Archive:Međunarodna trgovina robom

Podaci iz rujna 2017. (dio „Glavni globalni sudionici u međunarodnoj trgovini robom”) te ožujka 2018. (ostatak teksta). Najnoviji podaci: Dodatni podaci Eurostata, Glavne tablice i baze podataka. Planirano ažuriranje članka: lipanj 2019.

U ovom članku razmatra se razvoj EU-ove međunarodne trgovine robom. Razmatraju se EU-ov udio u svjetskim tržištima uvoza i izvoza, trgovina unutar EU-a (trgovina među državama članicama EU-a), glavni trgovinski partneri EU-a i kategorije proizvoda kojima EU najviše trguje.

Trgovina robom skupine zemalja EU-28 čini približno 15 % svjetske trgovine robom. Vrijednost međunarodne trgovine robom znatno je veća od vrijednosti međunarodne trgovine uslugama (približno tri puta), što je posljedica prirode nekih usluga zbog koje je otežano njihovo pružanje preko granica.

Grafikon 1.: Glavni sudionici u međunarodnoj trgovini robom, 2016.
(u milijardama EUR)
Izvor: Eurostat (ext_lt_introle) i (ext_lt_intercc)

Grafikon 2.: Omjer međunarodne trgovine robom, 2006. i 2016.
(%)
Izvor: Eurostat (ext_lt_introle) i (ext_lt_intercc)

Grafikon 3.: Trgovinska bilanca za međunarodnu trgovinu robom, 2006. i 2016.
(u milijardama EUR)
Izvor: Eurostat (ext_lt_introle) i (ext_lt_intercc)

Grafikon 4.: Udjeli u svjetskom izvozu robe, 2016.
(udio u svjetskom izvozu, u postotku)
Izvor: Eurostat (ext_lt_introle)

Grafikon 5.: Udjeli u svjetskom uvozu robe, 2016.
(udio u svjetskom uvozu, u postotku)
Izvor: Eurostat (ext_lt_introle)

Grafikon 6.: Razvoj međunarodne trgovine robom, EU-28, 2006. – 2017.
(u milijardama EUR)
Izvor: Eurostat (ext_lt_intertrd)

Grafikon 7.: Trgovina robom izvan EU-28, 2017.
(udio uvoza u / izvoza iz EU-28, u postotku)
Izvor: Eurostat (ext_lt_intratrd)

Grafikon 8.: Trgovina robom izvan EU-28, 2017.
(udio uvoza u / izvoza iz EU-28, u postotku)
Izvor: Eurostat (ext_lt_intratrd)

Grafikon 9.: Trgovina robom unutar i izvan EU-28, 2017.
(uvoz plus izvoz, udio u ukupnoj trgovini, u postotku)
Izvor: Eurostat (ext_lt_intratrd)

Grafikon 10.: Trgovina robom izvan EU-28 prema glavnim trgovinskim partnerima, EU-28, 2007. i 2017.
(u milijardama EUR)
Izvor: Eurostat (ext_lt_maineu)

Grafikon 11.: Glavni trgovinski partneri za izvoz robe, EU-28, 2017.
(udio izvoza izvan EU-28, u postotku)
Izvor: Eurostat (ext_lt_maineu)

Grafikon 12.: Glavni trgovinski partneri za uvoz robe, EU-28, 2017.
(udio u uvozu izvan EU-28, u postotku)
Izvor: Eurostat (ext_lt_maineu)

Grafikon 13.: Trgovina izvan EU-28 prema glavnim proizvodima, EU-28, 2012. i 2017.
(u milijardama EUR)
Izvor: Eurostat (ext_lt_intertrd)

Grafikon 14.: Glavni izvoz prema proizvodima, EU-28, 2012. i 2017.
(udio izvoza izvan EU-28, u postotku)
Izvor: Eurostat (ext_lt_intratrd)

Grafikon 15.: Glavni uvoz prema proizvodima, EU-28, 2012. i 2017.
(udio o uvozu izvan EU-28, u postotku)
Izvor: Eurostat (ext_lt_intratrd)

Grafikon 16.: Glavni izvoz i uvoz prema proizvodima, EU-28, 2017.
(udio izvoza / uvoza izvan EU-28, u postotku)
Izvor: Eurostat (ext_lt_intratrd)

