Hrvatska danas analizira rad na obnovi nakon razornih potresa u ožujku i prosincu 2020. koji su pogodili Zagreb, Petrinju i Sisačko-moslavačku županiju.
- 06 July 2023
Za oporavak je iz Fonda solidarnosti EU-a (FSEU) osigurana pomoć od 1 milijarde eura, koja je odobrena u dva obroka 2020. i 2021.
Potresi su prouzročili štetu na oko 26 000 zgrada. Zahvaljujući potpori EU-a Hrvatska je ubrzala ulaganja u obnovu infrastrukture, škola, sveučilišta, bolnica i spomenika kulturne baštine. Na primjer, iz Fonda solidarnosti EU-a financirana je obnova zagrebačke katedrale, Kliničke bolnice Merkur i Kliničkog bolničkog centra Sestre milosrdnice, nekoliko fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i zagrebačke osnovne škole dr. Ivan Merz te izgradnja kontejnerskih naselja koja su poslužila za privremeni smještaj stanovnika Sisačko-moslavačke županije.
Koordinacija obnove i oporavka nakon potresa i provedba financiranja bili su iznimno zahtjevni zadaci. Potpisano je 1330 ugovora, u koje je bilo uključeno 609 korisnika i 304 građevinska poduzeća. U rekonstrukciji je sudjelovalo ukupno 10 500 građevinskih radnika.
Kontekst
Fond solidarnosti EU-a glavni je instrument EU-a za oporavak nakon katastrofa i pokazatelj europske solidarnosti. Iz tog se fonda državama članicama i zemljama pristupnicama pruža financijska pomoć nakon teških prirodnih katastrofa, a od 2020. i u velikim zdravstvenim krizama.
U slučaju prirodnih katastrofa sredstva se mogu upotrijebiti za najbitnije hitne operacije koje provode javna tijela i procese oporavka kao što su popravak oštećene infrastrukture, zaštita stanovništva, osiguravanje preventivne infrastrukture, zaštita kulturne baštine i operacije čišćenja.
Od travnja 2020., odnosno od početka pandemije bolesti Covid-19, područje primjene Fonda solidarnosti EU-a prošireno je na izvanredna stanja velikih razmjera u području javnog zdravlja.
Komisija je u prosincu 2020. Hrvatskoj dodijelila 684 milijuna eura pomoći iz tog fonda nakon razornog potresa koji je u ožujku 2020. pogodio Zagreb i okolicu. Od kraja 2020. druga serija potresa pogodila je gradove Petrinju i Karlovac te Sisačko-moslavačku županiju. Komisija je u prosincu 2021. Hrvatskoj dodijelila dodatnih 319 milijuna eura iz FSEU-a.
U razdoblju od 2002. do kraja 2022. u okviru FSEU-a mobilizirano je više od 8,2 milijarde eura za intervencije u 127 katastrofa (107 prirodnih katastrofa i 20 zdravstvenih kriza) u 24 države članice, Ujedinjenoj Kraljevini (dok je bila država članica) i tri zemlje pristupnice (Albanija, Crna Gora i Srbija).
FSEU i pričuva za pomoć u nuždi pomažu u svladavanju posljedica velikih prirodnih katastrofa ili javnozdravstvenih kriza unutar i izvan EU-a u okviru instrumenta „Pričuva za solidarnost i pomoć u nuždi” (SEAR). Uzimajući u obzir sve veće potrebe i ograničena sredstva FSEU-a, Komisija je u lipnju 2023. u kontekstu revizije u sredini razdoblja VFO-a predložila povećanje SEAR-a za 2,5 milijardi eura kako bi Unija bila spremnija reagirati u krizama i hitnim situacijama.
Hrvatsku su 2020. pogodila dva katastrofalna potresa, a Europska unija je pružila kako hitnu tako i dugoročnu pomoć. Financijska potpora iz Fonda solidarnosti EU-a bila je velik doprinos otklanjanju posljedica te prirodne katastrofe. Konkretni rezultati te pomoći i europske solidarnosti vidljivi su na terenu, u stvarnim situacijama s kojima se suočavaju hrvatski građani.
Elisa Ferreira, povjerenica za koheziju i reforme - 06/07/2023