Finskoj, Danskoj, Luksemburgu, Belgiji, Švedskoj i Nizozemskoj, gdje je standardizirana stopa smrtnosti povezana sa samoubojstvom kod muškaraca bila najviše 3,1 puta viša nego kod žena.

Grafikon 5.: Samoubojstva – standardizirana stopa smrtnosti, 2017.
(na 100 000 stanovnika)
Izvor: Eurostat (hlth_cd_asdr2)

Uzroci smrti osoba mlađih od 65 godina u 2017.

Za osobe mlađe od 65 godina relativna važnost najučestalijih uzroka smrti donekle se razlikovala (vidjeti tablicu 2.). Rak je bio najčešći uzrok smrti u toj dobnoj skupini, s prosječnom standardiziranom stopom od 77,3 smrtna slučaja na 100 000 stanovnika u EU-27 u 2016., a po učestalosti drugi uzrok bile su bolesti krvožilnog sustava (44,8 smrtnih slučajeva na 100 000 stanovnika). Za razliku od podataka za cijelu populaciju, bolesti dišnog sustava nisu bile među trima najčešćim uzrocima smrti osoba mlađih od 65 godina: standardizirana stopa za bolesti dišnog sustava bila je niža ne samo od stope smrtnosti za rak i bolesti krvožilnog sustava, već i od stopa smrtnosti za bolesti probavnog sustava (nije prikazano u tablici 2.), nesreće (samo prometne nesreće prikazane u tablici 2.) i samoubojstvo.

Tablica 2.: Glavni uzroci smrti za osobe mlađe od 65 godina, 2017.
(standardizirane stope smrti na 100 000 stanovnika)
Izvor: Eurostat (hlth_cd_asdr2)

Stopa smrtnosti u EU-27 za osobe mlađe od 65 godina pala je u razdoblju od 2006. do 2016. za sve glavne uzroke smrti za koje je dostupan vremenski niz podataka, kako je prikazano na grafikonu 6. To se posebno odnosi na prometne nesreće i ishemijske bolesti srca, kod kojih je učestalost smrtnih slučajeva pala za 44,6 % odnosno 32,7 % u promatranom razdoblju.

Grafikon 6.: Uzroci smrti – standardizirana stopa smrtnosti na 100 000 stanovnika mlađih od 65 godina, EU-27, 2006. 2016.
(2006. = 100)
Izvor: Eurostat (hlth_cd_asdr) i (hlth_cd_asdr2)

Izvorni podaci za tablice i grafikone

Uzroci smrti: tablice i grafikoni (na engleskom)

Izvori podataka

Statistički podaci o uzrocima smrti temelje se na medicinskim informacijama sadržanima na smrtnom listu koje se mogu upotrijebiti kao osnova za utvrđivanje uzroka smrti i šifriranju uzroka smrti u skladu sa sustavom Međunarodne klasifikacije bolesti Svjetske zdravstvene organizacije (WHO ICD). Svi smrtni slučajevi u populaciji utvrđuju se prema osnovnom uzroku smrti, odnosno „bolesti ili ozljedi koja je prouzročila niz bolesnih stanja koji su izravni uzročnici smrti, ili okolnosti nesreće ili nasilja koji su prouzročili smrtnu ozljedu” (definicija koju je donijela World Health Assembly) (na engleskom).

Valjanost i pouzdanost statističkih podataka o uzrocima smrti ovise u određenoj mjeri o kvaliteti podataka koje dostavljaju liječnici koji utvrđuju uzrok smrti. Nekoliko razloga može prouzročiti netočnosti, primjerice:

pogreške pri izdavanju smrtnog lista
problemi u liječničkoj dijagnozi
odabir glavnog uzroka smrti
šifriranje uzroka smrti.

