Archive:Međunarodna trgovina robom

Podaci dobiveni u listopadu 2018. (dio „Tri najveća globalna sudionika u međunarodnoj trgovini: EU, Kina i SAD”) i ožujku 2019. (ostatak članka).

Planirano ažuriranje članka: lipanj 2020.

Engleska inačica članka sadržava novije podatke.

Highlights

EU, Sjedinjene Američke Države i Kina 2017. činile su 45 % svjetske trgovine robom.

Glavni partner EU-a 2018., kad je riječ o izvozu, bile su Sjedinjene Američke Države, a kad je riječ o uvozu, Kina.

Strojevi i prijevozna oprema 2018. činili su više od 41 % izvoza EU-a i 31 % uvoza EU-a.

Kretanje međunarodne trgovine robom, EU-28, 2008. – 2018.

U ovom se članku razmatra razvoj međunarodne trgovine robom Europske unije (EU). Razmatraju se EU-ov udio u svjetskim tržištima uvoza i izvoza, trgovina unutar EU-a (trgovina među državama članicama EU-a), glavni trgovinski partneri EU-a i kategorije proizvoda kojima EU najviše trguje.

Trgovina robom skupine zemalja EU-28 čini približno 15 % svjetske trgovine robom. Vrijednost međunarodne trgovine robom znatno je veća od vrijednosti međunarodne trgovine uslugama (približno tri puta), što je posljedica prirode nekih usluga zbog koje je otežano njihovo pružanje preko granica.

Ovaj je članak dio internetske publikacije u kojoj se pružaju najnoviji statistički podaci o međunarodnoj trgovini robom, a obuhvaća informacije o glavnim partnerima EU-a, glavnim proizvodima kojima se trguje, posebnim obilježjima trgovine te informacije o kontekstu.

Full article

Tri najveća globalna sudionika u međunarodnoj trgovini: EU, Kina i SAD

Skupina država EU-28, Kina i Sjedinjene Države najveća su tri globalna igrača u međunarodnoj trgovini (vidjeti grafikon 1.) od 2004. kada je Kina pretekla Japan. Tijekom 2017. skupina država EU-28, Kina i Sjedinjene Američke Države zabilježile su gotovo jednaku ukupnu razinu trgovine robom (izvoz i uvoz): najviše je trgovine ostvario EU-28, u iznosu od 3 738 milijardi EUR (napominjemo da ta brojka ne uključuje trgovinu unutar EU-a), što je bilo 103 milijarde EUR više od Kine i 239 milijardi EUR iznad razine zabilježene u Sjedinjenim Američkim Državama; Japan je zabilježio četvrti po redu udio trgovine robom, 1 212 milijardu EUR.

Grafikon 1.: Glavni sudionici u međunarodnoj trgovini robom, 2017.
(u milijardama EUR)
Izvor: Eurostat (ext_lt_introle) i (ext_lt_intercc)

U Rusiji, Brazilu i Kini (vidjeti grafikon 2.) odnos između izvoza i uvoza bio je 2017. posebno visok u korist izvoza, a u apsolutnim okvirima Kina i Rusija imale su najveći godišnji trgovinski suficit od 2006. U 2017. Sjedinjene Američke Države zabilježile su najveći deficit (vidjeti grafikon 3.), što je nastavak obrasca vidljivog iz dostupnih podataka za proteklo desetljeće.

Grafikon 2.: Omjer međunarodne trgovine robom, 2010. i 2017., (%)
Izvor: Eurostat (ext_lt_introle) i (ext_lt_intercc)

Grafikon 3.: Trgovinska bilanca za međunarodnu trgovinu robom, 2010. i 2017., (u milijardama EUR)
Izvor: Eurostat (ext_lt_introle) i (ext_lt_intercc)

Ako se promatra protok izvoza i uvoza, skupina država EU-28 imala je u 2017. drugi najveći udio globalnog izvoza i uvoza robe (vidjeti grafikone 4. i 5.): izvoz robe EU-28 iznosio je 15,8 % ukupnog svjetskog izvoza i 2014. prvi ga je put od osnivanja EU-a pretekao izvoz iz Kine (16,1 % 2014., a 2017. povećao se na 16,9 %), ali i dalje je veći od izvoza Sjedinjenih Američkih Država (11,5 %). Sjedinjene Američke Države imale su veći udio svjetskog uvoza (17,3 %) i od EU-28 (15,1 %) i od Kine (13,3 %).

