Archive:Statistički podaci o digitalnom gospodarstvu i društvu – kućanstva i pojedinci

Podaci iz rujna 2020.

Planirano ažuriranje članka: prosinac 2021.

This Statistics Explained article has been archived on 26 August 2021.

Highlights

Do 2019. udio kućanstava s pristupom internetu u EU-27 povećao se na 90 %, što je za oko 26 postotnih bodova više nego 2009. (64 %).

Pristup širokopojasnom internetu 2019. imalo je 88 % kućanstava u EU-27, što je za 33 postotna boda više nego 2009. (55 %).

Udio osoba u dobi od 16 do 74 godine u EU-27 koji su u 2019. putem interneta naručivali ili kupovali robu ili usluge za osobnu upotrebu iznosio je 60 %, što je za 14 postotnih bodova više nego 2014. (46 %).

Pristup kućanstava internetu, 2014. i 2019.

U ovom su članku prikazani najnoviji statistički podaci o različitim aspektima digitalnoga gospodarstva i društva u Europskoj uniji (EU), s naglaskom na dostupnosti informacijskih i komunikacijskih tehnologija (IKT) i njihovoj upotrebi u kućanstvima i među pojedincima.

Informacijske i komunikacijske tehnologije utječu na svakodnevni život pojedinaca na razne načine, na poslu i u kući, primjerice kad je riječ o internetskoj komunikaciji ili kupovini robe ili usluga na internetu. Politikama EU-a obuhvaćeno je sve od uređivanja cjelokupnih područja kao što je e-trgovina do nastojanja da se zaštiti privatnost pojedinca. Razvoj informacijskog društva stoga mnogi smatraju ključnim za ostvarivanje potrebnih uvjeta za moderno i konkurentno gospodarstvo.

Full article

Pristup internetu

Informacijske i komunikacijske tehnologije postale su vrlo dostupne stanovništvu jer im se može lakše pristupiti i jeftinije su. U 2007. prijeđena je određena granica – tada je većina (53 %) kućanstava u EU-27 imala pristup internetu. Taj se udio nastavio povećavati i 2012. premašio je 75 %, a 2014. 80 %. Do 2019. udio kućanstava s pristupom internetu u skupini država EU-27 povećao se na 90 %, što je za oko 26 postotnih bodova više nego 2009.

Široko dostupan i cjenovno pristupačan širokopojasni internet jedan je od načina promicanja društva znanja i informiranosti. Širokopojasni pristup bio je daleko najčešći oblik pristupa internetu u svim državama članicama skupine EU-27: njime se 2019. koristilo 88 % kućanstava u EU-27, što je za 33 postotna boda više nego 2009. (55 %) – vidjeti grafikon 1.

Grafikon 1: Pristup internetu i širokopojasni internet u kućanstvima, EU-27, 2009. – 2019.
(postotak svih kućanstava)
Izvor: Eurostat (isoc_ci_in_h) i (isoc_ci_it_h)

Nizozemska je u 2019. imala najveći udio kućanstava s pristupom internetu (98 %, vidjeti grafikon 2.), dok je u Švedskoj, Njemačkoj, Danskoj, Luksemburgu, Finskoj, Irskoj i Španjolskoj pristup internetu imalo više od 90 % kućanstava. Bugarska je imala najnižu stopu pristupa internetu od svih država članica skupine EU-27 (75 %). Međutim, Bugarska, kao i Rumunjska, Cipar, Španjolska, Portugal i Litva, od 2014. do 2019. zabilježili su naglo povećanje udjela kućanstava s pristupom internetu u rasponu od 16 postotnih bodova do 23 postotna boda. Ne iznenađuje činjenica da je u nekoliko država članica u kojima je pristup kućanstava internetu već 2014. bio blizu zasićenja, primjerice u Luksemburgu, Nizozemskoj i Danskoj, zabilježena relativno stabilna razina. Tako je bilo i u Islandu i Norveškoj.

