Archive:Međunarodna trgovina robom

Podaci iz ožujka 2016. Najnoviji podaci: Dodatni podaci Eurostata, glavne tablice i baza podataka. Planirano ažuriranje članka: lipanj 2017.

U ovom članku razmatra se razvoj međunarodne trgovine robom Europske unije (EU). Razmatraju se EU-ov udio u svjetskim tržištima uvoza iizvoza, trgovina unutar EU-a, glavni trgovinski partneri EU-a i kategorije proizvoda kojima EU najviše trguje.

Trgovina robom u EU-28 čini približno 15 % svjetske trgovine robom. Vrijednost međunarodne trgovine robom znatno je veća od vrijednosti međunarodne trgovine uslugama (približno tri puta), što je posljedica prirode nekih usluga zbog koje je otežano njihovo pružanje preko granica.

Grafikon 1.: Glavni sudionici u međunarodnoj trgovini, 2014.
(u milijardama EUR)
Izvor: Eurostat (ext_lt_introle) i (ext_lt_intercc)

Grafikon 2.: Omjer međunarodne trgovine, 2004. i 2014.
(%)
Izvor: Eurostat (ext_lt_introle) i (ext_lt_intercc)

Grafikon 3.: Trgovinska bilanca za međunarodnu trgovinu, 2004. i 2014.
(u milijardama EUR)
Izvor: Eurostat (ext_lt_introle) i (ext_lt_intercc)

Grafikon 4: Udjeli u svjetskom izvozu, 2014.
(% udio u svjetskom izvozu)
Izvoz: Eurostat (ext_lt_introle)

Grafikon 5.: Udjeli u svjetskom uvozu, 2014.
(% udio u svjetskom uvozu)
Izvor: Eurostat (ext_lt_introle)

Grafikon 6.: Razvoj međunarodne trgovine, EU-28, 2005. – 2015.(¹)
(u milijardama EUR)
Izvor: Eurostat (ext_lt_intertrd)

Tablica 1.: Međunarodna trgovina, 2014. – 2015.
Izvor: Eurostat (ext_lt_intertrd), (ext_lt_intercc) i (ext_lt_introle)

Grafikon 7.: Trgovina izvan EU-28, 2015.
(% udio izvoza /uvoza EU-28)
Izvor: Eurostat (ext_lt_intratrd)

Grafikon 8.: Trgovina unutar EU-28, 2015.
(% udio otpreme / primitaka EU-28)
Izvor: Eurostat (ext_lt_intratrd)

Slika 9.: Trgovina unutar i izvan EU-a28, 2015.
(uvoz plus izvoz, % udio u ukupnoj trgovini)
Izvor: Eurostat (ext_lt_intratrd)

Grafikon 10.: Trgovina robom izvan EU-28 prema glavnim trgovinskim partnerima, EU-28, 2005. i 2015. (¹)
(u milijardama EUR)
Izvor Eurostat (ext_lt_maineu)

Slika 11.: Glavni trgovinski partneri za izvoz, EU-28, 2015.
(% udio izvoza izvan EU-28)
Izvor: Eurostat (ext_lt_maineu)

Grafikon 12.: Glavni trgovinski partneri za uvoz, EU-28, 2015.
(% udio u uvozu izvan EU-28)
Izvor Eurostat (ext_lt_maineu)

Slika 13.: Trgovina izvan EU-a prema glavnim proizvodima, EU-28, 2010. i 2015.
(u milijardama EUR)
Izvor: Eurostat (ext_lt_intertrd)

Grafikon 14.: Glavni izvozi, EU-28, 2010. i 2015.
(% udio izvoza izvan EU-28)
Izvor: Eurostat (ext_lt_intratrd)

Slika 15.: Glavni uvozi, EU-28, 2010. i 2015.
(% udio uvoza izvan EU-28)
Izvor: Eurostat (ext_lt_intratrd)

Grafikon 16.: Glavni izvozi i uvozi, EU-28, 2015.
(% udio izvoza / uvoza izvan EU-28
Izvor: Eurostat (ext_lt_intratrd)

Glavni statistički nalazi

Glavni globalni igrači u međunarodnoj trgovini

EU-28, Kina i Sjedinjene Države bili su tri najveća globalna igrača u međunarodnoj trgovini (vidjeti grafikon 1.) od 2004. kada je Kina pretekla Japan.

