Science Flash For You

Od početka 21. stoljeća do 2019. emisije stakleničkih plinova bilježile su trend rasta uglavnom zbog povećanja emisija iz Kine i drugih gospodarstava u nastajanju. Zbog pandemije bolesti COVID-19 globalne emisije smanjile su se 2020. za 3,7 % u odnosu na razine iz 2019., čime je prekinut trend kontinuiranog rasta od više od deset godina. Međutim, globalne emisije stakleničkih plinova ponovno su počele rasti odmah nakon vrhunca pandemije.

Emisije 27 zemalja EU-a ostale su ispod razina otprije pandemije bolesti COVID-19, čime se nastavlja trend smanjenja koji traje desetljećima. Naime, emisije stakleničkih plinova u 27 država članica EU-a bile su 27,0 % niže nego 1990. te su činile 6,7 % globalnih emisija, što pokazuje i nagli pad u odnosu na 14,8 % 1990. godine.

Izvješće Zajedničkog istraživačkog centra sastavljeno je u suradnji s Međunarodnom agencijom za energiju (IEA). Temelji se na bazi podataka Europske komisije o emisijama za globalna atmosferska istraživanja (EDGAR).

U Hrvatskoj je 2021. bačeno oko 280 000 tona hrane, uglavnom iz privatnih kućanstava (oko 75 % ukupne količine).

U EU-u je 2020. bačeno u otpad gotovo 59 milijuna tona hrane. To je 131 kg bačene hrane po svakome od nas koji živimo u Europskoj uniji ili otprilike 10 % sve hrane koja se isporučuje restoranima, za prehrambene usluge, maloprodaju i kućanstva. Kućanstva u Europskoj uniji mogla bi u prosjeku uštedjeti 220–720 EUR godišnje smanjenjem rasipanja hrane. To bi značilo smanjenje dijela troškova za hranu u ukupnim troškovima kućanstava za više od 6 %.

Kućanstva su odgovorna za više od polovine cjelokupnog (53 %) rasipanja hrane u EU-u, nakon čega slijede prerađivački i proizvodni sektor (20 %), primarna proizvodnja (10 %), restorani i prehrambene usluge (9 %). Kad je riječ o tome što čini prehrambeni otpad u EU-u, najveći dio otpada su voće i povrće, koji čine 27 %, odnosno 20 %. Znatan udio imaju i žitarice (13 %), meso (10 %) i krumpir (10 %).

Novi statistički podatci o turizmu u EU-u upućuju na to da je u 2022. potražnja u turizmu već bila na razini od gotovo 96 % one u 2019. To u prosjeku pokazuje gotovo potpuni oporavak za EU, a zemlje kao što su Belgija, Danska, Francuska, Irska i Nizozemska čak su premašile razine prije pandemije. Međutim, oporavak u istočnoeuropskim turističkim odredištima bio je sporiji, možda i zbog rata u Ukrajini.

Nadzorna ploča EU-a za turizam interaktivni je alat koji pruža statističke podatke i pokazatelje relevantne za turističke politike. Nadzornu ploču EU-a za turizam, koja je pokrenuta u listopadu 2022., razvili su JRC i Glavna uprava za unutarnje tržište, industriju, poduzetništvo te male i srednje poduzetnike u suradnji s Eurostatom, na zahtjev država članica EU-a.

Najčešća vrsta raka među ženama u Hrvatskoj bila je rak dojke (25 %), dok je među muškarcima to bio rak prostate (22 %). Oko 13 700 osoba umrlo je od raka u Hrvatskoj, gdje su rak dušnika, bronha i pluća bili najsmrtonosnija tipologija za mušku populaciju (više od 25 %).

Broj novih slučajeva raka povećao se za 2,3 % u odnosu na 2020. te je 2022. dosegnuo 2,74 milijuna u Europskoj uniji. Slično tome, prema procjenama Europske komisije sadržanima u ECIS-u, broj smrtnih slučajeva od raka povećao se za 2,4 % u odnosu na 2020. Procjene za države članice EU-a iz 2022. pokazuju da se očekuje da će 31 % muškaraca i 25 % žena primiti dijagnozu raka prije nego što navrše 75 godina. Procjenjuje se da će 14 % muškaraca i 9 % žena umrijeti od raka prije nego što navrše 75 godina. Procjenjuje se da su četiri najčešća uzroka smrti u EU-u rak pluća (19,5 % svih smrtnih slučajeva od raka), nakon čega slijede rak debelog crijeva (12,3 %), rak dojke (7,5 %) i rak gušterače (7,4 %).

Udio stručnjaka za IKT u ukupnoj zaposlenosti ispod je prosjeka EU-a (3,7 % u odnosu na 4,6 %). Nadalje, udio žena među stručnjacima za IKT iznosi 14,5 %, što je među najnižima u EU-u i znatno je ispod prosjeka EU-a od 18,9 %.

U izvješću se razmatra napredak EU-a prema uspješnoj digitalnoj transformaciji kako je utvrđeno u programu politike za digitalno desetljeće za 2030. U ovom se izvješću ističe potreba za ubrzanjem i produbljivanjem zajedničkih napora, među ostalim s pomoću mjera politike i ulaganjem u digitalne tehnologije, vještine i infrastrukture. Zajednički istraživački centar (JRC) znatno je pridonio tom postupku praćenja u okviru svojih aktivnosti za potporu i oblikovanje digitalne tranzicije. Objavio je tri izvješća u kojima se navode metodologije, nalazi i podatci kojima se podupire ostvarivanje ciljeva za 2030. na europskoj i nacionalnoj razini.

Nedavno je objavljeno sedam poziva na podnošenje prijedloga koji su otvoreni vanjskim partnerima za pristup laboratorijima za korisnike aktinida (ACTUSLAB, „Actinide User Laboratories”), procjenu ekoloških i mehaničkih materijala (EMMA) i Hopkinsonovu polugu za strukturne procjene (ELSA). Rokovi za sudjelovanje u pozivima obuhvaćaju razdoblje od 29. veljače do 3. ožujka 2024.

U okviru svojeg programa za otvoreni pristup istraživačkim infrastrukturama JRC vodećim istraživačima iz cijele Europe i izvan nje omogućuje pristup svojim vrhunskim objektima i laboratorijima, čime se omogućuju najsuvremenija eksperimentalna istraživanja, suradnja i izgradnja kapaciteta s europskom dimenzijom.