Statistics Explained

Statistički podaci o putničkom prijevozu


Podaci iz srpnja 2020.

Planirano ažuriranje članka: studeni 2021.


This Statistics Explained article has been archived on 21 July 2021.


Glavni podaci

Nacionalnim željezničkim mrežama u EU-27 u 2018. putovalo je 8 milijardi putnika.

Kroz zračne luke u EU-27 u 2018. prošla je gotovo 1 milijarda putnika.

Zračni prijevoz putnika izvan EU-27, 2018.
Izvor: Eurostat (avia_paexcc)


U ovom članku na temelju najnovijih dostupnih podataka navode se pojedinosti o trenutačnom stanju i nedavnim kretanjima statističkih podataka o putničkom prijevozu u Europskoj Uniji (EU-27). U njemu su navedene informacije o putničkom prijevozu različitim vrstama prijevoza, kao što su cestovni, željeznički, zračni i pomorski prijevoz. Glavna je vrsta putničkog prijevoza prijevoz osobnim automobilom, koji se upotrebljava zbog želje za većom mobilnošću i fleksibilnošću. Međutim, visoka razina oslanjanja na osobni automobil kao sredstvo prijevoza u cijelom području EU-27 pridonijela je povećanju zagušenosti i zagađenosti u brojnim urbanim područjima i na brojnim glavnim prometnim putovima.

Cijeli članak

Raspodjela putnika u kopnenom prijevozu po vrstama prijevoza

Iz grafikona 1. vidljivo je da su u 2017. osobni automobili činili 82,9 % kopnenog putničkog prijevoza u EU-27, dok su autobusi i trolejbusi (9,4 %) te putnički vlakovi (7,8 %) činili manje od desetine ukupnog prometa (u putničkim kilometrima).

Grafikon 1.: Raspodjela vrsta kopnenog putničkog prijevoza, 2017.
(postotni udio u putničkim kilometrima)
Izvor: Eurostat (tran_hv_psmod)

Osobni automobil bio je daleko najvažnije sredstvo putničkog prijevoza u svim državama članicama EU-27. U Litvi su osobni automobili 2017. činili gotovo 91 % ukupnog putničkog prijevoza. Slovačka, Češka i Mađarska bile su jedine države članice EU-27 u kojima je udio osobnih automobila bio manji od 75 %. U Mađarskoj je ta brojka kompenzirana najvećim udjelom autobusa (21,1 %) među državama članicama EU-27. Još veći udio autobusa zabilježen je u zemljama kandidatkinjama Turskoj (28,2 %) i Sjevernoj Makedoniji (22,2 %). Najniži udio autobusa i trolejbusa zabilježen je u Nizozemskoj (2,9 %). Države članice EU-27 s najvećim udjelom putničkog prijevoza vlakom bile su Austrija (11,9 %) i Nizozemska (11,4 %). Međutim, to je znatno ispod zemlje EFTA-e Švicarske, gdje su vlakovi 2017. činili 19,7 % ukupnog putničkog prijevoza. S druge strane, njihov je udio bio manji od 2,0 % u Sloveniji, Litvi i Grčkoj, kao i u zemljama kandidatkinjama Sjevernoj Makedoniji i Turskoj.

Putnici u željezničkom prometu

U 2018. 8 milijardi putnika putovalo je nacionalnim željezničkim mrežama u EU-u (tablica 1.). Potrebno je napomenuti da je međunarodni prijevoz činio manje od 8 % ukupnog željezničkog putničkog prometa u svim zemljama osim Luksemburga, gdje je činio 26 %. Sve u svemu, 19 država članica EU-27 prijavilo je porast, dok su tri prijavile smanjenje ukupnog broja prevezenih putnika od 2017. do 2018. (Cipar i Malta nemaju željeznice, a za Belgiju, Mađarsku i Nizozemsku podaci su povjerljivi). Najveća povećanja zabilježena su u Litvi (+11,7 %), Grčkoj (+9,4 %), Švedskoj (+7,3 %) i Austriji (+7,1 %). I zemlja kandidatkinja Turska zabilježila je znatan porast (+17,8 %). S druge strane, prijevoz putnika smanjio se za 3,9 % u Rumunjskoj i 2,4 % u Francuskoj.

Tablica 1.: Željeznički putnički prijevoz prema vrsti prijevoza, 2017. – 2018.
(u tisućama putnika)
Izvor: Eurostat (rail_pa_typepas) i (rail_pa_quarta)

U razdoblju od 2017. do 2018. najveći porast nacionalnog prijevoza zabilježile su Litva (+11,5 %), Grčka (+9,4 %), Švedska (+8,1 %) i Austrija (+7,1 %), dok je Rumunjska zabilježila najveći pad (–3,9 %).

