Sadržaj
Pretraživanje u Vodiču

Europska sveučilišta

Vođe država i vlada povodom zaključaka Europskog vijeća od 14. prosinca 2017.1 pozvali su države članice, Vijeće i Europsku komisiju da djeluju u smjeru „poticanja osnivanja dvadesetak novih „europskih sveučilišta” do 2024. godine koja se sastoje od mreže sveučilišta po načelu od baze prema vrhu diljem EU-a koja će omogućiti studentima da steknu diplomu kombinacijom studija u nekoliko država EU-a i doprinesu međunarodnoj konkurentnosti europskih sveučilišta”.

Zaključci Vijeća za obrazovanje od 22. svibnja 2018.2 dalje su naglasili potencijal „europskih sveučilišta” da „značajno poboljšaju mobilnost i potaknu visoku kvalitetu i izvrsnost obrazovanja i istraživanja jačanjem poveznice između podučavanja, istraživanja i inovacija i prijenosa znanja iznošenjem prednosti višejezičnog učenja, priznavanjem kvalifikacija i razvojem združenih obrazovnih i istraživačkih programa i projekata.”  Također su naglasili da Europska sveučilišta „mogu igrati vodeću ulogu u stvaranju Europskog prostora za obrazovanje kao cjeline.” 

Kako bi se postigao taj cilj, Europska komisija predlaže jedinstvenu inicijativu koja zahtijeva kvantni iskorak u suradnji između svih vrsta visokih učilišta iz svih regija Europe i na razini ustanova i diljem svih područja aktivnosti, od podučavanja i učenja do istraživanja i inovacija.  

 

KOJI SU CILJEVI I PRIORITETI EUROPSKIH SVEUČILIŠTA?

„Europska sveučilišta” imaju ambiciozan mandat čiji je cilj postizanje sljedećih dvaju ciljeva:

  • Promicanjezajedničkih europskih vrijednostikako je navedeno u članku 2 Ugovora o Europskoj uniji i jačanje europskog identiteta povezivanjem nove generacije građana Europe, koji mogu surađivati i raditi unutar različitih europskih i globalnih kultura, na različitim jezicima i preko granica, sektora i akademskih disciplina.  
  • Postizanje značajnog iskoraka u kvaliteti, učinku, privlačnosti i međunarodnoj konkurentnosti europskih visokih učilišta i doprinos europskoj ekonomiji znanja, zapošljavanju, kulturi i dobrobiti najboljom uporabom inovativnih pedagoških metoda i nastojanju da se obistini trokut znanja3. „Europska sveučilišta” bit će ključni pokretači poboljšanja kvalitete visokog obrazovanja i, gdje je moguće, pojačati njegovu poveznicu s istraživačkim i inovacijskim sektorom u Europi i njegovo proširenje na društvo i gospodarstvo.

ŠTO SU EUROPSKA SVEUČILIŠTA?

Pojam „sveučilišta” tumači se u najširem smislu, uključujući sve vrste visokih učilišta. Inicijativa europskih sveučilišta odgovara dugoročnoj viziji i u ovom kontekstu, „europska sveučilišta” trebaju primijeniti sljedeće ključne elemente do 2025. godine:

  • • Zajednička, integrirana, dugoročna združena strategijadugoročna združena strategija:
    • o Na temelju zajedničke vizije i zajedničkih vrijednosti, radi postizanja visoke razine poboljšane održive suradnje na različitim razinama organizacije te u različitim područjima aktivnosti, oslanjajući se na međusobne prednosti.
    • o Osoblje na svim razinama ustanova sudionica potiče se da ostvari tu viziju.
  • A • Europski međusveučilišni „kampus” u sklopu visokog obrazovanja gdje se obično:
    • o Studenti, doktorandi i osoblje mogu neometano kretati (fizički ili virtualno) radi studiranja, osposobljavanja, podučavanja, provođenja istraživanja, rada ili dijeljenja usluga u partnerskim ustanovama. Studenti prilagođavaju sebi izbor u pogledu mjesta i predmeta studiranja unutar granica pedagoški sigurnih i logički ustrojenih studijskih programa među različitim visokim učilištima i ostalim članovima udruženja.
    • Međusveučilišna mobilnost na svim razinama, uključujući preddiplomski, diplomski i doktorski stupanj, standardna je značajka. Najmanje 50 % studenata unutar udruženja treba imati koristi od te mobilnosti, bilo da je fizička, virtualna ili mješovita.
    • Donose se novi združeni i fleksibilni kurikulumi, gdje je to potrebno, u tri ciklusa (preddiplomski, diplomski i doktorski), na temelju interdisciplinarnog/multidisciplinarnog i međusektorskog pristupaintegracijom inovativnih pedagoških metoda, uključujući uporabu najnovijih digitalnih tehnologija. Sadržaj je personaliziran, ali je suradnja globalna.
    • Praktično iskustvo i/ili iskustvo kroz rad pružaju vanjski mentori radi poticanja poduzetničkog duha i razvijanja građanskog djelovanja;
    • Sastav studentskog tijela odražava raznolikostpopulacije (u društvenom, gospodarskom i kulturološkom pogledu), uključujući učenike u cjeloživotnom obrazovanju, izvanredne i netipične studente. Osiguran je pristup, sudjelovanje i završetak nedovoljno zastupljenim skupinama i skupinama u nepovoljnom položaju.
  • Europski timovi za stvaranje znanja („pristup temeljen na izazovu”)koji se sastoje od studenata i nastavnog osoblja, po mogućnosti s istraživačima, poduzećima, regionalnim subjektima i subjektima civilnog društva – ovisno o ukupnoj strategiji i viziji udruženja – zajedno rješavaju društvene i ostale izazove po vlastitom izboru multidisciplinarnim pristupom kroz:
    • o inovativno učenje i osposobljavanje koje studentima i istraživačima pruža vrhunske, poduzetničke i prenosive vještine Otvorene znanosti za tržište rada koje se brzo mijenja, kao i ekonomiju i društvo znanja, uključujući prijenosom rezultata istraživanja natrag u sustav obrazovanja
    • o stvaranje inovativnih rješenja koja se mogu prilagoditi različitim regijama Europe

Nadalje, „europska sveučilišta” djelovat će kao modeli dobre prakse kako bi nadalje mogli povećavati kvalitetu, međunarodnu konkurentnost i privlačnost europskog okvira visokog obrazovanja te trebaju postati ključni elementi Europskog prostora za obrazovanje primjerom izvrsnosti. Kako je navedeno u komunikaciji Izgradnja jače Europe: pravila uloge mladih, obrazovanja i kulture4, „Uspostavljanje Europskog prostora za obrazovanje omogućit će države članice EU-a da čine više, brže, da potiču kvalitetu, konkurentnost i inkluzivnost svojih obrazovnih i sustava obuke, istodobno pružajući nadahnuće državama izvan EU-a”. U tom pogledu, od „europskih sveučilišta”, u suradnji sa svojim nacionalnim nadležnim tijelima, očekuje se da predano rade na ciljevima relevantne politike Europskog prostora za obrazovanje, kao što su: višejezičnost; automatsko priznavanje5 akademskih kvalifikacija i razdoblja učenja u inozemstvu koje omogućava visoko učilište koje sudjeluje u udruženju; uporaba europske studentske kartice6, čim bude u cijelosti valjana; kao i ključne obveze Bolonjskog procesa (osiguranje kvalitete, priznavanje, i gdje je moguće stupanj u tri ciklusa7).

 

ŠTO SE PODUPIRE OVOM AKTIVNOŠĆU?

Ovom se aktivnošću podupiru visoka učilišta u djelovanju izvan postojećih modela suradnje visokih učilišta, i postupno postizanje dugoročne ambiciozne vizije „europskih sveučilišta”.

