Statistics Explained

Statistički podaci o dohodovnom siromaštvu


Podaci iz svibnja 2020.

Planirano ažuriranje članka: listopad 2021.


This Statistics Explained article has been archived on 10 June 2021, for updated data see Living conditions in Europe - income distribution and income inequality.


Glavni podaci

Stopa rizika od siromaštva (nakon socijalnih transfera) 2018. u državama članicama EU-27 bila je 16,8 %., što je gotovo nepromijenjeno u usporedbi s 2017. (16,9 %).

U 2018. socijalnim transferima 8,2 % stanovništva u državama EU-27 podignuto je iznad praga siromaštva.

U 2018. onih 20 % stanovništva s najvišim raspoloživim dohotkom u državama EU-27 dobilo je 5,1 puta više dohotka od 20 % populacije s najnižim dohotkom.

[[File:Income poverty statistics-interactive_SILC2020-HR.XLSX]]

Stopa rizika od siromaštva, 2018.

  • EU-27: procjena.
  • Island (IS): 2016. Crna Gora (ME) i Turska (TR): 2017.
  • Izvor: Eurostat (mrežna oznaka podataka: ilc_li02)

U ovom članku pruža se pregled najnovijih statističkih podataka o novčanom siromaštvu i dohodovnim nejednakostima u Europskoj uniji (EU). Usporedbe životnog standarda među državama članicama često se temelje na bruto domaćem proizvodu (BDP) po stanovniku, što u monetarnom smislu predstavlja veličinu ekonomije podijeljenu s brojem stanovnika na tom području, čime se mjere bogatstvo i blagostanje određene države. Međutim, na temelju ovog osnovnog pokazatelja teško je doći do zaključaka o raspodjeli dohodaka u nekoj državi te se njime ne razmatraju nenovčani čimbenici koji mogu znatno utjecati na kvalitetu i standard života nekog stanovništva.

Cijeli članak

Stopa i prag rizika od siromaštva

Stopa rizika od siromaštva (nakon socijalnih transfera) u EU-27 porasla je od 2010. (početak prikupljanja podataka) do 2011., sa 16,5 % na 16,9 %. Taj je rast bio relativno stabilan tijekom sljedeće dvije godine, prije značajnijeg porasta u 2014., na 17,3 %. Manji porasti zabilježeni su u 2015. i 2016. (do 0,1 postotnih bodova svake godine). Prvo primjetno smanjenje zabilježeno je 2017., kada je stopa pala na 16,9 %, nakon čega je 2018. uslijedilo smanjenje od dodatnog 0,1 postotnog boda. Prema tomu, u posljednje dvije godine za koje su dostupni podaci stopa rizika od siromaštva u EU-27 vratila se na razinu koja je bila od 2011. do 2013.

Tom stopom za države EU-27, koja se izračunava kao ponderirani prosjek podataka iz država članica, prikrivaju se znatne razlike među državama članicama EU-a (vidjeti grafikon 1.). U sedam država članica – Rumunjskoj (23,5 %), Latviji (23,3 %), Litvi (22,9 %), Bugarskoj (22,0 %), Estoniji (21,9 %), Španjolskoj (21,5 %) i Italiji (20,3 %) – 2018. kod jedne petine stanovništva ili više zabilježen je rizik od siromaštva.To je bio slučaj i u Srbiji (24,3 %), Crnoj Gori (23,6 %; podaci iz 2017.), Turskoj (22,2 %; podaci iz 2017) i Sjevernoj Makedoniji (21,9 %). Najniži udjeli osoba u riziku od siromaštva, među državama članicama, zabilježeni su u Češkoj (9,6 %), Finskoj (12,0 %) i Slovačkoj (12,2 %), dok je Island (8,8 %; podaci iz 2016.) zabilježio još niži udio stanovništva u riziku od siromaštva.