Da bi se mogla usporediti relativna važnost željezničkog prijevoza u različitim zemljama, podaci se mogu normalizirati iskazivanjem putničkog prometa u odnosu na broj stanovnika (grafikon 2.). U nacionalnim željezničkim mrežama u Austriji, Švedskoj, Francuskoj i Njemačkoj 2018. u prosjeku je prijeđeno više od 1 000 putničkih kilometara po stanovniku. To je znatno ispod prosjeka zabilježenog u Švicarskoj od 2 133 putnička kilometra po stanovniku. S druge strane, među 22 države članice EU-27 koje imaju željeznice i za koje su podaci dostupni, najmanja prosječna udaljenost prijeđena u nacionalnim željezničkim mrežama u 2018. zabilježena je u Grčkoj (103 putnička kilometra po stanovniku) i Litvi (121 putnički kilometar po stanovniku), dok su u zemljama kandidatkinjama Turskoj (68 putničkih kilometara po stanovniku) i Sjevernoj Makedoniji (30 putničkih kilometara po stanovniku) te brojke još niže.

Grafikon 2.: Željeznički putnički prijevoz prema vrsti prijevoza, 2018.
(u putničkim kilometrima po stanovniku)
Izvor: Eurostat (rail_pa_typepas) i (demo_gind)

U međunarodnom željezničkom prometu jedine države članice EU-27 koje su 2018. zabilježile više od 100 putničkih kilometara po stanovniku bile su Luksemburg (213 putničkih kilometara po stanovniku), Češka (160 putničkih kilometara po stanovniku) i Francuska (143 putnička kilometra po stanovniku). Ta je razina premašena i u zemlji EFTA-e Švicarskoj (128 putničkih kilometara po stanovniku). Te brojke, među ostalim, mogu odražavati blizinu međunarodnih granica, važnost udjela prekograničnih radnika u ukupnoj radnoj snazi, pristup vlakovima velike brzine te prolazak međunarodnih prometnih koridora kroz određenu zemlju.

Putnici u zračnom prometu

Ukupni broj putnika prevezenih u zračnom prometu u 2018. dosegnuo je gotovo 1 milijardu na razini EU-27 (grafikon 3.). Među državama članicama EU-27, Njemačka je u 2018. zabilježila najveći broj putnika (222 milijuna), a slijede je Španjolska (221 milijun) i Francuska (162 milijuna). U te tri zemlje i Italiji prevezeno je 58 % od ukupnog broja putnika u zračnom prometu u svih 27 država članica. (Taj udio ne može se izračunati na temelju vrijednosti za EU-27 jer u njoj nema dvostrukog brojanja, odnosno isti se putnici ne broje i na odlasku i na dolasku na nacionalnim letovima i međunarodnim letovima unutar područja EU-27.) S druge strane, Slovenija je zabilježila najmanji broj putnika – 1,8 milijuna.

Pola zračnog prijevoza putnika činili su letovi izvan područja EU-27 (50 %), dok je nacionalni prijevoz činio 16 % prijevoza, a međunarodni prijevoz unutar područja EU-27 činio je 34 % prijevoza. U gotovo svim državama članicama EU-27 dominira međunarodni prijevoz unutar područja EU-27, s udjelima od 37 % (Francuska) do 76 % (Luksemburg). Iznimke su Francuska, Irska, Cipar, Nizozemska, Slovačka i Slovenija, gdje je udio prijevoza izvan područja EU-27 veći od udjela međunarodnog prijevoza unutar područja EU-27. Najveći udio prijevoza izvan područja EU-27 zabilježen je u Cipru (60 %), a najmanji u Luksemburgu (24 %). U svim državama članicama EU-27 udio nacionalnog prijevoza bio je niži i od udjela međunarodnog prijevoza unutar područja EU-27 i od udjela prijevoza izvan područja EU-27. Najveći udjeli nacionalnog prijevoza zabilježeni su u Italiji (21 %), Švedskoj (20 %), Francuskoj (19 %), Španjolskoj (18 %) i Grčkoj (16 %).

