Sadržaj
Pretraživanje u Vodiču

Treći korak: Provjera financijskih uvjeta

Vrste bespovratnih sredstava

Bespovratna sredstva mogu biti sljedeća1:

  • povrat određenog dijela stvarno nastalih prihvatljivih troškova: npr. iznos dodijeljen u okviru strateških partnerstava za pokrivanje dodatnih troškova povezanih sa sudjelovanjem osoba s posebnim potrebama
  • povrat na temelju doprinosa jediničnim troškovima: npr. iznos dodijeljen za pojedinačnu potporu u okviru projekata mobilnosti u području obrazovanja, osposobljavanja i mladih
  • paušalni iznos: npr. iznos dodijeljen kao doprinos provedbi dodatnih aktivnosti u okviru projekata Jean Monnet
  • paušalno financiranje: npr. iznos dodijeljen za pokrivanje neizravnih troškova neprofitnih sportskih događanja
  • kombinacija navedenoga.

Mehanizmom financiranja koji se primjenjuje u okviru programa Erasmus+ u većini slučajeva isplaćuju se bespovratna sredstva utemeljena na povratu na temelju doprinosa jediničnim troškovima. Te vrste bespovratnih sredstava pomažu podnositeljima da jednostavno izračunaju zatraženi iznos bespovratnih sredstava i olakšavaju stvarno financijsko planiranje projekta.

Kako biste saznali koja se vrsta bespovratnih sredstava primjenjuje na svaku stavku financiranja u okviru svake aktivnosti programa Erasmus+ obuhvaćene ovim Vodičem, pogledajte stupac „mehanizam financiranja” u tablici „pravila financiranja” u dijelu B.

Načela koja se primjenjuju na bespovratna sredstva EU-a

Nemogućnost retroaktivne isplate

Bespovratna sredstva EU-a ne mogu se dodijeliti retroaktivno za projekte koji su već dovršeni.

Bespovratna sredstva EU-a mogu se dodijeliti za projekt koji je već započeo samo ako podnositelj može dokazati, u prijedlogu projekta, da je bilo potrebno započeti projekt prije potpisivanja ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava ili prije obavijesti o odluci o dodjeli bespovratnih sredstava. U tim slučajevima troškovi prihvatljivi za financiranje ne smiju nastati prije datuma podnošenja zahtjeva za bespovratna sredstva.

Ako podnositelj započne s provedbom projekta prije potpisivanja ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava ili dostavljanja obavijesti o odluci o dodjeli bespovratnih sredstava, rizik snosi podnositelj.

Nekumulativna dodjela

Za svaki projekt koji financira EU bespovratna sredstva iz proračuna EU-a za svakog se korisnika mogu dobiti samo jednom. Isti se troškovi ni u kojim okolnostima ne financiraju dvaput iz proračuna Unije.

Kako bi se izbjegao rizik od dvostrukog financiranja, podnositelj mora u odgovarajućem odjeljku obrasca zahtjeva navesti izvore i iznose svih drugih sredstava koje je primio ili za koje je podnio zahtjev u toj godini, bilo za isti ili neki drugi projekt, uključujući operativna bespovratna sredstva.

Zahtjevi koji su isti ili vrlo slični – koje je podnio isti podnositelj ili drugi partneri u istom konzorciju – podliježu posebnom vrednovanju kako bi se isključio rizik dvostrukog financiranja te svi mogu biti odbijeni.

Višestruko podnošenje

Kad je riječ o decentraliziranim aktivnostima kojima upravljaju nacionalne agencije za program Erasmus+, svi zahtjevi koje je dva ili više puta podnio isti podnositelj ili konzorcij, bilo istoj agenciji ili različitim agencijama, bit će odbijeni. Ako različiti podnositelji ili konzorciji podnesu iste ili vrlo slične zahtjeve, oni podliježu posebnom vrednovanju te svi mogu biti odbijeni.

