Archive:Struktura i starenje stanovništva

Podaci iz svibnja 2018.

Planirano ažuriranje članka: listopad 2019.

Highlights

U 2017. gotovo je petina (19 %) stanovnika EU-a imala 65 ili više godina.

Očekuje se da će se udio osoba od 80 ili više godina do 2080. udvostručiti i činiti 13 % ukupnog stanovništva.

Increase in the share of the population aged 65 years or over between 2007 and 2017

U ovom članku analizira se učinak demografskog starenja u Europskoj uniji (EU) jer se očekuje da će u narednim desetljećima to pitanje biti iznimno važno. Nepromjenjivo niske stope nataliteta i dulji očekivani životni vijek mijenjaju oblik dobne piramide u EU-28. Vjerojatno najvažnija promjena bit će znatan pomak prema mnogo starijoj strukturi stanovništva, što je već vidljivo u nekoliko država članica EU-a.

Kao rezultat toga smanjuje se udio radno sposobnih osoba u EU-28, dok se relativan broj umirovljenika povećava. Udio starijih osoba u ukupnom stanovništvu znatno će porasti u narednim desetljećima jer će više osoba iz poslijeratnog naraštaja „baby booma” ostvariti uvjete za mirovinu. To će pak dovesti do većeg opterećenja za radno sposobno stanovništvo kako bi se zajamčila sredstva za socijalne izdatke starijeg stanovništva za niz povezanih usluga.

Full article

Udio starijih osoba i dalje se povećava

Ukupni broj stanovnika u EU-28 na dan 1. siječnja 2017. procijenjen je na 511,5 milijuna. Mladi (od 0 do 14 godina) čine 15,6 % stanovništva u EU-28 (vidjeti tablicu 1.), a radno sposobno stanovništvo (od 15 godina do 64 godine) čini 64,9 % ukupnog stanovništva. Starije osobe (65 ili više godina) čine 19,4 % stanovništva (za 0,2 postotna boda više nego prethodne godine te za 2,4 postotna boda više nego prije 10 godina).

U državama članicama EU-a najveći udio mladih osoba u ukupnom stanovništvu u 2017. zabilježen je u Irskoj (21,1 %), dok je najniži udio zabilježen u Njemačkoj (13,4 %). Kad je riječ o udjelu osoba u dobi od 65 ili više godina u ukupnom stanovništvu, Italija (22,3 %), Grčka (21,5 %) i Njemačka (21,2 %) imale su najveći udio, dok je Irska imala najniži udio (13,5 %).

Tablica 1.: Dobna struktura stanovništva prema glavnim dobnim skupinama, 2007. i 2017.
(% ukupnog stanovništva)
Izvor: Eurostat (demo_pjanind)

Struktura stanovništva u EFTA-i i zemljama kandidatkinjama bila je slična strukturi zabilježenoj na razini EU-a, a glavni su izuzetci Turska i Island (gdje je struktura stanovništva bila slična strukturi u Irskoj). U tim dvjema zemljama udio najmlađe dobne skupine bio je visok (23,7 %, odnosno 19,7 %), a osobe u dobi od 65 ili više godina činile su relativno mali udio ukupnog stanovništva (8,3 %, odnosno 14,0 %). I u Albaniji i bivšoj jugoslavenskoj republici Makedoniji udio osoba u dobi od 65 ili više godina bio je relativno malen (13,1 %, odnosno 13,3 %). Ipak, i u tim zemljama vidljiv je trend starenja stanovništva.

Grafikon 1.: Povećanje udjela stanovništva u dobi od 65 ili više godina između 2007. i 2017.
(postotni bodovi)
Izvor: Eurostat (demo_pjanind)

Medijan dobi najviši je u Njemačkoj i Italiji

Medijan dobi stanovništva EU-28 1. siječnja 2017. iznosio je 42,8 godina (vidjeti grafikon 2.). To znači da je polovina stanovništva u EU-28 bila starija od 42,8 godina, dok je druga polovina bila mlađa. U državama članicama EU-a zabilježen je medijan dobi u rasponu od 36,9 godina u Irskoj do 45,9 godina u Njemačkoj i Italiji, što potvrđuje relativno mladu, odnosno relativno staru strukturu stanovništva zabilježenu u tim državama članicama. Medijan dobi zabilježen u Islandu (36,3 godine), Albaniji (35,6 godina) i Turskoj (31,4 godine) 2017. bio je niži nego u bilo kojoj državi članici EU-a. U Albaniji je zabilježeno najveće povećanje medijana dobi u posljednjih 10 godina – porastao je za 23,2 % (to jest za 6,7 godina, s 28,9 godina u 2007. na 35,6 godina u 2017.).