S obzirom na to da ponekad može biti nejasno koji je uzrok smrti, osim bolesti koja je izravno uzrokovala smrt, medicinske informacije na smrtnom listu trebale bi obuhvaćati i uzrok tegoba preminule osobe. Mogu se navesti i druge bitne zdravstvene okolnosti koje nisu bile povezane s bolešću koja je izravno uzrokovala smrt, ali su možda pospješile razvoj bolesti i time pridonijele smrti. Šifriranje samo jedne bolesti kao uzroka smrti katkad je predmet kritika jer je sve nerealističnije zbog porasta očekivanog životnog vijeka i povezanih promjena u oboljenjima. Za većinu preminulih osoba u dobi od 65 godina ili više, odabir samo jednog od niza mogućih uzroka smrti može biti zavaravajući. Zbog toga su neke države članice EU-a počele razmatrati šifriranje s više uzroka. Eurostat je podržao države članice EU-a u nastojanjima da razviju zajednički automatizirani sustav za šifriranje pod nazivom IRIS (na engleskom) radi poboljšanja i bolje usporedivosti podataka o uzrocima smrti u Europi.

Revidirana europska standardna populacija

Broj smrtnih slučajeva povezanih s određenim uzrokom smrti može se prikazati u odnosu na veličinu populacije. Može se izračunati standardizirana stopa smrtnosti (umjesto opće) koja ne ovisi o strukturi populacije u pogledu dobi i spola. Ta se standardizirana stopa izračunava jer se učestalost većine uzroka smrti znatno razlikuje ovisno o dobi i spolu, a standardizacijom se olakšava usporedba stopa u različitim razdobljima i među zemljama.

Europska standardna populacija koja se upotrebljavala za standardizaciju općih stopa utvrđena je 1976. pa ju je trebalo prilagoditi promjenama u dobnoj strukturi populacije EU-a nakon sredine 1970-ih godina. S državama članicama EU-a usuglašena je revidirana europska standardna populacija European Standard Population (ESP) (na engleskom) kojom su obuhvaćene sve države članice iz skupine EU-27 (osim Hrvatske), kao i Ujedinjena Kraljevina i zemlje EFTA-a. Osnova za izračun bile su projekcije stanovništva iz 2010. za razdoblje od 2011. do 2030. Ta je populacija u upotrebi od ljeta 2013.

Tablice upotrijebljene u ovom članku sadržavaju sljedeće oznake:

Vrijednost u kurzivu	vrijednost podatka predviđena je, privremena ili procijenjena pa je stoga vjerojatno da će se promijeniti;
:	podaci nisu dostupni, povjerljivi su ili su nepouzdani.

Kontekst

Statistički podaci o uzrocima smrti, jedni od najstarijih dostupnih liječničkih statističkih podataka, sadržavaju informacije o promjenama u različitim razdobljima i razlikama među državama u pogledu uzroka smrti. Ti statistički podaci imaju ključnu ulogu u općem informacijskom sustavu koji se odnosi na zdravstveno stanje u EU-u. Oni se mogu upotrijebiti kako bi se utvrdilo kojim se preventivnim mjerama i liječenjima ili ulaganjima u istraživanje može povećati očekivani životni vijek populacije.

S obzirom na to da ne postoje sveobuhvatni statistički podaci o pobolu na europskoj razini, podaci o uzrocima smrti često se upotrebljavaju kao alat za vrednovanje zdravstvenih sustava u EU-u te se mogu primijeniti i za izradu politika u području zdravstva koje se temelje na dokazima.

EU promiče sveobuhvatan pristup suzbijanju glavnih i kroničnih bolesti integriranim mjerama usmjerenima na čimbenike rizika u različitim sektorima, uz nastojanja za jačanje zdravstvenih sustava u cilju bolje prevencije i kontrole na sljedeći način:

poboljšanjem pouzdanosti i usporedivosti statističkih podataka iz država članica kako bi se mogli upotrebljavati kao dobre smjernice za učinkovitost politike
podupiranjem kampanja za jačanje svijesti građana i prevenciju bolesti aktivno usmjerenih na visokorizične skupine i pojedince
sustavnom integracijom politika i mjera radi smanjenja zdravstvenih nejednakosti
sklapanjem partnerstava za specifične bolesti, primjerice za rak.