Neostvarivanje dobiti i sufinanciranje

Bespovratna sredstva dodijeljena iz proračuna Unije ne smiju imati svrhu ili učinak ostvarenja dobiti u okviru projekta koji provodi korisnik. Dobit se definira kao višak izračunan pri plaćanju bilance računa preko prihvatljivih troškova aktivnosti ili radnog programa, gdje su računi ograničeni na bespovratna sredstva Unije i dohodak koji se uprihodi od navedene aktivnosti ili radnog programa2. Načelo zabrane ostvarivanja dobiti ne primjenjuje se na bespovratna sredstva isplaćena u obliku financiranja jediničnog troška, paušalnog iznosa ili fiksne stope, uključujući stipendije, ni na zahtjeve za dodjelu bespovratnih sredstava koji ne prelaze 60 000 EUR. Za potrebe izračuna dobiti ostvarene na temelju bespovratnih sredstava neće se uzimati u obzir sufinanciranje u obliku doprinosa u naravi.

Nadalje, bespovratna sredstva EU-a poticaj su za provedbu projekta koji ne bi bio izvediv bez financijske potpore EU-a i temelji se na načelu sufinanciranja. Sufinanciranje znači da se bespovratnim sredstvima EU-a ne mogu financirati svi troškovi projekta; projekt se mora financirati iz drugih izvora sufinanciranja osim bespovratnih sredstava EU-a (npr. vlastiti resursi korisnika, prihod ostvaren provedbom aktivnosti, financijski doprinosi trećih osoba).

Kada se bespovratna sredstva EU-a isplaćuju u obliku financiranja jediničnog troška, paušalnog iznosa ili fiksne stope – to je slučaj za većinu aktivnosti obuhvaćenih ovim Vodičem – Komisija unaprijed osigurava primjenu načela neostvarivanja dobiti i sufinanciranja pri utvrđivanju stopa ili postotaka takvih jedinica, paušalnih iznosa ili fiksnih stopa. Poštovanje načela neostvarivanja dobiti i sufinanciranja općenito se podrazumijeva i stoga podnositelji ne moraju dostaviti informacije o izvorima financiranja koji nisu bespovratna sredstva EU-a niti moraju opravdati troškove provedbe projekta.

Međutim, isplatom bespovratnih sredstava povratom na temelju doprinosa jediničnim troškovima, paušalnih iznosa ili fiksne stope ne dovodi se u pitanje pravo pristupa zakonskoj evidenciji korisnika. Ako se provjerom ili revizijom utvrdi da financirano događanje nije ostvareno (npr. aktivnosti projekta nisu provedene u skladu s aktivnostima odobrenima u fazi podnošenja zahtjeva, sudionici nisu sudjelovali u aktivnosti itd.) i korisniku su bespovratna sredstva neopravdano isplaćena povratom na temelju doprinosa jediničnim troškovima, paušalnog iznosa ili fiksne stope, nacionalna ili Izvršna agencija imaju pravo na povrat iznosa bespovratnih sredstava. Isto tako, ako izvršene aktivnosti ili dobiveni proizvodi nisu dovoljno dobre kvalitete, bespovratna sredstva mogu se djelomično ili potpuno smanjiti čak i ako su aktivnosti provedene i ako su prihvatljive.

Osim toga, u statističke svrhe i svrhe praćenja, Europska komisija može provoditi ankete na uzorcima korisnika radi izračuna stvarnih troškova koji nastaju u projektima koji se financiraju povratom na temelju doprinosa jediničnim troškovima, paušalnih iznosa ili fiksne stope.

Posebne odredbe koje se primjenjuju na bespovratna sredstva koja se isplaćuju na temelju određenog dijela prihvatljivih troškova

Kad se bespovratna sredstva isplaćuju kao povrat određenog dijela prihvatljivih troškova, primjenjuju se sljedeće odredbe.