Glavni statistički nalazi

Glavni globalni igrači u međunarodnoj trgovini robom

Skupina država EU-28, Kina i Sjedinjene Države najveća su tri globalna igrača u međunarodnoj trgovini (vidjeti grafikon 1.) od 2004. kada je Kina pretekla Japan. Tijekom 2016. skupina država EU-28, Kina i Sjedinjene Američke Države zabilježila je približno jednaku ukupnu razinu trgovine robom (izvoz i uvoz): najviše je trgovine ostvario EU-28, u iznosu od 3 457 milijardi EUR (napominjemo da ta brojka ne uključuje trgovinu unutar EU-a), što je bilo 112 milijardi EUR više od Kine i 127milijardi EUR iznad razine zabilježene u Sjedinjenim Američkim Državama; Japan je zabilježio četvrti po redu udio trgovine robom, 1 131 milijardu EUR.

U Rusiji, Brazilu i Kini (vidjeti grafikon 2.) odnos između izvoza i uvoza bio je 2016. posebno visok u korist izvoza, a u apsolutnim okvirima Kina i Rusija imale su najveći godišnji trgovinski višak od 2006. Sjedinjene Američke Države zabilježile su 2016. najveći deficit (vidjeti grafikon 3.), što je nastavak uzorka koji je bio razvidan tijekom čitavog prethodnog desetljeća za koje su dostupni podaci.

Ako se promatra protok izvoza i uvoza, skupina država EU-28 imala je 2016. drugi najveći udio globalnog izvoza i uvoza robe (vidjeti grafikone 4. i 5.): izvoz robe EU-28 iznosio je 15,6 % ukupnog svjetskog izvoza i 2014. privi ga je put od osnivanja EU-a pretekao izvoz iz Kine (16,1 % 2014., a 2016. povećao se na 17,0 %), ali i dalje je veći od izvoza Sjedinjenih Američkih Država (11,8 %). Sjedinjene Američke Države imale su veći udio svjetskog uvoza (17,6 %) i od EU-28 (14,8 %) i od Kine (12,4 %).

Trgovina robom izvan EU-a

Vrijednost međunarodne trgovine robom skupine država EU-28 s ostatkom svijeta (zbroj izvoza i uvoza izvan EU-a) iznosila je 2017. 3 735 milijardi EUR (vidjeti grafikon 6.). Uvoz i izvoz bili su viši u odnosu na 2016., a rast izvoza (134 milijarde EUR) bio je nešto manji od rasta uvoza (143 milijarde EUR). Uslijed toga trgovinski višak skupine država EU-28 ostao je pozitivan, ali se od 2016. do 2017. smanjio s 32 milijarde EUR na 23 milijarde EUR.

Nakon naglog pada izvoza i uvoza 2009. izvoz država EU-28 povećao se za 58,7 % u razdoblju od četiri godine i 2013. je dosegnuo rekordnu razinu od 1 737 milijardi EUR. Od 2013. do 2016. izvoz je ostao relativno stabilan, ali 2017. povećao se za 7,7 % u usporedbi sa 2016. Uvoz je pratio otprilike isti obrazac kao izvoz, ali je povećanje sa 2016 na 2017. bilo je čak nešto više, 8,4 %. Od 2013. nadalje skupina država EU-28 imala je mali ali stalan trgovinski suficit.

Od svih država članica EU-a Njemačka je 2017. imala uvjerljivo najveći udio u trgovini izvan EU-28 pridonoseći s 28,3 % izvozu skupine država EU-28 u države nečlanice i čineći približno petinu (18,9 %) uvoza skupine država EU-28 (vidjeti grafikon 7.). Sljedeća tri najveća izvoznika, Ujedinjena Kraljevina (10,9 %), Italija (10,6 %) i Francuska (10,4 %), zadržali su iste vrijednosti kao u 2016. i bili su jedini među ostalim državama članicama EU-a u kojima je zabilježen dvoznamenkasti udio u izvozu iz EU-28. Ujedinjena Kraljevina (14,8 %), Nizozemska (14,7 %), Francuska (9,0 %) i Italija (8,6 %) slijedile su Njemačku 2017. kao najveći uvoznici robe iz zemalja nečlanica. Relativno visok udio Nizozemske može se barem dijelom objasniti znatnim količinama robe koja ulazi u EU preko Rotterdama, vodeće pomorske luke EU-a.