Odnos između izvoza i uvoza bio je 2014. posebno visok u korist izvoza u Rusiju i Norvešku (vidi grafikon 2.), dok su u apsolutnim okvirima Kina i Rusija imale najveće godišnje trgovinske viškove od 2005.; Sjedinjene Američke Države imale su 2014. najveći godišnji deficit (vidi grafikon 3.).

Ako se promatra protok izvoza i uvoza, skupina država EU-28 imala je drugi najveći udio globalnog izvoza i uvoza robe (vidi grafikone 4. i 5.) tijekom 2014.: izvoz robe EU-28 iznosio je 15,0 % ukupnog svjetskog izvoza i 2014. ga je prvi puta od osnivanja EU-a pretekao izvoz iz Kine (15,5 %), ali još je veći od Sjedinjenih Američkih Država (12,2 %); Sjedinjene Američke Države imale su veći udio svjetskog uvoza (15,9 %) od EU-28 (14,8 %) i od Kine (12,9 %).

Trgovina izvan EU-a

Vrijednost međunarodne trgovine robom skupine država EU-28 s ostatkom svijeta (zbroj izvoza i uvoza izvan EU-a) iznosila je 2015. 3 517 milijardi EUR (vidi grafikon 6. i tablicu 1.). U odnosu na 2014. povećali su se i uvoz i izvoz, ali se izvoz povećao više ( 88 milijardi EUR) nego uvoz ( 35 milijardi EUR). Uslijed toga trgovinski višak skupine EU-28 povećao se s 11 milijardi EUR 2014. na 64 milijarde EUR 2015.

Nakon naglog pada izvoza i uvoza 2009., izvoz EU-28 povećao se 58,7 % u razdoblju od četiri godine i dosegnuoo je 2013. rekordnu razinu od 1 737 milijardi EUR. Izvoz se potom 2014. smanjio za 1,9 % da bi se 2015. povećao za 5,1 % i postigao novi vrhunac od 1 791 milijarde EUR. S druge strane, uvoz se nakon 2009. povećao za 45,5 % u razdoblju od tri godine i 2012. dosegnuo vrhunac s 1 798 milijardi EUR. Uvoz se 2013. smanjio za 6,2 % prije nego što se 2014. stabilizirao (rast od 0,3 %) i 2015. povećao za 2,0 %, što je još ispod vrijednosti iz 2012.

Njemačka je 2015. bila uvjerljivo najvažniji sudionik u trgovini izvan EU-28 s udjelom od 28,2 %u izvozu robe iz EU-28 u države nečlanice i udjelom od gotovo petine (18,8 %) uvoza EU-28 (vidi grafikon 7.). Sljedeća tri najveća izvoznika, Ujedinjena Kraljevina (12,9 %), Francuska (10,5 %) i Italija (10,4 %) zadržali su iste vrijednosti kao 2014. (iako je izvoz Francuske izvan EU-28 pretekao izvoz Italije) i bili su jedini među ostalim državama članicama EU-a u kojima je zabilježen dvoznamenkasti udio u izvozu iz EU-28. Ujedinjena Kraljevina (15,2 %), Nizozemska (14,4 %), Francuska (9,5 %) i Italija (8,9 %) slijedile su Njemačku kao najveći uvoznici robe iz zemalja nečlanica 2015. Relativno visoki udio Nizozemske može se, barem djelomično, objasniti znatnim količinama robe koje ulaze u EU preko Rotterdama, vodeće pomorske luke EU-a. Njemačka je ostvarila najveći trgovinski višak u prometu robe izvan EU-28 u vrijednosti od 179,4 milijarde EUR 2015., a slijede je Italija ( 33,7 milijardi EUR) i Irska ( 29,3 milijarde EUR).

Trgovina unutar EU-a

Vrijednost trgovine robom među državama članicama EU-a (trgovina unutar EU-a) iznosila je 2015. – s obzirom na otpreme robe — 3 070 milijardi EUR. To je 71 % više od zabilježene razine izvoza iz EU-28 u države nečlanice u iznosu od 1 791 milijardi EUR (trgovina izvan EU-a).

