Ako stvarno pozorno pogledate kartu istočne obale Jadranskog mora, južno od hrvatskoga grada Splita primijetit ćete uzak pojas kopna koji Bosni i Hercegovini omogućuje izlaz na more. To je neumski koridor nakon kojeg se nastavlja hrvatska obala.
Dosad je taj obalni pojas Bosne i Hercegovine bio jedina kopnena ruta komunikacije između Dubrovnika i ostatka hrvatskog kopna.
Takva teritorijalna konfiguracija i za Hrvate i za posjetitelje često podrazumijeva duge redove između dvaju graničnih prijelaza. Prometni zastoji i prepreke ne utječu samo na protok građana i turista, nego i na neometan promet robe te pristup uslugama. Puštanjem u promet strukture koju je financirao EU ti će problemi postati stvar prošlosti. Sa svojih 2,4 kilometara most premošćuje Malostonski zaljev i poluotok Pelješac te konačno povezuje Dubrovačko-neretvansku županiju s ostatkom Dalmacije.
„Ovo je dobro za trgovinu i za turizam. Vjerojatno će stvoriti tisuće lokalnih radnih mjesta, a da ne spominjemo da stanovnici najjužnijeg dijela Hrvatske sada imaju bolji pristup obrazovnim i zdravstvenim uslugama kontinentalne Hrvatske. Često kažemo da je kohezijska politika cement koji drži EU na okupu, a ovdje to vidimo i na djelu: stanovnici ovog dijela EU-a odsad će se definitivno osjećati manje izoliranima. Most ilustrira našu tvrdnju da kohezijska politika nikoga ne zaboravlja”, kazala je Morena Marinković iz hrvatskog ureda Glavne uprave Europske komisije za regionalni i urbani razvoj (GU REGIO).
Izgradnja je stajala 420 milijuna EUR, a EU je pridonio izdvajanjem 357 milijuna EUR iz sredstava kohezijske politike. Most je trenutačno među najvećim infrastrukturnim objektima u Hrvatskoj i jedno od najznačajnijih infrastrukturnih ulaganja EU-a dosad.
EU financira i popratnu infrastrukturu poput izgradnje pristupnih cesta, uključujući tunele, mostove i vijadukte, izgradnju osam kilometara duge obilaznice u blizini gradića Stona i radove nadogradnje postojeće ceste D414.
I lokalno stanovništvo podijelilo je svoja razmišljanja o dugo željenoj infrastrukturnoj investiciji: Marija Radić, predsjednica udruge Stonski školjkari, smatra da je ponovno ujedinjenje sjevernih i južnih dijelova Hrvatske povijesni trenutak. Smatra da puštanje mosta u promet sa sobom donosi i bolje gospodarske prilike. Dodaje: „Brojni školjkari izvoze izvan zemlje, a most će olakšati prijevoz robe.”
Svečanost puštanja u promet
Otvaranje 26. srpnja podrazumijevalo je dan ispunjen događanjima – simboličnom utrkom, koncertima i nastupima – od ranog jutra do ponoći, kad su hrvatske vlasti službeno pustile most u promet.
Posjetiteljima je na oba kraja dopušteno da se prošeću do prvog stupa kako bi stekli dojam o mostu, a središnja svečanost, kojoj je prisustvovala potpredsjednica Europske komisije Dubravka Šuica, održana je u večernjim satima.
„Nužnost, a ne luksuz”
Potpredsjednica Šuica naglasila je da most simbolizira „samu bit postojanja EU-a koja se ogleda u premošćivanju i spajanju, stvaranju trajnih veza koje se grade na zajedničkim vrijednostima.”
Gospođa Šuica podsjetila je uzvanike da je „većina novca dobivena iz kohezijske politike, što most čini jednim od najvećih infrastrukturnih projekata financiranih iz sredstava Kohezijskog fonda, i to ne samo u Hrvatskoj nego u Europi.”
Svečanost je svoj vrhunac dosegla u ponoć, kad je hrvatski premijer Andrej Plenković pritiskom gumba spektakularno aktivirao fontane duž mosta visoke 30 metara i vatromet. Time je službeno otvorio most i pozdravio motocikliste koji su ga prvi prešli.