Njemačka je ostvarila najveći trgovinski višak u prometu robe izvan EU-28 u vrijednosti od 181,4 milijarde EUR 2017., a slijede je Italija (39,2 milijarde EUR) i Irska (32,6 milijardi EUR). Najveći trgovinski deficit u trgovini robom izvan EU-a imale su Nizozemska, 129,4 milijarde EUR i Ujedinjena Kraljevina, 69,2 milijarde EUR (vidjeti tablicu B u excel datoteci u prilogu u nastavku).

Trgovina robom unutar EU-a

Vrijednost trgovine robom među državama članicama EU-a (trgovina unutar EU-a) iznosila je 2017. – u izvozu —3 347 milijardi EUR. To je 78 % više od zabilježene razine izvoza iz skupine država EU-28 u države nečlanice u koji je iznosio 1 879 milijardi EUR (trgovina izvan EU-a).

Trgovina unutar EU-28 — ponovno mjerena izvozom — povećala se od 2016. do 2017. za 7,4 % u cijeloj skupini zemalja EU-28. Dvoznamenkasti rast izvoza od 2016. do 2017. zabilježen je u Finskoj (16,7 %), Sloveniji (14,8 %), Litvi (12,2 %), Poljskoj (11,9 %), Bugarskoj (10,8 %), Hrvatskoj (10,7 %), Nizozemskoj (10,6 %) i Rumunjskoj (10,2 %), a samo je u Latviji (-18,3 %) i Mađarskoj (-0,6 %) zabilježen pad izvoza unutar EU-a. Dvoznamenkasti rast uvoza zabliježen je u Litvi (15,1 %), Poljskoj (13,1 %), Latviji (12,8 %), Sloveniji (12,8 %), Hrvatskoj (11,7 %), Bugarskoj (11,2 %), Finskoj (10,7 %), Portugalu (10,3 %) i Rumunjskoj (10,2 %), a samo je u Malti uvoz pao za 1,0 %.

Kao i u pogledu trgovine izvan EU-28, Njemačka je 2017. imala i najveći udio trgovine unutar EU-28 s udjelom od 22,4 % u izvozu robe iz EU-28 u druge države članice i malo više od petine (20,8 %) uvoza u EU-28 iz drugih država članica (vidjeti grafikon 8.). Nizozemska (13,0 %) bila je jedina druga država članica koja je pridonijela više od jedne desetine izvoza unutar EU-a, što je ponovno posljedica učinka Rotterdama, a Francuska (11,8 %) i Ujedinjena Kraljevina (9,0 %) pridonijele su približno desetinu uvoza unutar EU-28.

Važnost unutarnjeg tržišta EU-a ističe činjenica da je trgovina robom unutar EU-a (izvoz i uvoz zajedno) u svim državama članicama bila veća od trgovine izvan EU-a (izvoz i uvoz zajedno) (vidjeti grafikon 9.). Udio ukupne trgovine robom, koju čine trgovinski tokovi robe unutar i izvan EU-a, znatno se razlikovao među državama članicama, što je u određenoj mjeri povezano s povijesnim vezama i zemljopisnim položajem. Najveće udjele u trgovini unutar EU-a (otprilike 80 % ukupne trgovine) zabilježile su Estonija, Mađarska, Češka, Slovačka i Luksemburg, a udio je najmanji u Ujedinjenoj Kraljevini, 50,2 %.

Analiza glavnih trgovinskih partnera u trgovini robom

U razdoblju od 2007. do 2017. postojale su znatne razlike u razvoju izvoza robe iz skupine država EU-28 prema glavnim trgovinskim partnerima. Među glavnim trgovinskim partnerima najveća stopa rasta zabilježena je u izvozu u Kinu koji se gotovo utrostručio, a izvoz u Južnu Koreju više se nego udvostručio (vidjeti grafikon 10.). Izvoz u Norvešku i Japan povećavao se sporije i 2017. je bio 17 %, odnosno 38 % veći nego 2007., a izvoz skupine država EU-28 u Rusiju u predmetnom razdoblju pao je za 3 %.

Kada je riječ o uvozu, u razdoblju od 2007. do 2017. smanjila se vrijednost uvoza robe skupine država EU-28 iz Japana (-13 %), Rusije i Norveške (obje -2 %); u slučaju posljednje dvije zemlje te promjene barem su djelomično posljedica promjene cijena nafte i plina. Najviše se povećao uvoz iz Kine (+60 %) i Indije (+66 %).