Trgovina unutar EU-28 — ponovno mjerena u odnosu na otpreme — povećala se za 4,7 % u EU-28 između 2014. i 2015.; to je bilo šesto zaredom godišnje povećanje od 2009. Uzimajući u obzir primitke i otpreme zajedno, trgovina unutar EU-a najviše se povećala u Irskoj (13,4 %) i Hrvatskoj (12,3 %), dok su Estonija (-2,7 %), Latvija (-2,1 %), Belgija (-0,4 %) i Finska (-0,2 %) bile jedine države članice EU-a koje su 2015. zabilježile smanjenje trgovine unutar EU-a.

Kao i u pogledu trgovine izvan EU-28, Njemačka je 2015. bila uvjerljivo najvažniji sudionik i u trgovini unutar EU-28 s udjelom od 22,6 % u otpremi robe iz EU-28 u druge države članice i malo više od petine (20,9 %) primitaka EU-28 iz drugih država članica (vidi grafikon 8.). Nizozemska (12,6 %) je bila jedina druga država članica koja je pridonijela više od jedne desetine otpreme unutar EU-a, što je ponovno posljedica učinka Rotterdama, dok su Francuska (11,8 %) i Ujedinjena Kraljevina (10,2 %) pridonijele više od desetine primitaka unutar EU-28.

Važnost unutarnjeg tržišta EU-a ističe činjenica da je trgovina robom unutar EU-a (otprema i primici) u svim državama članicama bila veća od trgovine izvan EU-a (otprema i primici zajedno) osim u Grčkoj i Ujedinjenoj Kraljevini (vidi grafikon 9.). Udio ukupne trgovine robom, koju predstavljaju trgovinski tokovi robe unutar i izvan EU-a, znatno se razlikovao među državama članicama, što u određenoj mjeri odražava povijesne veze i zemljopisni položaj. Najveće udjele u trgovini unutar EU-a (otprilike 80 % ukupne trgovine) zabilježile su Luksemburg, Estonija, Mađarska, Češka Republika i Slovačka, no taj se udio smanjuje na 49,7 % u Ujedinjenoj Kraljevini.

Analiza glavnih trgovinskih partnera

U razdoblju između 2005. i 2015. postojale su znatne razlike u razvoju izvoza robe iz EU-28 prema glavnim trgovinskim partnerima. Među glavnim trgovinskim partnerima najveća stopa rasta zabilježena je u pogledu izvoza u Kinu koji se više nego utrostručio, dok se izvoz u Južnu Koreju i Brazil više nego udvostručio (vidjeti grafikon 10.). Izvoz u Japan i Rusiju povećavao se polako i 2015. iznosio je otprilike 30 % više nego 2005.

S obzirom na uvoz, u razdoblju između 2005. i 2015. u EU-28 došlo je do smanjenja razine uvoza robe iz Japana (smanjenje za 20 %). Najveći rast zabilježen je u pogledu uvoza iz Kine i Indije koji se više nego udvostručio.

Sjedinjene Američke Države ostale su daleko najčešće odredište robe izvezene iz EU-28 tijekom 2015. (vidjeti grafikon 11.), iako se udio izvoza EU-28 upućen Sjedinjenim Američkim Državama smanjio s 28,0 % koliko je iznosio 2002. na 16,7 % tijekom 2013. da bi se potom oporavio na 20,7 % 2015. Kina je bila drugo najvažnije odredišno tržište izvoza EU-28 tijekom 2015. (9,5 % od ukupnog izvoza EU-28), a nakon nje slijedi Švicarska (8,4 %). Turska je 2015. pretekla Rusiju i postala četvrto najveće odredište izvoza robe EU-28. Sedam najvećih odredišnih tržišta za izvoz robe EU-28 — Kina, Sjedinjene Države, Rusija, Švicarska, Norveška, Turska i Japan — činilo je više od pola (53.1 %) ukupnog izvoza robe EU-28.