Grafikon 1.: Stope i pragovi rizika od siromaštva, za 2018.
Izvor: Eurostat (ilc_li01) i (ilc_li02)

Prag rizika od siromaštva (prikazan na grafikonu 1.) iznosi 60 % nacionalnog medijana raspoloživog ekvivalentnog dohotka. Za prostorne usporedbe često se izražava standardima kupovne moći (SKM), kako bi se njime uzele u obzir razlike u troškovima života među državama. Vrijednosti dohotka za taj prag 2018. znatno su se razlikovale među državama članicama EU-a, u rasponu od SKM 3 767 u Rumunjskoj to SKM 13 923 u Austriji, a u Luksemburgu (PPS 19 295) vrijednost tog praga uvelike je iznad tog raspona. Prag siromaštva bio je relativno nizak u Srbiji (SKM 3 136), Sjevernoj Makedoniji (SKM 3 298), Crnoj Gori (PPS 3 906; Podaci iz 2017) i Turskoj (SKM 3 916; Podaci iz 2017) i relativno visok u Norveškoj (SKM 15 780) i Švicarskoj (SKM 16 240).

Za različite skupine u društvu novčano siromaštvo predstavlja prijetnju u različitim mjerama

Razlika u stopi rizika od siromaštva za EU-27 (nakon socijalnih transfera) između spolova bila je razmjerno malena 2018., dok je najnovija stopa za osobe stare 16 godina i više iznosila 15,5 % za muškarce, a nešto viša, 17,2 %, za žene. Sve države članice EU-a, Ujedinjena Kraljevina, tri države članice EFTA-e prikazane u grafikonu 2. i Turska prijavile su višu stopu za žene nego za muškarce među populacijom od 16 godina i starijom. Najveća razlika između spolova u 2018. godini, zabilježena je u Litvi (6,3 postotna boda više za žene nego muškarce), Latviji (6,1 postotni bod), Estoniji (5,5 postotnih bodova) i Češkoj (4,6 postotnih bodova). Irska, Malta i Bugarska zabilježile su stope rizika od siromaštva za žene više za najmanje tri postotna boda nego za muškarce. Najmanja razlika među spolovima bila je u Francuskoj, gdje je stopa rizika od siromaštva marginalno (0,2 postotna boda) viša za žene nego za muškarce. Nasuprot tomu, u Crnoj Gori stopa je bila 1,2 postotna boda (podaci iz 2017.) viša za muškarce nego za žene, dok je i u Sjevernoj Makedoniji stopa za muškarce neznatno viša, samo 0,1 postotni bod. U Srbiji nije bilo razlike u stopama rizika od siromaštva za oba spola.

Grafikon 2.: Stopa rizika od siromaštva, nakon socijalnih transfera, za osobe starije od 16 godina, 2018.
(%)
Izvor: Eurostat (ilc_li02)

Razlike u stopama rizika od siromaštva veće su kod razvrstavanja stanovništva prema radnom statusu

Uzimajući u obzir rizik od siromaštva, nezaposleni su posebno ugrožena skupina (vidjeti tablicu 1.): gotovo polovina (48,6 %) svih nezaposlenih osoba u državama EU-27 bila je 2018. u riziku od siromaštva, a daleko najveća stopa zabilježena je u Njemačkoj (69,4 %). Jedanaest država članica EU-a (Litva, Malta, Latvija, Švedska, Bugarska, Mađarska, Češka, Estonija, Slovačka, Španjolska i Belgija) izvijestilo je da je najmanje polovina nezaposlenih osoba 2018. bila u riziku od siromaštva.

Tablica 1.: Stopa rizika od siromaštva, nakon socijalnih transfera prema najčešćem statusu aktivnosti, za osobe starije od 18 godina, 2018.
(%)
Izvor: Eurostat (ilc_li04)

Otprilike svaka sedma (14,4 %) umirovljena osoba u EU-27 bila je u riziku od siromaštva 2018. U Estoniji (53,6 %), Latviji (48,9 %) i Litvi (41,7 %) rizik od siromaštva kod umirovljenih osoba bio je relativno visok, oko 3,7, 3,4 i 2,9 puta više od prosjeka država članica EU-27, dok je sljedeća najviša stopa bila 28,5 % u Bugarskoj.

Zaposleni su bili u daleko manjem riziku od siromaštva: prosječna stopa u svim državama članicama EU-27 u 2018. bila je 9,3 %. Relativno visok udio zaposlenih osoba u riziku od siromaštva zabilježen je u Rumunjskoj (15,3 %) i u manjoj mjeri u Luksemburgu (13,5 %) i Španjolskoj (12,9 %), dok su Italija i Grčka prijavili da je 2018. u riziku od siromaštva bilo više od desetine njihove radne snage. Stopa rizika od siromaštva zaposlenih osoba bila je najmanje 10,0 % u Srbiji, Ujedinjenoj Kraljevini i Turskoj (podaci iz 2017.).