  • Ovom se aktivnošćuispituju različiti inovativni i strukturalni modeli za primjenu i postizanje dugoročne vizije opisane u dijelu „Što su europska sveučilišta?”. Njome se podupire stvaranje udruženja, koja se idealno sastoje od 5 do 8 partnera, uspostavom novog partnerstva u svrhu suradnje ili poboljšavanja postojećih pomoću pristupa korak po korak.Oni će biti u mogućnosti da povežu nastavne i nenastavne partnere iz poslovnog svijeta i razvijaju se u kasnijoj fazi.
  • • Pomoću ove aktivnosti, visoka učilišta postupno će provesti aktivnosti koje su potrebne za postizanje njihove dugoročne vizije, počevši od povećanja razine integracije. Kako bi se postigao taj cilj, oni će se dogovoriti oko zadaća misije na institucionalnoj razini svakog člana udruženja. Zadaće misije podrazumijevat će čitavu združenu strategijuza postizanje visoke razine poboljšane i održive suradnje na raznim razinama ustanove (primjerice, uprava, nastavno osoblje, stručno osoblje/osoblje za podršku i studenti) te u različitim područjima aktivnosti (snažni obrazovni fokus s poveznicama, gdje je moguće, na istraživanje i inovacije i rad za opće dobro), oslanjajući se na međusobne prednosti.
  • • Budući da ova aktivnost slijedi pristup po načelu od baze prema vrhu, svakom će udruženju biti omogućena fleksibilnost u oblikovanju njegovog združenog radnog plana aktivnosti koji najbolje odgovara postizanju njihovih strateških ciljeva i koji će im naposljetku omogućiti njihovo postizanje dugoročna vizija europskih sveučilišta, kako je gore navedeno. Ovaj združeni radni plan aktivnosti trebao bi se podržati izradom relevantnih i učinkovitih zajedničkih upravljačkih struktura.Primjeri uspostave uske suradnje među institucionalnim upravljačkim strukturama su: uspostava zajedničkih odbora, razvoj zajedničkog sklopa fizičkih i virtualnih intelektualnih resursa, distribucija zajedničkih resursa, zajedničko pružanje infrastrukture, podataka i usluga kao što su podrška studentima, istraživačima i osoblju, administracija i međunarodne veze, uz digitalizirane združene procese gdje je moguće.
  • • Združeni radni plan trebao bi također uključivati aktivnosti za postizanje visokog stupnja ambicije u pogledu mobilnosti, društvene uključenosti i pristupa temeljenog na izazovima. Udruženja bi se također trebala povezati s dionicima u obrazovanju i, gdje je moguće, u istraživanju i inovacijama radi poticanja društvenog angažmana studenata i osoblja te njihovih ključnih poduzetničkih sastavnica. Ovom će se aktivnošću podržati visoka učilišta u provedbi prvih koraka ovog združenog radnog plana aktivnosti. .

TKO MOŽE SUDJELOVATI U EUROPSKOM SVEUČILIŠTU?

Podnositelj/koordinator::organizacija sudionica koja predaje prijedlog u ime svih partnera. Koordinator preuzima potpunu odgovornost kako bi osigurao da se prijedlog provodi u skladu sa sporazumom. Zadaće su koordinatora sljedeće:

  • zastupa i djeluje u ime udruženja europskog sveučilišta prema Europskoj komisiji;
  • snosi financijsku i pravnu odgovornost za odgovarajuću operativnu, administrativnu i financijsku provedbu udruženja europskog sveučilišta;
  • koordinira udruženjem europskog sveučilišta u suradnji s partnerima.

Punopravni partneri one su organizacije sudionice koje aktivno pridonose postizanju ciljeva europskih sveučilišta. Svaki punopravni partner mora potpisati punomoć kojom se organizaciji koordinatorici prenosi odgovornost da djeluje kao glavni korisnik i da djeluje u njegovo ime za vrijeme provedbe prijedloga;

Pridruženi partneri (opcionalno)Europska sveučilišta mogu uključivati pridružene partnere koji doprinose provedbi određenih zadaća/aktivnosti ili potpori širenja i održivosti udruženja. Za potrebe upravljanja ugovorima „pridruženi partneri” ne smatraju se partnerima europskog sveučilišta i ne dobivaju financijska sredstva. Međutim, njihova uključenost i uloga u različitim aktivnostima moraju biti jasno opisani.