Grafikon 3.: Zračni prijevoz putnika prema vrsti prijevoza, 2018.
(u milijunima putnika)
Izvor: Eurostat (avia_paoc)

Najprometnija zračna luka u EU-27 prema broju putnika 2018. bila je Paris-Charles de Gaulle, gdje se ukrcalo ili iskrcalo 72 milijuna putnika (grafikon 4.). Ta je zračna luka najprometnija u EU-27 još od 2002. Nakon nje slijede Amsterdam/Schiphol (71 milijun putnika) i Frankfurt/Main (69 milijuna putnika).

Velika većina putnika u te tri najprometnije zračne luke putovala je na međunarodnim letovima. Najniži udio takvih putnika zabilježen je u zračnoj luci Frankfurt/Main (89 %), dok je za Amsterdam/Schiphol taj udio iznosio gotovo 100 %. S druge strane, u zračnoj luci Adolfo Suárez Madrid-Barajas, četvrtoj najprometnijoj putničkoj zračnoj luci u EU-27 u 2018., 28 % od ukupno 56 milijuna putnika putovalo je na nacionalnim letovima. Relativno visok udio putnika na nacionalnim dolaznim i odlaznim letovima zabilježen je i u zračnim lukama Paris-Orly (43 %), Barcelona/El Prat i Roma Fiumicino (obje oko 27 %).

Grafikon 4.: Petnaest najprometnijih zračnih luka u EU-27, 2018.
(u milijunima putnika)
Izvor: Eurostat (avia_paoa)

Na karti 1. prikazana su neka odredišta zračnog prijevoza putnika izvan područja EU-27. Glavna je partnerska regija uvjerljivo bila „Ostatak Europe (zemlje izvan područja EU-27)”, koja je činila 60 % zračnog prijevoza putnika izvan područja EU-27. Od 2017 .do 2018. putnički prijevoz izvan područja EU-27 najviše se povećao za partnersku regiju „Indijski potkontinent”, i to za 18,6 %. Slijede je „Sjeverna Afrika” s povećanjem od 17,5 % i „Azijske republike bivšeg SSSR-a” s 15,1 %. Zračni prijevoz putnika izvan EU-27 povećao se za sve svjetske regije, osim za regiju „Srednja Amerika i Karibi” (–0,6 %).

Karta 1.: Zračni prijevoz putnika izvan EU-27, 2018.
Izvor: Eurostat (avia_paexcc)

Putnici u pomorskom prometu

Procjenjuje se da je 2018. ukupni broj putnika u pomorskom prometu koji su se ukrcali i iskrcali u lukama u EU-27 iznosio oko 410 milijuna, što je porast od 5,6 % u odnosu na prethodnu godinu (tablica 2.). Za razliku od kretanja robe, gdje se u lukama u EU-27 istovari oko 60 % i utovari oko 40 % robe, razlika između broja putnika koji se iskrcavaju („dolazni”) i ukrcavaju („odlazni”) u lukama u EU-27 općenito je mala. To je zato što se pomorski prijevoz putnika u Europi uglavnom odvija u okviru nacionalne trajektne plovidbe ili trajektne plovidbe unutar područja EU-27, zbog čega se isti putnici u statistici broja putnika u lukama broje dvaput (kad se ukrcaju na trajekt u jednoj luci u EU-27 i kad se iskrcaju s istog trajekta u drugoj luci u EU-27).

U ukupnom broju putnika koji su se 2018. ukrcali i iskrcali u lukama u EU-27 udio od 38,5 % činile su talijanske luke s 85,4 milijuna putnika i grčke luke sa 72,5 milijuna putnika u pomorskom prometu. Zbog toga su Italija i Grčka i dalje glavne zemlje u pomorskom prijevozu putnika u području EU-27. Italija je zabilježila znatan porast ukrcaja i iskrcaja putnika u odnosu na 2017. (+15,6 %). Za Italijom i Grčkom slijedila je Danska s 43,8 milijuna ukrcaja i iskrcaja putnika 2018., što je porast za 2,2 % u odnosu na 2017.

Tablica 2.: Putnici u pomorskom prometu koji su se ukrcali i iskrcali u svim lukama, 2015. – 2018.
(u tisućama putnika)
Izvor: Eurostat (mar_mp_aa) i (mar_mp_aa_cphd)

U usporedbi s prethodnom godinom najveći relativni porast broja putnika u pomorskom prometu u 2018. zabilježile su Bugarska (+20,9 %, uz nisku početnu razinu), Španjolska (+16,8 %) i Italija (+15,6 %). S druge strane, najveće relativno smanjenje broja putnika zabilježeno je u Rumunjskoj (nijedan prevezeni putnik u 2018.), Cipru (–60,9 %, uz nisku početnu razinu), Sloveniji (–21,1 %, uz nisku početnu razinu) i Belgiji (–11,3 %).