Grafikon 2.: Pristup kućanstava internetu, 2014. i 2019.
(% svih kućanstava)
Izvor: Eurostat (isoc_ci_in_h)

U grafikonu 3. prikazano je da u skupini država EU-27 u određenoj mjeri postoje razlike u pristupu internetu između urbanih i ruralnih područja. Stope pristupa internetu u kućanstvima u velikim i manjim gradovima te predgrađima bile su visoke, 92 % u velikim te 89 % u manjim gradovima i predgrađima, a u ruralnim područjima stopa pristupa internetu bila je nešto niža (86 %). U 19 država članica skupine EU-27 udio kućanstava s pristupom internetu bio je niži u ruralnim područjima nego u velikim ili manjim gradovima te predgrađima. Razlika između ruralnih područja i druge dvije vrste područja bila je posebno velika u Grčkoj, Bugarskoj, Portugalu, Sloveniji i Rumunjskoj. Svaka od tih zemalja imala je stopu pristupa internetu nižu od prosjeka EU-27. U Njemačkoj je udio kućanstava s pristupom internetu bio identičan u svim trima vrstama naselja, a u Nizozemskoj i Danskoj gotovo identičan (za jedan postotni bod niži u manjim gradovima i predgrađima u Nizozemskoj i za jedan postotni bod viši u manjim gradovima u Danskoj). U Belgiji i Malti u manjim je gradovima i predgrađima zabilježena najviša razina pristupa internetu, kao i u Sloveniji u kojoj je udio kućanstava s pristupom internetu u velikim i manjim gradovima te predgrađima bio identičan. Iznimke su bili i Estonija, Francuska i Luksemburg, u kojima je najviša razina pristupa internetu zabilježena u velikim gradovima, ali najniža je zabilježena u manjim gradovima i predgrađima (a ne u ruralnim područjima). Tu je i Švedska u kojoj je najviša razina pristupa internetu zabilježena u ruralnim područjima.

Grafikon 3: Pristup internetu u kućanstvima prema stupnju urbanizacije, 2019.
(% svih kućanstava)
Izvor: Eurostat (isoc_ci_in_h)

Korištenje internetom

Od početka 2019. šest od sedam (86 %) pojedinaca u skupini država EU-27 u dobi od 16 do 74 godine koristilo se internetom (barem jednom u tri mjeseca prije datuma provođenja istraživanja). Taj udio u deset je zemalja iznosio barem 90 %, a najviše vrijednosti zabilježene su u Švedskoj (98 %) i Danskoj (97 %). Usporedbe radi, otprilike četiri petine svih pojedinaca u dobi od 16 do 74 godine koristile su se internetom u Hrvatskoj (79 %), dok je taj udio iznosio tri četvrtine u Italiji (76 %), Grčkoj (76 %), Portugalu (75 %) i Rumunjskoj (74 %). Najniži udio, otprilike dvije trećine, zabilježen je u Bugarskoj (68 %).

Udio stanovnika skupine država EU-27 koji se nikad nisu koristili internetom 2019. iznosio je 10 % (dva postotna boda manje nego prethodne godine), što znači da je bio trostruko manji nego 2009. (kada je iznosio 32 %).

Više od tri četvrtine (77 %) pojedinaca u EU-27 svakodnevno je 2019. pristupalo internetu – vidjeti grafikon 4., a još 7 % njih internetom se koristilo najmanje jednom tjedno (ali ne svakodnevno). Prema tome, 84 % pojedinaca bili su redoviti korisnici interneta (najmanje jednom tjedno). Udio osoba koje se svakodnevno koriste internetom među svim korisnicima interneta (koji su se koristili internetom u posljednja tri mjeseca) u državama članicama skupine EU-27 u prosjeku je iznosio 90 %, a kretao se od 77 % u Rumunjskoj do više od 90 % u četrnaest država članica. Najveći je bio u Italiji, Nizozemskoj i Malti, gdje je iznosio 96 %. U Islandu je zabilježen još veći udio osoba koje se svakodnevno koriste internetom među svim korisnicima interneta – 98 %.

