Statistics Explained

Archive:Statistički podaci o cijenama električne energije

Revision as of 19:23, 7 December 2017 by EXT-A-Redpath (talk | contribs) (Update YB2017)
Podatci dobiveni u lipnju 2017. Najnoviji podatci: Dodatni podatci Eurostata, glavne tablice i baza podataka. Planirano ažuriranje članka: veljača 2018.
Tablica 1.: Cijene električne energije, druga polovina godine, 2014. – 2016.
(EUR po kWh)
Izvor: Eurostat (nrg_pc_204) i (nrg_pc_205)
Grafikon 1.: Cijene električne energije za potrošače iz kategorije kućanstva, druga polovina 2016.
(EUR po kWh)
Izvor: Eurostat (nrg_pc_204)
Grafikon 2.: Kretanje cijena električne energije za potrošače iz kategorije kućanstva, EU-28, 2008. – 2016.
(EUR po kWh)
Izvor: Eurostat (nrg_pc_204)
Grafikon 3.: Promjene u cijenama električne energije za potrošače iz kategorije kućanstava u odnosu na 12 mjeseci prije, druga polovina 2016.
(%)
Izvor: Eurostat (nrg_pc_204)
Grafikon 4.: Električna energija – udio poreza i doprinosa koje plaćaju potrošači iz kategorije kućanstava, druga polovina 2016.
(%)
Izvor: Eurostat (nrg_pc_204)
Tablica 2.: Raščlanjeni podatci o cijenama električne energije za potrošače iz kategorije kućanstava, druga polovina 2016.
Izvor: Eurostat (nrg_pc_204_c)
Grafikon 5.: Udjeli u cijenama električne energije za potrošače iz kategorije kućanstava, bez poreza i doprinosa, druga polovina 2016.
(%)
Izvor: Eurostat (nrg_pc_204_c)
Grafikon 6.: Cijene električne energije za potrošače iz kategorije industrije, druga polovina 2016.
(EUR po kWh)
Izvor: Eurostat (nrg_pc_205)
Grafikon 7.: Kretanje cijena električne energije za potrošače iz kategorije industrije, EU-28, 2008. – 2016.
(EUR po kWh)
Izvor: Eurostat (nrg_pc_205)
Grafikon 8.: Promjene u cijenama električne energije za potrošače iz kategorije industrije u odnosu na 12 mjeseci prije, druga polovina 2016.
(%)
Izvor: Eurostat (nrg_pc_205)
Grafikon 9.: Električna energija – udio poreza i doprinosa koje plaćaju potrošači iz kategorije industrije i za koje se ne može ostvariti povrat, druga polovina 2016.
(%)
Izvor: Eurostat (nrg_pc_205)
Tablica 3.: Raščlanjeni podatci o cijenama električne energije za potrošače iz kategorije industrije, druga polovina 2016.
Izvor: Eurostat (nrg_pc_205_c)
Grafikon 10.: Udjeli u cijenama električne energije za potrošače iz kategorije industrije, bez poreza i doprinosa, druga polovina 2016.
(%)
Izvor: Eurostat (nrg_pc_205_c)

U ovom se članku prikazuje kretanje cijena električne energije za potrošače iz kategorije industrije i za potrošače iz kategorije kućanstava u Europskoj uniji (EU). Članak obuhvaća i podatke o cijenama u Islandu, Lihtenštajnu, Norveškoj, Albaniji, bivšoj jugoslavenskoj republici Makedoniji, Crnoj Gori, Srbiji, Turskoj, Bosni i Hercegovini, Kosovu [1], Moldovi te, odnedavno, Ukrajini.

Cijena energije u EU-u ovisi o nizu različitih uvjeta povezanih s ponudom i potražnjom, uključujući geopolitičku situaciju, nacionalnu kombinaciju izvora energije, diversifikaciju uvoza, troškove mreže, troškove zaštite okoliša, nepovoljne vremenske uvjete te razine trošarina i oporezivanja. Treba napomenuti da cijene navedene u ovom članku za potrošače iz kategorije kućanstava obuhvaćaju poreze, doprinose i PDV, a za potrošače iz kategorije industrije / poduzeća ne obuhvaćaju poreze i doprinose na koje se može ostvariti povrat ni PDV.

Glavni statistički nalazi

U tablici 1. prikazan je pregled prosječnih cijena električne energije u prethodne tri godine (druga polovina pojedine godine) izraženih u euru po kilovatsatu (EUR po kWh).