Prihvatljivi troškovi

Bespovratna sredstva EU-a ne smiju prelaziti ukupan iznos koji je nacionalna ili Izvršna agencija utvrdila u trenutku odabira projekta na temelju procijenjenih prihvatljivih troškova navedenih u obrascu zahtjeva. Prihvatljivi troškovi su stvarni troškovi korisnika bespovratnih sredstava koji ispunjavaju sljedeće kriterije:

  • nastali su za vrijeme provedbe projekta, osim troškova koji se odnose na završna izvješća i potvrde o reviziji
  • navedeni su u procijenjenom ukupnom proračunu projekta
  • nužni su za provedbu projekta kojem su dodijeljena bespovratna sredstva
  • mogu se utvrditi i provjeriti, posebno jer su uneseni u knjigovodstvenu evidenciju korisnika i utvrđuju se na temelju primjenjivih računovodstvenih standarda zemlje u kojoj korisnik ima poslovni nastan i u skladu s uobičajenom praksom troškovnog računovodstva korisnika
  • u skladu su sa zahtjevima primjenjivog poreznog i socijalnog zakonodavstva
  • razumni su, opravdani i u skladu s načelom dobrog financijskog upravljanja, posebno kad je riječ o ekonomičnosti i učinkovitosti
  • nisu obuhvaćeni bespovratnim sredstvima EU-a u obliku doprinosa jediničnim troškovima, paušalnih ili fiksnih iznosa financiranja.

Prihvatljivima se smatraju i sljedeće kategorije troškova:

  • troškovi koji se odnose na jamstvo za pretfinanciranje koje je dostavio korisnik bespovratnih sredstava ako to jamstvo zatraži nacionalna ili Izvršna agencija
  • troškovi koji se odnose na potvrde o financijskim izvješćima i izvješća o operativnoj provjeri ako navedene potvrde ili izvješća zahtijevaju nacionalne ili izvršne agencije u svrhu potpore zahtjevu za plaćanjem
  • troškovi amortizacije, pod uvjetom da ih je korisnik stvarno imao.

Korisnikovi postupci unutarnjeg računovodstva i revizije moraju omogućavati izravno usklađivanje prijavljenih rashoda i prihoda projekta s odgovarajućim računovodstvenim izvješćima i popratnom dokumentacijom.

Porez na dodanu vrijednost (PDV)

Porez na dodanu vrijednost smatrat će se prihvatljivim troškom samo ako u skladu s nacionalnim zakonodavstvom o PDV-u nije moguć povrat3. Jedina se iznimka odnosi na aktivnosti ili transakcije u kojima države, regionalna i lokalna tijela vlasti te druga javna tijela djeluju kao javna tijela4. Osim toga:

  • odbitni PDV koji nije stvarno odbijen (zbog nacionalnih uvjeta ili nepažnje korisnika) nije prihvatljiv
  • Direktiva o PDV-u ne primjenjuje se na zemlje izvan EU-a. Organizacije iz partnerskih zemalja mogu biti oslobođene plaćanja poreza (uključujući PDV), pristojbi i naknada ako je potpisan sporazum između Europske komisije i partnerske zemlje u kojoj organizacija ima poslovni nastan.

Prihvatljivi neizravni troškovi

Za određene vrste projekata (pojedinosti o pravilima financiranja za aktivnosti potražite u dijelu B ovog Vodiča), paušalni iznos koji ne prelazi 7 % prihvatljivih izravnih troškova projekta prihvatljiv je u okviru neizravnih troškova koji predstavljaju opće administrativne troškove korisnika i koje ne pokrivaju prihvatljivi izravni troškovi (primjerice, računi za električnu energiju ili internet, trošak najma prostora itd.) ali se mogu smatrati naplativima iz projekta.