Grafikon 4.: Učestalost korištenja internetom, 2019.
(% pojedinaca u dobi od 16 do 74 godine)
Izvor: Eurostat (isoc_ci_ifp_iu) i (isoc_ci_ifp_fu)

Na grafikonu 5. prikazano je korištenje mobilnim internetom, odnosno korištenje internetom na prijenosnom računalu ili ručnom uređaju spajanjem na mobilnu ili bežičnu mrežu izvan doma ili radnog mjesta. Na njemu se uspoređuju podaci iz 2014., kada se u skupini država EU-27 mobilnim uređajem za pristup internetu koristilo 48 % pojedinaca u dobi od 16 do 74 godine, s podacima iz 2019., do kad se taj udio povećao na 73 %. Uređaji kojima se najčešće pristupalo internetu bili su mobilni ili pametni telefoni, prijenosna računala i tableti.

Najveći udio korisnika mobilnog interneta 2019. zabilježen je u Švedskoj, Danskoj, Nizozemskoj, Španjolskoj, Belgiji, Luksemburgu, Irskoj, Austriji i Francuskoj. U tim se zemljama više od 80 % pojedinaca u dobi od 16 do 74 godine koristilo mobilnim internetom, a najveći postotak zabilježen je u Švedskoj (93 %), koja je podijelila prvo mjesto s Norveškom. Usporedbe radi, u Portugalu, Grčkoj, Bugarskoj, Latviji, Rumunjskoj i Litvi izvan doma ili radnog mjesta internetom se koristilo od 63 % do 70 % pojedinaca u dobi od 16 do 74 godine, a najniži udjeli zabilježeni su u Poljskoj (59 %) i Italiji (50 %).

Grafikon 5.: Pojedinci koji su se koristili prijenosnim računalom ili ručnim uređajem za pristup internetu izvan doma ili radnog mjesta, 2014. i 2019.
(% pojedinaca u dobi od 16 do 74 godine)
Izvor: Eurostat (isoc_ci_im_i)

Jedna od najčešćih aktivnosti na internetu u skupini država EU-27 tijekom 2019. bilo je društveno umrežavanje – vidjeti grafikon 6. Više od polovine (54 %) pojedinaca u dobi od 16 do 74 godine internetom se koristilo za društveno umrežavanje (na stranicama kao što su Facebook, Twitter, Instagram ili Snapchat). Između 71 % i 76 % osoba u Belgiji, Cipru, Švedskoj i Malti koristilo se društvenim mrežama. U Danskoj je taj udio bio najveći i iznosio je 81 %, dok je u Islandu (92 %) i Norveškoj (86 %) bio znatno veći. Na drugoj su strani dvije države članice skupine EU-27 u kojima se društvenim mrežama koristilo manje od pola osoba, a to su Italija i Francuska (po 42 %).

Grafikon 6.: Pojedinci koji se internetom koriste za društveno umrežavanje, 2019.
(% pojedinaca u dobi od 16 do 74 godine)
Izvor: Eurostat (isoc_ci_ac_i)

Privatnost i zaštita identiteta (istraživanje iz 2016.)

Tijekom 2016. korisnici interneta u različitim državama članicama skupine EU-27 različito su se odnosili prema dostupnosti svojih osobnih podataka na internetu. Više od jedne trećine (31 %) korisnika interneta iz skupine država EU-27 nije davalo svoje osobne podatke na internetu. Taj se udio kretao od samo 8 % u Luksemburgu do pola ili više u Bugarskoj, Portugalu i Rumunjskoj (vidjeti grafikon 7.). Barem neke osobne podatke na internetu davalo je 69 % korisnika interneta iz skupine država EU-27, a mnogi od njih poduzimali su različite mjere za kontrolu dostupnosti svojih osobnih podataka na internetu. Gotovo polovina (45 %) svih korisnika interneta nije dopuštala upotrebu osobnih podataka za oglašavanje, a nešto manje od dvije petine (38 %) ograničile su pristup svojem profilu ili sadržaju na društvenim mrežama. Nadalje, više od trećine (36 %) korisnika interneta prije davanja osobnih podataka čita izjave o zaštiti privatnosti, a nešto manje od trećine (30 %) ograničilo je dostupnost svoje zemljopisne lokacije.