Cijene električne energije za potrošače iz kategorije kućanstava

U drugoj polovini 2016. cijene električne energije za potrošače iz kategorije kućanstava (za potrebe ovog članka definirani su kao srednji potrošači s godišnjom potrošnjom većom od 2500 kWh i manjom od 5000 kWh) u državama članicama EU-a najviše su bile u Danskoj (0,308 EUR po kWh), Njemačkoj (0,298 EUR po kWh) i Belgiji (0,275 EUR po kWh); vidjeti grafikon 1. Najniže cijene električne energije zabilježene su u Bugarskoj (0,094 EUR po kWh), Mađarskoj (0,113 EUR po kWh) i Litvi (0,117 EUR po kWh). Cijena električne energije za kućanstva u Danskoj i Njemačkoj bila je više nego trostruko veća od cijene u Bugarskoj.

Prosječna cijena u EU-28 – ponderirani prosjek na temelju najnovijih podataka (iz 2015.) o količini potrošnje električne energije po kućanstvu – iznosila je 0,205 EUR po kWh.

Kretanje cijena električne energije za potrošače iz kategorije kućanstava u EU-28 od prve polovine 2008. prikazano je na grafikonu 2. Te cijene povećale su se 2008., 2009. smanjile su se u prvoj polovini godine, ali su u drugoj polovini bile stabilne, a zatim su se neprestano povećavale od prve polovine 2010. do druge polovine 2016., osim u prvoj polovini 2016., kada je zabilježen pad od 2,4 %.

Na grafikonu 3. prikazana je promjena u cijenama električne energije za potrošače iz kategorije kućanstava između druge polovine 2015. i druge polovine 2016., uključujući sve poreze i PDV te izraženo u nacionalnoj valuti – tijekom razmatranog razdoblja te cijene smanjile su se u 15 država članica EU-a. Najveći porast cijene zabilježen je u Belgiji (16,7 %), dok su najveća smanjenja zabilježena u Cipru (–11,8 %) i Nizozemskoj (–13,8 %).

Udio poreza i doprinosa u ukupnoj maloprodajnoj cijeni električne energije za potrošače iz kategorije kućanstava prikazan je na grafikonu 4. Relativni iznos poreznog doprinosa u drugoj polovini 2016. bio je najmanji u Malti (4,8 %), gdje je na osnovnu cijenu primijenjena relativno niska stopa PDV-a, a potrošačima iz kategorije kućanstava ne naplaćuju se nikakvi drugi porezi. Najviši porezi naplaćivali su se u Danskoj, gdje su 67,8 % konačne cijene činili porezi i doprinosi.

U tablici 2. prikazan je sastav cijene električne energije za potrošače iz kategorije kućanstava podijeljen na sljedeće tri sastavnice: energija i opskrba; troškovi mreže; te porezi i doprinosi.

Relativna važnost sastavnice energija i opskrba u odnosu na sastavnicu troškovi mreže prikazana je na grafikonu 5. Udio potonje sastavnice bio je relativno nizak u Malti, Grčkoj, Cipru, Bugarskoj, Ujedinjenoj Kraljevini, Španjolskoj, Italiji i Irskoj.

Cijene električne energije za potrošače iz kategorije industrije

U drugoj polovini 2016. cijene električne energije za potrošače iz kategorije industrije (za potrebe ovog članka definirani su kao srednji potrošači s godišnjom potrošnjom većom od 500 MWh i manjom od 2000 MWh) u državama članicama EU-a najviše su bile u Italiji i Njemačkoj (vidjeti grafikon 6.). Prosječna cijena u EU-28 – ponderirani prosjek na temelju najnovijih nacionalnih podataka (iz 2015.) o količini potrošnje po potrošačima iz kategorije industrije – iznosila je 0,114 EUR po kWh.

Na grafikonu 7. prikazano je kretanje cijena električne energije za potrošače iz kategorije industrije u EU-28 od prve polovine 2008. Te cijene povećale su se 2008. i u prvoj polovini 2009., u drugoj polovini 2009. su se smanjile, a zatim su se povećavale u svakom polugodišnjem razdoblju sve do prve polovine 2013. U drugoj polovini 2013. prosječna je cijena blago pala, prije nego što se u prvoj polovini 2014. znatno povećala (4,3 %) i dosegla najvišu cijenu od 0,123 EUR po kWh. Od druge polovine 2014. nadalje zabilježen je trend smanjenja.

Na grafikonu 8. prikazana je promjena u cijenama električne energije za potrošače iz kategorije industrije između druge polovine 2015. i druge polovine 2016., uključujući poreze i doprinose za koje se ne može ostvariti povrat te izraženo u nacionalnoj valuti – tijekom tog razdoblja te cijene smanjile su se u 22 države članice EU-a. Najveći porasti cijena zabilježeni su u Švedskoj (14,3 %) i Belgiji (7,1 %), dok je u Litvi zabilježeno smanjenje od 11,5 %.

