Archive:Struktura i starenje stanovništva

Podatci dobiveni u lipnju 2017. Najnoviji podatci: Dodatni podatci Eurostata, Glavne tablice i baza podataka. Planirano ažuriranje članka: listopad 2018. Engleska inačica članka sadržava novije podatke.

Tablica 1.: Dobna struktura stanovništva prema glavnim dobnim skupinama, 2006. i 2016.
(% ukupnog stanovništva)
Izvor: Eurostat (demo_pjanind)

Grafikon 1.: Povećanje udjela stanovništva u dobi od 65 godina ili više između 2006. i 2016.
(postotni bodovi)
Izvor: Eurostat (demo_pjanind)

Grafikon 2.: Medijan dobi stanovništva, 2006. – 2016.
(godine)
Izvor: Eurostat (demo_pjanind)

Grafikon 3.: Medijan dobi stanovništva, EU-28, 2001. – 2016.
(godine)
Izvor: Eurostat (demo_pjanind)

Tablica 2.: Pokazatelji dobne strukture stanovništva, 1. siječnja 2016.
(%)
Izvor: Eurostat (demo_pjanind)

Grafikon 4.: Piramide stanovništva, EU-28, 2001. i 2016.
(% ukupnog stanovništva)
Izvor: Eurostat (demo_pjangroup)

Grafikon 5.: Piramide stanovništva, EU-28, 2016. i 2080.
(% ukupnog stanovništva)
Izvor: Eurostat (demo_pjangroup) i (proj_13npms)

Grafikon 6.: Struktura stanovništva po glavnim dobnim skupinama, EU-28, 2016. – 2080.
(% ukupnog stanovništva)
Izvor: Eurostat (demo_pjangroup) i (proj_13npms)

Grafikon 7.: Predviđena stopa ovisnosti starijih osoba, EU-28, 2016. – 2080.
(%)
Izvor: Eurostat (demo_pjanind) i (proj_13ndbims)

U ovom se članku razmatra utjecaj demografskog starenja u Europskoj uniji (EU), što će vjerojatno biti od velikog značaja u narednim desetljećima. Nepromjenjivo niske stope nataliteta i dulji očekivani životni vijek mijenjaju oblik dobne piramide u EU-28; vjerojatno najvažnija promjena bit će znatan pomak prema mnogo starijoj strukturi stanovništva, što je već vidljivo u nekoliko država članica EU-a.

Kao rezultat toga smanjuje se udio radno sposobnih osoba u EU-28, dok se relativan broj umirovljenika povećava. Udio starijih osoba u ukupnom stanovništvu znatno će porasti u narednim desetljećima jer će veći udio poslijeratne generacije „baby booma” ostvariti uvjete za mirovinu. To će pak dovesti do povećane obveze za radno sposobno stanovništvo da zajamči sredstva za socijalne izdatke starijeg stanovništva za niz povezanih usluga.

Glavni statistički nalazi

Struktura stanovništva

Ukupan broj stanovnika u EU-28 na dan 1. siječnja 2016. procijenjen je na 510,3 milijuna. Mlade osobe (od 0 do 14 godina) činile su 15,6 % stanovništva u EU-28 (vidjeti tablicu 1.), dok su osobe za koje se smatra da su radno sposobne (od 15 godina do 64 godine) činile 65,3 % stanovništva. Starije osobe (u dobi od 65 godina ili više) činile su 19,2 % stanovništva (povećanje od 0,3 % u odnosu na prethodnu godinu te od 2,4 % u odnosu na deset godina prije).

U državama članicama EU-a najveći udio mladih osoba u ukupnom stanovništvu u 2016. zabilježen je u Irskoj (21,9 %), dok je najniži udio zabilježen u Njemačkoj (13,2 %). Kad je riječ o udjelu osoba u dobi od 65 godina ili više u ukupnom stanovništvu, Italija (22,0 %), Grčka (21,3 %) i Njemačka (21,1 %) imale su najveći udio, dok je Irska imala najniži udio (13,2 %).

Struktura stanovništva u EFTA-i i zemljama kandidatkinjama bila je slična strukturi zabilježenoj na razini EU-a, a glavni su izuzetci bili Turska i Island (u kojima je struktura stanovništva bila slična strukturi u Irskoj). U tim dvjema zemljama udio najmlađe dobne skupine bio je visok (24,0 %, odnosno 20,0 %), a osobe u dobi od 65 godina ili više činile su relativno mali udio ukupnog stanovništva (8,2 %, odnosno 13,9 %). I u Albaniji i bivšoj jugoslavenskoj republici Makedoniji udio osoba u dobi od 65 godina ili više bio je relativno nizak (12,9 %, odnosno 13,0 %). Ipak, trend starenja stanovništva vidljiv je i u tim zemljama.