Sedam najvećih odredišnih tržišta za izvoz EU-28 istovremeno su i sedam najvećih dobavljača za uvoz robe u EU-28, iako je njihov redoslijed malo drukčiji (usporedite grafikone 11. i 12.). Tih sedam zemalja imalo je veći udio u uvozu robe u EU-28 nego u izvozu robe iz EU-28: gotovo tri petine (59,8 %) ukupnog uvoza robe u EU-28 došlo je iz tih sedam zemalja. Kina je bila država podrijetla za više od jedne petine (20,3 %) ukupnog uvoza u EU-28 tijekom 2015. te je bila najveći dobavljač robe uvezene u EU-28. Udio Sjedinjenih Američkih Država u uvozu robe u EU-28 (14,4 %) bio je otprilike 6 postotnih bodova niži od uvoza iz Kine, dok je udio Rusije (7,9 %), koja je bila treći najveći dobavljač robe u EU-28, bio dodatnih 6 postotnih bodova niži. Turska je 2015. pretekla Japan i postala šesti najveći dobavljač uvoza robe u EU-28.

Analiza glavnih skupina proizvoda

Vrijednost uvoza i izvoza EU-28 povećala se između 2010. i 2015. za sve skupine proizvoda navedene u grafikonu 13., osim uvoza mineralnih goriva i maziva koji se smanjio za 14,7 %. Najveća stopa rasta izvoza zabilježena je za hranu, piće i duhan – zabilježeno je povećanje od 49,5 %. Uvoz tih proizvoda znatno se povećao (do 33,8 %), ali pretekli su ih kemijski i povezani proizvodi koji su zabilježili rast od 34,8 %.

Trgovinski višak u EU-28 od 64,2 milijarde EUR tijekom 2015. potaknut je pozitivnom trgovinskom bilancom za strojeve i transportne uređaje koja je iznosila 218,0 milijardi EUR te trgovinskom bilancom za kemikalije i povezane proizvode (129,9 milijardi EUR). Između 2010. i 2015. EU-28 zabilježio je povećanje trgovinskog viška za obje navedene skupine proizvoda. U pogledu hrane, pića i duhana, EU-28 je prešao s malog trgovinskog deficita 2010. na sličan trgovinski višak 2015. U pogledu ostale tri skupine proizvoda prikazane u Grafikonu 13. EU-28 je prijavio manji trgovinski deficit 2015. nego 2010. Najveći trgovinski deficit 2015. zabilježen je za mineralna goriva i maziva čiji je uvoz bio veći od izvoza za 243,2 milijarde EUR.

Struktura izvoza proizvoda EU-28 promijenila se između 2010. i 2015. najviše među manjim skupinama proizvoda (vidjeti grafikon 14.). Udio hrane, pića i duhanskih proizvoda povećao se s 5,6 % na 6,3 % između tih godina dok se udio mineralnih goriva i lubrikanata smanjio s 5,8 % na 4,8 %.

Najveća promjena u strukturi uvoza EU-28 između 2010. i 2015. odnosila se na mineralna goriva i maziva, čiji se udio smanjio s 25,2 % na 19,0 % (vidjeti grafikon 15.). S druge strane, tijekom istog razdoblja udio drugih proizvedenih proizvoda povećao se s 23,8 % na 26,1 %, dok se udio strojeva i transportne opreme povećao s 28,9 % na 31,0 %.

Na grafikonu 16. uspoređuje se struktura uvoza i izvoza EU-28 tijekom 2015: treba imati na umu da je ukupna razina izvoza bila otprilike 3,7 % veća od uvoza. Najveća razlika zabilježena je u pogledu udjela mineralnih goriva i maziva koji je bio nekoliko puta veći za uvoz nego za izvoz. To je uravnoteženo nižim udjelima uvoza strojeva i transportne opreme i kemikalija i povezanih proizvoda.

Izvori i dostupnost podataka

Statističkim podacima o međunarodnoj trgovini robom mjere se vrijednost i količina robe kojom se trguje među državama članicama EU-a (tzv. trgovina unutar EU-a) i robe kojom države članice EU-a trguju s državama nečlanicama (tzv. trgovina izvan EU-a). Ti statistički podaci predstavljaju službeni izvor informacija o uvozu, izvozu i trgovinskoj bilanci u Europskoj uniji, njezinim državama članicama i europodručju.

