Povjerenica Creţu o uspjesima kohezijske politike tijekom svog mandata

Dodatni alati

 
29/04/2019

Kao povjerenica za regionalnu i urbanu politiku, Corina Creţu završava svoj mandat i želi istaknuti neke od ključnih uspjeha kohezijske politike u regijama EU-a i gleda na buduće prilike kohezijske politike kojima će se uvesti značajne promjene kao središnji stup europskog projekta.

Junckerova Komisija posvećena je postignućima u mnogim područjima u posljednjih pet godina. Koja su tri glavna postignuća kohezijske politike na koja ste najviše ponosni?

Ponosna sam na brojna postignuća tijekom svog mandata povjerenice za regionalnu politiku. Financiranjem stotina tisuća projekata diljem Europe, kohezijska politika osigurava da svaka regija, grad ili selo mogu imati koristi od europskog projekta. Riječ je o snažnoj, izravnoj poveznici između EU-a i njegovih regija i gradova, što je ključno u vremenima u kojima populizam i euroskepticizam mogu biti primamljivim odgovorima za neke građane.

Radna skupina za bolju provedbu potpomogla je osam država članica (Bugarsku, Češku, Hrvatsku, Italiju, Mađarsku, Rumunjsku, Slovačku i Sloveniju) kako bi brzo i dobro iskoristile preostala sredstva iz kohezijske politike iz proračunskog razdoblja 2017. – 2013., a koja su inače mogla biti izgubljena i ne bi ispunila svoju svrhu, a to je rast i otvaranje radnih mjesta. Kasnije se Radna skupina usredotočila na provedbu programâ iz proračunskog razdoblja 2014. – 2020., posebice pružanjem potpore administrativnim kapacitetima i učenjem iz lekcija iz prošlosti.

Skupina na visokoj razini za pojednostavljenje, koju smo osnovali za razdoblje između srpnja 2015. i studenoga 2017., pokazala je da se pravila mogu drastično pojednostavniti, a istodobno se mogu zadržati visoki standardi u pogledu čvrstog upravljanja sredstvima EU-a. Pridonijeli su i prijedlogu za bolju kohezijsku politiku u sljedećem proračunskom razdoblju EU-a koje počinje 2021. U okviru ishoda ove Skupine, Komisija je već predložila povoljnije postupanje za MSP-ove koji ulažu u istraživanje i inovacije, a zakonodavni prijedlog Komisije za razdoblje nakon 2020. kraći je za 50 % od trenutačnog zakonodavstva.

U inicijativama poput „Catching up” i „Regije ugljena u tranziciji” istaknuta je potreba za prilagođenim pristupom industrijskoj tranziciji i gospodarskoj modernizaciji tako da sve regije mogu imati vlastiti u globaliziranom svijetu.

Inicijativom „Catching up” pomažemo regijama s niskim prihodima da prevladavaju prepreke rastu u pogledu makroekonomskog okvira, strukturnih reformi, upravljanja i ulaganja, kao i u pogledu sredstava EU-a (fondovi ESI). Točnije, pomogli smo dvama vrstama regija: „regijama s malim rastom” – koje karakterizira sustavni nedostatak rasta u posljednjem desetljeću i više (uglavnom u južnoj Europi) i „regijama s niskim prihodima” – čiji BDP raste, ali su i dalje jako siromašne. U okviru ove inicijative imamo četiri pilot regije, dvije su u Poljskoj, a dvije u Rumunjskoj, što dovodi do značajnih strukturnih promjena u tim područjima. Druga se faza ove inicijative trenutačno provodi u novim regijama i s novim temama, kao što su energetska učinkovitost u takozvanim „regijama ugljena u tranziciji” i industrijska tranzicija. Inicijativa je službeno pokrenuta početkom 2018. u dvama slovačkim regijama, s naglaskom na njihove specifične potrebe.

Inicijativom regije ugljena u tranzicijiusmjereni smo na sedam država (Poljska, Njemačka, Češka, Rumunjska, Bugarska, Grčka i Španjolska) gdje je ugljen još uvijek važan izvor energije i zapošljavanja, kako bismo im pružili potporu u prelasku na moderniju i čišću energetsku učinkovitost. U sektoru ugljena trenutačno je zaposleno otprilike 237 000 ljudi u sedam zemalja. Stručnjaci usko surađuju s regionalnim i nacionalnim tijelima koje zanima sudjelovanje u razvoju pragmatičnih rješenja u podupiranju strukturnog transformacijskog procesa uz fleksibilnost. Programi već uključuju potporu za, primjerice, MSP-ove, inovacije, prijelaz na niskougljično gospodarstvo, socijalnu uključenost te sveukupnu društvenu transformaciju i modernizaciju. Ukupna sredstva kohezijske politike dostupna za odgovarajuće regije procjenjuju se na otprilike 20 milijardi EUR za razdoblje 2014. – 2020. Primjerice, usuglasili smo se s češkim tijelima da ponovno dodijele 232 milijuna EUR regijama ugljena u tranziciji. Slično tome, kao nastavak nekoliko misija u Poljskoj, sada podupiremo šest glavnih projekata u Šleskoj s ukupno 100 milijuna EUR.

Općenito gledano, smatram da možemo biti iznimno zadovoljni s količinom i učinkovitošću europskih strukturnih investicijskih fondova. Prema najnovijim informacijama dostupnima na Otvorenoj podatkovnoj platformi, 405 milijardi EUR uloženo je u stvarno gospodarstvo Europe iz ovih fondova EU-a do kraja rujna 2018. Činili su gotovo dvije trećine proračuna ESIF-a uloženog do polovice proračunskog razdoblja EU-a 2014. – 2020.