Udio poreza i doprinosa za koje se ne može ostvariti povrat u ukupnoj cijeni električne energije za potrošače iz kategorije industrije prikazan je na grafikonu 9. U drugoj polovini 2016. najveći udio poreza naplaćivao se u Njemačkoj, gdje su porezi i doprinosi za koje se ne može ostvariti povrat činili 46,8 % ukupne cijene.

U tablici 3. prikazan je sastav cijene električne energije za potrošače iz kategorije industrije podijeljen na sljedeće tri sastavnice: energija i opskrba; troškovi mreže; te porezi i doprinosi.

Relativna važnost sastavnice energija i opskrba u odnosu na sastavnicu troškovi mreže prikazana je na grafikonunbsp;10. Udio potonje sastavnice bio je relativno nizak u Malti, dok su u Slovačkoj i Latviji troškovi mreže iznosili više od polovine cijene električne energije za potrošače iz kategorije industrije.

Izvori i dostupnost podataka

Definiranje potrošača iz kategorije kućanstava

U ovom se članku upućivanja na potrošače iz kategorije kućanstava odnose na srednju skupinu potrošača iz kategorije kućanstava, s godišnjom potrošnjom električne energije u rasponu od 2500 kWh do 5000 kWh. Svi se podatci odnose na maloprodajne cijene za potrošače i obuhvaćaju poreze, doprinose i PDV.

Treba napomenuti da je usporedba cijena iz 2015. i 2016. provedena na temelju cijena izraženih u nacionalnim valutama kako bi se isključio utjecaj promjene tečaja između nacionalnih valuta i eura za države članice EU-a i treće zemlje u kojima se ne upotrebljava euro.

Definiranje potrošača iz kategorije industrije

U ovom se članku upućivanja na potrošače iz kategorije industrije odnose na srednju skupinu potrošača iz kategorije industrije, s godišnjom potrošnjom električne energije u rasponu od 500 do 2000 MWh. U ovom članku prikazane cijene odgovaraju osnovnoj cijeni za proizvodnju električne energije i troškove mreže, uključujući sve poreze i doprinose za koje se ne može ostvariti povrat.

Metodologija

Zbog promjene u metodologiji uvedene 2007. došlo je do prekida te su stoga dostupni podatci samo za kratak vremenski niz. Ipak, čak su i u tom relativno kratkom vremenskom okviru cijene električne energije znatno oscilirale.

Transparentnost cijena energije zajamčena je u EU-u jer su države članice EU-a obvezne Eurostatu dostavljati informacije o cijenama za različite kategorije industrijskih potrošača, kao i podatke koji se odnose na tržišne udjele, uvjete prodaje i sustave formiranja cijena. Cijene za potrošače iz kategorije kućanstava dostavljaju se dobrovoljno.

Tarife za električnu energiju ili sustavi cijena razlikuju se ovisno o dobavljaču, a mogu biti rezultat sklopljenih ugovora, osobito za velike potrošače iz kategorije industrije. Kad je riječ o manjim potrošačima, tarife se uglavnom određuju u skladu s količinom potrošene električne energije te nizom drugih značajki. Većina tarifa sadržava i određen oblik fiksne naknade. Stoga ne postoji jedinstvena cijena električne energije. Radi usporedbe cijena tijekom vremena te među državama članicama EU-a u ovom se članku informacije prikazuju za određene skupine potrošača iz kategorije kućanstava i iz kategorije industrije. Postoji ukupno pet različitih vrsta kućanstava za koje se prikupljaju cijene električne energije praćenjem različitih godišnjih skupina potrošača. Među potrošačima iz kategorije industrije cijene električne energije prikupljaju se za ukupno sedam različitih vrsta korisnika.

Statistički podatci o cijenama električne energije koje se naplaćuju potrošačima iz kategorije industrije prikupljaju se u skladu s pravnom osnovom koju čini Odluka (2007/394/EZ) Europske komisije od 7. lipnja 2007. o izmjeni Direktive (90/377/EEZ) Vijeća o metodologiji koju treba primijeniti za prikupljanje cijena plina i električne energije. Direktiva 2008/92/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2008. odnosi se na postupke za poboljšanje transparentnosti cijena plina i električne energije koje se zaračunavaju industrijskim krajnjim korisnicima. Kao što je prethodno navedeno, cijene električne energije za kućanstva prikupljaju se na dobrovoljnoj osnovi.

