Fond solidarnosti EU-a

Fond solidarnosti Europske unije (FSEU) osnovan je kako bi se njime odgovorilo na prirodne katastrofe velikih razmjera i izrazila europska solidarnost s regijama unutar Europe pogođenim katastrofama. Fond je nastao kao reakcija na velike poplave u središnjoj Europi u ljeto 2002. Otad se koristio za 80 katastrofa pokrivajući niz različitih prirodnih katastrofa uključujući poplave, šumske požare, potrese, oluje i suše. Do sada su 24 europske zemlje primile potporu u iznosu većem od 5 milijarde EUR. Kliknite za popis svih intervencija PDF en

Kao odgovor na pandemiju bolesti COVID-19 područje primjene Fonda solidarnosti Europske unije prošireno je od 1. travnja 2020. na izvanredna stanja velikih razmjera u području javnog zdravlja. Ovdje možete pronaći stranicu o tim pitanjima.

Komisija mora zaprimiti zahtjev u roku od 12 tjedana nakon što je katastrofa prouzročila prvu štetu. U slučaju katastrofa koje se sporije razvijaju, kao što su suše ili izvanredna stanja povezana sa zdravljem, utvrđen je rok od 12 tjedana nakon prvih službenih mjera povezanih s izvanrednim stanjem. Za COVID-19 primjenjuju se posebni uvjeti (posjetite stranicu o tome).

Preporučuje se da tijelo nadležno za pripremu zahtjeva što prije izravno kontaktira odgovornu službu u Glavnoj upravi za regionalnu politiku koja može ponuditi niz savjeta kojima će pridonijeti ubrzanju postupka podnošenja zahtjeva koliko god je to moguće.

Ova se stranica redovito ažurira, molimo učitajte najnoviju verziju obrasca zahtjeva.

  • Obrazac zahtjeva (Posljednji put ažurirano 16-11-2017) en
  • pomoćne napomene (Posljednji put ažurirano 16-11-2017)Word en
  • Pragovi za katastrofe velikih razmjera PDF en
  • Pragovi za regionalne katastrofe PDF en
  • Utvrđivanje praga za katastrofe koje su zadesile više regija (na temelju ponderiranog prosjeka BDP-a) xls en
  • Očekivani iznos potpora? PDF en
  • Guidance on implementation, closure and auditing processes PDF en

Komisija razmatra zahtjev i, ako ga prihvati, predlaže iznos pomoći Europskom parlamentu i Vijeću koji ga moraju odobriti prije njegove isplate. Nakon što se sredstva stave na raspolaganje, pomoć se isplaćuje odmah u jednom obroku nakon potpisivanja sporazuma između Komisije i države korisnice. Nakon isplate bespovratnih sredstava država pogođena katastrofom odgovorna je za provedbenu fazu uključujući odabir aktivnosti, njihov nadzor i kontrolu. Hitne mjere mogu se retroaktivno financirati od prvog dana katastrofe.

Treba napomenuti da Fond nije instrument brzog odgovora na posljedice prirodne katastrofe. Financijska pomoć može se odobriti državi koja podnosi zahtjev tek nakon podnošenja zahtjeva i nakon proračunskog postupka koji može trajati nekoliko mjeseci.

Komisija je u svibnju 2019. objavila opsežnu evaluaciju rada Fonda od njegova osnivanja 2002. i dala preporuke za budućnost. U evaluaciji se naglašava visoka dodana vrijednost koja se ostvaruje s pomoću Fonda u hitnim situacijama i operacijama oporavka te ublažavanju financijskog opterećenja nacionalnih i regionalnih tijela. Iz Fonda je dosad osigurano 5,2 milijarde eura, što uključuje rekordni iznos od 1,2 milijarde EUR za područja pogođena potresom 2016/2017 u središnjoj Italiji.
U izvješću je također utvrđeno da postoji prostor za poboljšanje u pogledu brzine, usklađenosti, djelotvornosti i informiranja javnosti o intervencijama.
Više o evaluaciji

Europska komisija
Glavna uprava za regionalnu i urbanu politiku
Unit E1/EUSF
B-1049 Brussels
Belgija
Inguna Kramina
Inguna.KRAMINA@ec.europa.eu
Tel: +32 229-66062
Nyla Cruz
Nyla.Cruz@ec.europa.eu
tel: +32 2 295 36 09

U kojim se slučajevima dodjeljuju sredstva iz Fonda?