Stope rizika od siromaštva nisu ravnomjerno raspoređene među kućanstvima s različitim udjelima odraslih osoba i uzdržavane djece

U kategoriji kućanstava bez uzdržavane djece (vidjeti grafikon 3.), rizika od siromaštva najviše su bile izložene osobe koje žive same, a u toj se situaciji u 2018. u državama EU-27 nalazilo 26,1 % kućanstava s jednom osobom. S druge strane, stopa rizika od siromaštva za kućanstva s dvije ili više odraslih osoba bila je niža od polovine te stope i iznosila je 11,4 % kao i za kućanstva s dvije odrasle osobe u kojima najmanje jedna osoba ima 65 godina ili više.

Grafikon 3.: Stope rizika od siromaštva prema vrsti kućanstva, za kućanstva bez uzdržavane djece, 2018.
(%)
Izvor: Eurostat (ilc_li03)

Većina država članica EU-a prijavila je sličan uzorak: najviše stope rizika od siromaštva 2018. zabilježene su među kućanstvima bez uzdržavane djece u svim državama članicama EU-a osim na Cipru, gdje je stopa bila veća za kućanstva s dvije odrasle osobe, od kojih najmanje jedna ima 65 ili više godina (21,7 % u odnosu na 21,1 % za kućanstva s jednom osobom). Slična situacija zabilježena je u Sjevernoj Makedoniji, ali su tamo kućanstva s jednom osobom imala najnižu stopu (8,5 %) od tri analizirane kategorije.

U devet od 27 država članica Unije stopa rizika od siromaštva za kućanstva s dvjema odraslim osobama u kojima najmanje jedna osoba ima 65 godina ili više bila je niža od stope za širu kategoriju svih kućanstava s dvije ili više odraslih osoba, najviše u Danskoj, u kojoj je razlika iznosila 6,2 postotnih bodova. Druga je krajnost bila Latvija, u kojoj je stopa rizika od siromaštva za kućanstva s dvije odrasle osobe u kojima najmanje jedna osoba ima 65 godina ili više bila 13,3 postotna boda veća nego za sva kućanstva s dvije ili više odraslih osoba, dok je stopa rizika od siromaštva u Malti bila 12,4 postotna boda. U Španjolskoj je stopa za obje ove kategorije bila jednaka, dok je u Italiji razlika bila samo 0,1 postotni bod (podaci iz 2017.)

Kad je riječ o kućanstvima s uzdržavanom djecom, najviša stopa rizika od siromaštva u državama EU-27 zabilježena je u kućanstvima s jednom osobom s uzdržavanom djecom i bila je veća od jedne trećine (34,2 %)

Kada se usporede stope za kućanstva s dvije odrasle osobe, kućanstva sa samo jednim uzdržavanim djetetom (12,1 %) zabilježila su rizik od siromaštva nešto manji od polovine rizika zabilježene za kućanstva s troje ili više uzdržavane djece (24,5 %) – vidjeti grafikon 4..

Grafikon 4.: Stope rizika od siromaštva prema vrsti kućanstva, za kućanstva s uzdržavanom djecom, 2018.
(%)
Izvor: Eurostat (ilc_li03)

U trima kategorijama kućanstava prikazanima na grafikonu 4. sve države članice EU-a izvijestile su da su kućanstva koja se sastoje od dvije odrasle osobe i jednog uzdržavanog djeteta u najmanjem riziku od siromaštva. Većina država članica EU-a izvijestila je da je stopa rizika od siromaštva najviša u kućanstvima s jednom osobom s uzdržavanom djecom. Neovisno o tome, postoje i četiri iznimke. Stopa rizika od siromaštva za kućanstva s jednom osobom s uzdržavanom djecom u Portugalu bila je 3,3 postotna boda niža od stope za kućanstva s dvjema odraslim osobama i troje ili više uzdržavane djece, dok je u Rumunjskoj i Bugarskoj ova razlika mnogo veća, 11,8 i 21,2 postotna boda; Stopa rizika od siromaštva za kućanstva s jednom osobom s uzdržavanom djecom u Slovačkoj bila je jednaka stopi za kućanstva s dvije odrasle osobe i troje ili više uzdržavane djece. U svim četirima državama kandidatkinjama za koje su dostupni podaci stopa rizika od siromaštva za kućanstva s jednom osobom s uzdržavanom djecom bila je manja od stope za kućanstva s dvije odrasle osobe i troje ili više uzdržavane djece.

