Archive:Međunarodna trgovina robom

Podaci iz kolovoza 2014. Najnoviji podaci: Dodatni podaci Eurostata, glavne tablice i baza podataka. Planirano ažuriranje članka: rujan 2016. Engleska inačica članka sadržava novije podatke.

Grafikon 1.: Glavni sudionici u međunarodnoj trgovini, 2012.
(u milijardama eura) – Izvor: Eurostat (ext_lt_introle) i (ext_lt_intercc)

Tablica 1.: Glavni sudionici u vanjskoj trgovini, 2002., 2007. i 2012.
(u milijardama eura) – Izvor: Eurostat (ext_lt_introle) i (ext_lt_intercc)

Grafikon 2.: Udjeli u svjetskom izvozu, 2012.
(udio u svjetskom izvozu u %) – Izvor: Eurostat (ext_lt_introle)

Grafikon 3.: Udjeli u svjetskom uvozu, 2012.
(udio u svjetskom uvozu u %) – Izvor: Eurostat (ext_lt_introle)

Grafikon 4.: Razvoj međunarodne trgovine, EU-28, 2003. – 2013. (1)
(u milijardama eura) – Izvor: Eurostat (ext_lt_intertrd)

Tablica 2.: Međunarodna trgovina, 2012. – 2013. – Izvor: Eurostat (ext_lt_intertrd), (ext_lt_intercc) i (ext_lt_introle)

Tablica 3.: Trgovina izvan EU-28, 2013. – Izvor: Eurostat (ext_lt_intratrd)

Tablica 4.: Trgovina unutar EU-28, 2012. i 2013.
(u milijardama eura) – Izvor: Eurostat (ext_lt_intratrd)

Grafikon 5.: Trgovina unutar i izvan EU-28, 2013.
(uvoz plus izvoz, udio u ukupnoj trgovini u %) – Izvor: Eurostat (ext_lt_intratrd)

Grafikon 6.: Glavni izvozni partneri, EU-28, 2013.
(udio izvoza izvan EU-28 u %) – Izvor: Eurostat (ext_lt_maineu)

Grafikon 7.: Glavni uvozni partneri, EU-28, 2013.
(udio uvoza izvan EU-28 u %) – Izvor: Eurostat (ext_lt_maineu)

Tablica 5.: Trgovina izvan EU-28 s glavnim trgovinskim partnerima, EU-28, 2003. – 2013. (1)
(u milijardama eura) – Izvor: Eurostat (ext_lt_maineu)

Tablica 6.: Trgovina izvan EU-28 prema glavnim proizvodima, EU-28, 2008., 2012. i 2013. – Izvor: Eurostat (ext_lt_intertrd)

Grafikon 8.: Glavni izvozni proizvodi, EU-28, 2008. i 2013.
(udio izvoza izvan EU-28 u %) – Izvor: Eurostat (ext_lt_intratrd)

Grafikon 9.: Glavni uvozni proizvodi, EU-28, 2008. i 2013.
(udio uvoza izvan EU-28 u %) – Izvor: Eurostat (ext_lt_intratrd)

Ovaj članak sadržava informacije o razvoju međunarodne trgovine robom Europske unije (EU). Razmatraju se EU-ov udio u svjetskom uvozu i izvozu, trgovina unutar EU-a, glavni trgovinski partneri EU-a i kategorije proizvoda kojima EU najviše trguje.

Trgovina robom u EU-28 predstavlja približno šestinu svjetske trgovine robom. Vrijednost međunarodne trgovine robom znatno je veća od vrijednosti međunarodne trgovine uslugama (približno tri puta), što odražava narav nekih usluga koja otežava njihovo pružanje preko granica.