Grafikon 2.: Medijan dobi stanovništva, 2007. – 2017.
(godine)
Izvor: Eurostat (demo_pjanind)

U razdoblju od 2002. do 2017. medijan dobi u EU-28 porastao je za 4,2 godine (prosječno 0,3 godine godišnje), sa 38,6 godina na 42,8 godina (vidjeti grafikon 3.). U razdoblju od 2007. do 2017. medijan dobi porastao je u svim državama članicama EU-a, a povećanje za 4,0 godine ili više zabilježeno je u Rumunjskoj, Portugalu, Grčkoj, Španjolskoj i Litvi (vidjeti grafikon 2.).

Grafikon 3.: Medijan dobi stanovništva, EU-28, 2002. – 2017.
(godine)
Izvor: Eurostat (demo_pjanind)

Malo više od tri radno sposobne osobe na svaku osobu u dobi od 65 ili više godina

Za proučavanje razine potpore koju radno sposobno stanovništvo osigurava mlađim i/ili starijim osobama mogu se upotrijebiti stope dobne ovisnosti. Te se stope izražavaju kao relativna veličina mlađeg i/ili starijeg stanovništva u odnosu na radno sposobno stanovništvo. Stopa ovisnosti starijih osoba u EU-28 1. siječnja 2017. iznosila je 29,9 % (vidjeti tablicu 2.) – tako su na svaku osobu u dobi od 65 ili više godina bile malo više od tri radno sposobne osobe. Stopa ovisnosti starijih osoba u državama članicama EU-a kretala se u rasponu od najnižih zabilježenih razina od 20,5 % u Luksemburgu i 20,7 % u Irskoj do najviših zabilježenih razina od 34,8 % u Italiji, 33,6 % u Grčkoj i 33,2 % u Finskoj, gdje su stoga bile približno tri radno sposobne osobe na svaku osobu u dobi od 65 ili više godina.

Tablica 2.: Pokazatelji dobne strukture stanovništva, 1. siječnja 2017.
(%)
Izvor: Eurostat (demo_pjanind)

Kombinacijom stopa dobne ovisnosti mladih i starijih osoba dobiva se ukupna stopa dobne ovisnosti (izračunana kao stopa ovisnih osoba, mladih i starijih, u odnosu na broj stanovnika koji se smatraju radno sposobnima, to jest koji imaju od 15 godina do 64 godine), a ona je u 2017. u EU-28 iznosila 53,9 %, što znači da su na svaku ovisnu osobu dolazile približno dvije radno sposobne osobe. U 2016. najniža je ukupna stopa dobne ovisnosti među državama članicama EU-a zabilježena u Slovačkoj (43,8 %), a najviša u Francuskoj (60,0 %).

Kad je riječ o stopi ovisnosti starijih osoba i ukupnoj stopi dobne ovisnosti, općenito se u EU-28 može uočiti trend rasta. Stopa dobne ovisnosti starijih osoba u proteklih deset godina povećala se za 4,7 postotnih bodova (to jest za 18,7 % stare vrijednosti) – s 25,2 % u 2007. na 29,9 % u 2017. –, dok se ukupna stopa dobne ovisnosti u istom razdoblju povećala za 5 postotnih bodova (to jest za 10,2 % stare vrijednosti) – s 48,9 % u 2007. na 53,9 % u 2017.

Prošli i budući trendovi starenja stanovništva u EU-u

Starenje stanovništva dugoročan je trend koji je započeo u Europi prije nekoliko desetljeća. Taj je trend vidljiv u promjenama dobne strukture stanovništva i odražava se u rastućem udjelu starijih osoba zajedno s padom udjela radno sposobnih osoba u ukupnom stanovništvu.