Statistički podaci objavljuju se za svaku državu koja prijavljuje podatke u odnosu na svaku partnersku državu za nekoliko klasifikacija proizvoda. Jedna od klasifikacija proizvoda koja se najčešće upotrebljava jest standardna međunarodna trgovinska klasifikacija (SITC Rev. 4) Ujedinjenih naroda (UN);kojom se omogućava usporedba statističkih podataka o međunarodnoj trgovini na globalnoj razini.

U statistici o trgovini izvan EU-a, podacima prikazanima za EU-28 taj se entitet smatra jednim trgovinskim blokom. Drugim riječima, podaci o izvozu odnose se samo na onaj dio izvoza iz EU-28 koji napušta trgovinski blok i otprema se u ostatak svijeta, dok se uvoz izvan EU-a odnosi na uvoz iz ostatka svijeta (država nečlanica) koji ulazi u EU-28. Nasuprot tomu, pri izvješćivanju o podacima za pojedinačne države članice EU-a međunarodni trgovinski tokovi općenito se prikazuju kao svjetski trgovinski tokovi (uključujući partnere unutar i izvan EU-a). Upotrebljavaju se sljedeće definicije tokova izvan EU-28:

uvoz znači roba koja ulazi u statističko područje EU-a iz države nečlanice i koja se, bilo odmah ili nakon određenog razdoblja u carinskom skladištu, podvrgava carinskom postupku za puštanje u slobodni promet (to je općenito roba namijenjena potrošnji), postupku unutarnje proizvodnje ili prerade pod carinskim nadzorom (roba za rad, obradu);
izvoz znači roba koja napušta statističko područje EU-a te ulazi u državu nečlanicu pošto je podvrgnuta carinskom postupku za izvoz (konačni izvoz), postupku vanjske proizvodnje ili ponovnog izvoza nakon postupka unutarnje proizvodnje ili prerade pod carinskim nadzorom.

Statističkim podacima o trgovini s državama nečlanicama stoga nije obuhvaćena ni roba u provozu, roba podvrgnuta carinskom postupku za carinsko skladištenje ili za privremeni uvoz (za sajmove, izložbe, ispitivanja itd.), ni roba za ponovni izvoz nakon privremenog uvoza u okviru jednog od tih postupaka. Statističkim podacima o trgovini među državama članicama EU-a (trgovina unutar EU-a) obuhvaćeni su primici i otpreme robe koje bilježi svaka država članica. Primici i otpreme definirani su kako slijedi:

primici znači roba u slobodnom prometu unutar EU-a koja ulazi u statističko područje određene države članice;
otpreme znači roba u slobodnom prometu unutar EU-a koja napušta statističko područje određene države članice i ulazi u drugu državu članicu.

Uobičajeni izvor statističkih podataka o trgovini robom carinske su evidencije. Nastankom jedinstvenog tržišta 1. siječnja 1993. te posljedičnim ukidanjem carinskih formalnosti među državama članicama EU-a javila se potreba za usvajanjem novog sustava za prikupljanje podataka, Intrastatakoji predstavlja osnovu statistike o trgovini unutar EU-a. U sustavu Intrastat statistički se podaci prikupljaju izravno od trgovačkih subjekata koji svojem nacionalnom tijelu za statistiku moraju dostavljati mjesečne izjave.

Statističke vrijednosti trgovine izvan i unutar EU-a bilježe se prema vrijednosti franko brod (FOB) za izvoz/otpremu i prema vrijednosti troškova, osiguranja i prijevoza (CIF) za uvoz/primitak. Vrijednostima o kojima se izvješćuje obuhvaćeni su samo oni sporedni troškovi (prijevoz i osiguranje) koji se, u slučaju izvoza/otpreme, odnose na put unutar područja države članice iz koje se roba izvozi/otprema te, u slučaju uvoza/primitka, na put izvan područja države članice koja robu uvozi/prima.

Kontekst

Donositelji odluka na međunarodnoj i nacionalnoj razini te razini EU-a često upotrebljavaju statističke podatke o međunarodnoj trgovini robom. Poduzeća mogu podatke o međunarodnoj trgovini upotrebljavati za istraživanje tržišta i utvrđivanje svoje poslovne strategije. Statističke podatke o međunarodnoj trgovini upotrebljavaju i institucije EU-a u pripremama za višestrane i dvostrane trgovinske pregovore, za određivanje i provedbu antidampinških politika, za potrebe makroekonomskih i monetarnih politika te u postupku ocjene napretka jedinstvenog tržišta ili integracije europskih gospodarstava.