Medijan dobi stanovništva EU-28 1. siječnja 2016. iznosio je 42,6 godina (vidjeti grafikon 2.). To znači da je polovina stanovništva u EU-28 bila starija od 42,6 godina, dok je druga polovina bila mlađa. U državama članicama EU-a zabilježen je medijan dobi u rasponu od 36,6 godina u Irskoj do 45,8 godina u Njemačkoj, što potvrđuje relativno mladu, odnosno relativno staru strukturu stanovništva zabilježenu u tim dvjema državama članicama. Medijan dobi zabilježen u Turskoj (31,1 godina) i na Islandu (36,1 godina) 2016. bio je niži nego u bilo kojoj državi članici EU-a. Albanija je isto tako imala nizak medijan dobi (36,7 godina), a u njoj je u posljednjih deset godina zabilježen najveći porast medijana dobi – porastao je za 27,9 % (ili za osam godina, sa 28,7 godina u 2006. na 36,7 u 2016.).

U razdoblju od 2001. do 2016. medijan dobi u EU-28 porastao je za 4,3 godine (prosječno 0,3 godine godišnje), sa 38,3 godine na 42,6 godina (vidjeti grafikon 3.). U razdoblju od 2006. do 2016. medijan dobi porastao je u svim državama članicama EU-a, a povećanje od 4,0 godine ili više zabilježeno je u Portugalu, Grčkoj, Litvi, Rumunjskoj i Španjolskoj (vidjeti grafikon 2.).

Za proučavanje razine potpore koju radno sposobno stanovništvo osigurava mlađim i/ili starijim osobama mogu se upotrijebiti stope dobne ovisnosti. Te se stope izražavaju kao relativna veličina mlađeg i/ili starijeg stanovništva u odnosu na radno sposobno stanovništvo. Stopa ovisnosti starijih osoba u EU-28 1. siječnja 2016. iznosila je 29,3 % (vidjeti tablicu 2.) – tako su na svaku osobu u dobi od 65 godina ili više bile gotovo četiri radno sposobne osobe. Stopa ovisnosti starijih osoba u državama članicama EU-a kretala se u rasponu od najnižih zabilježenih razina od 20,4 % u Irskoj, 20,5 % u Luksemburgu i 20,6 % u Slovačkoj do najviših zabilježenih razina od 34,3 % u Italiji, 33,1 % u Grčkoj, 32,4 % u Finskoj i 32,0 % u Njemačkoj, gdje su stoga bile približno tri radno sposobne osobe na svaku osobu u dobi od 65 godina ili više.

Kombinacijom stopa dobne ovisnosti mladih i starijih osoba dobiva se ukupna stopa dobne ovisnosti (izračunana kao stopa ovisnih osoba, mladih i starijih, u odnosu na broj stanovnika koji se smatraju radno sposobnima, drugim riječima od 15 do 64 godine), a koja je u 2016. u EU-28 iznosila 53,2 %, što pokazuje da su na svaku ovisnu osobu dolazile približno dvije radno sposobne osobe. U 2016. najniža je ukupna stopa dobne ovisnosti među državama članicama EU-a zabilježena u Slovačkoj (42,4 %), a najviša u Francuskoj (59,4 %).

Kad je riječ o stopi ovisnosti starijih osoba i ukupnoj stopi dobne ovisnosti, općenito se u EU-28 može uočiti trend rasta. Primjerice, stopa ovisnosti starijih osoba porasla je za 4,3 postotna boda (ili za 17,2 % svoje prijašnje vrijednosti) tijekom prethodnog desetljeća (sa 25 % u 2006. na 29,3 % u 2016.).

Piramide stanovništva (vidjeti grafikone 4. i 5.) prikazuju raspodjelu stanovništva prema spolu i prema dobnim skupinama u rasponu od pet godina. Svaka traka piramide odgovara udjelu određenog spola i dobne skupine u ukupnom stanovništvu (muškarci i žene zajedno). Piramida stanovništva u EU-28 na dan 1. siječnja 2016. sužena je na dnu i sve je sličnija rombu zahvaljujući dobnim skupinama generacije „baby booma” koje su posljedica visoke stope plodnosti u nekoliko europskih zemalja sredinom 1960.-ih. Ti pripadnici generacije „baby booma” i dalje čine velik dio radno sposobnog stanovništva. Prva od tih velikih dobnih skupina rođena tijekom razdoblja u rasponu 20 – 30 godina sada doseže dobnu granicu za umirovljenje, kao što prikazuje usporedba s piramidom stanovništva iz 2001. Ova isturenost generacije „baby booma” pomiče se prema vrhu piramide stanovništva, pri čemu se donji dio s radno sposobnim stanovništvom i baza piramide sužavaju, kao što se može vidjeti na grafikonu 4.

