Devet zemalja, koje se protežu od regije Schwarzwald do Crnog mora, udružile su snage u projektu radi obnavljanja ravnoteže sedimenta u rijeci Dunav. Rad je prioritet za dunavsku regiju zato što se je u posljednjih nekoliko desetljeća ljudskim djelovanjem na rijeci i njezinim pritocima utjecalo na nastanak dramatičnih promjena u količini sedimenta. Te promjene imaju negativan utjecaj na pitanja povezana s upravljanjem vodama kao što su rizici od poplava, unutarnja plovidba, riječna ekologija i proizvodnja hidroenergije.
- 29 May 2019
Veselimo se rezultatima projekta Sediment Dunava kojim se Međunarodnoj komisiji za zaštitu rijeke Dunav (ICPDR) pružaju ključne informacije za treći Plan upravljanja slivom Dunava i drugi Plan upravljanja rizicima od poplava rijeke Dunav.
Znanstvenici i inženjeri iz Mađarske, Austrije, Hrvatske, Rumunjske, Bugarske, Slovenije, Slovačke, Njemačke i Srbije surađuju na projektu Sediment Dunava. Budući da rijeka teče kroz brojne zemlje, transnacionalan pristup smatrao se jedinim načinom kojim se može utjecati na promjenu diljem sliva Dunava.
Poboljšanje upravljanja rijekom
Projektni tim prikupio je podatke o transportu sedimenta uz rijeku kako bi se omogućila ispravna analiza distribucije sedimenta. Informacije se sabiru u prve Smjernice za upravljanje sedimentom Dunava. Ovo je glavni ishod projekta i dokument kojim se ostvaruju ključni doprinosi trećem Planu upravljanja slivom Dunava i drugom Planu upravljanja rizicima od poplava rijeke Dunav. Oba plana razvila je Međunarodna komisija za zaštitu rijeke Dunav.
Zainteresirane strane stalno saznaju nove informacije kada je riječ o napretku projekta na radionicama. Sastancima se omogućuje razmjena dobrih praksi u pogledu praćenja sedimenta, metoda prikupljanja podataka i najboljeg načina za ažuriranje ili poboljšavanje stanica za praćenje sedimenta.
Pomaganje dionicima
Osobe odgovorne za upravljanje vodama i sedimentom uz Dunav mogu upotrebljavati dokumente nastale tijekom projekta. Oni uključuju Priručnik o sedimentu za dionike u kojem se naglasak stavlja na poboljšano upravljanje sedimentima radi plovidbe, stvaranja hidroenergije i upravljanja rizikom od poplava i riječnim slivom.
Nadalje, u Priručniku o dobrim praksama u praćenju sedimenta navode se pojedinosti o pitanjima obuhvaćenima u radionicama i povezanim temama, uključujući pojedinosti o tome gdje postaviti lokaciju za praćenje i kako stvoriti djelotvoran režim praćenja.
Ukupno ulaganje i financiranje EU-a
Ukupno je ulaganje u projekt „Projekt sedimenta Dunava” 3 558 581,62 EUR, od kojih Europski fond za regionalni razvoj pridonosi s 2 827 421,16 EUR, a Instrumenti za pretpristupnu pomoć pridonose sa 197 373,19 EUR u okviru Programa transnacionalne suradnje „Dunav” za programsko razdoblje 2014. – 2020. Ulaganje pripada prioritetu „Okoliš i učinkovitost resursa”.