Piramide stanovništva (vidjeti grafikone 4. i 5.) prikazuju raspodjelu stanovništva prema spolu i prema dobnim skupinama u rasponu od pet godina. Svaka traka piramide odgovara udjelu određenog spola i dobne skupine u ukupnom stanovništvu (muškarci i žene zajedno). Piramida stanovništva u EU-28 na dan 1. siječnja 2017. sužena je na dnu i sve je sličnija rombu zbog dobnih skupina iz naraštaja „baby booma”, koje su posljedica visoke stope plodnosti u nekoliko europskih zemalja sredinom šezdesetih godina 20. stoljeća. Osobe iz naraštaja „baby booma” i dalje čine velik dio radno sposobnog stanovništva. Osobe iz prve od tih velikih dobnih skupina, koje su rođene tijekom razdoblja od 20 do 30 godina, sada navršavaju dob za umirovljenje, što se može vidjeti iz usporedbe s piramidom stanovništva iz 2002. Proširenje piramide stanovništva koje obuhvaća naraštaj „baby booma” pomiče se prema vrhu piramide, pri čemu se donji dio s radno sposobnim stanovništvom i baza piramide sužavaju, što se može vidjeti na grafikonu 4.

Grafikon 4.: Piramide stanovništva, EU-28, 2002. i 2017.
(% ukupnog stanovništva)
Izvor: Eurostat (demo_pjangroup)

Udio stanovništva u dobi od 65 ili više godina raste u svim državama članicama EU-a, zemljama EFTA-e i zemljama kandidatkinjama. Taj se porast u proteklih deset godina kreće u rasponu od 4,9 postotnih bodova u Malti i 4,4 postotna boda u Finskoj do 1,4 postotna boda u Belgiji i Njemačkoj te 0,1 postotni bod u Luksemburgu. U proteklih deset godina (2007. – 2017.) zabilježen je porast za 2,4 postotna boda na razini svih 28 država članica EU-a (vidjeti grafikon 1.). S druge strane, udio stanovništva u dobi do 15 godina u stanovništvu u EU-28 smanjio se za 0,3 postotna boda.

Rast relativnog udjela starijih osoba može se objasniti sve duljim životnim vijekom. To je obrazac koji se zbog porasta očekivanog životnog vijeka može uočiti već nekoliko desetljeća (vidjeti statističke podatke o smrtnosti i očekivanom životnom vijeku) – takvo kretanje često se naziva „starenje na vrhu” piramide stanovništva.

S druge strane, neprekidno niske razine plodnosti tijekom mnogih godina pridonijele su starenju stanovništva jer je manji broj rođenih doveo do smanjenja udjela mladih osoba u ukupnom stanovništvu (vidjeti statističke podatke o plodnosti). Taj je proces poznat pod nazivom „starenje na dnu” piramide stanovništva te je vidljiv iz sužavanja baze piramide stanovništva u EU-28 do kojeg je došlo od 2002. do 2017.

Kako bi se pokušali sagledati budući trendovi starenja stanovništva, izrađen je Eurostatov najnoviji skup projekcija stanovništva (EUROPOP2015), koji obuhvaća razdoblje od 2015. do 2080. U projekciji EUROPOP2015 predviđa se da će stanovništvo u EU-28 oko 2050. dosegnuti vrhunac od 528,6 milijuna stanovnika, nakon čega će se postupno smanjivati te će 2080. iznositi 518,8 milijuna stanovnika.

Ako se usporede dobne piramide za 2017. i 2080. (vidjeti grafikon 5.), jasno je da se predviđa da će stanovništvo u EU-28 i dalje stariti. U narednim desetljećima povećat će se broj starijih osoba zbog velikog broja osoba iz naraštaja „baby booma”. Međutim, piramida će do 2080. sve više poprimati oblik kvadrata te će se znatno suziti u sredini (dob od približno 45 godina – 54 godine).

Grafikon 5.: Piramide stanovništva, EU-28, 2017. i 2080.
(% ukupnog stanovništva)
Izvor: Eurostat (demo_pjangroup) i (proj_15npms)

Još jedan aspekt starenja stanovništva jest progresivno starenje samog starijeg stanovništva, s obzirom na to da relativna važnost vrlo starog stanovništva raste brže od bilo kojeg drugog dobnog segmenta stanovništva EU-a. Predviđa se da će se udio osoba u dobi od 80 ili više godina u EU-28 više nego udvostručiti u razdoblju od 2017. do 2080., s 5,5 % na 12,7 % (vidjeti grafikon 6.).