Grafikon 7.: Udio pojedinaca koji nisu davali svoje osobne podatke na internetu, 2016.
(% pojedinaca koji su se koristili internetom u posljednjih godinu dana)
Izvor: Eurostat (isoc_cisci_prv)

U EU-27 ukupno 71 % osoba u dobi od 16 do 74 godine koje su se 2016. koristile internetom u prethodnih 12 mjeseci znalo je da se kolačići mogu upotrebljavati za praćenje aktivnosti na internetu. Svijest o tome bila je nešto izraženija (76 %) kod mlađih korisnika (u dobi od 16 do 24 godine), a manje izražena (65 %) kod starijih korisnika (u dobi od 55 do 74 godine). Malo više od jedne trećine (34 %) korisnika u dobi od 16 do 74 godine izjavilo je da je promijenilo postavke svojeg internetskog preglednika kako bi spriječili ili ograničili upotrebu kolačića (vidjeti grafikon 8.).

Od svih država članica skupine EU-27, među korisnicima interneta u Nizozemskoj (89 %) te Njemačkoj i Finskoj (po 85 %) zabilježene su najviše razine svijesti da se kolačići mogu upotrebljavati za praćenje njihovih aktivnosti na internetu. Razina svijesti o tome bila je visoka i u Danskoj (81 %), Hrvatskoj (78 %), Italiji (77 %) te Luksemburgu i Austriji (po 76 %). S druge strane, toga je bilo svjesno manje od pola korisnika interneta u Rumunjskoj (38 %), Latviji (47 %) i Cipru (48 %). Niska razina svijesti zabilježena je i u Turskoj i Sjevernoj Makedoniji (po 30 %). Udio korisnika interneta koji su promijenili postavke svojeg internetskog preglednika kako bi spriječili ili ograničili upotrebu kolačića bio je veći od pola samo u jednoj državi članici, Luksemburgu (54 %). S druge strane, u Češkoj, Rumunjskoj, Bugarskoj, Cipru i Latviji, kao i u Turskoj, takve mjere poduzelo je manje od petine korisnika interneta.

Grafikon 8.: Upotreba kolačića i postavki preglednika, 2016.
(% pojedinaca koji su se koristili internetom u posljednjih godinu dana)
Source: Eurostat (isoc_cisci_prv)

Naručivanje ili kupovina robe i usluga

Udio pojedinaca u dobi od 16 do 74 godine u skupini država EU-27 koji su na internetu naručivali ili kupovali robu ili usluge za osobnu upotrebu nastavio se povećavati. U 2019. dosegnuo je 60 %, odnosno povećao se za 14 postotnih bodova u odnosu na 2014. (Vidjeti grafikon 9.). U Njemačkoj je 2019. više od tri četvrtine pojedinaca na internetu naručilo ili kupilo robu ili usluge, a taj je udio dosegnuo barem četiri petine u Nizozemskoj (81 %), Švedskoj (82 %) i Danskoj (84 %). Nasuprot tomu, taj je udio najmanji bio u Rumunjskoj (23 %) i Bugarskoj (22 %).

Ako se zanemari pet država članica skupine EU-27 koje su prijavile prekid u nizu (Estonija, Latvija, Luksemburg, Rumunjska i Švedska), najveći porast udjela pojedinaca koji su na internetu naručivali ili kupovali robu ili usluge od 2014. do 2019. zabilježen je u Litvi (porast za 22 postotna boda), a slijede je Češka i Španjolska (porast po 21 postotni bod). Ne iznenađuje činjenica da su najmanji porasti (za 5 ili 7 postotnih bodova) zabilježeni u Finskoj, Danskoj i Švedskoj, u kojima je postotak osoba koje na internetu naručuju ili kupuju robu ili usluge već bio razmjerno visok u odnosu na druge države članice. Tako je bilo i u Ujedinjenoj Kraljevini i Norveškoj. Udio osoba koje na internetu naručuju robu ili usluge umjereno je porastao i u Malti i Francuskoj (po 8 postotnih bodova).