Voditi kohezijsku politiku znači usko surađivati, svaki dan, s dionicima na različitim razinama: nacionalnim, regionalnim i lokalnim. Kako ste radili s njima? 

Zbog izravne poveznice koja se kohezijskom politikom uspostavlja s dionicima, imala sam priliku vidjeti učinak projekata financiranih sredstvima EU-a u državama članicama. Tijekom mog mandata bilo mi je važno raspraviti izazove i prilike s upravljačkim tijelima i izravnim krajnjim korisnicima. Posebno sam željela savjetovati se s dionicima o specifičnim pitanjima, poput rasprava s gradonačelnicima o imigraciji, industrijskoj tranziciji s regionalnim čelnicima itd. Željela sam i promicati odnose sa zemljama i regijama izvan EU-a kako bismo izgradili odnose i podijelili najbolje prakse. U tom pogledu, smatram svoje službene posjete ekvadorskom Quitu, za Svjetski urbani foruma Habitat III, i malezijskom Kuala Lumpuru i Kini izrazito zanimljivima i plodnima. 

Kako se promijenio način na koji upravljamo kohezijskom politikom i komuniciramo o njoj i približavamo li se građanima?

Nažalost, trenutačno smo svjedocima povećanja protueuropske i populističke potpore na kontinentu i izvan njega, kako je prikazano u nedavnoj studiji Studija GU REGIO o glasanju protiv EU-a. Nejednakosti su zasigurno povezane s ovim fenomenom jer ljudi osjećaju da njihove institucije ne odgovaraju na odgovarajući način na potrebe i traže veća prava i veću dobrobit.

Kohezijska politika ključna je u rješavanju ovog pitanja. Kao i što sami naziv sugerira, u kohezijskoj politici riječ je o solidarnosti i prosperitetu za sve. Njome se osigurava da svaka regija, grad i selo imaju koristi od europskog projekta te da mogu stremiti višim životnim standardima zahvaljujući potpori iz kohezijske politike.

Nažalost, to ne mogu uvijek svi vidjeti. Primjerice, nova autocesta financirana sredstvima EU-a treba biti u korelaciji s novim radnim mjestima koja će se tamo otvoriti. Mnogi ljudi upravo ne vide neizravne učinke poput ovih. 

Najbolji način rješavanja pitanja euroskepticizma jest pokazati građanima da im EU donosi puno koristi te da imamo jako dobre priče koje želimo ispričati. Imamo nekoliko komunikacijskih aktivnosti čiji je cilj učiniti našu politiku vidljivijom među građanima: kampanje, uključujući one na društvenim medijima, projekti i događaji, kao što su Dijalozi s građanima.

Spomenula bih, primjerice, kampanju „EU u mojoj regiji” u kojoj su prošle godine zahvaljujući 2500 projekata iz 27 zemalja otvorena vrata za više od 450 000 posjetitelja kako bi se prikazali projekti financirani sredstvima EU-a.

Ujedno, projekt „Road Trip” inicijativa je s ciljem pružanja prilike mladim Europljanima da iz prve ruke iskuse što znači solidarnost EU-a i što čini na terenu. Riječ je o projektnom putovanju diljem Europe gdje sudionici imaju ulogu ambasadora za razne projekte i inicijative koje je omogućio EU. U četiri mjeseca 2018. godine osam je putnika proputovalo više od 20 zemalja, uz posjete preko 50 projekata sufinanciranih sredstvima EU-a i napravljeno je više od 60 video priča pregledanih 22,8 milijuna puta.

Kako vidite Europu i kohezijsku politiku za 10 godina?

Kohezijska politika i dalje će biti, u suradnji s drugim instrumentima EU-a, najučinkovitija međusektorska mjera za rješavanje takvih izazova. U tom je pogledu Komisija predložila revidirani dizajn koji je građen oko nekoliko suštinskih načela.

Programi će biti fleksibilniji i prilagodljiviji preko lakšeg programskog izbornika, lakših modifikacija i sustavnog pregleda programâ u sredini razdoblja u 2025. Učinkovitost će biti osigurana usmjeravanjem resursa na ključne prioritete EU-a (inovacije i klimu) uz manje i operativnije uvjete omogućivanja. Politika će postati više strateška jer će se bolje uskladiti s europskim semestrom.

Pojednostavljenjem će se, uz niz od otprilike 80 mjera, ubrzati učinkovito prihvaćanje provedbe i naglo smanjiti administrativno opterećenje na upravljačka tijela i krajnje korisnike. Točnije, očekuje se da će znatne koristi donijeti otkazivanje procedura za određivanje upravljačkih tijela, prošireno pribjegavanje pojednostavljenim opcijama troškova, napuštanje većih projektnih procedura i naglo smanjenje provjera upravljanja.

Uz kontinuiranu političku podršku, kohezijsku politiku vidim kao središnji stup europskog projekta, u pogledu konkretnih poboljšanja života građana i u pogledu poticanja solidarnosti i osjećaja europskog identiteta.

Imate li zadnju poruku za čitatelje Panorame?

Moja je poruka jednostavna: hvala vam! Vaša posvećenost, mašta i uporan rad imaju izrazitu vrijednost i svakako su pridonijeli uspjehu naše politike. Stoga vam hvala što ste bili dijelom našeg tima i što ste omogućili ne samo veću vidljivost mog rada, već je on bio i lakši i uživala sam u njemu u proteklih pet godina! Želim vam sve najbolje za budućnost!

 

Novosti