Sjedinjene Američke Države ostale su daleko najčešće odredište robe izvezene iz EU-28 tijekom 2017. (vidjeti Grafikon 11.). Njihov udio od 20,0 % bio je veći od udjela idućih dviju zemalja zajedno. Kina je bila po važnosti drugo odredišno tržište izvoza država skupine EU-28 tijekom 2016. (10,5 % ukupnog izvoza skupine država EU-28), a slijedi ju Švicarska (8,0 %). Kao i prethodnih godina Rusija (4,6 %) i Turska (4,5 %) imale su gotovo jednaki udio. Na sedam najvećih odredišnih tržišta za izvoz robe iz skupine država EU-28 — Sjedinjene Američke Države, Kina, Švicarska, Rusija, Turska, Japan i Norveška — izvozilo se više od pola (53,6 %) ukupnog izvoza robe skupine država EU-28.

Sedam najvećih odredišnih tržišta za izvoz iz EU-28 istovremeno je i sedam najvećih dobavljača za uvoz robe u EU-28, iako je njihov redoslijed malo drukčiji (usporedite grafikone 11. i 12.). Tih sedam zemalja imalo je veći udio u uvozu robe u EU-28 nego u izvozu robe iz EU-28: malo više od tri petine (59.4 %) ukupnog uvoza robe u EU-28 potjecalo je iz tih sedam zemalja. Više od petine (20,2 %) ukupnog uvoza u skupinu država EU-28 bilo je 2017. podrijetlom iz Kine koja je bila i najveći dobavljač robe uvezene u države EU-28. Udio Sjedinjenih Američkih Država u uvozu robe u EU-28 bio je 13,8 % što je dvije trećine kineskoga. U vodećih sedam još su bili Rusija (7,8 %), Švicarska (5,9 %), Norveška (4,2 %), Turska (3,8 %) i Japan (3,7 %) .

Analiza glavnih skupina proizvoda

Vrijednost izvoza EU-28 izvan EU-a povećala se od 2012. do 2017. za većinu skupina proizvoda navedenih u grafikonu 13., osim izvoza mineralnih goriva i maziva koji se smanjio za 21,7 %. Najveća stopa rasta izvoza zabilježena je za hranu, piće i duhan, povećanje od 22,9 %, relativno naglo povećao se i izvoz kemikalija i povezanih proizvoda izvan EU-a (za 20,8 %), a dvoznamenkaste stope rasta zabilježene su i za strojeve i prijevoznu opremu (12,2 %) te za ostale proizvedene proizvode (11,8 %).

Sličan je trend uočen i u uvozu, relativno velik ukupni pad razine uvoza mineralnih goriva i maziva izvan EU-a (-38,2 %) od 2012. do 2017., ali i neznatno smanjenje uvoza sirovina (-3,3 %); Treba napomenuti da se dio gubitaka može pripisati promjenama cijena i / ili nestabilnostima deviznog tečaja s obzirom na to da se cijene mnogih sirovina i nafte na globalnim tržištima navode u američkim dolarima. S druge strane, uvoz strojeva i prijevozne opreme iz zemalja izvan EU-a ukupno se od 2012. do 2017. povećao za 31,3 %, a relativno visoke stope rasta zabilježene su i za ostalu proizvedenu robu (22,1 %), hranu, pića i duhan (20,3 %) te za kemikalije i povezane proizvode (18,8 %).

Trgovinski višak skupine država EU-28 u iznosu od 37,7 milijardi EUR tijekom 2017. potaknut je pozitivnom trgovinskom bilancom za strojeve i prijevoznu opremu koja je iznosila 200,1 milijardu EUR te za kemikalije i povezane proizvode (138,9 milijardi EUR). Skupina država EU-28 zabilježila je od 2012. do 2017. povećanje svog trgovinskog viška u pogledu kemikalija i povezanih proizvoda, a višak za strojeve i prijevoznu opremu malo se smanjio. Najveći trgovinski deficit 2017. zabilježen je za mineralna goriva i maziva čiji je uvoz bio veći od izvoza za 240,0 milijardi EUR, no i to je bilo znatno manje nego u 2012. kad je to bilo 421,5 miljardi EUR. S druge strane, trgovinski deficit država EU-28 za ostalu industrijski proizvedenu robu povećao se sa 10,5 milijardi EUR 2012. na 51,4 milijardu EUR 2017., što je povećanje od gotovo pet puta.

