Najčešća pitanja o kohezijskoj politici

Dodatni alati

 

„Kohezijska politika” politika je koja stoji iza stotina tisuća projekata širom Europe koji dobivaju sredstva iz Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR-a), Europskog socijalnog fonda (ESF-a) te Kohezijskog fonda (Kohezijski fond odnosi se na zemlje članice EU-a s BDP-om nižim od 90% prosjeka 27 zemalja članica EU-a – Hrvatska nije uzeta u obzir).

Cilj gospodarske i socijalne kohezije – prema definiciji u Jedinstvenom europskom aktu iz 1986. – jest „smanjenje razlika među regijama i zaostalosti zapostavljenih regija”. Najnoviji ugovor EU-a, Ugovor iz Lisabona, koheziji dodaje još jedan aspekt koji se odnosi na „gospodarsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju”. 

Ideja je da kohezijska politika također potiče uravnoteženiji i održiviji „teritorijalni razvoj” – širi koncept od regionalne politike, koji je posebno povezan s EFRR-om te djeluje specifično na regionalnoj razini.

U proračunskom razdoblju 2014. – 2020. koordinacija i koherentnost između kohezijske politike i ostalih politika EU-a koje doprinose regionalnom razvoju, a to su ruralni razvoj, pomorstvo i ribarstvo, ojačana je utvrđivanjem zajedničkih odredbi za EFRR, ESF, Kohezijski fond, Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EPFRR) i Europski fond za pomorstvo i ribarstvo (EFPR). Svih tih pet fondova zajedno čini Europske strukturne i investicijske (ESI) fondove.

Svaka država ima različit način podjele svojeg teritorija na administrativne jedinice. U svrhu upravljanja programima i uspoređivanja statističkih podataka EU je razvio sustav NUTS - koji dijeli svaku državu u statističke jedinice (regije NUTS). EU je trenutno podijeljen u 274 regije „ NUTS razine 2” (od 800 000 do 3 milijuna stanovnika).

Regije NUTS nisu isto što i "Euroregije" koje su u stvari udruge bez preciznog pravnog statusa koja datiraju iz razdoblja nakon 2. svjetskog rata, kada su lokalni političari u pograničnim regijama nastojali promicati zajedničke interese na obje strane granice. Euroregije su odvojene od EU-a iako su često uključene u europske projekte regionalne suradnje. Euroregije predstavlja Udruga europskih pograničnih regija.

Uredbe kojima se određuju iznosi dostupni za kohezijsku politiku za razdoblje 2014. – 2020. stupile su na snagu 21. prosinca 2013. kao dio „financijske perspektive”, sedmogodišnjeg europskog proračuna. Za mjere kohezijske politike u 28 država članica EU-a u razdoblju 2014. – 2020. odvojeno je 351,8 milijardi eura, što je otprilike trećina proračuna EU-a. Nacionalne vlade pregovarale su u Vijeću EU-a o tome kako će se sredstva iz fondova raspodijeliti i, iako sve regije i dalje imaju koristi od kohezijske politike, prednost su dobile države i regije koje su zaostajale u razvoju. Više od polovine proračuna – 182,2 milijarde eura – odvojeno je za manje razvijene regije, s BDP-om manjim od 75% prosjeka 27 država članica EU-a. 35 milijardi eura dodijeljeno je tranzicijskim regijama, s BDP-om između 75% i 90% prosjeka EU-a, i 54 milijarde eura razvijenijim regijama kojima je BDP viši od 90% prosjeka EU-a.

Države članice potom upotrebljavaju sredstva iz fondova za financiranje programa – tematskih programa (primjerice, vezanih uz okoliš ili promet), koji pokrivaju cijelu zemlju, ili regionalnih programa, koji sredstva usmjeravaju u određeni dio zemlje.

Saznajte je li vaša regija pokrivena u razdoblju 2014. – 2020.