Grafikon 4.: Udjeli u svjetskom izvozu robe, 2017.
(udio u svjetskom izvozu, u postotku)
Izvor: Eurostat (ext_lt_introle)

Grafikon 5.: Udjeli u svjetskom uvozu robe, 2017.
(udio u svjetskom uvozu, u postotku)
Izvor: Eurostat (ext_lt_introle)

Mali deficit za trgovinu izvan EU-a 2018. nakon pet godina suficita

Vrijednost međunarodne trgovine robom skupine država EU-28 s ostatkom svijeta (zbroj izvoza i uvoza izvan EU-a) iznosila je 2018. 3 936 milijardi EUR (vidjeti grafikon 6.). Uvoz i izvoz bili su veći u odnosu na 2017., a rast uvoza (123 milijarde EUR) bio je nešto manji od rasta izvoza (77 milijardi EUR). Zbog toga se mali suficit skupine država EU-28 od 22 milijarde EUR u 2017. pretvorio u mali deficit od 25 milijardi EUR u 2018.

Nakon naglog pada izvoza i uvoza 2009. izvoz država EU-28 povećao se za 58,7 % u razdoblju od četiri godine i 2013. dosegnuo je rekordnu razinu od 1 736 milijardi EUR. Od 2013. do 2016. izvoz je i dalje bio relativno stabilan, ali 2017. povećao se za 7,7 % u odnosu na 2016., a sljedeće godine povećao se za 4,1 %. Uvoz je pratio otprilike isti obrazac kao izvoz; povećao se za 8,7 % u razdoblju od 2016. do 2017. i za 6,6 % od 2017. do 2018. Posljedica toga bila je ta da je EU-28 po prvi put od 2013. zabilježio mali trgovinski deficit.

Grafikon 6.: Razvoj međunarodne trgovine robom, EU-28, 2008. – 2018.
(u milijardama EUR)
Izvor: Eurostat (ext_lt_intertrd)

Od svih država članica EU-a Njemačka je 2018. imala uvjerljivo najveći udio u trgovini izvan EU-28 pridonoseći s 28,0 % izvozu skupine država EU-28 u države koje nisu članice EU-a i čineći približno jednu petinu (18,6 %) uvoza skupine država EU-28 (vidjeti grafikon 7.). Sljedeća tri najveća izvoznika, Ujedinjena Kraljevina (11,0 %), Italija (10,5 %) i Francuska (10,4 %), zadržali su iste vrijednosti kao 2017. i bili su jedini među ostalim državama članicama EU-a u kojima je zabilježen dvoznamenkasti udio u izvozu iz EU-28. Nizozemska (14,9 %), Ujedinjena Kraljevina (14,2 %), Francuska (8,9 %) i Italija (8,7 %) slijedile su Njemačku kao najveći uvoznici robe iz država koje nisu članice EU-a 2018. Relativno visok udio Nizozemske može se barem dijelom objasniti znatnim količinama robe koja ulazi u EU preko Rotterdama, vodeće pomorske luke EU-a.

Grafikon 7.: Trgovina robom izvan EU-28, 2018.
(udio uvoza u / izvoza iz EU-28, u postotku)
Izvor: Eurostat (ext_lt_intratrd)

Njemačka je ostvarila najveći trgovinski suficit u prometu robe izvan EU-28 u vrijednosti od 360,9 milijardi EUR u 2018., a slijede je Italija (70,0 milijardi EUR) i Irska (67,5 milijardi EUR). Najveći trgovinski deficit u trgovini robom izvan EU-a imale su Nizozemska, 272,5 milijardi EUR, i Ujedinjena Kraljevina, 121,5 milijardi EUR (vidjeti tablicu B u excel datoteci u prilogu u nastavku).

