Komisija je objavila godišnje sažeto izvješće o provedbi financijskih instrumenata 2020., u kojem je navedeno da je EU putem financijskih instrumenata 2020. pružio 29 milijardi eura potpore MSP-ovima i drugim korisnicima.
- 02 December 2021
Od tog je iznosa čak 21,6 milijardi eura iz europskih strukturnih i investicijskih fondova bilo namijenjeno za 478 000 MSP-ova, uključujući 375 000 mikropoduzeća (od čega 7 milijardi za obrtni kapital).
Povjerenica za koheziju i reforme Elisa Ferreira izjavila je: Financijski instrumenti omogućuju fleksibilna i troškovno učinkovita ulaganja u okviru kohezijske politike te privlače dodatna ulaganja. Tijekom krize uzrokovane koronavirusom omogućili su brzo pružanje pomoći malim poduzećima kako bi preživjela i zadržala svoje zaposlenike. Države članice i regije trebale bi u razdoblju 2021. – 2027. u većoj mjeri iskoristiti financijske instrumente i koristi koje donose.
Financijski instrumenti: važno sredstvo za ublažavanje gospodarskih posljedica krize
Pokazalo se da su financijski instrumenti kao što su vlasnički kapital i zaduživanje, kreditna jamstva, poduzetnički kapital i instrumenti za podjelu rizika resursno učinkovit način upotrebe sredstava kohezijske politike, posebice u kriznim vremenima. Pandemija koronavirusa posebno je teško pogodila MSP-ove, a mnoga su radna mjesta u poduzećima koja su teško preživljavala bila ugrožena. MSP-ovi kojima je pomoć bila najpotrebnija primali su potporu putem financijskih instrumenata, koji su pomogli ublažiti gospodarske posljedice krize uzrokovane koronavirusom na regije i gradove EU-a. Konkretno, financijski instrumenti u okviru Europskog fonda za regionalni razvoj omogućivali su korištenje financijskih proizvoda kao što su zajmovi, jamstva i vlasnički kapital. Potporu putem financijskih instrumenata 2020. je primilo čak 478 000 MSP-ova, što je 365 000 MSP-ova više nego 2019. (odnosno 1000 više dnevno).
Dodatna fleksibilnost zahvaljujući EU-u
Pokazalo se da su financijski instrumenti velika prednost, posebno zbog dodatne fleksibilnosti koju pružaju Investicijska inicijativa kao odgovor na koronavirus (CRII) i Investicijska inicijativa plus kao odgovor na koronavirus (CRII+), u okviru kojih su države članice lako preusmjeravale resurse i tako se prilagodile potrebama korisnika. Još jedno njihovo važno obilježje jest učinak poluge, odnosno privlačenje dodatnih privatnih ili javnih ulaganja. Osim toga, oni su i troškovno učinkovit mehanizam provedbe s vrlo niskim troškovima i naknadama za upravljanje.
Kontekst
EU može osigurati financijske instrumente za potporu politikama i programima država članica u okviru podijeljenog upravljanja putem financijskih posrednika. Mogu ih iskoristiti novoosnovana poduzeća, mikropoduzeća i veća poduzeća. Postoje različite vrste financijskih instrumenata: vlasnički i dužnički instrumenti, kreditna jamstva, poduzetnički kapital i instrumenti za podjelu rizika. EU je udvostručio upotrebu financijskih instrumenata ESIF-a u programskom razdoblju 2014. – 2020. u usporedbi s razdobljem 2007. – 2013.
U godišnjem sažetom izvješću o provedbi financijskih instrumenata prikazan je pregled napretka u financiranju i provedbi financijskih instrumenata u okviru europskih strukturnih i investicijskih fondova u tom programskom razdoblju, koje je završilo 31. prosinca 2020. Izvješće se temelji na podacima koje su dostavila upravljačka tijela u skladu s člankom 46. Uredbe (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o zajedničkim odredbama, Provedbenom uredbom Komisije (EU) br. 821/2014 i uredbama o pojedinim fondovima.
Više informacija
- Godišnje sažeto izvješće
- Financijski instrumenti u okviru kohezijske politike
- Europski fond za regionalni razvoj
- Kohezijski fond
- Europski strukturni i investicijski fondovi
- Investicijska inicijativa kao odgovor na koronavirus (CRII) i Investicijska inicijativa kao odgovor na koronavirus plus (CRII+)