Pridruženi subjekti (opcionalno):Organizacije koje doprinose postizanju ciljeva i aktivnosti europskog sveučilišta. Pridruženi subjekti moraju se navesti u zahtjevu za bespovratna sredstva i ispunjavati zahtjeve navedene u Prilogu III. (Pojmovnik) ovom Programskom vodiču.

 

KOJI SE KRITERIJI UPOTREBLJAVAJU ZA VREDNOVANJE PRIJEDLOGA EUROPSKOG SVEUČILIŠTA?

KRITERIJI PRIHVATLJIVOSTI

Prihvatljive organizacije sudionice

Svako visoko učilište koje je nositelj valjane Povelje Erasmus za visoko obrazovanje sa svojim pridruženim subjektima, ako postoje. 

Bilo koja druga javna/privatna organizacija aktivna u području obrazovanja i osposobljavanja, istraživanja i inovacija ili u području rada s poslovnim sjedištem u državi članici EU-a ili drugoj državi sudionici.

Tko se može prijaviti?

Svako prihvatljivo visoko učilište sudionik s poslovnim sjedištem u državi članici EU-a ili drugoj državi programa može podnijeti zahtjev. Ta organizacija podnosi zahtjev u ime svih organizacija koje sudjeluju u programu europskog sveučilišta.

Broj i profil organizacija sudionica

Europsko sveučilište mora se sastojati od najmanje tri visoka učilišta iz najmanje tri države članice EU-a ili drugih država programa. Nadalje, svaka javna/privatna organizacija koja je aktivna u području obrazovanja i osposobljavanja, istraživanja i inovacija ili u poslovnom svijetu može sudjelovati (kao pridruženi partner) udruženja.

Trajanje

3 godine

Kome predati zahtjev?

Izvršnoj agenciji za obrazovanje, audiovizualnu djelatnost i kulturu koja ima sjedište u Bruxellesu.

Kada predati zahtjev?

Podnositelji moraju predati zahtjev za bespovratna sredstva do 28. veljače u 12:00 (podne po briselskom vremenu) za udruženja koja počinju 1. rujna i 1. prosinca iste godine.  

Kako predati zahtjev?

Pojedinosti o tome kako se prijaviti potražite u dijelu C ovog Vodiča.

 

Organizacije podnositeljice zahtjeva ocjenjuju se na temelju relevantnih kriterija za isključenje i odabir. Više informacija potražite u dijelu C ovog Vodiča.

 

KRITERIJI ZA DODJELU

Prijedlog se ocjenjuje na temelju sljedećih kriterija:

Relevantnost prijedloga

(najviše 25 bodova)

 

  • Svrha: stupanj do kojeg se prijedlogom nastoji riješiti i ostvariti pitanje dugoročne vizije aktivnosti (pogledajte gore navedeni odjeljak „Što su europska sveučilišta” i relevantne zaključke Europskog vijeća od 14. prosinca 2017.8)  
  • Doprinos razvoju Europskog prostora za obrazovanje
  • Relevantnost združenih dugoročnih zadaća misije koje podnosi udruženje. Zadaće misije moraju izričito podržati relevantna tijela za odlučivanje.
  • Razina ambicije i inovativnog pristupa prijedloga, uključujući stupanj do kojeg će udruženje ojačati i proširiti suradnju:
    • u pružanju obrazovanja, povezujući ga, gdje je moguće, s istraživanjem i inovacijama, u usporedbi s onim što su već učinili članovi udruženja.
    • kroz inovativne i nove strukturne modele
  • Europska dodana vrijednost. Stupanj do kojeg:
    • prijedlog prikazuje dodanu vrijednost koja se ostvarila pomoću transnacionalnosti, osobito za studente,
    • prijedlog prikazuje doprinos regionalnom razvoju, primjerice, kroz uključivanje članova udruženja u razvoj i provedbu strategija pametne specijalizacije;
    • druge institucije visokog obrazovanja, uglavnom u Europskoj uniji, ali i izvan nje, imat će koristi od udruženja poticanjem izvrsnosti. 
Geografska ravnoteža (najviše 15 bodova)
  • Stupanj do kojeg udruženje uključuje veliki broj visokih učilišta iz različitih geografskih područja9 i osigurava široku geografsku pokrivenost u skladu sa zaključcima Europskog vijeća10
  • Stupanj do kojeg je podnositelj motivirao geografski sastav udruženja i prikazao njegovu važnost za postizanje ciljeva europskih sveučilišta i europskog prostora za obrazovanje.