Neizravni troškovi ne smiju uključivati troškove unesene u drugu proračunsku kategoriju. Neizravni troškovi nisu prihvatljivi ako korisnik već prima operativna bespovratna sredstva iz proračuna Unije (npr. u okviru poziva na podnošenje prijedloga o suradnji s civilnim društvom u sklopu programa Erasmus+).

Neprihvatljivi troškovi

Sljedeći se troškovi ne smatraju prihvatljivima:

  • povrat na kapital
  • dug i troškovi koji proizlaze iz dužničkih obveza
  • sredstva za pokrivanje gubitaka ili otplatu duga
  • dugovanje kamata
  • sumnjivi dugovi
  • tečajni gubici
  • PDV, kada je moguć povrat u skladu s primjenjivim nacionalnim zakonodavstvom o PDV-u (vidjeti prethodni odjeljak o porezu na dodanu vrijednost)
  • troškovi koje je prijavio korisnik i koji su obuhvaćeni drugim projektom ili programom rada koji dobiva bespovratna sredstva EU-a (vidjeti isto prethodni odlomak o prihvatljivim neizravnim troškovima)
  • pretjerani ili nerazumni rashodi
  • doprinosi u naravi
  • u slučaju najma ili zakupa opreme, trošak mogućnosti otkupa na kraju najma ili zakupa
  • troškovi otvaranja i vođenja bankovnih računa (uključujući troškove prijenosa iz nacionalne ili Izvršne agencije ili u nju koje naplaćuje banka korisnika).

Izvori financiranja

Podnositelj u obrascu zahtjeva mora navesti doprinos iz drugih izvora osim bespovratnih sredstava EU-a. Vanjsko sufinanciranje može biti u obliku vlastitih sredstava korisnika, financijskih doprinosa trećih osoba ili prihoda nastalog tijekom provedbe projekta. Ako u trenutku završnog izvješća i zahtjeva za plaćanje konačnog iznosa postoje dokazi o višku prihoda (pogledajte odjeljak Odbijanje profita i sufinanciranje) u odnosu na prihvatljive troškove nastale tijekom provedbe projekta, nacionalna ili Izvršna agencija imaju pravo na povrat postotka dobiti koji odgovara doprinosu Unije prihvatljivim troškovima koje je korisnik stvarno imao tijekom provedbe projekta. Ova se odredba ne primjenjuje na projekte kojima se traže bespovratna sredstva koja ne prelaze 60 000 EUR.

Doprinosi u naravi ne smatraju se mogućim izvorom sufinanciranja.

  • 1. ODLUKA KOMISIJE C(2013) 8550 od 4. prosinca 2013. – „Uporaba paušalnih iznosa, povrata sredstava na temelju jediničnih troškova i paušalnog financiranja u okviru programa Erasmus+”, (http://ec.europa.eu/dgs/education_culture/more_info/awp/docs/c_2013_8550.pdf)
  • 2.

    Radi toga primici su ograničeni na dohodak koji donosi projekt te na financijske doprinose koje su donatori posebno dodijelili za financiranje prihvatljivih troškova. Stoga je, prema prethodnoj definiciji, dobit (ili gubitak) razlika između:

    • privremeno prihvaćenog iznosa bespovratnih sredstava i dohotka koji donosi aktivnost i,
    • prihvatljivih troškova korisnika.

    Osim toga, ako se ostvari dobit, vrši se povrat. Nacionalna ili Izvršna agencija imaju pravo na povrat postotka dobiti koji odgovara doprinosu Unije prihvatljivim

    • troškovima stvarno nastalima za korisnika u provedbi aktivnosti. Daljnja pojašnjenja izračuna dobiti navest će se za aktivnosti za koje se bespovratna sredstva,
    • isplaćuju u obliku povrata određenog dijela prihvatljivih troškova.
    • 3. U državama članicama se u nacionalno zakonodavstvo o PDV-u prenosi Direktiva o PDV-u 2006/112/EZ.
    • 4. Vidjeti članak 13. stavak 1. Direktive.