Najveći udio u trgovini robom unutar EU-a zabilježili su Luksemburg i Slovačka

Vrijednost trgovine robom među državama članicama EU-a (trgovina unutar EU-a) iznosila je 2018. – u izvozu – 3 518 milijardi EUR. To je 80 % više od zabilježene razine izvoza iz skupine država EU-28 u države koje nisu članice EU-a, a koji je iznosio 1 956 milijardi EUR (trgovina izvan EU-a).

Trgovina unutar EU-28, također mjerena izvozom, povećala se od 2017. do 2018. za 5,0 % u cijeloj skupini država EU-28. Dvoznamenkasti rast izvoza u razdoblju od 2017. do 2018. zabilježen je u Malti (23,3 %), Grčkoj (13,9 %), Irskoj (12,3 %) i Sloveniji (10,8 %), a samo je u Luksemburgu (–1,9 %) zabilježen pad izvoza unutar EU-a. Dvoznamenkasti rast uvoza zabilježen je u Malti (20,8 %) i Irskoj (13,2 %), a nijedna država članica EU-a nije zabilježila pad uvoza.

Kao i u slučaju trgovine izvan EU-28, Njemačka je 2018. imala i najveći udio trgovine unutar EU-28 s udjelom od 22,2 % u izvozu robe iz EU-28 u druge države članice i malo više od jedne petine (20,9 %) uvoza u EU-28 iz drugih država članica (vidjeti grafikon 8.). Nizozemska (13,0 %) bila je jedina druga država članica koja je pridonijela više od jedne desetine izvoza unutar EU-a, što je ponovno posljedica učinka Rotterdama, a Francuska (11,5 %) je bila jedina druga država članica koja je pridonijela više od jedne desetine uvoza unutar EU-a.

Grafikon 8.: Trgovina robom unutar EU-28, 2018.
(udio uvoza u / izvoza iz EU-28, u postotku)
Izvor: Eurostat (ext_lt_intratrd)

Važnost unutarnjeg tržišta EU-a ističe činjenica da je trgovina robom unutar EU-a (izvoz i uvoz zajedno) u svim državama članicama bila veća od trgovine izvan EU-a (izvoz i uvoz zajedno) (vidjeti grafikon 9.). Udio ukupne trgovine robom, koju čine trgovinski tokovi robe unutar i izvan EU-a, znatno se razlikovao među državama članicama, što je u određenoj mjeri povezano s povijesnim vezama i zemljopisnim položajem. Najveće udjele u trgovini unutar EU-a (oko 80 % ukupne trgovine) zabilježile su Mađarska, Češka, Slovačka i Luksemburg, a udio je najmanji u Ujedinjenoj Kraljevini, 50,3 %.

Grafikon 9.: Trgovina robom unutar i izvan EU-28, 2018.
(uvoz plus izvoz, udio u ukupnoj trgovini, u postotku)
Izvor: Eurostat (ext_lt_intratrd)

Snažni rast trgovine robom s Kinom u razdoblju od 2008. do 2018.

U razdoblju od 2008. do 2018. postojale su znatne razlike u razvoju izvoza robe iz skupine država EU-28 prema glavnim trgovinskim partnerima. Među glavnim trgovinskim partnerima najveća stopa rasta zabilježena je u pogledu izvoza u Kinu koji se više nego utrostručio, dok se izvoz u Južnu Koreju više nego udvostručio (vidjeti grafikon 10.). Izvoz u Norvešku povećavao se sporije i 2018. bio je samo 23 % veći nego 2008., a izvoz skupine država EU-28 u Rusiju u predmetnom razdoblju smanjio se za 19 %.

Kad je riječ o uvozu, u razdoblju od 2008. do 2018. smanjila se vrijednost uvoza robe u EU-28 iz Norveške (–13 %), Japana (–8 %) i Rusije (–7 %); u slučaju Norveške i Rusije te promjene barem su djelomično posljedica promjene cijena nafte i plina. Najviše se povećao uvoz iz Turske (+64 %) , Kine (+58 %) i Indije (+55 %).