Razvoj trgovine može biti prilika za gospodarski rast. EU ima zajedničku trgovinsku politiku u okviru koje Europska komisijapregovara o trgovinskim sporazumima i u ime 28 država članica zastupa interese EU-a. Europska komisija savjetuje se s državama članicama u savjetodavnom odboru u kojem se raspravlja o cijelom nizu pitanja trgovinske politike koja utječu na EU, uključujući višestrane, dvostrane i jednostrane instrumente. Trgovinska je politika kao takva u isključivoj nadležnosti EU-a pa tako jedino EU, a ne pojedinačne države članice, može donositi zakone o trgovinskim pitanjima te sklapati međunarodne trgovinske sporazume. Time se područje primjene trgovinske politike širi na trgovinu uslugama, intelektualno vlasništvo iizravna strana ulaganja.

Na globalnoj se razini višestrana trgovinska pitanja rješavaju pod okriljem Svjetske trgovinske organizacije (WTO) (na engleskom). WTO ima 162 zemlje članice (podatak iz ožujka 2016.), a nekoliko zemalja kandidatkinja u postupku je pristupanja. WTO utvrđuje globalna trgovinska pravila, osigurava forum za trgovinske pregovore i rješavanje sporova među članicama. Europska komisija pregovara sa svojim partnerima u WTO-u te je sudjelovala u posljednjem krugu višestranih trgovinskih pregovora u okviru WTO-a poznatih i kao Razvojni plan iz Dohe. Međutim, nakon što su u 2005. i opet u 2006. propušteni rokovi za zaključenje pregovora iz Dohe, ti su pregovori ponovno bili neuspješni na sastanku WTO-a u srpnju 2008. U prosincu 2013. na Baliju (Indonezija) ostvaren je napredak u nekim područjima usvajanjem paketa sporazuma kojim su obuhvaćene mjere za olakšavanje trgovine, obveza smanjenja izvoznih poticaja u poljoprivredi i dodatna pitanja povezana s razvojem kao što je sigurnost hrane u zemljama u razvoju. Na 10. Ministarskoj konferenciji članica WTO-a održanoj u Nairobiju u prosincu 2015. postignut je sporazum o nizu trgovinskih inicijativa namijenjenih posebno za najsiromašnije članice organizacije. To je uključivalo obvezu ukidanja izvoznih subvencija za poljoprivredne proizvode.

EU je u postupku pregovora o trgovinskom i investicijskom sporazumu sa Sjedinjenim Američkim Državama Partnerstvo za transatlantsku trgovinu i ulaganja (TTIP). Nadamo se da će se budućim sporazumima ostvariti poticaj za gospodarski rast u objema regijama.

Vidjeti također

Trgovina robom izvan EU-a (na engleskom)
Međunarodna trgovina uslugama (na engleskom)
The EU in the world - international trade (na engleskom)

Dodatni podaci Eurostata

Publikacije

External and intra-European Union trade — pocketbook — data 2004-2009 (na engleskom)
International trade and foreign direct investment – izdanje iz 2013. (na engleskom)
Comext DVD: Intra- and extra-European Union trade — monthly data — combined nomenclature (na engleskom)

Glavne tablice

International trade, vidjeti (na engleskom):

Podaci o međunarodnoj trgovini (t_ext)

Dugoročni pokazatelji međunarodne trgovine (t_ext_lti)

Kratkoročni pokazatelji međunarodne trgovine (t_ext_sti)

Baza podataka

International trade, vidjeti (na engleskom):

Podaci o međunarodnoj trgovini (ext)

Dugoročni pokazatelji međunarodne trgovine (ext_lti)

Kratkoročni pokazatelji međunarodne trgovine (ext_sti)

Detaljni podaci o međunarodnoj trgovini (detail)

Vanjske poveznice

European Commission — Globalisation (na engleskom)
European Commission — Trade (na engleskom)