Struktura izvoza robe iz skupine država EU-28 nije se bitno promijenila od 2012. do 2017. (vidjeti Grafikon 14.), osim što se za 2,3 postotna boda smanjila proizvodnja mineralnih goriva i maziva: pala je sa 7,5 % u 2012. na 5,2 % u 2017.

U strukturi uvoza u skupini država EU-28 došlo je od 2012. do 2017. do promjene u trima najvećim skupinama proizvoda. Najveća promjena odnosila se na mineralna goriva i maziva, čiji se udio smanjio s 30,4 % na 18,2 % (vidjeti grafikon 15.). Nasuprot tomu, tijekom istog razdoblja udio drugih proizvedenih proizvoda povećao se s 21,7 % na 25,6 %, a udio strojeva i prijevozne opreme povećao s 25,1 % na 31,9 %.

Na grafikonu 16. uspoređuje se struktura uvoza i izvoza skupine država EU-28 tijekom 2017.: treba voditi računa o tome da je ukupan izvoz bio 1,2 % veći od uvoza. Najveće razlike zabilježene su u pogledu udjela mineralnih goriva i maziva koji je bio 3,5 puta veći za uvoz nego za izvoz. To je uravnoteženo nižim udjelima uvoza strojeva i prijevozne opreme i kemikalija i povezanih proizvoda.

Izvori i dostupnost podataka

Statističkim podacima o međunarodnoj trgovini robom mjere se vrijednost i količina robe kojom se trguje među državama članicama EU-a (tzv. trgovina unutar EU-a) i robe kojom države članice EU-a trguju s državama nečlanicama (tzv. trgovina izvan EU-a). Ti su statistički podaci službeni izvor informacija o uvozu, izvozu i trgovinskoj bilanci u EU-u, njegovim državama članicama i europodručju.

Statistički podaci objavljuju se za svaku državu koja prijavljuje podatke u odnosu na svaku partnersku državu za nekoliko klasifikacija proizvoda. Jedna od klasifikacija proizvoda koja se najčešće upotrebljava jest standardna međunarodna trgovinska klasifikacija (SITC Rev. 4) Ujedinjenih naroda (UN) kojom se omogućava usporedba statističkih podataka o međunarodnoj trgovini na globalnoj razini.

U statistici o trgovini izvan EU-a, podacima prikazanima za EU-28 taj se entitet smatra jednim trgovinskim blokom. Drugim riječima, podaci o izvozu odnose se samo na onaj dio izvoza iz država EU-28 koji napušta trgovinski blok i otprema se u ostatak svijeta, dok se uvoz izvan EU-a odnosi na uvoz iz ostatka svijeta (država nečlanica) koji ulazi u EU-28. Nasuprot tomu, pri izvješćivanju o podacima za pojedinačne države članice EU-a međunarodni trgovinski tokovi općenito se prikazuju kao svjetski trgovinski tokovi (uključujući partnere unutar i izvan EU-a). Statistikom o trgovini među državama članicama EU-a (trgovina unutar EU-a) obuhvaćeni su uvoz i izvoz robe koje bilježi svaka država članica.

Statističke vrijednosti trgovine izvan i unutar EU-a bilježe se prema vrijednosti franko brod (FOB) za izvoz i prema vrijednosti troškova, osiguranja i prijevoza (CIF) za uvoz. Vrijednostima o kojima se izvješćuje obuhvaćeni su samo oni sporedni troškovi (prijevoz i osiguranje) koji se, u slučaju izvoza, odnose na put unutar područja države članice iz koje se roba izvozi te, u slučaju uvoza, na put izvan područja države članice koja robu uvozi.

Podaci EU-a potječu iz Eurostatove baze podataka COMEXT, referentne baze podataka za međunarodnu trgovinu robom. Njome se može pristupiti ne samo novijim i povijesnim podacima iz država članica EU-a već i statistici za znatan broj zemalja nečlanica. Objedinjeni detaljni statistički podaci o međunarodnoj trgovini robom koji se objavljuju na web-mjestu Eurostata svaki se mjesec izvlače iz COMEXT-a. Budući da se COMTEXT svakodnevno ažurira, podaci objavljeni na web-mjestu mogu se razlikovati od podataka u COMTEXT-u (u slučaju novijih revizija).

