Sadržaj
Pretraživanje u Vodiču

Jačanje kapaciteta u visokom obrazovanju

Ta aktivnost kojoj je cilj podržati modernizaciju, pristupačnost i internacionalizaciju visokog obrazovanja u partnerskim državama treba se provoditi u kontekstu prioriteta utvrđenih u komunikacijama „Novi konsenzus EU-a o razvoju”1 i „Europsko visoko obrazovanje u svijetu”2

Provodi se u okviru vanjskih politika EU-a koje su definirane financijskim instrumentima Europske unije kojima se podupire ta mjera, odnosno u okviru:

  • Europskog instrumenta za susjedstvo (ENI)3
  • Instrumenta za razvojnu suradnju (DCI)4
  • Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA)5
  • Europskog razvojnog fonda.

Tom se mjerom pridonosi razvoju održivog i uključivog društveno-gospodarskog rasta u partnerskim zemljama i njome bi se trebali osigurati razvoj i ostvarenje ciljeva i načela vanjskog djelovanja EU-a, uključujući nacionalno vlasništvo, socijalnu koheziju, jednakost, odgovarajuću geografsku ravnotežu i raznolikost. Posebnu je pozornost potrebno posvetiti najmanje razvijenim državama, sveučilištima u udaljenijim područjima te studentima u nepovoljnom položaju podrijetlom iz siromašnih socioekonomskih sredina i studentima s posebnim potrebama.

Sljedeći odjeljak trebalo bi čitati usporedno s Prilogom I. ovom Vodiču (Posebna pravila i informacije u vezi s jačanjem kapaciteta u visokom obrazovanju).

Što je projekt jačanja kapaciteta?

Projekti jačanja kapaciteta transnacionalni su projekti suradnje koji se temelje na višestranim partnerstvima, u prvom redu između visokih učilišta iz zemalja sudionica programa i prihvatljivih partnerskih zemalja koji se financiraju iz prethodno navedenih instrumenata. Oni mogu uključivati i partnere izvan akademske zajednice radi poboljšanja veza s društvom i poslovnim sektorom te jačanja sistemskog učinka projekata. Strukturiranom suradnjom, razmjenom iskustva, dobrom praksom i mobilnošću pojedinaca, projektima jačanja kapaciteta želi se:

  • poduprijeti modernizaciju, pristupačnost i internacionalizaciju visokog obrazovanja u prihvatljivim partnerskim zemljama
  • pomoći prihvatljivim partnerskim zemljama da riješe probleme koji postoje na visokim učilištima i u sustavima visokog obrazovanja, uključujući probleme u pogledu kvalitete, relevantnosti, jednakog pristupa, planiranja, pružanja obrazovanja i upravljanja
  • pridonijeti suradnji između EU-a i prihvatljivih partnerskih zemalja (i među prihvatljivim partnerskim zemljama)
  • promicati dobrovoljno usklađivanje s promjenama u visokom obrazovanju u EU-u
  • promicati kontakte među ljudima, međukulturnu svijest i razumijevanje.

Ti se ciljevi nastoje ostvariti u prihvatljivim partnerskim zemljama mjerama kojima se:

  • poboljšava kvaliteta visokog obrazovanja i njegova važnost za tržište rada i društvo
  • povećava razina kompetencija i vještina na visokim učilištima razvojem novih i inovativnih obrazovnih programa
  • jačaju kapaciteti za upravljanje, vođenje i inovacije te internacionalizacija visokih učilišta
  • povećavaju kapaciteti nacionalnih tijela za modernizaciju sustava visokog obrazovanja podupiranjem određivanja, provedbe i praćenja reformskih politika
  • potiču regionalna integracija i suradnja u različitim regijama6 svijeta zajedničkim inicijativama, razmjenom dobrih praksi i suradnjom.