Strateška važnost mosta leži u činjenici da povezuje najjužniji dio Hrvatske i Dubrovnik s ostatkom kopnene Hrvatske. Premijer Plenković istaknuo je da je most „projekt generacije kojim je realiziran velik čin ujedinjenja hrvatskog teritorija”. „To nije luksuz, to je potreba”, kazao je premijer pohvalivši skladnu realizaciju projekta i naglašavajući da most utjelovljuje ključno načelo Europske unije, načelo solidarnosti.
Činjenice i brojke
Most ima 13 raspona, od čega ih je pet dugo 285 metara. Ima šest središnje postavljenih stupova od armiranog betona visokih 33 metra, dvije trake i zaustavnu traku koja će služiti za održavanje mosta.
Uz spomenuti most dug 2,4 km popratna infrastruktura uključuje dodatnih 32,5 km novih cesta.Stoga će proširena mreža za 37 minuta skratiti putovanje između dviju krajnjih točaka ceste D8 sa svake strane neumskog koridora. Putovanje iz kopnene Hrvatske do južne Dalmacije, koje je prije u najboljem slučaju trajalo 59 minuta, sada će trajati samo 22 minute. To će osigurati lakšu pristupačnost i fluidniji promet.
U nekim će slučajevima bolji protok u tom području doslovno pomoći u spašavanju života. Jadran Kapović, gorski spasioc u Opuzenu, kaže: „Most nam omogućuje da izbjegnemo prelazak državne granice, koju inače moramo prelaziti dvaput svaki put, te smanjuje vrijeme odgovora spasilačkih timova poput mojeg.”
No tijekom gradnje mosta nije se riješio samo problem kopnenog prometa. Prvobitno predviđena visina mosta od 44 m povećana je na 55 m da bi se omogućio prolazak komercijalnih brodova ispod mosta.
Most i dijelovi pristupnih cesta u funkciji su od 26. srpnja 2022. Završetak cjelokupnoga glavnog projekta očekuje se do studenoga 2023., kada će se finalizirati zadnja faza, stonska obilaznica.
Zašto most?
Hrvatska je razmatrala brojna alternativna rješenja za zaobilaženje uskog grla neumskog koridora, poput koridora autoceste, trajektne veze ili izgradnje tunela.
Mostovno rješenje proizašlo je iz studije izvedivosti u kojoj su se analizirale moguće alternative za povezivanje dvaju dijelova zemlje. To je rješenje dobilo najveći broj bodova prema nizu kriterija koji su uključivali analizu troškova i koristi, sigurnost i učinak na promet i okoliš u usporedbi s drugim opcijama.
Štoviše, nužnost očuvanja hrvatskog prirodnog i kulturnog nasljeđa bila je ključni kriterij koji se uzimao u obzir u svim fazama pripreme projekta.
Strateško ulaganje poput Pelješkog mosta odražava predanost Europske komisije okupljanju ljudi i objedinjavanju teritorija, čime se osnažuje teritorijalna kohezija regije i daje poticaj drugim zemljama zapadnog Balkana. Zapravo, osim kraćeg vremena putovanja i manjih troškova putovanja, boljeg pristupa socijalnim uslugama i poboljšanog pristupa lokalnim tržištima, ovim se projektom poboljšavaju uvjeti života i rada lokalnog stanovništva.
To će vjerojatno privući nove ulagače i stvoriti prilike. Marko Žmirak, osnivač Centra za karijere mladih Dubrovnik, jasno vidi dobiti u pogledu kvalitete života. „Olakšat će dolazak do juga Europe, do drugih odredišta u Hrvatskoj iz Dubrovnika, i to osobito studentima ili poduzetnicima koji moraju često putovati.” Dodaje da bi most čak mogao pomoći Hrvatskoj da se brže pridruži zemljama Schengena.
Simulacija modela predviđa da će se nakon otvorenja mosta oko 7800 vozila (i do 14 317 do 2046.) koristiti mostom i popratnom infrastrukturom koja jamči siguran i besplatan pristup za sav motorizirani promet.