Kontekst

Donositelji odluka na međunarodnoj i nacionalnoj razini te razini EU-a često upotrebljavaju statističke podatke o međunarodnoj trgovini robom. Poduzeća mogu upotrebljavati podatke o međunarodnoj trgovini za istraživanje tržišta i utvrđivanje svoje poslovne strategije. Statistikom o međunarodnoj trgovini koriste se i institucije EU-a kada se pripremaju za multilateralne i bilateralne trgovinske pregovore, za određivanje i provedbu antidampinških politika, za potrebe makroekonomskih i monetarnih politika te u postupku ocjene napretka jedinstvenog tržišta ili integracije europskih gospodarstava.

Razvoj trgovine može biti prilika za gospodarski rast. EU ima zajedničku trgovinsku politiku u okviru koje Europska komisija pregovara o trgovinskim sporazumima i u ime 28 država članica zastupa interese EU-a. Europska komisija savjetuje se s državama članicama EU-a u savjetodavnom odboru koji raspravlja o cijelom nizu pitanja trgovinske politike koja utječu na EU, uključujući o višestranim, dvostranim i jednostranim instrumentima. Trgovinska je politika kao takva u isključivoj nadležnosti EU-a pa tako jedino EU, a ne pojedinačne države članice, može donositi zakone o trgovinskim pitanjima te sklapati međunarodne trgovinske sporazume. Odnedavna to se područje primjene proširilo dalje od trgovine robom na trgodinu uslugama, intelektualno vlasništvo i izravna strana ulaganja (u poglavlju 4.).

Na globalnoj razini višestrana trgovinska pitanja rješavaju se pod okriljem Svjetske trgovinske organizacije (WTO) (na engleskom). WTO ima 164 zemalja članica (podatak iz ožujka 2017.), a nekoliko zemalja kandidatkinja u postupku je pristupanja. WTO utvrđuje globalna trgovinska pravila, osigurava forum za trgovinske pregovore i rješavanje sporova među članicama. Europska komisija pregovara sa svojim partnerima u WTO-u te je sudjelovala u posljednjem krugu višestranih trgovinskih pregovora u okviru WTO-a poznatih i kao Razvojni plan iz Dohe.

Vidjeti također

Pregled svih članaka Statistics Explained o međunarodnoj trgovini robom (na engleskom)

Dodatni podaci Eurostata

Vizualizacija podataka

Top 5 partners for trade in goods (na engleskom)
My country in a bubble (na engleskom)

Glavne tablice

International trade in goods (t_ext_go) (na engleskom), see:

International trade in goods - long-term indicators (t_ext_go_lti)

International trade in goods - short-term indicators (t_ext_go_sti)

Baza podataka +

International trade in goods (ext_go) (na engleskom), vidjeti:

International trade in goods - aggregated data (ext_go_agg)

International trade in goods - long-term indicators (ext_go_lti)

International trade in goods - short-term indicators (ext_go_sti)

International trade in goods - detailed data (detail)

Ostali podaci — Pravni kontekst

Uredba (EZ) br. 471/2009 o statistici Zajednice u vezi s vanjskom trgovinom sa zemljama nečlanicama
Uredba (EU) br. 92/2010 od 2. veljače 2010. o provedbi Uredbe (EZ) br. 471/2009, u pogledu razmjene podataka između carinskih tijela i državnih tijela za statistiku, sastavljanja statistike i procjene kakvoće
Uredba (EU) br. 113/2010 od 9. veljače 2010. o provedbi Uredbe (EZ) br. 471/2009, u pogledu pokrivenosti trgovine, definicije podataka, sastavljanja statistike trgovine po karakteristikama poduzeća i valuti računa, te posebne robe ili kretanja
Uredba (EZ) br. 638/2004 od 31. ožujka 2004. o statistici Zajednice u vezi s robnom razmjenom između država članica i o stavljanju Uredbe Vijeća (EEZ) br. 3330/91 izvan snage.
Uredba Komisije (EZ) br. 1982/2004 od 18. studenoga 2004. o provedbi Uredbe (EZ) br. 638/2004 Europskog parlamenta i Vijeća o statistici Zajednice u vezi s robnom razmjenom između država članica i o stavljanju Uredbi Komisije (EZ) br. 1901/2000 i (EEZ) br. 3590/92 izvan snage.

Vanjske poveznice

European Commission — Trade (na engleskom)
European Commission — Globalisation (na engleskom)
European Commission — Single market for goods (na engleskom)