Pravo na financiranje iz ESI fondova možete ostvariti neovisno o tome iz koje ste regije. Komisija nije uključena u postupak odabira (osim za nekolicinu velikih projekata) - to obavljaju državna i regionalna tijela koja su nadležna za upravljanje s 455 programa izrađenih za provedbu kohezijske politike za razdoblje od 2007. - 2013.
Ta "upravna tijela" predlažu kriterije odabira, organiziraju odbori za odabir i - putem natječanog postupka za projekte koji je otvoren svima - odlučuju koji će se programi financirati iz Europskih fondova.

Popis upravnih tijela

Razvojni programi u vašoj regiji

Bespovratna sredstva, fondovi i programi

Postoji mnogo potencijalnih korisnika koji bi se mogli kvalificirati ako se prijave, ali nisu svjesni da su prikladni - poduzeća (posebice mala poduzeća), javna tijela, udruženja i pojedinci. Razmatrat će se svi projekti pod uvjetom da ispunjavaju kriterije odabira dogovorene od strane upravnih tijela za određeni program. Strana poduzeća sa sjedištem u Europi također su prikladna za prijavu. U skladu s pravilima za programsko razdoblje 2007. - 2013., svaka država članica EU-a mora objaviti ažurirani popis svih korisnika pomoći iz strukturnih fondova.

EFRR i primatelji sredstava iz Kohezijskog fonda

Pravila definiraju određene kategorije prikladne potrošnje. Za programsko razdoblje 2014. – 2020. Uredba o zajedničkim odredbama određuje 11 tematskih ciljeva koji će se financirati iz sredstava kohezijske politike. Znatan dio potrošnje mora biti usredotočen na te prioritete koji pokrivaju teme kao što su istraživanje i inovacije, potpora malim i srednjim poduzećima, okoliš, promet, zapošljavanje, osposobljavanje i javna uprava. Nacionalna i regionalna tijela u operativnim programima preciziraju kako namjeravaju raspodijeliti dostupna sredstva među osnovnim temama. Nacionalne strategije definirane su u takozvanim Sporazumima o partnerstvu.

Pročitajte više o područjima aktivnosti kohezijske politike EU-a.

Kroz svojih 11 tematskih ciljeva kohezijska politika pomaže u postizanju ciljeva strategije Europa 2020., razvojne strategije EU-a, radi ostvarivanja pametnog, održivog i inkluzivnog rasta. Sredstva kohezijske politike bit će osnovni investicijski alat za mjere poticanja zapošljavanja, inovacija, obrazovanja, uključenosti i prijelaza na gospodarstvo s malim udjelom ugljika.

I Europski fond za regionalni razvoj (EFRR) i Europski socijalni fond (ESF) podržavaju niz osnovnih prioriteta unutar tematskih ciljeva te za njih odvajaju određeni dio sredstava. Manje razvijene regije na te ciljeve moraju usmjeriti najmanje 50% sredstava dobivenih iz EFRR-a i 60% sredstava dobivenih iz ESF-a. Te brojke iznose 60% i 70% za tranzicijske regije i 80% za razvijenije regije.

Kako bi se dostupnim sredstvima ostvario što veći učinak, u programskom je razdoblju 2014. – 2020. povećan fokus na rezultate te je prije usmjeravanja sredstava potrebno zadovoljiti određene uvjete. Ti takozvani uvjeti ex ante osiguravaju postojanje određenih preduvjeta da bi sredstva kohezijske politike imala pravi učinak u regiji.