Mjere socijalne zaštite mogu se upotrijebiti kao sredstvo za smanjenje siromaštva i socijalne isključenosti

To se, primjerice, može ostvariti raspodjelom davanja. Jedan od načina za ocjenjivanje uspjeha mjera socijalne zaštite usporedba je pokazatelja rizika od siromaštva prije i nakon socijalnih transfera (vidjeti grafikon 5.). Socijalnim transferima stopa rizika od siromaštva stanovništva u državama EU-27 smanjena je 2018. s 25,0 % prije transfera na 16,8 % nakon transfera, čime je 8,2 % osoba koje bi inače bile u riziku od siromaštva podignuto iznad praga. Bez socijalnih transfera te bi osobe bile u riziku od siromaštva.

Grafikon 5.: Stope rizika od siromaštva nakon socijalnih transfera, 2018.
(%)
Izvor: Eurostat (ilc_li02) i (ilc_li10)

Ako se usporede stope rizika od siromaštva prije i nakon socijalnih transfera, učinak socijalnih davanja bio je nizak – njima je iznad praga siromaštva podignuto najviše 6,0 % stanovnika – u Češkoj (6,0 %), Italiji (5,6 %), Latviji, Slovačkoj (obje 5,5 %), Portugalu (5,4 %), Grčkoj (4,7 %) i Rumunjskoj (4,5 %). To je bio slučaj i u Srbiji (5,3 %), Sjevernoj Makedoniji (3,8 %) i Turskoj (2,1 %; podaci iz 2017.).

Kad je riječ o relativnom učinku, polovina ili više osoba koje su bile u riziku od siromaštva u Finskoj i Irskoj podignuta je iznad tog praga zahvaljujući socijalnim transferima, što je bio slučaj i u Islandu (podaci iz 2016.) i Norveškoj.

Nejednakost u raspodjeli dohotka

Vlade, kreatori politika i društvo u cjelini ne mogu se boriti protiv siromaštva i socijalne isključenosti bez analize nejednakosti u društvu, bez obzira na to jesu li ekonomske ili socijalne prirode.

Grafikon 6. sadržava informacije o nejednakostima u raspodjeli dohotka u 2018.: prema prosjeku podataka svih država članica EU-a, ponderiranih u odnosu na veličinu stanovništva pokazuje da je 20 % stanovnika s najvišim raspoloživim ekvivalentnim dohotkom zarađivalo 5,1 puta više od 20 % s najnižim raspoloživim ekvivalentnim dohotkom u EU-27. Taj se omjer znatno razlikovao među državama članicama, od 3,0 u Slovačkoj do 6,0 i više u Španjolskoj, Italiji i Latviji te više od 7,0 u Litvi, Rumunjskoj i Bugarskoj, gdje je bio najviši i iznosio je 7,7. Među državama koje nisu članice prikazanima u grafikonu 6. Sjeverna Makedonija (6,2) i Crna Gora (7,6; podaci iz 2017.) prijavile su podjednako visoke omjere za nejednakosti u raspodjeli dohotka, dok su u Srbiji (8,6) i Turskoj (8,7; podaci iz 2017.) omjeri bili veći nego u bilo kojoj državi članici EU-a.

Grafikon 6.: Nejednakosti u raspodjeli — kvintilni omjer dohotka, 2018.
Izvor: Eurostat (ilc_di11)

Postoji interes za kreiranje politika u području nejednakosti za različite skupine u društvu. Jedna skupina od posebnog interesa starije su osobe, što je djelomice posljedica rastućeg udjela stanovništva EU-a u dobi od 65 godina i više. Mirovinski sustavi mogu imati važnu ulogu u uklanjanju siromaštva među starijim osobama. U tom pogledu zanimljivo je usporediti dohodak starijih osoba s dohocima ostatka stanovništva.