Kvaliteta prijedloga i provedbe projekta (najviše 20 bodova)

 

  • Usklađenost između ciljeva ciljanoga prijedloga i zajedničkih planiranih aktivnosti za njihovo postizanje
  • Predanost radu za ostvarivanje ciljeva politike europskog prostora za obrazovanje
  • Stupanj do kojeg prijedlog prikazuje kako razvoj združene strategije i združenih planiranih aktivnosti odgovara razini ambicije europskih sveučilišta i kako učinkovito doprinosi jačanju i poboljšanju:
    • Visoka kvaliteta obrazovanja, uključujući inovativnim pedagoškim modelima za razvoj naprednih vještina i kompetencija, uz najbolju uporabu digitalnih tehnologija, mješovitog učenja i učenja kroz rad
    • Stupanj mobilnosti studenata, osoblja i istraživača
    • Gdje je moguće, poveznice između obrazovanja i istraživanja i inovacija, uključujući način na koji se rezultati istraživanja i inovacija primjenjuju na obrazovanje
    • Razina uključenosti skupa s ključnim dionicima za poticanje društvenog djelovanja studenata i osoblja te njihovih ključnih poduzetničkih kompetencija
    • Uključenost lokalne zajednice
  • Društvena raznolikost studentskog tijela i mjere potpore za promicanje pristupa, sudjelovanja i završetka nedovoljno zastupljenih skupina i skupina u nepovoljnom položaju
  • Kvaliteta i financijske postavke: udruženje je ustanovilo vrednovanje i reviziju kvalitete, što uključuje posebne mjere za vrednovanje napretka, procesa i predmeta isporuke (primjerice, razvojem prikladnih kvantitativnih i kvalitativnih pokazatelja, uključujući povratnu informaciju od studenata i osoblja). Praćenje kvalitete trebalo bi također osigurati da provedba udruženja bude učinkovita u smislu troškova.

Kvaliteta sporazuma o suradnji udruženja

(najviše 20 bodova)

  • Struktura plana: raspodjela odgovornosti i zadaća jasna je i prikladna, pokazuje financijsku, strukturnu i organizacijsku predanost na najvišem institucionalnom nivou i pruža osoblju mogućnost da sudjeluje u zajedničkom stvaranju udruženja kroz pružanje obrazovanja i, gdje je moguće, istraživanja i inovacija te na strukturnom i organizacijskom nivou kroz zajedničke upravljačke strukture, zajedničko pružanje usluga, baza podataka, ljudskih resursa i znanstvene infrastrukture. 
  • Uloge i odgovornosti: jasno je prikazan kapacitet i aktivna uloga svakog člana udruženja da združeno pružaju zajedničku viziju, strategiju i zajedničke aktivnosti.
  • Komplementarnost: stupanj do kojeg se partneri nadopunjavaju, uključujući u pogledu raznolikosti vrsta visokih učilišta, ili prikazuju da međusobno surađuju kako bi postigli dodanu vrijednost i učinkovitost u smislu troškova.  
  • Planovi suradnje dobro su napravljeni kako bi maksimalno iskoristili prednosti integrirane suradnje smanjenjem postojećih administrativnih prepreka i promicali sve vrste mobilnosti unutar udruženja, uključujući mobilnost prema i iz organizacija koje nisu visoka učilišta
  • U prijedlog su uključeni jasan plan i odgovornosti za transparentno i učinkovito donošenje odluka, rješavanje sukoba, upravljanje rizikom i izvješćivanje te komunikaciju među organizacijama sudionicama.