Podupiru se dvije kategorije projekata jačanja kapaciteta:

Združeni projekti: cilj im je proizvesti ishode od kojih u prvom redu i izravno korist imaju organizacije iz prihvatljivih partnerskih zemalja koje sudjeluju u projektu. Ti projekti uglavnom uključuju tri različite vrste aktivnosti:

  • razvoj kurikuluma
  • modernizaciju vodstva i funkcioniranja visokih učilišta te upravljanja njima
  • jačanje odnosa između visokih učilišta i šireg gospodarskog i društvenog okruženja.

Strukturni projekti: cilj im je proizvesti učinak na sustave visokog obrazovanja i promicati reforme na nacionalnoj i/ili regionalnoj razini u prihvatljivim partnerskim zemljama. Ti su projekti u načelu usmjereni na dvije različite kategorije aktivnosti:

  • modernizaciju politika, vodstva i upravljanja u sustavima visokog obrazovanja
  • jačanje odnosa između sustava visokog obrazovanja i šireg gospodarskog i društvenog okruženja.

Projekti jačanja kapaciteta mogu se provoditi kao:

  • nacionalni projekti, tj. projekti koji uključuju ustanove iz samo jedne prihvatljive partnerske zemlje
  • projekti koji uključuju više zemalja u jednoj regiji i koji uključuju najmanje dvije zemlje iz te regije
  • projekti koji uključuju više zemalja iz više regija i koji uključuju najmanje jednu zemlju iz svake uključene regije.

Koje se aktivnosti podupiru u okviru te aktivnosti?

U okviru programa Erasmus+ postoji velika fleksibilnost u odnosu na aktivnosti koje se mogu provoditi u okviru projekta jačanja kapaciteta ako je u prijedlogu dokazano da se tim aktivnostima najprikladnije mogu ostvariti ciljevi projekta.

U okviru združenih projekata obično se može provoditi velik broj aktivnosti kao što su:

  • razvoj, ispitivanje i prilagodba:
    • kurikuluma, kolegija, nastavnih materijala i alata
    • metoda učenja i poučavanja te pedagoških pristupa, posebno onih kojima se omogućuje stjecanje ključnih kompetencija i osnovnih vještina, jezičnih vještina, poduzetničkog obrazovanja te koji su usmjereni na uporabu informacijskih i komunikacijskih tehnologija
    • novih oblika programa praktičnog osposobljavanja i proučavanja slučajeva iz stvarnog života u poduzećima i industriji
    • suradnje između sveučilišta i poduzeća, uključujući osnivanje novih poduzeća
    • novih oblika učenja i pružanja obrazovanja i osposobljavanja, posebno strateške uporabe otvorenog i fleksibilnog učenja, virtualne mobilnosti, otvorenih obrazovnih sadržaja i boljeg iskorištavanja potencijala informacijskih i komunikacijskih tehnologija
    • metoda i alata za usmjeravanje, savjetovanje i mentorstvo
    • alata i metoda za profesionalizaciju i profesionalni razvoj akademskog i administrativnog osoblja
    • osiguravanja kvalitete na razini programa i ustanova
    • novih sustava i struktura za vođenje i upravljanje
    • modernih sveučilišnih usluga, npr. za financijsko upravljanje, međunarodne odnose, savjetovanje i usmjeravanje studenata, akademska pitanja i istraživanje
  • jačanje internacionalizacije visokog učilišta i kapaciteta za učinkovito umrežavanje u području istraživanja te znanstvenih i tehnoloških inovacija (međunarodna otvorenost kurikuluma, studentskih usluga, međuinstitucijskih programa mobilnosti, znanstvene suradnje i prijenosa znanja itd.)
  • nadogradnja sredstava potrebnih za provedbu inovativne prakse (npr. za nove kurikulume i metode poučavanja, razvoj novih usluga itd.)
  • organizacija osposobljavanja nastavnog i pomoćnog osoblja, tehničara te administrativnog osoblja i upravitelja sveučilišta.