  1. Inicijativa INTERREG uklopljena je u Europsku teritorijalnu suradnju.
  2. Kohezijskom politikom sad su pokriveni ciljevi programa URBAN (urbani razvoj) i EQUAL (zapošljavanje).
  3. Leader+ i Europski fond za smjernice i garancije u poljoprivredi zamijenjeni su Europskim poljoprivrednim fondom za ruralni razvoj (EPFRR), dok su Financijski instrument za smjernice u ribarstvu i Europski fond za ribarstvo sada objedinjeni u Europski fond za pomorstvo i ribarstvo (EFPR).
  4. U programskom razdoblju 2007. – 2013. Instrument pretpristupne pomoći (IPA) preuzeo je programe različitih shema koje su pokrivale Tursku i Balkan, primjerice PHARE, ISPA, Sapard, CARDS i financijski instrument za Tursku. Sastavnice Instrumenta pretpristupne pomoći IPA koje se odnose na regionalni razvoj i prekograničnu suradnju nastavljaju djelovati kao prethodnice kohezijske politike za zemlje koje će se možda pridružiti EU-u.
  5. JASPERS, JEREMIE, JESSICA i JASMINE: ta četiri posebna instrumenta potpore razvijena su u programskom razdoblju 2007. – 2013. u suradnji s Europskom investicijskom bankom, djelomično kao instrumenti financijskog inženjeringa, a djelomično kao instrumenti tehničke pomoći. S obzirom na trenutnu ekonomsku situaciju i sve veću oskudnost javnih resursa, očekuje se da će financijski instrumenti imati još značajniju ulogu u kohezijskoj politici za programsko razdoblje 2014. – 2020. 

Nacionalna i regionalna tijela moraju zadovoljiti određene osnovne preduvjete da bi se bilo kojem projektu mogao dodijeliti novac iz ESI fondova. Za početak moraju identificirati koja će tijela provesti sljedeće funkcije za svaki državni regionalni program:

  1. upravno tijelo - osigurava ispunjenje uvjeta za dodjelu dotacija i redovito provjerava pridržavaju li se korisnici sredstava plana rashoda;
  2. tijelo koje provodi certifikaciju - dostavlja Komisiji izjave o rashodima i zahtjeve za plaćanja. Provjerava jesu li zahtjevi za plaćanje točni i temelje li se na pouzdanim računovodstvenim sustavima koji su sukladni s državnim i europskim pravilima;
  3. revizorsko tijelo - nadzire sustave i provjerava projekte. Obavještava upravno i certificirajuće tijelo o svim eventualnim propustima ili nepravilnostima koje je možda otkrilo u potrošnji.

Kada se uoče znatne slabosti, Komisija i državna tijela dogovorit će se o planu djelovanja kako bi se popravila situacija. Ako državna tijela ne poduzmu promptne mjere, Komisija može prekinuti ili obustaviti uplate. Komisija također uzima u obzir revizije Europskog suda revizora i istrage koje je proveo Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF).

Utjecaji i rezultati – rast i otvaranje novih radnih mjesta u EU-u u razdoblju 2007. – 2012.

  • Povećanje BDP-a po stanovniku u najnerazvijenijim regijama EU-a – BDP po stanovniku u takozvanim konvergentnim regijama povećan je u razdoblju između 2007. i 2010. sa 60,5% prosjeka 27 zemalja članica EU-a na 62,7%.
  • Procjenjuje se da je Kohezijska politika generirala dodatnih 600 000 novih radnih mjesta u razdoblju od 2007. do 2012., barem trećinu toga broja u malim i srednjim poduzećima.
  • 25 000 km cesta i 1800 km željeznice izgrađeno je ili modernizirano u razdoblju 2007. – 2012. da bi se pomoglo u uspostavljanju učinkovite transeuropske prometne mreže (mreže TEN-T).
  • 200 000 malih i srednjih poduzeća primilo je izravnu financijsku pomoć, a kohezijska je politika pomogla pokrenuti i uspostaviti poslovanje 77 800 start-up tvrtki.
  • U razdoblju 2007. – 2012. podržano je 60 000 istraživačkih projekata.
  • Sada 1,9 milijuna ljudi više ima širokopojasni pristup internetu.

Mjerenje utjecaja i rezultata kohezijske politike ključno je za njezin kontinuiran uspjeh. Na taj način možemo pokazati građanima EU-a postignuća te politike. Također nudi mogućnost učenja iz dobrih praksi te neprekidnog poboljšavanja projekata i programa.

Ako imate bilo kakvih drugih pitanja, obratite se Općoj upravi za regionalnu politiku.