Održivost i širenje

(najviše 20 bodova)

  • Dugoročna strategija za održivost udruženja: prijedlog uključuje dio o održivosti u kojem se navodi kako ga svaki član udruženja financijski ili na drugi način podupire s ciljem održavanja održivosti izvan razdoblja financiranja od strane EU-a.
  • Sposobnost udruženja da djeluje kao ogledni uzorak: stupanj do kojeg se izlazni rezultati i dobra praksa koje stvara udruženje dijele i imaju mogućnost da postanu uobičajeni u ostalim visokim učilištima s kojima surađuju izvan udruženja, uglavnom u Europskoj uniji, ali i izvan nje.
  • Širenje: prijedlog pruža jasan plan širenja rezultata i upotrijebljene dobre prakse te uključuje prikladne ljudske i financijske resurse, aktivnosti, alate i kanale komunikacije uključujući uporabu društvenih medija kako bi se osiguralo da se rezultati i koristi otvoreno i učinkovito prenose i dijele s visokim rasponom dionika tijekom i nakon razdoblja financiranja udruženja europskog sveučilišta;
  • Otvoreni obrazovni resursi, resursi za otvorenu znanost i građanski znanstveni resursi: Ako je potrebno i unutar granica postojećeg nacionalnog i europskog zakonodavstva, prijedlog opisuje na koji će način podaci, materijali, dokumenti i audio-vizualni zapisi te aktivnosti društvenih medija biti dostupni za pretraživanje, dostupnost, interoperabilnost i ponovnu uporabu podataka (FAIR) drugim visokim učilištima i europskim sveučilištima u Europi.

 

Prijedlozi moraju dobiti najmanje 70 bodova kako bi se mogli uzeti u obzir za financiranje. Osim toga, moraju dobiti najmanje 13 bodova za kategorije „relevantnost prijedloga”, 11 bodova za kategorije „kvaliteta prijedloga i provedbe”, „kvaliteta planova suradnje udruženja” i „održivost i širenje” te 8 bodova za kategoriju „geografska ravnoteža”.

 

ŠTO BISTE JOŠ TREBALI ZNATI O TOJ AKTIVNOSTI?

Dodatne informacije o europskim sveučilištima objavljuju se na službenoj stranici Komisije.11

Osiguravanje kvalitete mora biti ugrađena sastavnica kako bi se osiguralo da europska sveučilišta uspješno ostvare očekivane rezultate i postignu učinak koji daleko nadilazi učinak pojedinačne partnerske organizacije. Europska sveučilišta moraju ostvariti ciljane aktivnosti širenja kojima se dopire do dionika, donositelja politika, stručnjaka i poduzeća. Općenito bi rezultati trebali biti dostupni u obliku otvorenih obrazovnih sadržaja te na odgovarajućim stručnim i sektorskim platformama ili platformama nadležnih tijela. 

 

KOJA SU PRAVILA FINANCIRANJA?

 


Najviši doprinos EU-a koji se dodjeljuje za trogodišnje europsko sveučilište: 5 000 000 eura

Proračun udruženja europskih sveučilišta temelji se na stvarno napravljenim troškovima u sklopu aktivnosti udruženja. Bespovratna sredstva EU-a namijenjena su sufinanciranju tih aktivnosti do iznosa od najviše 80 % ukupnih prihvatljivih troškova.

Traženi će proračun trebati biti opravdan s obzirom na planirane aktivnosti kako je opisano u obrascu zahtjeva. Svi će troškovi morati biti detaljno opisani i opravdani. 

Troškovi moraju odgovarati troškovima koje su napravile ustanove sudionice u skladu sa svojom uobičajenom politikom. Troškovi, osobito za naknade, moraju biti u skladu s uobičajenom politikom o stvarnim plaćama uz doprinose za socijalno osiguranje i druge zakonske troškove koji su obično uključeni u naknade; putni troškovi i pojedinačna potpora moraju biti u skladu s uobičajenim praksama ustanova/organizacija sudionica u pogledu putovanja i smještaja; troškovi opreme moraju biti otpisani u skladu s uobičajenom računovodstvenom praksom korisnika.

Troškovi (uključujući opremu i podugovaranje) moraju biti razumni, opravdani i izravno povezani s postizanjem ciljeva udruženja europskog sveučilišta. Nadalje, podugovaranje mora biti u skladu s pravilima EU-a o javnoj nabavi. 