Očekuje se da će projekti reforme kurikuluma posebno uključivati osposobljavanje nastavnog osoblja i baviti se pitanjima poput osiguravanja kvalitete i zapošljivosti osoba s diplomom povezivanjem s tržištem rada. Studijski programi moraju biti službeno akreditirani prije završetka trajanja projekta. Predavanje novih ili ažuriranih kolegija mora započeti za vrijeme trajanja projekta s odgovarajućim brojem studenata i prekvalificiranih nastavnika te se mora odvijati najmanje tijekom jedne trećine trajanja projekta. Osposobljavanje za vrijeme projekata povezanih s reformom kurikuluma može uključivati i administrativno osoblje kao što su knjižničari, laboratorijsko osoblje i informatičari.

Strukturnim projektima može se obično provoditi niz aktivnosti, kao što su:

  • jačanje internacionalizacije sustava visokog obrazovanja
  • uvođenje reformi po uzoru na bolonjski proces (sustav ciklusa od tri razine, osiguravanje kvalitete, vrednovanje itd.)
  • provedba alata transparentnosti kao što su sustavi kredita, postupci akreditacije, smjernice za priznavanje prethodnog i neformalnog učenja itd.
  • uspostava nacionalnih kvalifikacijskih okvira
  • razvoj i provedba unutarnjih i vanjskih sustava/smjernica za osiguravanje kvalitete
  • razvoj i provedba novih pristupa i alata za donošenje politika i praćenje, uključujući osnivanje predstavničkih tijela, organizacija i udruženja
  • jačanje integracije obrazovanja, istraživanja i inovacija.

Te aktivnosti konkretnije mogu uključivati:

  • ankete i studije o posebnim pitanjima reformi
  • savjete o politici i stručne savjete
  • organizaciju konferencija, seminara, radionica, okruglih stolova (na kojima bi trebalo doći do operativnih zaključaka i preporuka)
  • organizaciju osposobljavanja osoblja o politici
  • organizaciju osposobljavanja osoblja (koje može uključivati izradu priručnika i smjernica) koje obuhvaća nastavno i pomoćno osoblje, tehničare te administrativno osoblje i upravitelje sveučilišta
  • organizaciju kampanja za podizanje svijesti.

Koju ulogu imaju organizacije koje sudjeluju u projektu jačanja kapaciteta?

Ovisno o ciljevima projekti jačanja kapaciteta trebali bi uključivati najprikladnije i najraznolikije partnere kako bi se imalo koristi od njihovih različitih iskustava, profila i posebne stručnosti za proizvodnju relevantnih i visokokvalitetnih rezultata projekta. Bit će važno osigurati ravnopravno i aktivno sudjelovanje različitih partnera na temelju primjerene podjele zadaća i jasnog prikaza mogućnosti umrežavanja te, za povećanje učinka, treba moći iskoristiti različite razine partnerstva, a ne samo pojedinačno sudjelovanje organizacija.

Partneri moraju dostaviti punomoći7 koje su potpisali koordinator i svaki partner te kojima se potvrđuje da koordinatoru daju punomoć da djeluje u njihovo ime i za njihov račun kod potpisivanja mogućih sporazuma i naknadnih klauzula s Izvršnom agencijom za obrazovanje, audiovizualne medije i kulturu.

Na temelju područja primjene i ciljeva aktivnosti organizacije sudionice iz prihvatljivih partnerskih zemalja ciljne su korisnice projekta jačanja kapaciteta. Aktivnosti i ishodi opisani u prijedlogu moraju koristiti prihvatljivim partnerskim zemljama, njihovim visokim učilištima i sustavima visokog obrazovanja.

Potiču se visoka učilišta iz prihvatljivih partnerskih zemalja da podnesu prijave uz uvjet da imaju potrebnu financijski i operativni kapacitet.

Organizacije sudionice iz zemalja sudionica programa donose svoje iskustvo i stručnost u vezi s ciljevima projekta. Njihova je uloga pridonijeti ostvarenju ciljeva projekta i njihove potrebe ne bi trebale utjecati na izradu projekta. Te organizacije mogu dobiti udio proračunskih sredstava u vezi s troškovima koji su nastali njihovom ulogom.