Glavni statistički nalazi

Trgovina izvan EU-a

Vrijednost međunarodne trgovine robom EU-28 s ostatkom svijeta (zbroj izvoza i uvoza izvan EU-a) iznosila je 3 419 milijardi eura (= 3 419 000 milijuna eura) u 2013. – vidjeti tablicu 2. Izvoz iz EU-28 dosegao je rekordnu razinu, dok se u usporedbi s 2012. uvoz smanjio za više od 100 milijardi eura. Kao rezultat toga, trgovinska bilanca EU-28 bila je pozitivna po prvi put od početka niza (podaci o izvozu izvan EU-a raspoloživi su za EU-28 od 2002.).

Nakon oštrog pada izvoza i uvoza u 2009., izvoz iz EU-28 u 2013. dosegao je rekordnu razinu od 1 737 milijardi eura, što predstavlja povećanje od 3,2 % u odnosu na prethodnu godinu. Najveće povećanje zabilježeno je u kategoriji preostalih proizvoda i transakcija koji nisu drugdje razvrstani (SITC 9.) te osobito za izvoz nemonetarnog zlata (SITC 971). U 2013. uvoz robe u EU-28 smanjio se za 6,5 % i iznosio 1 682 milijarde eura, pri čemu su najveća smanjenja primijećena u uvozu mineralnih goriva i maziva (SITC 3) i uvozu sirovina (SITC 2).

Njemačka je i u 2013. bila uvjerljivo najvažniji sudionik u trgovini izvan EU-28 s udjelom od 27,1 % u izvozu robe iz EU-28 u države nečlanice i udjelom od gotovo petine (18,8 %) u uvozu u EU-28 (vidjeti tablicu 3.). Sljedeća tri najveća izvoznika, Ujedinjena Kraljevina (13,3 %), Italija (10,4 %) i Francuska (10,2 %), zadržali su iste vrijednosti kao u 2012. i bili su jedini među ostalim državama članicama EU-a u kojima je zabilježen dvoznamenkasti udio u izvozu iz EU-28. Nizozemska (14,2 %), Ujedinjena Kraljevina (14,0 %), Francuska (9,8 %) i Italija (9,5 %) slijedile su Njemačku kao najveći uvoznici robe iz zemalja nečlanica u 2013., pri čemu se relativno visoki udio Nizozemske može objasniti znatnim količinama robe koje ulaze u EU preko Rotterdama, vodeće pomorske luke EU-a. Njemačka je ostvarila najveći trgovinski višak u prometu robe izvan EU-28 u iznosu od 154,0 milijarde eura, a slijede je Irska (22,5 milijarde eura) i Italija (20,0 milijardi eura).

Trgovina unutar EU-a

Vrijednost trgovine robom među državama članicama EU-a (trgovina unutar EU-a) iznosila je – s obzirom na otpreme robe – 2 839 milijardi– eura u 2013. (vidjeti tablicu 4.). To je približno dvije trećine puta više od zabilježene razine izvoza iz EU-28 u države nečlanice (trgovina izvan EU-a). Važnost unutarnjeg tržišta EU-a naglašena je činjenicom da je trgovina robom unutar EU-a u svim državama članicama bila značajnija od trgovine izvan EU-a, osim u Grčkoj i Ujedinjenoj Kraljevini (vidjeti grafikon 5.). Udio ukupne trgovine robom, koju predstavljaju trgovinski tokovi robe unutar i izvan EU-a, znatno se razlikovao među državama članicama, čime se u određenoj mjeri odražavaju povijesne veze i zemljopisni položaj. Najveći udjeli u trgovini unutar EU-a (gotovo 80 % ukupne trgovine) zabilježeni su u Luksemburgu, Češkoj Republici i Slovačkoj, no taj je omjer niži u Ujedinjenoj Kraljevini (48,3 %) i Grčkoj (47,0 %).