Grafikon 9.: Pojedinci koji su u 12 mjeseci prije provedbe istraživanja na internetu naručili robu ili usluge za osobnu upotrebu, 2014. i 2019.
(% pojedinaca u dobi od 16 do 74 godine)
Izvor: Eurostat (isoc_ec_ibuy)

Usluge naručene od drugih pojedinaca na internetu

U 2019. udio pojedinaca (u dobi od 16 do 74 godine) u EU-27 koji su se tijekom prethodnih 12 mjeseci koristili nekom internetskom stranicom ili aplikacijom za rezervaciju smještaja kod drugih (privatnih) osoba iznosio je 21 %. Taj udio kretao se od najviše 46 % u Luksemburgu i više od jedne četvrtine ukupnog udjela u Irskoj, Malti i Belgiji do manje od 10 % pojedinaca u šest država članica skupine EU-27. Najmanji udjeli zabilježeni su u Bugarskoj, Rumunjskoj i Sloveniji (po 9 %), Latviji (8 %), Češkoj i Cipru (po 5 %). Rezervacija smještaja na internetu kod drugih privatnih osoba bila je češća među osobama srednje životne dobi (od 25 do 54 godine) nego među mlađim naraštajem (od 16 do 24 godine) ili starijim naraštajem (od 55 do 74 godine). Većina tih usluga naručena je putem posebnih internetskih stranica ili aplikacija koje kao posrednici omogućuju privatnim osobama da dijele pristup usluzi smještaja, npr. Airbnb, Lovehomeswap ili Couchsurfing.

Grafikon 10.: Pojedinci koji su se tijekom 12 mjeseci prije provedbe istraživanja koristili nekom internetskom stranicom ili aplikacijom za rezervaciju smještaja kod druge osobe, 2019.
(% pojedinaca u dobi od 16 do 74 godine)
Izvor: Eurostat (isoc_ci_ce_i)

Slična analiza prikazana je u grafikonu 11., ali obuhvaća udio pojedinaca koji su se koristili nekom internetskom stranicom ili aplikacijom za rezervaciju usluge prijevoza od drugog pojedinca. Ta vrsta usluga općenito je manje uobičajena nego rezervacija smještaja, ali i ona se često ostvaruje putem posebnih internetskih stranica ili aplikacija, npr. Liftshare, UberPool ili WunderCar. Prosječna upotreba te vrste usluga u cijelom EU-27 za pojedince (u dobi od 16 do 74 godine) iznosila je 8 %. Među državama članicama skupine EU-27 udio pojedinaca koji su se koristili nekom internetskom stranicom ili aplikacijom za rezervaciju usluge prijevoza u 2019. najveći je bio u Estoniji (29 %). Bilo je uobičajeno je da se internetskim stranicama ili aplikacijama za rezervacije usluge prijevoza koristi manje od 10 % pojedinaca. Takav je udio zabilježen u 18 država članica. Rezervacije usluga prijevoza od drugih pojedinaca na internetu češće su među mlađim naraštajima (od 16 do 24 godine) nego među starijima.

Grafikon 11.: Pojedinci koji su u 12 mjeseci prije provedbe istraživanja putem internetske stranice ili aplikacije rezervirali uslugu prijevoza, 2019.
(% pojedinaca u dobi od 16 do 74 godine)
Izvor: Eurostat (isoc_ci_ce_i)

Izvorni podaci za tablice i grafikone (MS Excel)

Digitalno gospodarstvo i društvo – kućanstva i pojedinci: tablice i grafikoni (na engleskom jeziku)

Izvori podataka

Brze tehnološke promjene u područjima povezanima s internetom i ostalim novim primjenama informacijskih i komunikacijskih tehnologija otežavaju izradu statističkih podataka. U tom području zabilježen je znatan napredak, a statistički alati prilagođavaju se kako bi se zadovoljili novi zahtjevi za podacima. Statistički podaci za to područje ponovno se ocjenjuju svake godine kako bi se zadovoljile potrebe korisnika i držao korak s brzim tehnološkim promjenama.

Taj se pristup primjenjuje i u Eurostatovu istraživanju o korištenju informacijskom i komunikacijskom tehnologijom u kućanstvima i među pojedincima. Tim se godišnjim istraživanjem utvrđuju referentne vrijednosti za promjene koje su potaknute razvojem informacijskih i komunikacijskih tehnologija, i to praćenjem promjena ključnih varijabli tijekom vremena i detaljnim razmatranjem drugih aspekata u određenom trenutku. Istraživanje je u početku bilo usmjereno na pitanja pristupa i povezanosti, no kasnije se područje razmatranja proširilo na niz tema (na primjer, e-upravu i e-trgovinu) te socioekonomsku analizu (primjerice regionalnu raznolikost, posebnosti povezane sa spolom, dobne razlike, obrazovanje i zaposlenost). Prilagođeno je i područje provedbe istraživanja u odnosu na različite tehnologije kako bi se obuhvatile nove skupine proizvoda i sredstva kojima se krajnjim korisnicima omogućuje pristup komunikacijskim tehnologijama (kao što je uvođenje novih pitanja o internetskoj rezervaciji alternativnih oblika smještaja (peer-to-peer) ili usluga prijevoza u 2017.).