Osim toga, projektu jačanja kapaciteta u području visokog obrazovanja mogla bi koristiti i uključenost pridruženih partnera (izborno). Te organizacije (primjerice partneri izvan akademske zajednice) neizravno pridonose provedbi posebnih zadaća/aktivnosti i/ili podupiru širenje i održivost projekta. Takav doprinos može, primjerice, biti u obliku prijenosa znanja i vještina, pružanja dodatnih tečajeva ili mogućnosti upućivanja na rad ili angažmana. Pridruženi partneri ne ubrajaju se u najmanji broj visokih učilišta ili ministarstava koji je potreban za uspostavu partnerstva. Za potrebe upravljanja ugovorima „pridruženi partneri” ne smatraju se dijelom konzorcija i stoga se ne smatraju korisnicima, pa se njihovi troškovi ne uzimaju u obzir za izračun iznosa bespovratnih sredstava EU-a.

Koju ulogu imaju organizacije koje sudjeluju u projektu jačanja kapaciteta u području visokog obrazovanja?

Podnositelj/koordinator: organizacija sudionica koja predaje prijedlog projekta u ime svih partnera. Koordinator preuzima potpunu odgovornost kako bi osigurao da se projekt provodi u skladu sa sporazumom. Zadaće su koordinatora sljedeće:

  • zastupa projektne partnere i djeluje u njihovo ime prema Europskoj komisiji
  • snosi financijsku i pravnu odgovornost za odgovarajuću operativnu, administrativnu i financijsku provedbu cijelog projekta
  • koordinira projekt u suradnji s projektnim partnerima.

Punopravni partneri: to su one organizacije sudionice iz zemalja sudionica programa ili partnerskih zemalja koje aktivno pridonose ostvarivanju ciljeva projekta jačanja kapaciteta. Svaki punopravni partner mora potpisati punomoć kojom se organizaciji koordinatorici prenosi odgovornost da djeluje kao glavni korisnik i da djeluje u njegovo ime za vrijeme provedbe projekta.

Pridruženi partneri (izborno): u projekte jačanja kapaciteta mogu biti uključeni pridruženi partneri koji pridonose provedbi pojedinih zadaća projekta/aktivnosti ili podupiru širenje i održivost projekta. Za potrebe upravljanja ugovorima „pridruženi partneri” ne smatraju se partnerima u projektu i ne dobivaju financijska sredstva, niti se ne ubrajaju u organizacije koje se uzimaju u obzir pri računanju najmanjeg broja organizacija za sastav konzorcija. Međutim, njihova uključenost i uloga u projektu i različite aktivnosti moraju biti jasno opisani.

Pridruženi subjekti (izborno): organizacije koje pridonose ostvarenju ciljeva i aktivnosti projekta. Pridruženi subjekti moraju se navesti u zahtjevu za bespovratna sredstva i ispunjavati zahtjeve navedene u Prilogu III. (Pojmovnik) ovom Programskom vodiču.

Koji se kriteriji primjenjuju za ocjenjivanje projekta jačanja kapaciteta?

U nastavku su navedeni formalni kriteriji koje mora ispuniti projekt jačanja kapaciteta u visokom obrazovanju kako bi bio prihvatljiv za bespovratna sredstva programa Erasmus+:

Kriteriji prihvatljivosti

Prihvatljive partnerske zemlje

Partnerske zemlje koje pripadaju 1. – 4. i 6. – 11. regiji (vidjeti odjeljak „Prihvatljive zemlje” u dijelu A ovog Vodiča).

Prihvatljive organizacije sudionice8

Organizacija sudionica može biti:

  • bilo koja javna ili privatna organizacija, sa svojim pridruženim subjektima (ako ih ima), koja provodi cjelokupne studije kojima se stječu visokoškolske kvalifikacije i priznate diplome na tercijarnoj razini obrazovanja9 (koja se definira kao visoko učilište i koju kao takvu priznaju nadležna tijela)

ili

  • bilo koja javna ili privatna organizacija, sa svojim pridruženim subjektima (ako ih ima), aktivna na tržištu rada ili u područjima obrazovanja, osposobljavanja i mladih. Ta organizacija, na primjer, može biti:
    • javno ili privatno, malo, srednje ili veliko poduzeće (uključujući socijalna poduzeća)
    • javno tijelo na lokalnoj, regionalnoj ili nacionalnoj razini (uključujući ministarstva)
    • socijalni partner ili drugi predstavnik poslovnog sektora, uključujući gospodarske komore, obrtnička/stručna udruženja i sindikate
    • znanstveni institut
    • zaklada
    • škola/institut (na bilo kojoj razini, od predškolske razine do višeg sekundarnog obrazovanja, uključujući strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih)
    • neprofitna organizacija, udruga, nevladina organizacija (uključujući nacionalne ili međunarodne udruge ili mreže visokih učilišta, udruženja studenata ili nastavnika itd.)
    • kulturna organizacija, knjižnica, muzej
    • tijelo koje pruža usluge profesionalnog usmjeravanja, usluge stručnog savjetovanja i informiranja.

Svaka organizacija sudionica mora imati poslovni nastan u zemlji sudionici programa ili u prihvatljivoj partnerskoj zemlji.

Visoka učilišta s poslovnim nastanom u zemlji sudionici programa moraju imati valjanu Povelju Erasmus za visoko obrazovanje (ECHE). Visoka učilišta iz prihvatljivih partnerskih zemalja koja sudjeluju u programu ne moraju imati Povelju Erasmus za visoko obrazovanje.

Prihvatljive su udruge ili organizacije visokih učilišta koje se bave promicanjem, unapređenjem i reformom visokog obrazovanja te suradnjom unutar Europe i između Europe i ostalih dijelova svijeta. Ako takva udruženja, organizacije ili mreže obuhvaćaju i ostale sektore obrazovanja i osposobljavanja, glavni naglasak njihovih aktivnosti mora biti na visokom obrazovanju, što mora biti jasno vidljivo iz statuta organizacije i upravljačkih struktura. Udruga, organizacija ili mreža visokih učilišta smatra se jednom pravnom osobom / partnerskom ustanovom, što znači da će se smatrati jednim subjektom podrijetlom iz države u kojoj se nalazi njezino sjedište. Te se organizacije neće smatrati visokim učilištima. Bespovratna sredstva mogu dobiti samo oni članovi koji imaju poslovni nastan u zemljama sudionicama programa ili prihvatljivim partnerskim zemljama.

Međunarodne vladine organizacije mogu sudjelovati kao partneri u projektu jačanja kapaciteta ako se same financiraju.

Posebna odredba za Ukrajinu: u slučaju Ukrajine prihvatljiva su samo ona visoka učilišta koja priznaje Ministarstvo obrazovanja i znanosti Ukrajine (za dodatne informacije obratite se Nacionalnom uredu za program Erasmus+ u Ukrajini).

Tko se može prijaviti?

Sljedeće vrste organizacija sudionica mogu podnijeti zahtjev za bespovratna sredstva: 

  • visoko učilište
  • udruga ili organizacija visokih učilišta
  • samo za strukturne projekte: pravno priznata nacionalna ili međunarodna organizacija rektora, nastavnika ili studenata

s poslovnim nastanom u zemlji sudionici programa ili prihvatljivoj partnerskoj zemlji.

Ta organizacija podnosi zahtjev u ime svih organizacija koje sudjeluju u projektu.

Iznimka: organizacije iz Libije i Sirije (3. regija) i Ruske Federacije (4. regija) koje sudjeluju u programu ne mogu biti podnositelji zahtjeva.

Broj i profil organizacija sudionica

Projekti jačanja kapaciteta moraju ispunjavati sve sljedeće kriterije:

Za projekte koji obuhvaćaju samo jednu partnersku zemlju (nacionalni projekti):

U projekt moraju biti uključene jedna prihvatljiva partnerska zemlja i najmanje dvije zemlje sudionice programa.