Trgovina unutar EU-28 – ponovno prikazana u obliku otpreme robe – između 2012. i 2013. neznatno se smanjila (za 0,1 %) u EU-28. To je bilo prvo smanjenje u otpremama unutar EU-28 od 2009. Uzimajući u obzir primitke i otpreme zajedno, trgovina unutar EU-a najviše se povećala u Rumunjskoj (6,1 %), Bugarskoj (5,8 %) i Litvi (5,3 %), dok su u Malti (-20,4 %), Cipru (-11,0 %) i Luksemburgu (-7,4 %) zabilježena najveća smanjenja trgovine unutar EU-a u 2013.

Analiza glavnih trgovinskih partnera

U razdoblju između 2012. i 2013. postojale su znatne razlike u razvoju izvoza robe iz EU-28 prema glavnim trgovinskim partnerima. Najviša stopa rasta zabilježena je u izvozu u Švicarsku (+27,0 %), dok je sporije rastao izvoz u Južnu Koreju, Tursku i Kinu (+5,8 %, +3,1 % i +3,0 %) – vidjeti tablicu 5. Najveći pad zabilježen je u izvozu u Indiju (-6,9 %), a manja smanjenja izvoza zabilježena su u izvozu u Rusiju (-2,9 %), Japan (-2,8 %) i SAD (-1,6 %).

Unatoč tome, SAD je i u 2013. ostao daleko najčešće odredište robe izvezene iz EU-28 (vidjeti grafikon 6.), iako je udio izvoza iz EU-28 u SAD pao s 26,4 % ukupnog izvoza u 2003. na 16,6 % u 2013. Kategorija proizvoda s najvišom razinom izvoza iz EU-28 u SAD u 2013. po vrijednosti bili su strojevi i transportni uređaji. Ista je skupina proizvoda bila i glavna izvozna kategorija robe za Kinu, koja je u 2013. bila treće najvažnije izvozno tržište za EU-28 (8,5 % od ukupnog izvoza iz EU-28), nakon Švicarske (9,8 %).

S obzirom na uvoz, u razdoblju između 2012. i 2013. u EU-28 došlo je do smanjenja razine uvoza robe iz svih glavnih trgovinskih partnera osim Turske (+4,4 %). Najviše su se smanjile razine uvoza iz Japana (-12,7 %), Brazila (-11,8 %), Švicarske (-11,0 %) i Norveške (-10,9 %). Kina — iz koje je u 2013. pristigla šestina ukupnog uvoza u EU-28 — bila je najvažniji dobavljač robe uvezene u EU-28 i u 2013. (vidjeti grafikon 7.), iako je uvoz iz Kine pao za 4,0 % u razdoblju između 2012. i 2013. U uvozu iz Kine zabilježeno je smanjenje u svim glavnim kategorijama proizvoda, osim kemikalija (+1,1 %) te hrane, pića i duhana (+0,2 %).

Analiza glavnih skupina proizvoda

Za dvije je skupine proizvoda s najvišom razinom izvoza u 2013. zabilježeno relativno malo povećanje razine izvoza izvan EU-28, a to su strojevi i transportni uređaji (+ 0,6 %) te ostali proizvodi (+ 1,0 %). Najviše stopa rasta izvoza iz EU-28 u 2013. zabilježena je u skupini hrane, pića i duhana, koja je dosegla rekordnu vrijednost od 104,3 milijarde eura (vidjeti tablicu 6.).

Hrana, piće i duhan jednako su tako i jedina skupina proizvoda čiji je uvoz u EU-28 porastao u 2013. (+ 0,4 %). Najveće smanjenje uvoza između 2012. i 2013. zabilježeno je za mineralna goriva i maziva (-9,1 %) – proizvode koji po vrijednosti predstavljaju najvišu razinu uvoza u EU-28. Posljedica smanjenja vrijednosti uvezenih naftnih proizvoda od 8,3 % (pad izražen u količini iznosio je -2,8 %) bila je smanjenje uvoza mineralnih goriva i maziva. U 2013. gotovo trećina (32,2 %) uvoza mineralnih goriva i maziva u EU-28 došla je iz Rusije, nakon koje slijede Norveška (9,9 %), Alžir (6,3 %), Nigerija (5,5 %) i Saudijska Arabija (5,0 %).

