Science Flash For You

Klimatske i demografske promjene dva su međusobno povezana globalna trenda. Svjetsko stanovništvo dosegnulo je broj od 8 milijardi i dalje će rasti u sljedećih 40 godina. Europsko stanovništvo, međutim, brzo stari i očekuje se da će se njegov broj od 2026. početi smanjivati. To se događa usporedno s klimatskim promjenama. Kako stanovništvo stari, ljudi se suočavaju s poteškoćama povezanima sa zdravljem, stanovanjem, mobilnošću i sposobnošću odgovora na ekstremne vremenske uvjete. U izvješću se objašnjava na koji način demografske promjene utječu na emisije i kako klimatske promjene utječu na različite skupine stanovništva.

Događanje se održalo u novom znanstvenom objektu „European Science Experience” koji predstavlja višedimenzionalni, bogati svijet JRC-a i odraz je njegova doprinosa znanosti i donošenju politika u EU-u, kao i utjecaja znanosti na našu svakodnevicu. Zgrada je smještena u sklopu znanstvenog kampusa u Ispri i otvorena je za posjete studenata, predstavnika znanstvene zajednice, vlasti i tvorce politika na svim razinama.

Navedeni pokazatelj prikazuje odstupanje između trenutačne razine organskog ugljika u tlu i „maksimalne” razine koja se može srednjoročno ili dugoročno postići. Tlo se smatra nezdravim ako to odstupanje premašuje 60 % trenutačne razine.

U pregledniku su istaknute lokacije te procijenjena rasprostranjenost nezdravih tala u EU-u, kao i procesi degradacije. Nedavno je uvršten u Opservatorij EU-a za tlo (EUSO), koji je razvio i kojim upravlja Zajednički istraživački centar (JRC).

Prema podacima iz preglednika čak 61 % tala u EU-u je nezdravo. U većini tih tala zabilježeno je više vrsta degradacije. EUSO-ov preglednik zdravlja tla temelji se na nizu od 15 pokazatelja procesa degradacije tla, a obuhvaća sljedećih devet elemenata: eroziju tla, onečišćenje tla, hranjive tvari, gubitak organskog ugljika u tlu, gubitak bioraznolikosti tla, zbijanje tla, salinizaciju tla, gubitak organskih tala i prekrivanje tla.

Prema podacima iz preliminarnog izvješća o šumskim požarima u Europi, na Bliskom istoku i u sjevernoj Africi za 2022., te godine zabilježen je najveći broj požara u posljednjem desetljeću. Više od tri četvrtine štete dogodilo se u ožujku, uključujući dva najveća požara u Hrvatskoj u toj godini, oba u općini Gračac.

U izvješću JRC-a daje se pregled sezone požara 2022. na temelju podataka iz Europskog informacijskog sustava za šumske požare (EFFIS). Ono prethodi godišnjem izvješću za 2022. koje će se objaviti u listopadu 2023. i sadržavati podatke koje su države članice dostavile Komisijinoj stručnoj skupini za šumske požare.

Unaprijeđeni informacijski sustav o sirovinama sadržava podatke o primarnim (dobivenim vađenjem ili sakupljanjem) i sekundarnim sirovinama (na primjer, dobivenim recikliranjem), kao i podatke po državama članicama o određenim materijalima te informacije o različitim sektorima i tehnologijama. Na tim se podacima temelji Akt EU-a o kritičnim sirovinama, koji je nedavno predstavila Europska komisija.

Europskoj uniji potreban je neometan pristup kritičnim sirovinama i mnogim proizvodima koji ih sadržavaju kako bi ostvarila ambiciozne ciljeve za energetsku i digitalnu tranziciju te svoj obrambeni i svemirski program. Vrijeme je da Europa poduzme mjere kako ne bi bila ovisna o drugim zemljama.

Najnovija studija JRC-a uključuje analizu ponude te trenutačne i buduće potražnje. Očekuje se da će se potražnja za materijalima koji pokreću zelenu i digitalnu tranziciju znatno povećati. U studiji je predstavljena sustavna analiza lanaca vrijednosti, od sirovina i prerađenih materijala do komponenti, sklopova i sustava, za 15 ključnih tehnologija u pet strateških sektora, to jest u sektoru obnovljive energije, sektoru elektromobilnosti, industrijskom, digitalnom i zrakoplovno-svemirskom/obrambenom sektoru.

Alat SHERPA (eng. Screening for High Emission Reduction Potentials on Air quality – Otkrivanje potencijala za smanjenje ispuštanja visokih razina emisija u zrak) korišten je za procjenu glavnih izvora onečišćenja i utjecaja čestica PM_2,5 na onečišćenje u određenim područjima i najvećim gradovima. Na razine čestica PM_2,5 najviše utječu proizvodnja energije (22 %), poljoprivreda (19 %), izgaranje goriva u kućanstvima (16 %) i cestovni promet (7 %).

Utvrđeno je da poljoprivreda i proizvodnja energije utječu na dalekosežni prijenos čestica, dok potrošnja energije u stambenim objektima utječe na lokalne gradske emisije i dalekosežni prijenos čestica. U studiji se posebna pozornost posvećuje biomasi, obnovljivom izvoru, čija se upotreba često promiče u okviru klimatske i energetske politike. Zaključuje se da je potrebno uložiti više napora kako bi se poboljšale procjene emisija iz spaljivanja biomase te da bi politikama za poboljšanje kvalitete zraka u gradovima trebalo obuhvatiti šire geografsko područje od grada.

Nekad poznata po slaboj privlačnosti istraživačke sfere i poteškoćama u privlačenju talenata, skromnom financiranju istraživanja i razvoja te kombinaciji politika i institucionalnom ustroju neprikladnima za poticanje suradnje akademske zajednice i poduzeća, prijenos tehnologije i komercijalizaciju rezultata istraživanja, Hrvatska danas poduzima niz inicijativa usmjerenih na prevladavanje tih prepreka. To su, među ostalim, nedavno doneseni Zakon o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti i nacionalne smjernice za prijenos tehnologije te novi programi financiranja usmjereni na prijenos tehnologije predviđeni u okviru Plana za oporavak i otpornost i strukturnog financiranja.

Centar stručnosti za prijenos tehnologije, u sklopu JRC-a, provodi evaluaciju hrvatskog sustava za prijenos tehnologije i zaštitu prava intelektualnog vlasništva. U evaluaciji će se utvrditi izazovi u pogledu komercijalizacije rezultata inovacija i istraživanja te iznijeti ciljane preporuke za poboljšanje upravljanja na razini ekosustava i optimizaciju potrošnje u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost i kohezijske politike za programsko razdoblje 2021. – 2027.

Studiju, koja obuhvaća i Bugarsku i Rumunjsku, provodi skupina stručnjaka koju koordinira JRC, a njezini će rezultati poslužiti u donošenju izvješća s ciljanim preporukama.