Ti projekti moraju uključivati, kao punopravne partnere, najmanji broj visokih učilišta kako slijedi:

  • najmanje jedno visoko učilište iz najmanje dvije zemlje sudionice programa koje sudjeluju u projektu
  • najmanje tri visoka učilišta iz partnerske zemlje koja sudjeluje u projektu
  • projekti moraju uključivati najmanje onoliko visokih učilišta iz partnerskih zemalja koliko ima visokih učilišta iz zemalja sudionica programa.

Iznimka: u partnerskim zemljama u kojima ima manje od pet visokih učilišta ili ako jedno učilište čini više od 50 % ukupne studentske populacije te zemlje, prihvatit će se zahtjevi koji uključuju samo jedno visoko učilište iz tih zemalja.

Za projekte koji obuhvaćaju dvije ili više partnerskih zemalja (projekti u kojima sudjeluje više zemalja):

U projekt moraju biti uključene najmanje dvije prihvatljive partnerske zemlje i najmanje dvije zemlje sudionice programa. Partnerske zemlje mogu biti iz iste regije10 ili iz različitih regija obuhvaćenih aktivnosti.

Ti projekti moraju uključivati, kao punopravne partnere, najmanji broj visokih učilišta kako slijedi:

  • najmanje jedno visoko učilište iz najmanje dvije zemlje sudionice programa koje sudjeluju u projektu
  • najmanje dva visoka učilišta iz svake partnerske zemlje koja sudjeluje u projektu
  • projekti moraju uključivati najmanje onoliko visokih učilišta iz partnerskih zemalja koliko ima visokih učilišta iz zemalja sudionica programa.

Iznimka: u partnerskim zemljama u kojima ima manje od pet visokih učilišta ili ako jedno učilište čini više od 50 % ukupne studentske populacije te zemlje, prihvatit će se zahtjevi koji uključuju samo jedno visoko učilište iz tih zemalja uz uvjet da projekt uključuje najmanje onoliko visokih učilišta iz partnerskih zemalja koliko ima visokih učilišta iz zemalja sudionica programa.

Dodatni posebni kriteriji koji se odnose na:

  • Strukturne projekte: projekti moraju, kao punopravne partnere, uključivati i ministarstva nadležna za visoko obrazovanje u svakoj od prihvatljivih partnerskih zemalja u kojima se provodi projekt.
  • U projektima u kojima sudjeluju partneri iz 4. regije (Ruska Federacija) mora sudjelovati još najmanje jedna partnerska zemlja.
  • U projektima u kojima sudjeluju partneri iz 8. regije (Latinska Amerika) moraju sudjelovati najmanje dvije partnerske zemlje iz te regije.

Ostali kriteriji

Ako je u projekt uključeno udruženje, organizacija ili mreža visokih učilišta, moraju biti ispunjeni prethodno navedeni zahtjevi za najmanji broj organizacija sudionica, računajući udruženje / organizaciju / mrežu kao samo jednog partnera iz zemlje u kojoj se nalazi njihovo sjedište. Molimo da uzmete u obzir da se te organizacije ne mogu smatrati visokim učilištima.

Trajanje projekta

Projekti jačanja kapaciteta mogu trajati dvije ili tri godine. Trajanje se mora odabrati u trenutku podnošenja prijave ovisno o cilju projekta i vrsti predviđenih aktivnosti.

Samo u iznimnim okolnostima može se odobriti jedno produljenje razdoblja prihvatljivosti, najduže u trajanju od 12 mjeseci, ako koordinator ne može završiti provedbu projekta u predviđenom roku.

Kome predati zahtjev?

Izvršnoj agenciji za obrazovanje, audiovizualne medije i kulturu, sa sjedištem u Bruxellesu.

Kada predati zahtjev?

Podnositelji moraju predati zahtjev za bespovratna sredstva najkasnije do 7. veljače u 12:00 (podne po briselskom vremenu) za projekte koji počinju 15. studenoga iste godine ili 15. siječnja sljedeće godine.

Kako predati zahtjev?

Zahtjev se mora predati u skladu s načinom prijave koji je opisan u dijelu C ovog Vodiča.