Trgovinski višak u EU-28 od 54,6 milijardi eura u 2013. potaknut je pozitivnom trgovinskom bilancom za strojeve i transportne uređaje koja je iznosila 275,0 milijardinbsp;eura te trgovinskom bilancom za kemikalije (115,5 milijardi eura). Te su bilance umanjene trgovinskim manjkom od 377,8 milijardi eura u skupini mineralnih goriva i maziva, što predstavlja smanjenje u usporedbi s rekordnim deficitom za tu robu u 2012. (422,9 milijardi eura).

Izvori i dostupnost podataka

Statističkim podacima o međunarodnoj trgovini robom mjere se vrijednost i količina robe kojom se trguje među državama članicama EU-a (tzv. trgovina unutar EU-a) i robe kojom države članice EU-a trguju s državama nečlanicama (tzv. trgovina izvan EU-a). Ti statistički podaci predstavljaju službeni izvor informacija o uvozu, izvozu i trgovinskoj bilanci u Europskoj uniji, njezinim državama članicama i europodručju.

Statistički podaci objavljuju se za svaku državu koja prijavljuje podatke u odnosu na svaku partnersku državu za nekoliko klasifikacija proizvoda. Jedna od klasifikacija proizvoda koja se najčešće upotrebljava jest Standardna međunarodna trgovinska klasifikacija (SITC Rev. 4.) Ujedinjenih naroda (UN) kojom se omogućava usporedba statističkih podataka o međunarodnoj trgovini na globalnoj razini.

U statističkim podacima o trgovini izvan EU-a, podacima prikazanima za EU-28 taj entitet smatra se jednim trgovinskim blokom. Drugim riječima, podaci o izvozu odnose se samo na onaj dio izvoza iz EU-28 koji napušta trgovinski blok i otpremljuje se u ostatak svijeta, dok se uvoz izvan EU-a odnosi na uvoz iz ostatka svijeta (država nečlanica) koji ulazi u EU-28. Suprotno tome, pri izvješćivanju o podacima za pojedinačne države članice EU-a međunarodni trgovinski tokovi općenito se prikazuju kao svjetski trgovinski tokovi (uključujući partnere unutar i izvan EU-a).

uvoz znači roba koja ulazi u statističko područje EU-a iz države nečlanice i koja se, bilo odmah ili nakon određenog razdoblja u carinskom skladištu, podvrgava carinskom postupku za puštanje u slobodni promet (to je općenito roba namijenjena za potrošnju), postupku unutarnje proizvodnje ili prerade pod carinskim nadzorom (roba za rad, obradu);
izvoz znači roba koja napušta statističko područje EU-a te ulazi u državu nečlanicu nakon što je podvrgnuta carinskom postupku za izvoz (konačni izvoz), postupku vanjske proizvodnje ili ponovnog izvoza nakon postupka unutarnje proizvodnje ili prerade pod carinskim nadzorom.

Statističkim podacima o trgovini s državama nečlanicama stoga nije obuhvaćena ni roba u provozu, roba podvrgnuta carinskom postupku za carinsko skladištenje ili za privremeni uvoz (za sajmove, izložbe, ispitivanja itd.), ni roba za ponovni izvoz nakon privremenog uvoza u okviru jednog od tih postupaka.

Statističkim podacima o trgovini među državama članicama EU-a (trgovina unutar EU-a) obuhvaćeni su primici i otpreme robe koje bilježi svaka država članica. Primici i otpreme definirani su kako slijedi:

primici znači roba u slobodnom prometu unutar EU-a koja ulazi u statističko područje određene države članice;
otpreme znači roba u slobodnom prometu unutar EU-a koja napušta statističko područje određene države članice i ulazi u drugu državu članicu.