Prošli i budući trendovi starenja stanovništva u EU-u

Starenje stanovništva dugoročan je trend koji je započeo u Europi prije nekoliko desetljeća. Taj je trend vidljiv u promjenama dobne strukture stanovništva i odražava se u rastućem udjelu starijih osoba zajedno s padom udjela radno sposobnih osoba u ukupnom stanovništvu.

Udio stanovništva u dobi od 65 godina i više raste u svim državama članicama EU-a, zemljama EFTA-e i zemljama kandidatkinjama. Porast se u posljednjem desetljeću kreće u rasponu od 5,2 postotna boda na Malti i 4,5 postotnih bodova u Finskoj do 1,0 postotnog boda ili manje u Belgiji i Luksemburgu. U posljednjem je desetljeću (2006. – 2016.) zabilježen porast od 2,4 postotna boda za svih 28 zemalja EU-a (vidjeti grafikon 1.). S druge strane, udio stanovništva u dobi do 15 godina u stanovništvu u EU-28 smanjen je za 0,4 postotna boda.

Rast relativnog udjela starijih osoba može se objasniti sve duljim životnim vijekom. To je obrazac koji se zbog porasta očekivanog životnog vijeka može uočiti već nekoliko desetljeća statistički podatci o smrtnosti i očekivanom životnom vijeku); ovaj se razvoj često naziva „starenje na vrhu” piramide stanovništva.

S druge strane, neprekidno niske razine plodnosti tijekom mnogih godina pridonijele su starenju stanovništva jer je manji broj rođenih doveo do smanjenja udjela mladih osoba u ukupnom stanovništvu (vidjeti statistički podatci o plodnosti). Taj je proces poznat pod nazivom „starenje na dnu” piramide stanovništva te se može vidjeti u sužavanju temelja piramide stanovništva u EU-28 u razdoblju između 2001. i 2016.

Kako bi se pokušali sagledati budući trendovi starenja stanovništva, izrađen je Eurostatov najnoviji skup projekcija stanovništva (EUROPOP2015) koji obuhvaća razdoblje od 2015. do 2080. U projekciji EUROPOP2015 predviđa se da će stanovništvo u EU-28 oko 2050. dosegnuti vrhunac od 528,6 milijuna stanovnika, nakon čega će se postupno smanjivati te će do 2080. iznositi 518,8 milijuna stanovnika.

Usporedba dobnih piramida za 2015. i 2080. (vidjeti grafikon 5.) pokazuje kako se predviđa da će stanovništvo u EU-28 i dalje stariti. U narednim desetljećima zbog velikog broja pripadnika generacije „baby booma” povećat će se broj starijih osoba. Međutim, piramida će do 2080. sve više poprimati oblik kocke te će se znatno sužavati prema sredini (dob od približno 45 – 54 godine).

Još jedan aspekt starenja stanovništva jest progresivno starenje samog starijeg stanovništva, s obzirom na to da relativna važnost vrlo starog stanovništva raste brže od bilo kojeg drugog dobnog segmenta stanovništva EU-a. Predviđa se da će se udio osoba u dobi od 80 godina ili više u EU-28 više nego udvostručiti u razdoblju od 2016. do 2080., sa 5,4 % na 12,7 % (vidjeti grafikon 6.).

Očekuje se da će u razdoblju od 2016. do 2080. udio radno sposobnog stanovništva stalno opadati sve do 2050. prije nego što dođe do djelomične stabilizacije, dok će starije osobe vjerojatno činiti sve veći udio ukupnog stanovništva: osobe u dobi od 65 godina ili više činit će 29,1 % stanovništva u EU-28 do 2080., u odnosu na 19,2 % u 2016. Kao posljedica kretanja stanovništva između dobnih skupina predviđa se da će se stopa ovisnosti starijih osoba u EU-28 gotovo udvostručiti sa 29,3 % u 2016. na 52,3 % do 2080. (vidjeti grafikon 7.). Predviđa se da će ukupna stopa dobne ovisnosti porasti sa 53,2 % u 2016. na 79,7 % do 2080.