U svim državama EU-27 medijan dohodaka osoba u dobi od 65 godina i više iznosio je 2018. 91 % medijana dohodaka stanovništva mlađeg od 65 godina

U četirima državama članicama (Luksemburgu, Francuskoj, Grčkoj i Italiji) medijan dohodaka osoba od 65 i više godina bio je veći od medijana dohodaka osoba mlađih od 65 godina (vidjeti grafikon 7.). Ovo je bio slučaj i u četiri države kandidatkinje što je i prikazano na grafikonu. U Mađarskoj, Španjolskoj, Austriji, Poljskoj, Portugalu, Rumunjskoj i Slovačkoj, medijan dohotka stanovništva starog 65 godina i više bio je 90 % do 100 % dohodaka osoba mlađih od 65 godina. Tako je bilo i u Islandu (podaci iz 2016.) i Norveškoj. Omjeri niži od 80 % zabilježeni su u Hrvatskoj, Belgiji, Danskoj, Bugarskoj, Češkoj, Malti i baltičkim članicama. Najniži omjeri 64 %, 58 % i 57 % zabilježeni su u Litvi, Latviji i Estoniji. Relativno niski omjeri mogu općenito biti odraz niskih prava na mirovine.

Grafikon 7.: Omjer relativnog medijana dohodaka, 2018.
Izvor: Eurostat (ilc_pnp2)

Stupanj siromaštva, na temelju kojeg se određuje mjera siromaštva siromašnih, može se mjeriti relativnim medijanom jaza rizika od siromaštva. Medijan dohodaka osoba koje su u riziku od siromaštva u EU-27 bio je u prosjeku 24,5 % ispod praga siromaštva 2018. (vidjeti grafikon 8.). Taj prag iznosi 60 % nacionalnog medijana ekvivalentnih raspoloživih dohodaka svih osoba.

Grafikon 8.: Relativni medijan jaza rizika od siromaštva, 2018.
(%)
Izvor: Eurostat (ilc_li11)

Među državama članicama EU-a medijan dohodaka osoba koje su u riziku od siromaštva bio je najniže ispod praga siromaštva u Rumunjskoj (35,2 %). Jaz veći od 25,0 % prijavljen je u Italiji, Grčkoj, Hrvatskoj, Španjolskoj, Litvi, Latviji, Bugarskoj i Slovačkoj. Jaz u Sjevernoj Makedoniji (37,7 %) i Srbiji (37,4 %) bio je veći od bilo koje druge države članice, a relativno visok jaz imale su Crna Gora (34,0 %) i Turska (26,4 %; podaci iz 2017.). Najniži jaz rizika od siromaštva među državama članicama zabilježen je u Finskoj (14,2 %), a zatim u Češkoj (15,0 %) i Irskoj (15,3 %). Jaz u Islandu bio je prilično nizak (15,3 %; podaci iz 2016.).

Izvori podataka za tablice i grafikone

Izvori podataka

Podaci u ovom članku većinom su izvedeni iz mikropodataka iz Statistike EU-a o dohotku i životnim uvjetima (EU-SILC). Podaci iz EU-SILC-a ažuriraju se na godišnjoj razini i glavni su izvor statističkih podataka kojima se mjeri dohodak i životni uvjeti u Europi. Ta je statistika izvor podataka korištenih za praćenje kvalitete života kućanstava i pojedinaca. Referentno stanovništvo za informacije prikazane u ovom članku čine sva privatna kućanstva i njihovi trenutačni članovi koji borave na državnom području države članice EU-a u trenutku prikupljanja podataka; Osobe koje žive u kolektivnim kućanstvima i institucijama u načelu nisu dio ciljnog stanovništva. Podaci za EU i europodručje ponderirani su prosjek podataka za države članice.