Referentno razdoblje za istraživanje o korištenju informacijskih i komunikacijskih tehnologija u kućanstvima i među pojedincima u većini je slučajeva prvo tromjesečje svake godine. U većini zemalja istraživanje se provodi tijekom drugog tromjesečja svake godine. Napominjemo da je modul o privatnosti i zaštiti osobnog identiteta bio dio istraživanja provedenog 2016. (ali nije ponovljen 2017., 2018. i 2019.).

Predmet istraživanja i definicije

Istraživanjem o korištenju informacijskih i komunikacijskih tehnologija u kućanstvima obuhvaćena su kućanstva u kojima barem jedan član pripada dobnoj skupini od 16 do 74 godine. Pristup kućanstava internetu odnosi se na postotak kućanstava koja imaju pristup internetu, zahvaljujući kojemu se svi članovi tog kućanstva, ako žele, mogu koristiti internetom od kuće, makar i samo da pošalju poruku e-pošte.

Definicijom korisnika interneta obuhvaćeni su svi pojedinci u dobi od 16 do 74 godine koji su se služili internetom u razdoblju od tri mjeseca prije provedbe istraživanja. Redoviti korisnici interneta pojedinci su koji su se internetom služili u prosjeku barem jednom tjedno tijekom tri mjeseca prije provedbe istraživanja.

Najčešće korištene žične tehnologije za pristup internetu bile su širokopojasni i analogni pristup internetu preko obične ili ISDN telefonske linije. Širokopojasni pristup internetu obuhvaća digitalne pretplatničke linije (DSL), a za njega se upotrebljava tehnologija prijenosa podataka velikom brzinom. Po definiciji, širokopojasne linije su one linije koje imaju veći kapacitet nego ISDN, dakle najmanje 144 kbit/s. Za pristup internetu od kuće najviše se upotrebljavaju stolna i prijenosna računala, a u novije vrijeme povećala se upotreba ostalih tehnologija s mogućnošću pristupa internetu.

Korištenje mobilnim internetom definira se kao korištenje internetom izvan doma ili radnog mjesta na prijenosnim računalima ili ručnim uređajima preko mreža mobilne telefonije ili bežičnih veza.

Naručivanje robe i usluga koje obavljaju pojedinci obuhvaća razdoblje od 12 mjeseci prije provedbe istraživanja, a u tu kategoriju pripadaju potvrđene rezervacije smještaja ili putovanja, financijska ulaganja, telekomunikacijske usluge, videoigre ili softver te informacijske usluge na internetu koje su izravno plaćene. Ta kategorija ne uključuje robu i usluge nabavljene besplatno preko interneta, kao i narudžbe ručno tipkanim porukama e-pošte, SMS-om ili MMS-om.

Kontekst

U svibnju 2015. Europska komisija donijela je strategiju jedinstvenog digitalnog tržišta (COM(2015) 192 final) kao jedan od svojih 10 najvažnijih političkih prioriteta. Strategija je obuhvaćala 16 inicijativa u tri široka stupa: promicanje lakšeg internetskog pristupa robi i uslugama diljem Europe, oblikovanje optimalnog okruženja za razvoj digitalnih mreža i usluga te nastojanje da europsko gospodarstvo i industrija u potpunosti iskoriste digitalno gospodarstvo kao mogući pokretač rasta. U Programu rada Komisije za 2017., pod naslovom „Izgradnja Europe koja štiti, osnažuje i brani” (COM(2016) 710), Europska komisija predložila je brzo donošenje već podnesenih prijedloga i reviziju ostvarenog napretka prema dovršetku jedinstvenog digitalnog tržišta.