Prikupljene cijene obuhvaćaju prosječne cijene u razdoblju od šest mjeseci (polugodišnje razdoblje ili semestar), od siječnja do lipnja (prva polovina ili semestar 1.) te od srpnja do prosinca (druga polovina ili semestar 2.) svake godine. Cijene obuhvaćaju osnovnu cijenu električne energije, naknade za prijenos i distribuciju, najam brojila te ostale usluge. Prikazane cijene električne energije za potrošače iz kategorije kućanstava obuhvaćaju i poreze, doprinose, neoporezive doprinose, naknade i porez na dodanu vrijednost (PDV) jer su oni općenito pokazatelj krajnje cijene koju plaćaju potrošači iz kategorije kućanstava. Budući da potrošači iz kategorije industrije obično mogu ostvariti povrat PDV-a i određenih drugih poreza, cijene za poduzeća prikazane su bez PDV-a i drugih poreza/doprinosa/naknada za koje se može ostvariti povrat. Jedinica za cijenu električne energije jest euro po kilovatsatu (EUR po kWh).

Kontekst

Cijena i pouzdanost opskrbe energijom, osobito električnom energijom, ključne su sastavnice strategije određene zemlje za opskrbu energijom. Cijene električne energije osobito su važne za međunarodnu konkurentnost jer električna energija obično predstavlja znatan udio ukupnih troškova energije za industrijska i uslužna poduzeća. Za razliku od cijene drugih fosilnih goriva, kojima se na svjetskom tržištu obično trguje po relativno jedinstvenim cijenama, za električnu energiju u državama članicama EU-a postoji veći raspon cijena. Na cijenu električne energije u određenoj mjeri utječe cijena primarnih goriva te, u novije vrijeme, trošak emisijskih jedinica za ugljikov dioksid (CO2).

Ta su pitanja dotaknuta u Komunikaciji Europske komisije pod naslovom „Suočavanje s višim cijenama nafte” (COM(2008) 384), u kojoj je navedeno da EU mora postati učinkovitiji u svojoj uporabi energije te manje ovisan o fosilnim gorivima – osobito slijedeći pristup utvrđen u paketu o klimatskim promjenama i energiji iz obnovljivih izvora.

EU od druge polovine 1990-ih radi na liberalizaciji tržišta električne energije i plina. Direktivama donesenima 2003. utvrđena su zajednička pravila za unutarnja tržišta električne energije i prirodnog plina. Postavljeni su rokovi za otvaranje tržišta te za omogućavanje korisnicima da sami odaberu dobavljača – 1. srpnja 2004. za poslovne potrošače te 1. srpnja 2007. za sve potrošače (uključujući kućanstva). Neke su države članice EU-a predvidjele postupak liberalizacije, dok su druge bile znatno sporije u donošenju potrebnih mjera. I dalje postoje znatne prepreke za ulazak na brojnim tržištima električne energije i prirodnog plina, što se vidi na temelju broja tržišta na kojima i dalje prevladaju (gotovo) monopolni dobavljači. U srpnju 2009. Europski parlament i Vijeće donijeli su treći paket zakonodavnih prijedloga (na engleskom), čiji je cilj osigurati stvaran i učinkovit izbor dobavljača te koristi za korisnike. Smatra se da bi povećana transparentnost cijena plina i električne energije trebala pomoći u promicanju pravednog tržišnog natjecanja jer bi potaknula korisnike da biraju između različitih izvora energije (nafta, ugljen, prirodni plin i obnovljivi izvori energije) i različitih dobavljača. Transparentnost cijena energije može postati učinkovitija tako da se cijene i sustavi njihova formiranja u najvećoj mogućoj mjeri objavljuju i razglašavaju.

Vidjeti također

Dodatni podaci Eurostata

Glavne tablice

Energy Statistics - prices (t_nrg_price)
Electricity prices by type of user (ten00117)

Baza podataka

Energy Statistics - prices of natural gas and electricity (nrg_price)
Energy statistics - natural gas and electricity prices (from 2007 onwards) (nrg_pc)
Energy statistics - natural gas and electricity prices (until 2007) (nrg_pc_h)

Posebni odjeljak

Metodologija / Metapodaci

Izvorni podaci za tablice i grafikone (MS Excel)

Vanjske poveznice

Napomene

  1. ↑ Ovim nazivom ne dovode se u pitanje stajališta o statusu te je on u skladu s rezolucijom Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda 1244/1999 i mišljenjem Međunarodnog suda o proglašenju neovisnosti Kosova.
Retrieved from "https://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/index.php?title=Archive:Statistički_podaci_o_cijenama_električne_energije&oldid=365828"