Raspoloživi dohodak kućanstva dobiva se zbrajanjem svih novčanih dohodaka koje je svaki član obitelji primio iz bilo kojeg izvora (uključujući dohodak od posla, ulaganja i socijalnih davanja) – plus dohodaka primljenih na razini kućanstva – i oduzimanjem poreza i plaćenih doprinosa za socijalno osiguranje. Kako bi se njime odražavale razlike u veličini i sastavu kućanstava, ukupni iznos dijeli se brojem „ekvivalentnih” odraslih osoba koristeći standardne ljestvice (ekvivalentnosti), takozvane „izmijenjene OECD-ove” ljestvice kojom se prvoj odrasloj osobi u kućanstvu pripisuje vrijednost od 1,0, svim ostalim članovima obitelji u dobi od 14 godina i više vrijednost od 0,5 te članovima kućanstva mlađima od 14 vrijednost od 0,3. Rezultat se naziva „ekvivalentni raspoloživi dohodak” i pripisuje se svakom članu kućanstva. U svrhu pokazatelja siromaštva ekvivalentni raspoloživi dohodak izračunava se dijeljenjem ukupnog raspoloživog dohotka svakog kućanstva s ekvivalentnom veličinom kućanstva. Stoga se za svaku osobu u kućanstvu smatra da ima isti ekvivalentni dohodak.

Referentno razdoblje za dohodak utvrđeno je kao razdoblje od 12 mjeseci (primjerice, prethodna kalendarska ili porezna godina) za sve države osim Ujedinjene Kraljevine za koju je referentno razdoblje za dohodak tekuća godina u kojoj se provodi anketa te Irske u kojoj se anketa trajno provodi, a podaci o dohotku prikupljaju se za 12 mjeseci prije ankete.

Stopa rizika od siromaštva definira se kao udio stanovnika s ekvivalentnim raspoloživim dohotkom koji je ispod praga rizika od siromaštva, koji iznosi 60 % nacionalnog medijana ekvivalentnog raspoloživog dohotka. U skladu s odlukama Europskog vijeća, stopa rizika od siromaštva mjeri se u odnosu na stanje u svakoj državi članici EU-a, a ne primjenom vrijednosti zajedničkog praga. Stopa rizika od siromaštva može se izraziti prije ili nakon socijalnih transfera, a razlika između tih dviju vrijednosti predstavlja hipotetski učinak nacionalnih socijalnih transfera na smanjenje rizika od siromaštva. Starosne mirovine i mirovine za nadživjele članove obitelji računaju se kao dohodak prije transfera, a ne kao socijalni transferi. Dostupne su razne analize ovog pokazatelja, primjerice: prema dobi, spolu, statusu aktivnosti, vrsti kućanstva ili razini obrazovanja. Treba napomenuti da se pokazateljem ne mjeri bogatstvo nego je on relativna mjera niskog trenutačnog dohotka (u odnosu na druge osobe u istoj državi).

Tablice upotrijebljene u ovom članku sadržavaju sljedeće oznake:

Vrijednosti označene italics     podaci su predviđeni ili privremeni i velika je vjerojatnost da će se promijeniti;
: podaci nisu dostupni, povjerljivi su ili su nepouzdani.

Kontekst

Na sastanku Europskog vijeća održanom u prosincu 2001. u Laekenu europski šefovi država i vlada prihvatili su prvi skup zajedničkih statističkih pokazatelja za socijalnu isključenost i siromaštvo koje kontinuirano razrađuje podskupina za pokazatelje odbora za socijalnu zaštitu. Ti su pokazatelji ključni element otvorene metode koordinacije za praćenje napretka koji su države članice ostvarile u pogledu ublažavanja siromaštva i socijalne isključenosti.

EU-SILC referentni je izvor za statističke podatke EU-a o dohotku i životnim uvjetima, a posebno za pokazatelje koji se odnose na socijalnu uključenost. U kontekstu EU 2020 strategije, Europsko vijeće donijelo je u lipnju 2010. glavni cilj za socijalnu uključenost: do 2020. u EU-u bi u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti trebalo biti barem 20 milijuna ljudi manje nego 2008. EU-SILC izvor je koji se upotrebljava za praćenje napretka prema ostvarenju tog glavnog cilja, koji se mjeri pokazateljem u sklopu kojeg se kombiniraju stopa rizika od siromaštva, stopa teške materijalne deprivacije i udio osoba u kućanstvima s vrlo niskim radnim intenzitetom. Više informacija dostupno je u članku o osobama u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti.

Izravan pristup

Ostali članci
Tablice
Baza podataka
Tematska stranica
Publikacije
Metodologija
Vizualizacije




Retrieved from "https://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/index.php?title=Archive:Income_poverty_statistics/hr&oldid=531141"