Grafikon 10.: Trgovina robom izvan EU-28 prema glavnim trgovinskim partnerima, EU-28, 2008. i 2018.
(u milijardama EUR)
Izvor: Eurostat (ext_lt_maineu)

Sjedinjene Američke Države i dalje su bile daleko najčešće odredište robe izvezene iz EU-28 u 2018. (vidjeti grafikon 11.). Njihov udio od 20,8 % bio je veći od udjela idućih dviju zemalja zajedno. Kina je bila po važnosti drugo odredišno tržište izvoza skupine država EU-28 u 2018. (10,7 % ukupnog izvoza skupine država EU-28), a slijedi je Švicarska (8,0 %). Kao i prethodnih godina, Rusija (4,4 %) i Turska (4,0 %) imale su gotovo jednak udio. Na sedam najvećih odredišnih tržišta za izvoz robe iz skupine država EU-28 – Sjedinjene Američke Države, Kina, Švicarska, Rusija, Turska, Japan i Norveška – izvozilo se više od polovine (53,9 %) ukupnog izvoza robe skupine država EU-28.

Grafikon 11.: Glavni trgovinski partneri za izvoz robe, EU-28, 2018.
(udio izvoza izvan EU-28, u postotku)
Izvor: Eurostat (ext_lt_maineu)

Sedam najvećih odredišnih tržišta za izvoz iz EU-28 istovremeno je i sedam najvećih dobavljača za uvoz robe u EU-28, iako je njihov redoslijed malo drukčiji (usporedite grafikone 11. i 12.). Tih sedam zemalja imalo je veći udio u uvozu robe u EU-28 nego u izvozu robe iz EU-28: tri petine (59,1 %) ukupnog uvoza robe u EU-28 potjecalo je iz tih sedam zemalja. Gotovo jedna petina (19,9 %) ukupnog uvoza u skupinu država EU-28 bila je 2018. podrijetlom iz Kine, koja je bila i najveći dobavljač robe uvezene u države EU-28. Udio Sjedinjenih Američkih Država u uvozu robe u EU-28 bio je 13,5 %, što je dvije trećine kineskoga. U vodećih sedam još su bili Rusija (8,5 %), Švicarska (5,5 %), Norveška (4,2 %), Turska (3,8 %) i Japan (3,6 %).

Grafikon 12.: Glavni trgovinski partneri za uvoz robe, EU-28, 2018.
(udio u uvozu izvan EU-28, u postotku)
Izvor: Eurostat (ext_lt_maineu)

Veliki trgovinski suficit za strojeve i vozila te kemikalije

U razdoblju od 2013. do 2018. vrijednost izvoza EU-28 izvan EU-a povećala se za većinu skupina proizvoda navedenih u grafikonu 13., osim izvoza energije koji se smanjio za 6,4 %. Najveća stopa rasta izvoza zabilježena je za kemikalije (30,2 %), a dvoznamenkaste stope rasta zabilježene su i za hranu i piće (16,6 %), ostale gotove proizvode (14,8 %), strojeve i vozila (14,0 %) te sirovine (11,9 %).

Sličan trend uočen je i u uvozu jer je u razdoblju od 2013. do 2018. zabilježen veliki ukupni pad uvoza energije (–17,3 %) iz zemalja izvan EU-a. Treba napomenuti da se dio gubitaka može pripisati promjenama cijena i/ili oscilacijama deviznog tečaja s obzirom na to da se cijene nafte na globalnim tržištima navode u američkim dolarima. S druge strane, uvoz strojeva i vozila iz zemalja izvan EU-a u razdoblju od 2013. do 2018. ukupno se povećao za 41,4 %, a relativno visoke stope rasta zabilježene su i za ostale gotove proizvode (29,6 %), kemikalije (20,4 %) te hranu i piće (20,4 %).