The EUSF Financijska pomoć iz Fonda može se pružiti državama članicama i zemljama koje vode pregovore o pristupanju s EU-om

  • u slučaju katastrofe velikih razmjera: ukupna izravna šteta koja premašuje 3 milijarde eura u cijenama iz 2011. ili 0,6 % BND-a pogođene države, ovisno o tome što je niže;
  • u slučaju manjih, regionalnih katastrofa: ukupna izravna šteta koja premašuje 1,5 % regionalnog BDP-a (na razini NUTS 2). Za najudaljenije regije primjenjuje se prag od 1 % regionalnog BDP-a;
  • u slučaju da je prihvatljiva država pogođena istom katastrofom velikih razmjera kao susjedna prihvatljiva država;
  • u slučaju „izvanrednog stanja u području javnog zdravlja”: ukupni trošak provedbe hitnih mjera procjenjuje se na više od 1,5 milijardi eura u cijenama iz 2011. ili više od 0,3 % BND-a pogođene države.

Sredstva na raspolaganju

Pomoć iz Fonda solidarnosti može se mobilizirati do maksimalnog godišnjeg iznosa od 500 milijuna eura (u cijenama iz 2011.) uz nepotrošena sredstva iz prethodne godine čiji se iznos dodaje redovnom proračunu EU-a. Pojedinačne dodjele sredstava moraju odobriti Europski parlament i Vijeće nakon prijedloga Komisije. Jedna četvrtina tog iznosa mora ostati na raspolaganju 1. listopada svake godine za moguće potrebe do kraja te godine. U iznimnim slučajevima i ako su sredstva raspoloživa do kraja godine nedovoljna, manjak se može pokriti sredstvima iz proračuna za sljedeću godinu.

Djelovanja obuhvaćena Fondom

The EUSF Sredstvima iz Fonda dopunjuju se javni rashodi država članica za ključne operacije u krizama kao što su:

  • vraćanje u ispravno radno stanje infrastrukture i pogona u energetskom sektoru, u području vodoopskrbe, upravljanja otpadnim vodama, telekomunikacija, prijevoza, zdravlja i obrazovanja;
  • pružanje privremenog smještaja i financiranje službi spašavanja radi ispunjavanja potreba pogođenog stanovništva;
  • osiguravanje preventivne infrastrukture i mjera zaštite kulturne baštine;
  • čišćenje područja pogođenih katastrofom, uključujući prirodna područja, u skladu s, kad je to primjereno, pristupima utemeljenima na ekosustavima te hitno obnavljanje pogođenih prirodnih područja kako bi se izbjegle neposredne posljedice erozije tla;
  • brzo pružanje pomoći, među ostalim medicinske pomoći, stanovništvu pogođenom izvanrednim stanjem velikih razmjera u području javnog zdravlja;
  • zaštita stanovništva od mogućeg izlaganja, uključujući sprečavanje, praćenje ili nadziranje širenja bolesti, suzbijanje ozbiljnih rizika za javno zdravlje ili ublažavanje njihova učinka na javno zdravlje.

Fond nije osnovan kako bi pokrio sve troškove povezane s prirodnim katastrofama. U načelu je ograničen na štetu koja se ne može pokriti osiguranjem i iz njega se ne nadoknađuju privatni gubici. Dugoročne aktivnosti, kao što su obnova gospodarstva ili preventivno djelovanje, nisu prihvatljive za pomoć iz Fonda. Međutim, mogle bi biti prihvatljive za potporu u okviru drugih instrumenata, osobito europskih strukturnih i investicijskih fondova.

Primjer

Austrija – poplave u kolovozu 2005. (regionalna katastrofa)

U kolovozu 2005. velike poplave pogodile su dijelove dviju austrijskih pokrajina - Vorarlberg i Tirol. Poplave su uzrokovale ozbiljne štete poljoprivrednom sektoru, turizmu, stambenim nekretninama i poduzećima, prometnoj mreži i drugim dijelovima infrastrukture. Ukupna izravna šteta procijenjena je na 591,94 milijuna EUR što predstavlja otprilike 0,27 % BND-a Austrije. S obzirom na to da je brojka bila niža od primjenjivog praga za mobiliziranje sredstava iz Fonda solidarnosti u slučaju katastrofa velikih razmjera (0,6 % BND-a Austrije, tj. 1,3363 milijarde EUR), zahtjev je razmatran po posebnim kriterijima za izvanredne regionalne katastrofe. Komisija je zaključila da je zahtjev sadržavao dovoljno dokaza za odobrenje izvanrednog mobiliziranja sredstava iz Fonda solidarnosti i dodjelu financijske pomoći u iznosu od 14,79 milijuna EUR. Sredstva su se koristila za sljedeće:

  • hitno vraćanje infrastrukture u ispravno radno stanje, osobito za sanaciju državnih cesta. Ukupni doprinos iz Fonda bio je 9,86 milijuna EUR;
  • hitno osiguravanje preventivne infrastrukture, osobito za sanaciju nasipa vodotoka, uključujući uklanjanje stabala i otpada, izgradnju brana, stabilizaciju i sanaciju koritâ rijeka. Ukupni doprinos iz Fonda bio je 4,93 milijuna EUR.

Dokumenti

Informativni članak

Izvješća

Panorama (časopis)

Priopćenja za medije