Izvori i dostupnost podataka

Eurostat prikuplja podatke od država članica EU-a i drugih zemalja koje sudjeluju u postupku prikupljanja demografskih podataka u vezi sa stanovništvom od 1. siječnja svake godine. Preporučena je definicija „stanovništvo s uobičajenim boravištem”, koja predstavlja broj stanovnika određenog područja na dan 1. siječnja predmetne godine (ili u nekim slučajevima, na dan 31. prosinca prethodne godine). U skladu s međunarodnim preporukama Ujedinjenih naroda, definicija „uobičajenog boravišta” temelji se na referentnom razdoblju od 12 mjeseci, drugim riječima, osobe obuhvaćene u prikupljanju podataka trebale su živjeti u mjestu uobičajenog boravišta u neprekinutom razdoblju od najmanje 12 mjeseci prije referentnog datuma ili doći u svoje mjesto uobičajenog boravišta tijekom razdoblja od 12 mjeseci prije referentnog datuma s namjerom da tamo ostanu najmanje godinu dana. Međutim, zemlje mogu Eurostat izvijestiti o podatcima o stanovništvu na temelju podataka iz njihova najnovijeg popisa stanovništva, prilagođenih prema sastavnim dijelovima promjene stanovništva do kojih je došlo od posljednjeg popisa stanovništva, ili o podatcima o stanovništvu koji se temelje na stanovništvu sa zakonitim boravištem / registriranom stanovništvu.

Popis stanovništva i kućanstava proveden je 2011. u svim državama članicama EU-a, zemljama EFTA-e i zemljama kandidatkinjama za pristupanje EU-u. Uobičajena je praksa da zemlje revidiraju svoje godišnje procjene stanovništva nakon što rezultati popisa stanovništva i kućanstava postanu dostupni. Procjene u pogledu stanovništva na temelju rezultata popisa stanovništva mogu dovesti do prekida u nizu za veličinu i strukturu stanovništva.

Eurostat pruža informacije za širok niz demografskih podataka. Podatci o stanovništvu obuhvaćaju raščlambe prema nekoliko čimbenika, kao što su dob, spol, bračni status i stečeno obrazovanje.

Eurostat svake tri godine izrađuje projekcije stanovništva na nacionalnoj razini. Te su projekcije uvjetni scenariji kojima se nastoje pružiti informacije o vjerojatnoj budućoj veličini i dobnoj strukturi stanovništva na temelju pretpostavki budućih trendova u pogledu plodnosti, očekivanog životnog vijeka i migracija; zadnja izrađena projekcija bila je EUROPOP2015.

Kontekst

Europska komisija primjenjuje Eurostatove projekcije stanovništva kako bi analizirala vjerojatan utjecaj koji će starenje stanovništva imati na javnu potrošnju. Povećani socijalni rashodi povezani sa starenjem stanovništva, u obliku mirovina, zdravstvene skrbi te institucionalne ili privatne (zdravstvene) skrbi, vjerojatno će dovesti do većeg opterećenja radno sposobnog stanovništva.

Brojne važne politike, osobito u društvenim i gospodarskim područjima, upotrebljavaju demografske podatke za planiranje aktivnosti, praćenje i ocjenjivanje programa – primjerice, starenje stanovništva i njegovi vjerojatni učinci na održivost javnih financija i pružanje socijalne skrbi, ili gospodarski i socijalni učinak demografskih promjena.

Vidjeti također

Fertility statistics (na engleskom)
Mortality and life expectancy statistics (na engleskom)
Population and population change statistics (na engleskom)
Population statistics at regional level (na engleskom)

Dodatni podaci Eurostata

EUROPOP2015 — Population projections at national level (proj_15n)

Posebni odjeljak

Population (Demography, Migration and Projections) (na engleskom)

Metodologija / Metapodaci

Population projections (ESMS metadata file — proj_esms) (na engleskom)
Fertility (ESMS metadata file — demo_fer_esms) (na engleskom)
Mortality (ESMS metadata file — demo_mor_esms) (na engleskom)
Marriages and divorces (ESMS metadata file — demo_nup_esms) (na engleskom)
Population (ESMS metadata file — demo_pop_esms) (na engleskom)

Izvorni podaci za tablice i grafikone (MS Excel)

Population structure and ageing: tables and figures (na engleskom)

Ostale informacije

The 2012 Ageing Report: Underlying Assumptions and Projection Methodologies (na engleskom)