Europska komisija i vanjski stručnjaci pomogli su vlastima Bugarske, Hrvatske i Slovenije bolje usmjeriti ulaganja kako bi njihovi zdravstveni sektori postali učinkovitiji i otporniji u budućnosti. Rezultati zajedničkog projekta, pokrenutog i financiranog od strane Europska komisije, predstavljeni su danas tijekom završnog hibridnog događaja, koji se istovremeno odvijao u Ljubljani, Sofiji, Zagrebu i Bruxellesu. Tri su zemlje zajedno sudjelovale u procesu razrade metodologije za mapiranje
- 17 September 2020
Europska komisija i vanjski stručnjaci pomogli su vlastima Bugarske, Hrvatske i Slovenije bolje usmjeriti ulaganja kako bi njihovi zdravstveni sektori postali učinkovitiji i otporniji u budućnosti. Rezultati zajedničkog projekta, pokrenutog i financiranog od strane Europska komisije, predstavljeni su danas tijekom završnog hibridnog događaja, koji se istovremeno odvijao u Ljubljani, Sofiji, Zagrebu i Bruxellesu. Tri su zemlje zajedno sudjelovale u procesu razrade metodologije za mapiranje infrastrukture, ljudskih resursa, postojećih kapaciteta te sadašnjih i budućih potreba u području hitne i dugotrajne skrbi. Ovaj projekt omogućuje im da pripreme svoje strategije i planiraju buduće investicije, podržane sredstvima fondova kohezijske politike, ali i drugim instrumentima poput Mehanizma za oporavak i otpornost ili državnog proračuna. Važan posao koji je odrađen pod vodstvom stručnjaka za javno zdravstvo prof. dr. Aleksandra Džakule doprinijet će jačanju zdravstvenog sektora, uzimajući u obzir naučene lekcije od pandemije koronavirusa.
Povjerenica za koheziju i reforme Elisa Ferreira rekla je: „Izvanredno stanje u kojem se trenutno nalazimo još je jednom potvrdilo da je postojanje učinkovite i dostupne zdravstvene zaštite od ključne važnosti za dobrobit naših građana i otpornost naših društava. Kohezijska politika nastavit će ulagati u jačanje zdravstvenih sektora u državama članicama kao ključan element u rješavanju socijalnih i teritorijalnih razlika. Drago mi je da je ova inicijativa pomogla Bugarskoj, Hrvatskoj i Sloveniji kako bi se bolje pripremile za dugoročna i održiva ulaganja."
Ministar zdravstva Slovenije, dr. Tomaž Gantar, rekao je: „Pripremajući se za sljedeće programsko razdoblje, vidimo određena područja u koja moramo ulagati u budućnosti, kako bismo osigurali učinkovitost, djelotvornost i otpornost zdravstvene i dugotrajne skrbi u Sloveniji. Područja su sljedeća: obnova i modernizacija infrastrukture, zgrada i opreme kako bi se optimiziralo pružanje usluga i poboljšala učinkovitost; nadalje moramo osigurati visoku i stabilnu razinu sigurnosti i kvalitete za pacijente u budućnosti; moramo poduzeti daljnje korake u digitalizaciji našeg zdravstvenog sustava te ulagati u promicanje zdravlja i prevenciju bolesti. Moramo nastaviti jačati primarnu zdravstvenu zaštitu. Međutim, trebamo raditi i na izgradnji kapaciteta zdravstvene radne snage u smjeru integrirane skrbi te moramo reagirati na nejednakosti u zdravlju na način da usmjerimo posebnu pažnju ranjivim skupinama. Nadalje, moramo raditi i na multidisciplinarnim timovima i boljoj suradnji između različitih razina te između profesionalaca. Ovo je naše viđenje prilika za razvoj."
Pozadinske informacije
Kohezijska politika EU ulaže važne resurse u niz različitih područja, kao što su europsko stanovništvo koje stari, zdravstvena infrastruktura i održivi sustavi, odgovarajuće vještine, e-zdravstvo, pokrivenost zdravstva i kvaliteta te programi za promicanje zdravlja. Kako bi se osigurala održiva i učinkovita ulaganja u sljedećem dugoročnom proračunu EU 2021.-2027., nacionalne i regionalne vlasti trebaju razviti dugoročne strategije ulaganja, koje zauzimaju integrirani pristup pri analizi investicijskih potreba za infrastrukturom, opremom, vještinama, inovativnim tehnologijama i novim modelima njege. Države članice koje žele ulagati u zdravstvenu zaštitu financiranu kroz kohezijsku politiku moraju svoje investicije temeljiti na detaljnom mapiranju svojih potreba, uključujući primarnu i dugotrajnu skrb, s ciljem da se javno zdravstvo učini otpornijim, isplativijim i dostupnijim svim građanima.
Završna konferencija organizana je hibridno, na način da se konferencija uživo održala u Ljubljani uz mogućnost virtualnog sudjelovanja. Tijekom prvog dana konferencije sudjelovali su timovi stručnjaka, Europska komisija i tijela javne vlasti iz različitih država članica te stručnjak prof. dr. Džakula koji su razmijenili svoja iskustva. Drugi dan konferencije, poslužio je kao prigoda za Europsku komisiju da ponovi važnost dobro planiranih ulaganja u zdravstveni sustav za nadolazeće programsko razdoblje te da podijeli naučene lekcije iz projekta sa širom publikom.
Više informacija