Iako su putnici na kružnim putovanjima činili samo 3,3 % ukupnog broja putnika koji su se 2018. ukrcali i iskrcali u lukama EU-27, oni imaju važnu ulogu u lukama i zemljama s velikom koncentracijom prometa kružnih putovanja. Gotovo 78 % ukupnog broja putnika na kružnim putovanjima u 2018. u lukama u EU-27 ukrcalo se i iskrcalo u talijanskim, španjolskim i njemačkim lukama. Putnici na kružnim putovanjima na dnevnim izletima u lukama u EU-27 nisu uključeni u te brojke.

Izvorni podaci za tablice i grafikone

Izvori podataka

Većina statističkih podataka o kopnenom putničkom prijevozu temelji se na kretanju vozila u svakoj zemlji koja bilježi podatke, neovisno o zemlji registracije vozila ili plovila („načelo teritorijalnosti”). Zbog toga se putnički kilometri (pkm, što podrazumijeva jednog putnika koji prelazi udaljenost od jednoga kilometra) općenito smatraju pouzdanijom mjerom jer pri brojanju putnika postoji veći rizik od dvostrukog brojanja, posebno u međunarodnom prijevozu. Metodologija koja se upotrebljava u državama članicama EU-a za cestovni putnički prijevoz nije usklađena.

U okviru raspodjele po vrstama kopnenog putničkog prijevoza razlikuje se prijevoz osobnim automobilom, prijevoz autobusom i trolejbusom te prijevoz vlakom, a općenito se odnosi na kretanja na državnom području jedne zemlje, neovisno o zemlji registracije vozila. Raspodjela putničkog prijevoza po vrstama definira se kao udio svake vrste (u postotku) te se temelji na podacima iskazanima u putničkim kilometrima. Za potrebe ovog članka agregirani podaci o kopnenom putničkom prijevozu ne obuhvaćaju domaće usluge zračnog prijevoza i prijevoza vodnim putevima (unutarnji zračni i pomorski prijevoz).

Putnici u željezničkom prometu

Putnik u željezničkom prometu znači svaka osoba koja putuje željeznicom, osim članova osoblja vlaka. Podaci o putnicima u željezničkom prometu za Maltu i Cipar (te Island) nisu relevantni jer te zemlje nemaju željeznicu. Godišnji statistički podaci o putnicima u nacionalnom i međunarodnom željezničkom prijevozu obično obuhvaćaju samo veća željeznička poduzeća, no neke zemlje upotrebljavaju detaljna izvješća za sve željezničke prijevoznike.

Putnici u zračnom prometu

Statistički podaci o zračnom prometu odnose se na nacionalni i međunarodni promet, koji se mjeri prema broju prevezenih putnika. Podaci se prikupljaju za dolaske i odlaske. Prevezeni putnici u zračnom prometu svi su putnici na određenom letu i broje se samo jednom, a ne u svakoj fazi tog leta. Putnici u zračnom prometu uključuju sve prihodovne i neprihodovne putnike čija putovanja počinju ili završavaju u zračnoj luci koja bilježi podatke te transferne putnike koji se u toj zračnoj luci ukrcavaju na let ili iskrcavaju s leta. Isključeni su putnici u izravnom tranzitu. Statistički podaci o zračnom prijevozu prikupljaju se na mjesečnoj, tromjesečnoj i godišnjoj razini, a u ovom članku prikazani su samo potonji. Statistički podaci o putnicima u zračnom prometu obuhvaćaju i broj komercijalnih putničkih letova te informacije koje se odnose na pojedinačne rute i broj raspoloživih sjedala. Godišnji podaci dostupni su od 2003. za većinu država članica EU-a.

Putnici u pomorskom prometu

Podaci o pomorskom prometu uglavnom su dostupni od 2001., a neke države članice EU-a podatke dostavljaju od 1997. Statističke podatke o pomorskom prometu ne dostavljaju Češka, Luksemburg, Mađarska, Austrija i Slovačka jer nemaju izlaz na more, pa stoga nemaju ni pomorski promet. Isto vrijedi i za Lihtenštajn i Švicarsku.

Pomorski putnik definira se kao osoba koja putuje u pomorskom prometu na trgovačkom brodu. Putnicima se ne smatraju članovi osoblja i članovi posade koji nisu na dužnosti, ali ne plaćaju kartu. Iz definicije su isključena i mala djeca (dojenčad) koja ne zauzimaju sjedala. Kada podatke dostavljaju i luka ukrcaja i luka iskrcaja, može doći do dvostrukog brojanja. To je vrlo učestalo u pomorskom prijevozu putnika, u kojem se obično prevaljuju kraće udaljenosti.