Trgovinski deficit skupine država EU-28 u trgovini robom izvan EU-a u iznosu od 24,6 milijardi EUR u 2018. potaknut je velikim trgovinskim deficitom u energetskom sektoru (299,1 milijarda EUR) zajedno s manjim deficitima koji se odnose na ostale gotove proizvode (55,7 milijardi EUR) i sirovine (30,8 milijardi EUR). Oni se nisu mogli kompenzirati trgovinskim suficitima zabilježenima u slučaju strojeva i vozila (189,5 milijardi EUR), kemikalija (152,2 milijarde EUR) te hrane i pića (9,1 milijarda EUR).

Grafikon 13.: Trgovina izvan EU-28 prema glavnim proizvodima, EU-28, 2013. i 2018.
(u milijardama EUR)
Izvor: Eurostat (ext_lt_intertrd)

Struktura izvoza robe skupine EU-28 nije se bitno promijenila u razdoblju od 2013. do 2018. (vidjeti grafikon 14.), osim što se za 2,5 postotnih bodova povećao udio kemikalija – s 15,7 % u 2013. na 18,2 % u 2018., a slično smanjenje zabilježeno je za druge proizvode

Grafikon 14.: Glavni izvoz prema proizvodima, EU-28, 2013. i 2018.
(udio izvoza izvan EU-28, u postotku)
Izvor: Eurostat (ext_lt_intratrd)

U strukturi uvoza skupine EU-28 u razdoblju od 2013. do 2018. došlo je do promjene u trima najvećim skupinama proizvoda. Najveća promjena zabilježena je u slučaju ostalih gotovih proizvoda, čiji je udio pao za 8,7 postotnih bodova s 29,6nbsp;% na 20,9 % (vidjeti grafikon 15.). S druge strane, u istom razdoblju udio strojeva i vozila povećao se za 5,4 postotna boda s 25,9 % na 31,3 %, a udio kemikalija povećao se za 2,4 postotna boda s 22,6 % na 25,0 %.

Grafikon 15.: Glavni uvoz prema proizvodima, EU-28, 2013. i 2018.
(udio uvoza izvan EU-28, u postotku)
Izvor: Eurostat (ext_lt_intratrd)

Na grafikonu 16. uspoređuje se struktura uvoza i izvoza skupine EU-28 tijekom 2018.: treba uzeti u obzir da je ukupan izvoz bio 1,3 % manji od uvoza. Najveće razlike zabilježene su u udjelu energije koji je bio 3,6 puta veći za uvoz nego za izvoz. To je uravnoteženo manjim udjelima uvoza strojeva i vozila te kemikalija.

Grafikon 16.: Glavni izvoz i uvoz prema proizvodima, EU-28, 2018.
(udio izvoza / uvoza izvan EU-28, u postotku)
Izvor: Eurostat (ext_lt_intratrd)

Izvorni podaci za tablice i grafikone

Međunarodna trgovina robom: tablice i grafikoni (na engleskom jeziku)

Izvori podataka

Statističkim podacima o međunarodnoj trgovini robom mjere se vrijednost i količina robe kojom se trguje među državama članicama EU-a (tzv. trgovina unutar EU-a) i robe kojom države članice EU-a trguju s državama nečlanicama (tzv. trgovina izvan EU-a). Ti su statistički podaci službeni izvor informacija o uvozu, izvozu i trgovinskoj bilanci u EU-u, njegovim državama članicama i europodručju.

Statistički podaci objavljuju se za svaku državu koja prijavljuje podatke u odnosu na svaku partnersku državu za nekoliko klasifikacija proizvoda. Jedna od najčešće korištenih klasifikacija proizvoda jest standardna međunarodna trgovinska klasifikacija (SITC Rev. 4) Ujedinjenih naroda (UN) koja omogućuje usporedbu statističkih podataka o međunarodnoj trgovini na globalnoj razini.

