Projektom će se zamijeniti 68,5 km starih, oštećenih cijevi u zagrebačkom sustavu centraliziranog toplinskog sustava ukupne duljine od 227,3 km. Smanjit će se gubitci topline i vode te pridonijeti pouzdanoj, učinkovitoj mreži koja će u budućnosti biti kompatibilna s proizvodnjom topline iz obnovljivih izvora. Projektom će se pomoći u ispunjavanju energetskih ciljeva EU-a i nacionalnih energetskih ciljeva.
Nadogradnja zagrebačkog sustava centraliziranog toplinskog sustava radi uštede vode i smanjenja gubitka energije
- 13 January 2021
Dijelovi koji će se mijenjati imaju najveći broj propuštanja u sustavu, a gotovo je polovica starija od 40 godina. Radom će se osigurati da operater mreže HEP-Toplinarstvo ostane konkurentan u vrijeme relativno niskih cijena plina i električne energije.
Koristi za gradsko stanovništvo
Mrežom centraliziranog toplinskog sustava opskrbljuje se 91 562 domaćinstva i 4 322 poduzeća te opslužuje oko jedne trećine gradskog stanovništva (270 000 od ukupno 800 000 ljudi). U 2017. kupcima je isporučeno ukupno 1,2 TWh toplinske energije. Voda se zagrijava s pomoću prirodnog plina (93 %) i ulja (7 %).
Projekt će se provoditi u 17 gradskih područja Zagreba: Siget, Sopot, Trnsko, Utrine, Donji grad, Folnegovićevo naselje, Kruge, Vrbik, Savica, Borovje, Sigečica, Gajevo Staglišće, Jarun, Srednjaci, Cvjetno naselje, Trešnjevka i Voltino.
50-godišnji vijek trajanja
Stare čelične cijevi leže u podzemnim betonskim kanalima i izolirane su mineralnom vunom umotanom u papir obložen vodoodbojnim bitumenom. Ta se izolacija istrošila i oštetila zbog prodiranja površinske vode. Voda često sadrži otopljenu sol i druge štetne tvari koje su nagrizale cijevi.
Nove cijevi za toplu vodu, koje će biti istog promjera, također su čelične, izolirane poliuretanom i obložene polietilenom, što je uobičajeno u europskim mrežama centraliziranog toplinskog sustava. Bit će opremljene alarmima za otkrivanje kvarova.
Te će cijevi biti otporne na nečistoće i koroziju, a očekuje se da će njihov vijek trajanja biti preko 50 godina. Voda u sustavu već je dobre kvalitete jer se omekšava i obrađuje radi uklanjanja korozivnih plinova, kisika i ugljičnog dioksida, što pomaže u zaštiti cijevi od trošenja.
Smanjenje gubitka topline i vode
Loše stanje cijevi dovodi do gubitaka topline i vode te zahtijeva značajan broj popravaka. U 2017. izgubljeno je 15,2 % ukupne proizvedene topline u usporedbi s manje od 10 % očekivanih gubitaka kod modernih mreža centraliziranog toplinskog sustava.
Iz sustava je izgubljeno ukupno 1,2 milijuna m3 vode što znači da je voda u sustavu morala biti promijenjena 46 puta tijekom 2017. Za usporedbu, u modernim se mrežama voda mijenja otprilike jedanput godišnje.
Svake godine, u prosjeku, treba izvršiti ukupno 75 popravaka kako bi se popravilo propuštanje ili 0,32 popravka po kilometru godišnje. U dijelu mreže obuhvaćenom projektom ta brojka iznosi 0,49. Tipične zapadnoeuropske mreže zahtijevaju 0,1 popravak po kilometru godišnje.
Izračunato je da će se do 2023. projektom smanjiti broj popravaka za 90 % u usporedbi s 2018. Ukupni gubitci topline smanjit će se za 28 %, a gubitci vode za 47,4 %.
Održivi razvoj
Cilj je projekta poboljšati energetsku učinkovitost i sigurnost zagrebačkog sustava centraliziranog toplinskog sustava. Prednosti će uključivati niže troškove rada i održavanja te smanjenu emisiju ugljikovih i dušikovih oksida. To će koristiti zdravlju stanovnika, dok će manji gubitci topline smanjiti potrošnju prirodnog plina.
Projekt je u skladu s ciljevima održivog razvoja na europskoj i nacionalnoj razini te ciljevima za HEP-Toplinarstvo. Zagrebački sustav centraliziranog toplinskog sustava energetski je učinkovit, kako je definirano Direktivom EU-a o energetskoj učinkovitosti, jer više od 75 % topline koju opskrbljuje nastaje kogeneracijom. Dva kogeneracijska postrojenja visoke učinkovitosti opskrbljuju mrežu toplinom.
Ukupno ulaganje i financiranje EU-a
Ukupno ulaganje u projekt „Revitalizacija mreže centraliziranog toplinskog sustava u Gradu Zagrebu” iznosi 94 363 789 EUR, od čega EFRR dodjeljuje 55 460 526 EUR u sklopu operativnog programa „Konkurentnost i kohezija” za programsko razdoblje 2014. – 2020. Ulaganje pripada prioritetu „Promicanje energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije”.