Grafikon 6.: Struktura stanovništva po glavnim dobnim skupinama, EU-28, 2017. – 2080.
(% ukupnog stanovništva)
Izvor: Eurostat (demo_pjangroup) i (proj_15ndbims)

Očekuje se da će u razdoblju od 2017. do 2080. udio radno sposobnog stanovništva stalno opadati sve do 2050., kad se očekuje djelomična stabilizacija, dok će starije osobe vjerojatno činiti sve veći udio ukupnog stanovništva: osobe u dobi od 65 ili više godina ju 2080. činit će 29,1 % stanovništva u EU-28, u odnosu na 19,4 % u 2017. Kao posljedica kretanja stanovništva između dobnih skupina predviđa se da će se stopa ovisnosti starijih osoba u EU-28 do 2080. gotovo udvostručiti, s 29,9 % u 2017. na 52,3 % u 2080. (vidjeti grafikon 7.). Predviđa se da će ukupna stopa dobne ovisnosti porasti s 53,9 % u 2017. na 79,7 % u 2080.

Grafikon 7.: Predviđena stopa ovisnosti starijih osoba, EU-28, 2017. – 2080.
(%)
Izvor: Eurostat (demo_pjanind) i (proj_15ndbims)

Izvorni podaci za tablice i grafikone

Population structure and ageing: tables and figures

Izvori podataka

Eurostat prikuplja podatke od država članica EU-a i drugih zemalja koje sudjeluju u postupku prikupljanja demografskih podataka u vezi sa stanovništvom od 1. siječnja svake godine. Preporučena je definicija „stanovništvo s uobičajenim boravištem”, koja predstavlja broj stanovnika određenog područja na dan 1. siječnja predmetne godine (ili u nekim slučajevima, na dan 31. prosinca prethodne godine). U skladu s međunarodnim preporukama Ujedinjenih naroda, definicija „uobičajenog boravišta” temelji se na referentnom razdoblju od 12 mjeseci, to jest osobe obuhvaćene u prikupljanju podataka trebale su živjeti u mjestu uobičajenog boravišta u neprekinutom razdoblju od najmanje 12 mjeseci prije referentnog datuma ili doći u svoje mjesto uobičajenog boravišta tijekom razdoblja od 12 mjeseci prije referentnog datuma s namjerom da tamo ostanu najmanje godinu dana. Međutim, zemlje mogu Eurostat izvijestiti o podacima o stanovništvu na temelju podataka iz najnovijeg popisa stanovništva, prilagođenih prema sastavnim dijelovima promjene stanovništva do kojih je došlo od posljednjeg popisa stanovništva, ili o podacima o stanovništvu koji se temelje na stanovništvu sa zakonitim boravištem / registriranom stanovništvu.

Popis stanovništva i kućanstava proveden je 2011. u svim državama članicama EU-a, zemljama EFTA-e i zemljama kandidatkinjama za pristupanje EU-u. Uobičajena je praksa da zemlje revidiraju svoje godišnje procjene stanovništva nakon što rezultati popisa stanovništva i kućanstava postanu dostupni. Procjene u pogledu stanovništva na temelju rezultata popisa stanovništva mogu dovesti do prekida u nizu podataka za veličinu i strukturu stanovništva.

Eurostat pruža informacije za širok niz demografskih podataka. Podaci o stanovništvu obuhvaćaju raščlambe prema nekoliko čimbenika, kao što su dob, spol, bračni status i stečeno obrazovanje.

Eurostat svake tri godine izrađuje projekcije stanovništva na nacionalnoj razini. Te su projekcije uvjetni scenariji kojima se nastoje pružiti informacije o vjerojatnoj budućoj veličini i dobnoj strukturi stanovništva na temelju pretpostavki budućih trendova u pogledu plodnosti, očekivanog životnog vijeka i migracija. Posljednja izrađena projekcija bila je EUROPOP2015.

Kontekst

Europska komisija upotrebljava Eurostatove projekcije stanovništva kako bi analizirala očekivani utjecaj starenja stanovništva na javnu potrošnju. Povećani socijalni rashodi povezani sa starenjem stanovništva, u obliku mirovina, zdravstvene skrbi te institucijske ili privatne (zdravstvene) skrbi, vjerojatno će dovesti do većeg opterećenja za radno sposobno stanovništvo.

Za brojne važne politike, osobito u području socijalne i gospodarske politike, upotrebljavaju se demografski podaci za planiranje aktivnosti te praćenje i ocjenjivanje programa – primjerice, starenje stanovništva i njegovi vjerojatni učinci na održivost javnih financija i pružanje socijalne skrbi, ili gospodarski i socijalni učinak demografskih promjena.