Širokopojasne tehnologije smatraju se važnim čimbenikom u mjerenju pristupa internetu i korištenja njime jer se njima korisnicima nudi mogućnost brzog prijenosa velikih količina podataka i neometan pristup telefonskim linijama. Porast upotrebe iznimno brzog širokopojasnog interneta smatra se ključnim pokazateljem u oblikovanju politika u području informacijskih i komunikacijskih tehnologija. Digitalne pretplatničke linije (DSL) još su najzastupljeniji oblik širokopojasne tehnologije u EU-u, ali u sve su široj upotrebi i alternative poput kabelskog i satelitskog interneta, optičkih kabela i bežičnih lokalnih petlji.

Europska komisija u okviru šireg programa nadogradnje znanja, predviđanja potražnje znanja te usklađivanja ponude i potražnje znanja priprema niz inicijativa za poticanje razvoja znanja u području informacijskih i komunikacijskih tehnologija kod radne snage. Kako bi povećala broj stručnjaka za informacijske i komunikacijske tehnologije, Europska komisija pokrenula je Grand Coalition for Digital Jobs (Veliku koaliciju za radna mjesta u digitalnom sektoru, na engleskom jeziku). Riječ je o partnerstvu na razini EU-a koje upotrebom europskih strukturnih i investicijskih fondova nastoji ublažiti poteškoće u zapošljavanju stručnjaka za informacijske i komunikacijske tehnologije.

Europska komisija donijela je 10. lipnja 2016. novi Skills Agenda for Europe (Program vještina za Europu, na engleskom jeziku) u kojem zagovara niz mjera za osiguranje dostupnosti odgovarajuće izobrazbe, znanja i potpore kako bi građani EU-a stekli znanja potrebna na suvremenom tržištu rada, uključujući promicanje digitalnog znanja.

Europska komisija 2017. je provela preispitivanje provedbe strategije jedinstvenog digitalnog tržišta na sredini provedbenog razdoblja (COM(2017) 228 final), kojim je potvrđeno da dvije trećine Europljana smatraju da uvođenje najnovijih digitalnih tehnologija pozitivno utječe na društvo, gospodarstvo i njihov život. Preispitivanjem provedbe utvrđena su tri nova izazova:

pobrinuti se da internetske platforme nastave djelovati na korist gospodarstvu i društvu borbom protiv nezakonitog sadržaja na internetu i poticanjem pojačane odgovornosti među pružateljima mrežnih platformi
razvijati europsko podatkovno gospodarstvo do punog potencijala, primjerice izradom prijedloga za slobodni protok neosobnih podataka na području EU-a i
štititi europsku imovinu rješavanjem izazova povezanih s kibersigurnošću, uključujući shemu za brzu intervenciju u kriznim situacijama u slučaju kiberincidenata velikih razmjera.

Nova predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen 2019. opisala je način na koji je željela da EU iskoristi mogućnosti koje pruža digitalno doba. Europa spremna za digitalno doba jedan je od šest Komisijinih prioriteta za razdoblje 2019. – 2024. Takva digitalna transformacija temelji se na premisi da bi digitalnim tehnologijama i rješenjima trebalo: stvoriti nove mogućnosti za poduzeća, potaknuti razvoj pouzdane tehnologije, potaknuti otvoreno i demokratsko društvo, omogućiti aktivno i održivo gospodarstvo, pomoći u borbi protiv klimatskih promjena. Imajući to u vidu, Europska komisija u veljači 2020. donijela je sveobuhvatan prikaz Komisijinih ideja i radnji za Izgradnju digitalne budućnosti Europe (na engleskom jeziku) te posebne prijedloge povezane sa sljedećim:

Europskom strategijom za podatke (COM(2020) 66 final) kojom se želi potaknuti položaj EU-a kao glavnog uzora za društvo koje iskorištava moć podataka za bolje odlučivanje u poslovnom i javnom sektoru i
Bijelom knjigom – Europskim pristupom izvrsnosti i izgradnji povjerenja (COM(2020) 65 final) kojom se Komisija zauzima za regulatorni pristup usmjeren na ulaganja s dvojakim ciljem: uvođenjem umjetne inteligencije i suzbijanjem rizika povezanih s određenim načinima upotrebe te nove tehnologije.