Različite stavke proračuna moraju biti organizirane kako slijedi:

 

 Prihvatljivi troškovi

Mehanizam financiranja

Iznos

Pravilo za dodjelu

1. IZRAVNI TROŠKOVI   Stvarno napravljeni prihvatljivi troškovi    
1.1 Troškovi osoblja Troškovi osoblja koji su dodijeljeni aktivnosti (stalnog i privremenog) od ustanova/organizacija sudionica sadrže stvarne plaće uz doprinose za socijalno osiguranje i druge zakonske troškove uključene u naknadu.     Bespovratna sredstva moraju se upotrebljavati za pokrivanje troškova osoblja za sve korisnike kad obavljaju bilo koje zadaće koje su izravno povezane s postizanjem ciljeva europskog sveučilišta.
1.2 Putni troškovi Doprinos za putne troškove sudionika do mjesta u kojem se provodi aktivnost i natrag.      Primjenjuje se na osoblje (stalno i privremeno), studente i doktorande iz ustanova/organizacija sudionica koji sudjeluju u aktivnosti (primjerice, za aktivnosti osposobljavanja i studiranja, sastanke, radionice i seminare).
1.3 Pojedinačna potpora Troškovi izravno povezani sa životnim troškovima i smještajem sudionika tijekom trajanja aktivnosti, koji sudjeluju u navedenoj aktivnosti.      Primjenjuje se na osoblje (stalno i privremeno), studente i doktorande iz ustanova/organizacija sudionica koji sudjeluju u aktivnosti (primjerice, za aktivnosti osposobljavanja i studiranja, sastanke, radionice i seminare). Tim bi se troškovima trebale pokriti aktivnosti mobilnosti ograničenog trajanja. (najviše 3 mjeseca)12.
1.4 Oprema Troškovi smanjenja vrijednosti opreme ili druge imovine (nove ili rabljene) pod uvjetom da ih je stvarno napravilo visoko učilište koje sudjeluje.    Najviše 5 % ukupnih prihvatljivih izravnih troškova Prihvatljiv je samo dio smanjenja vrijednosti opreme, troškova najma i zakupa, u onom dijelu koji odgovara trajanju razdoblja financiranja i stupnju stvarne uporabe, za potrebe aktivnosti. Prihvatljivi su samo troškovi opreme ili druge imovine koji su izravno povezani s razvojem inovativnih pedagoških metoda, mješovitim aktivnostima i/ili aktivnostima učenja kroz rad.
1.5 Ostali troškovi Troškovi povezani s:
  • Prijenosom najboljih praksi na visoka učilišta izvan udruženja
  • Širenje znanja i informacija (primjerice: medijsko oglašavanje, promidžbeni materijali i aktivnosti);
  • Najam prostora za velike događaje 
  • Revizije;
  • Bankovni troškovi uključujući bankovno jamstvo kad ga zatraži izvršna agencija;
  • Podugovaranje radi posebnih zadaća; 
  • Putni i/ili životni troškovi trećih strana (stručnjaka, profesora, govornika itd.) koji doprinose aktivnostima europskog sveučilišta
  Najviše 5 % ukupnih prihvatljivih izravnih troškova

Podugovaranje je moguće samo u opravdanim slučajevima za posebne, vremenski ograničene zadaće povezane s projektom kad iste ne mogu obaviti članovi konzorcija ili kad priroda aktivnosti izričito zahtijeva vanjske usluge. Podugovaranje glavnih aktivnosti projekta poput podučavanja i/ili upravljanja projektom (opće upravljanje i koordinacija, praćenje, financijsko upravljanje, izvještavanje Izvršne agencije za obrazovanje, audiovizualnu djelatnost i kulturu (Education, Audiovisual and Culture Executive Agency, EACEA)) nije moguće. 

Članovi osoblja sukorisnika ne smiju biti podugovaratelji. 

Putni i životni troškovi osoba koje ne pripadaju nijednoj partnerskoj organizaciji mogu se sufinancirati kad konzorcij pozove navedene osobe da sudjeluju u glavnim aktivnostima europskog sveučilišta.

2. NEIZRAVNI TROŠKOVI   do najvišeg iznosa od 7 % ukupnih prihvatljivih izravnih troškova aktivnosti13   Paušalni iznos