Kontekst

Prometnom politikom EU-a putnicima se nastoje osigurati jednaki osnovni standardi ophođenja kamo god putovali unutar EU-a. Putnici već imaju niz prava u različitim područjima, kao što su informacije o putovanju, rezervacije i cijene karata, oštećenja prtljage, kašnjenje i otkazivanje, te poteškoće s paket-aranžmanima. Imajući to na umu, EU donosi propise o zaštiti prava putnika u različitim vrstama prijevoza:

  • Uredba (EZ) br. 261/2004 o utvrđivanju općih pravila odštete i pomoći putnicima u slučaju uskraćenog ukrcaja i otkazivanja ili dužeg kašnjenja leta u polasku (dostupan je i njezin sažetak). U ožujku 2013. Europska komisija predložila je reviziju te uredbe (COM(2013) 130 final) kako bi se razjasnili dvojbeni elementi, uvela nova prava (na primjer povezana s promjenom reda vožnje), pojačao nadzor nad zračnim prijevoznicima te ujednačila financijska opterećenja;
  • Uredba (EZ) br. 1371/2007 o pravima i obvezama putnika u željezničkom prometu (dostupan je i njezin sažetak);
  • Uredba (EU) br. 181/2011 o pravima putnika u autobusnom prijevozu (dostupan je i njezin sažetak);
  • Uredba (EU) br. 1177/2010 o pravima putnika kada putuju morem ili unutarnjim plovnim putovima (dostupan je i njezin sažetak).

Donesene su i posebne odredbe kako bi se putnicima sa smanjenom pokretljivošću osigurali potrebni uvjeti te ih se zaštitilo od nepravednog odbijanja pružanja usluga prijevoza. Uredba (EZ) br. 1107/2006 o pravima osoba s invaliditetom i osoba smanjene pokretljivosti u zračnom prijevozu.

U prosincu 2011. Europska komisija donijela je komunikaciju pod naslovom „Europska vizija za putnike: komunikacija o pravima putnika u svim vrstama prijevoza” (COM(2011) 898 final). U njoj je pozdravljen rad na uvođenju mjera za zaštitu putnika u sve vrste prijevoza, ali je istaknuto da nije dovršena provedba čitavog skupa prava. Cilj je te komunikacije da se konsolidira obavljeni rad te da se krene prema dosljednijoj, djelotvornijoj i usklađenijoj primjeni prava uz bolje razumijevanje među putnicima.

U ožujku 2011. Europska komisija donijela je Bijelu knjigu pod naslovom „Plan za jedinstveni europski prometni prostor – rad na konkurentnom prometnom sustavu u kojem se učinkovito gospodari resursima” (COM(2011) 144 final). Ta sveobuhvatna strategija sadržava 40 posebnih inicijativa za izgradnju konkurentnog sustava prijevoza tijekom desetogodišnjeg razdoblja kojima se nastoji povećati mobilnost, ukloniti glavne prepreke u najvažnijim područjima te potaknuti rast i zapošljavanje.

Više pojedinosti o prijedlozima Europske komisije za inicijative prometne politike navedeno je u uvodnom članku o prometu u EU-u.

Izravan pristup

Ostali članci
Tablice
Baza podataka
Tematska stranica
Publikacije
Metodologija
Vizualizacije




Transport, volume and modal split (t_tran_hv)
Volume of passenger transport relative to GDP (tsdtr240)
Modal split of passenger transport (tsdtr210)
Railway transport (t_rail)
Rail transport of passengers (ttr00015)
Air transport (t_avia)
Air transport of passengers (ttr00012)
Multimodal data (tran)
Transport, volume and modal split (tran_hv)
Volume of passenger transport relative to GDP (tran_hv_pstra)
Modal split of passenger transport (tran_hv_psmod)
Railway transport (rail)
Railway transport measurement - passengers (rail_pa)
Road transport (road)
Road transport measurement - passengers (road_pa)
Maritime transport (mar)
Maritime transport - passengers - detailed annual and quarterly results (mar_pa)
Air transport (avia)
Air transport measurement - passengers (avia_pa)

Referentni priručnici

Metodološke napomene

ESMS datoteke s metapodacima

Retrieved from "https://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/index.php?title=Archive:Passenger_transport_statistics/hr&oldid=537379"