U statistici o trgovini izvan EU-a, podacima prikazanima za EU-28 taj se entitet smatra jednim trgovinskim blokom. Drugim riječima, podaci o izvozu odnose se samo na onaj dio izvoza iz država EU-28 koji napušta trgovinski blok i otprema se u ostatak svijeta, dok se uvoz izvan EU-a odnosi na uvoz iz ostatka svijeta (država nečlanica) koji ulazi u EU-28. Nasuprot tomu, pri izvješćivanju o podacima za pojedinačne države članice EU-a međunarodni trgovinski tokovi općenito se prikazuju kao svjetski trgovinski tokovi (uključujući partnere unutar i izvan EU-a). Statistikom o trgovini među državama članicama EU-a (trgovina unutar EU-a) obuhvaćeni su uvoz i izvoz robe koje bilježi svaka država članica.

Statističke vrijednosti trgovine izvan i unutar EU-a bilježe se prema vrijednosti franko brod (FOB) za izvoz i prema vrijednosti troškova, osiguranja i prijevoza (CIF) za uvoz. Vrijednostima o kojima se izvješćuje obuhvaćeni su samo oni sporedni troškovi (prijevoz i osiguranje) koji se, u slučaju izvoza, odnose na put unutar područja države članice iz koje se roba izvozi te, u slučaju uvoza, na put izvan područja države članice koja robu uvozi.

Podaci EU-a potječu iz Eurostatove baze podataka COMEXT, referentne baze podataka za međunarodnu trgovinu robom. Njome se može pristupiti ne samo novijim i povijesnim podacima iz država članica EU-a već i statistici za znatan broj zemalja nečlanica. Zbirni i detaljni statistički podaci o međunarodnoj trgovini robom koji se objavljuju na internetskim stranicama Eurostata svaki se mjesec prikupljaju iz COMEXT-a. Budući da se COMTEXT svakodnevno ažurira, podaci objavljeni na internetskim stranicama mogu se razlikovati od podataka u COMTEXT-u (u slučaju novijih revizija).

Kontekst

Donositelji odluka na međunarodnoj i nacionalnoj razini te razini EU-a često upotrebljavaju statističke podatke o međunarodnoj trgovini robom. Poduzeća mogu upotrebljavati podatke o međunarodnoj trgovini za istraživanje tržišta i utvrđivanje svoje poslovne strategije. Statistikom o međunarodnoj trgovini koriste se i institucije EU-a kada se pripremaju za multilateralne i bilateralne trgovinske pregovore, za određivanje i provedbu antidampinških politika, za potrebe makroekonomskih i monetarnih politika te u postupku ocjene napretka jedinstvenog tržišta ili integracije europskih gospodarstava.

Razvoj trgovine može biti prilika za gospodarski rast. EU ima zajedničku trgovinsku politiku u okviru koje Europska komisija pregovara o trgovinskim sporazumima i u ime 28 država članica zastupa interese EU-a. Europska komisija savjetuje se s državama članicama EU-a u savjetodavnom odboru koji raspravlja o cijelom nizu pitanja trgovinske politike koja utječu na EU, uključujući o višestranim, dvostranim i jednostranim instrumentima. Trgovinska je politika kao takva u isključivoj nadležnosti EU-a pa tako jedino EU, a ne pojedinačne države članice, može donositi zakone o trgovinskim pitanjima te sklapati međunarodne trgovinske sporazume. Odnedavna to se područje primjene proširilo dalje od trgovine robom na trgodinu uslugama, intelektualno vlasništvo i izravna strana ulaganja (u poglavlju 4.).

Na globalnoj razini višestrana trgovinska pitanja rješavaju se pod okriljem Svjetske trgovinske organizacije (WTO) (na engleskom jeziku). WTO ima 164 zemalja članica (podatak iz ožujka 2017.), a nekoliko zemalja kandidatkinja u postupku je pristupanja. WTO utvrđuje globalna trgovinska pravila, osigurava forum za trgovinske pregovore i rješavanje sporova među članicama. Europska komisija pregovara sa svojim partnerima u WTO-u te je sudjelovala u posljednjem krugu višestranih trgovinskih pregovora u okviru WTO-a poznatih i kao Razvojni plan iz Dohe.