1. Što je tvar koja nadražuje kožu?
Tvar koja nadražuje kožu tvar je koja uzrokuje upale na koži, prije svega bolest poznatu kao dermatitis. Tvari koje nadražuju kožu spadaju u jednu od dviju skupina, ovisno o njihovu potencijalu za uzrokovanje dermatitisa:
- primarne tvari koje nadražuju kožu uzrokuju upale na dijelovima kože s kojima su došle u dodir;
- sekundarne tvari koje nadražuju kožu imaju slične učinke nakon razdoblja izlaganja, upala nije ograničena na neko određeno područje na tijelu.
2. Što je dermatitis?
Dermatitis je kožni poremećaj čiji simptomi mogu biti raznoliki i različito ozbiljni. Obično počinje s pojavom nadraženosti i crvenila kože te ponekad s oteklinama na ugroženom području. Ponekad se razviju plikovi, a nakon njihova pucanja može doći do infekcije i trovanja krvi. Može se pojaviti na bilo kojem dijelu tijela koji dođe u dodir s tvari koja je nadražujuća za kožu. Dermatitis se obično pojavljuje na šakama i rukama, ali ako se ne potraži medicinska pomoć može se proširiti i na ostale dijelove tijela – njegove ozbiljnije posljedice često se sporo razvijaju.
Dvije su glavne vrste::
- Iritacijski kontaktni dermatitis: može se pojaviti brzo nakon izloženosti jako nadražujućoj tvari ili tijekom duljeg razdoblja zbog opetovane izloženosti slabije nadražujućoj tvari. Izvor nadražaja može biti kemijski, biološki, mehanički ili fizički. Opetovano i dulje izlaganje vodi (npr. pranje ruku više od 20 puta ili mokre ruke dulje od 2 sata tijekom smjene) također može uzrokovati iritacijski dermatitis.
- Alergijski kontaktni dermatitis: može se pojaviti ako osoba razvije alergiju na neku tvar. Ako netko postane preosjetljiv na neku tvar, to je najčešće trajno, a svaki kontakt kože s njom uzrokovat će alergijski kontaktni dermatitis. Tvari koje uzrokuju preosjetljivost kože nerijetko je i nadražuju.
3. Koje tvari nadražuju kožu?
Brojne tvari mogu biti nadražujuće za kožu, ali obično spadaju u jednu od sljedećih skupina:
- Mineralna ulja: sve vrste ulja, uključujući dizel i druga loživa ulja, mogu biti nadražujuće za kožu, iako su neke štetnije od ostalih. Ulja mogu uzrokovati oblik dermatitisa poznat kao uljne akne, kod kojeg nastaju miteseri na koži gdje su pore zatvorene i gdje je došlo do infekcije. Uljne akne obično se pojavljuju na područjima koja su bila u izravnom dodiru s uljima ili nauljenom odjećom.
- Kemikalije: Neke kemikalije, posebno jake lužine i neke kiseline, prodiru u kožu i stvaraju čireve ili duboke rane koje sporo zacjeljuju. Oni uključuju sljedeće:
- eksplozivi
- određeni insekticidi
- kromna kiselina
- klorirani naftaleni i difenili
- kromati
- bikromati
- soli nikla
- ubrzivači vulkanizacije
- živini spojevi
- formaldehid, posebno jaku tvar koja nadražuje kožu i koja može uzrokovati ozbiljan oblik dermatitisa.
- Otapala i odmašćivači: mogu uzrokovati dermatitis razgrađivanjem prirodnih masnoća na koži. Usto koža zbog njih može postati sklonija oštećenjima drugim tvarima. U njih se ubrajaju:
- parafin
- terpentin
- naftni proizvodi
- trikloretilen
- i druga otapala.
- Katran, smola i proizvodi od ugljenog katrana: dugotrajna izloženost smoli i katranu može uzrokovati stvaranje bradavica i čireva koji mogu postati zloćudni.
- Ostale tvari: poznato je da produljeni dodir s nekim drugim tvarima može uzrokovati dermatitis, uključujući:
- šećer
- određene vrte tvrdog drva
- određene vrste antibiotika
- cement
- neke vrste cvijeća.
- Kisele i lužnate tvari: pH vrijednosti mogu biti od 0,0 (najkiselije tvari) do 14,0 (najlužnatije tvari). pH ljudske kože obično je neutralan ili blago kiseo (otprilike 7). Brojni često korišteni proizvodi jako su lužnati ili kiseli te mogu uzrokovati dermatitis uslijed duljeg izlaganja.
Nije vjerojatno da ćete u uobičajenim poslovima uzimanja uzoraka biti dulje izloženi, ali bi vam, ako je nešto izliveno ili je ambalaža oštećena, odjeća ili oprema za osobnu zaštitu mogla doći u doticaj s naizgled bezopasnim prehrambenim proizvodima, što povećava rizik duljeg izlaganja.
Zapamtite: zbog produljenog obavljanja poslova u uvjetima prekomjerne topline i vlažnosti koža može postati sklonija infekcijama.4. Kako smanjiti rizike?
Dermatitis je mnogo lakše spriječiti nego liječiti. Preventivne mjere spadaju u tri glavne skupine:
- Zaštita okoliša: To znači zamjenu opasnih tvari nečim što ne nadražuje kožu. Međutim, to općenito nije moguće jer je vrlo vjerojatno da ćete u poslovnom prostoru poduzetnika naći opasne tvari. Prozračivanje i oprema za isisavanje prašine mogu biti korisni.
- Osobna zaštita: Zaštitna odjeća (npr. rukavice i zaštitne kreme) može smanjiti dodir kože s nadražujućim tvarima, ali je bolje zaštititi i kožu i odjeću koja će vjerojatno doći u dodir s tvarima. Naime, kontaminirana odjeća koja dodiruje kožu uzrokuje produljenu izloženost određenoj tvari i tako pogoršava posljedice. Trenjem odjeće (npr. ovratnika, manšeta ili pojasa) nadražujuća tvar može se utrljati u kožu na mjestima gdje se upija. I prašine mogu proći kroz odjeću i pomiješati se sa znojem te tako nadražiti kožu. To se obično događa samo na dijelovima tijela koji su skloni znojenju, kao što su vrat, pazusi i prepone.
- Čišćenje nakon izlaganja: to podrazumijeva pranje ruku i drugih izloženih dijelova kože te tuširanje prema potrebi kako bi se preostali proizvodi isprali ili uklonili s odjeće i opreme za osobnu zaštitu.
Za više informacija upućujemo na zakonodavstvo i upute vaše nacionalne uprave.