Uobičajeni izvor statističkih podataka o trgovini robom carinske su evidencije. Nastankom jedinstvenog tržišta 1. siječnja 1993. te posljedičnim ukidanjem carinskih formalnosti među državama članicama EU-a javila se potreba za usvajanjem novog sustava za prikupljanje podataka, Intrastata, koji predstavlja osnovu statistike o trgovini unutar EU-a. U sustavu Intrastat statistički se podaci prikupljaju izravno od trgovačkih subjekata koji svojem nacionalnom tijelu za statistiku moraju dostavljati mjesečne izjave.

Statističke vrijednosti trgovine izvan i unutar EU-a bilježe se prema vrijednosti franko na palubi broda (FOB) za izvoz/otpremu i prema vrijednosti troškova, osiguranja i prijevoza (CIF) za uvoz/primitak. Vrijednostima o kojima se izvješćuje obuhvaćeni su samo oni sporedni troškovi (prijevoz i osiguranje) koji se, u slučaju izvoza/otpreme, odnose na put unutar područja države članice iz koje se roba izvozi/otprema te, u slučaju uvoza/primitka, na put izvan područja države članice koja robu uvozi/prima.

Kontekst

Donositelji odluka na međunarodnoj i nacionalnoj razini te razini EU-a često upotrebljavaju statističke podatke o međunarodnoj trgovini robom. Poduzeća mogu podatke o međunarodnoj trgovini upotrebljavati za istraživanje tržišta i utvrđivanje svoje poslovne strategije. Statističke podatke o međunarodnoj trgovini upotrebljavaju i institucije EU-a u pripremama za višestrane i dvostrane trgovinske pregovore, za određivanje i provedbu antidampinških politika, za potrebe makroekonomskih i monetarnih politika te u postupku ocjene napretka jedinstvenog tržišta ili integracije europskih gospodarstava.

Razvoj trgovine može biti prilika za gospodarski rast. EU ima zajedničku trgovinsku politiku u okviru koje Europska komisija pregovara o trgovinskim sporazumima i u ime 28 država članica zastupa interese EU-a. Europska komisija savjetuje se s državama članicama u savjetodavnom odboru u kojem se raspravlja o cijelom nizu pitanja trgovinske politike koja utječu na EU, uključujući višestrane, dvostrane i jednostrane instrumente. Trgovinska je politika kao takva u isključivoj nadležnosti EU-a pa tako jedino EU, a ne pojedinačne države članice, može donositi zakone o trgovinskim pitanjima te sklapati međunarodne trgovinske sporazume. Time se područje primjene trgovinske politike širi na trgovinu uslugama (na engleskom), intelektualno vlasništvo i izravna strana ulaganja (na engleskom).

Na globalnoj se razini višestrana trgovinska pitanja rješavaju pod okriljem Svjetske trgovinske organizacije (WTO) (na engleskom). Ova organizacija trenutačno broji 160 zemalja članica (podatak iz srpnja 2014.), a nekoliko zemalja kandidatkinja u postupku je pristupanja. WTO utvrđuje globalna trgovinska pravila, osigurava forum za trgovinske pregovore i rješavanje sporova među članicama. Europska komisija pregovara sa svojim partnerima u WTO-u te je sudjelovala u posljednjem krugu višestranih trgovinskih pregovora u okviru WTO-a poznatih i kao Razvojni plan iz Dohe. Međutim, nakon što su u 2005. i opet u 2006. propušteni rokovi za zaključenje pregovora iz Dohe, ti su pregovori ponovno bili neuspješni na sastanku WTO-a u srpnju 2008. U prosincu 2013. na Baliju (Indonezija) ostvaren je napredak u nekim područjima usvajanjem paketa sporazuma kojim su obuhvaćene mjere za olakšavanje trgovine, obveza smanjenja izvoznih poticaja u poljoprivredi i dodatna pitanja povezana s razvojem kao što je sigurnost hrane u zemljama u razvoju.