 

Organizacije podnositeljice zahtjeva mogu se ocijeniti i na temelju kriterija za isključenje i odabir. Više informacija potražite u dijelu C ovog Vodiča.

 

Kriteriji za dodjelu

Projekt se ocjenjuje dvostupanjskim postupkom na temelju sljedećih kriterija:

Korak 1.

Relevantnost projekta

(najviše 30 bodova)

  • Prijedlog i predviđeni rezultati u skladu s ciljevima aktivnosti za izgradnju kapaciteta u ciljnoj državi/državama;
  • U prijedlogu se jasno navode tematski nacionalni ili regionalni prioriteti određeni u programu za ciljane države ili regije;
  • U prijedlogu se objašnjava zašto planirane aktivnosti i očekivani rezultati ispunjavaju potrebe ciljnih skupina na najbolji mogući način.
  • Prijedlog se upisuje u strategiju modernizacije, razvoja i internacionalizacije ciljnog visokog učilišta te je u skladu s razvojnim strategijama za visoko obrazovanje u prihvatljivim partnerskim državama, uključujući skretanje veće pozornosti na uključenost, raznolikost i sudionike koji su u nepovoljnom socioekonomskom položaju, gdje je potrebno;
  • Ciljevi prijedloga jasni su, realistični i primjereni te se temelje na stvarnoj i odgovarajućoj analizi potreba;
  • Prijedlog je inovativan i/ili nadopunjuje druge inicijative ili projekte koji se već provode u okviru postojećih ili bivših aktivnosti;
  • U prijedlogu je dokazano da se slični rezultati ne mogu ostvariti nacionalnim, regionalnim ili lokalnim financiranjem.

Kvaliteta plana i provedbe projekta

(najviše 30 bodova)

  • Aktivnosti predložene za vrijeme trajanja projekta visoke su kvalitete, važne i primjerene za ostvarenje ciljeva i predviđenih rezultata.
  • Predložena metodologija inovativna je, izvediva i primjerena za ostvarenje predviđenih rezultata.
  • Prijedlog je isplativ i svakoj su aktivnosti dodijeljena odgovarajuća sredstva.
  • Ukupnim dizajnom projekta osigurava se dosljednost između ciljeva projekta, metodologije, aktivnosti i predloženog proračuna.
  • Plan rada jasan je i realističan s jasno definiranim aktivnostima, realističnim rokovima, jasnim rezultatima i etapama. U njemu je prikazana logička i solidna sposobnost planiranja i uključene su odgovarajuće faze za pripremu, provedbu, vrednovanje, praćenje i širenje rezultata.
  • Jasno su utvrđeni izazovi/rizici prijedloga i na odgovarajući su način uključene mjere smanjenja rizika. Uspostavljene su mjere kontrole kvalitete, uključujući pokazatelje i mjerila, kako bi se osigurala kvalitetna provedba projekta, na vrijeme i u skladu s predviđenim proračunom. Navedeni su pouzdani izvori za provjeru pokazatelja za mjerenje ishoda mjere.

Kvaliteta projektnog tima i sporazuma o suradnji

(najviše 20 bodova)

  • Prijedlog podrazumijeva snažno i komplementarno partnerstvo visokih učilišta.
  • Projektni tim ima nužne vještine, iskustvo, stručnost i potporu za upravljanje radi uspješnog ostvarenja svih aspekata prijedloga.
  • Ako je primjenjivo, prijedlog uključuje i najprikladniji i najraznolikiji raspon partnera izvan akademske zajednice kako bi se imalo koristi od različitih iskustava, profila i posebnih stručnih znanja.
  • Odgovornosti i zadaće jasno su i primjereno podijeljene te svaka organizacija sudionica pokazuje posvećenost i pruža aktivan doprinos u smislu stručnosti i kapaciteta.
  • Predlaže se učinkovit mehanizam za osiguravanje dobre koordinacije, donošenja odluka i komunikacije između organizacija sudionica, sudionika i svih ostalih mjerodavnih dionika.
  • Organizacije sudionice iz prihvatljivih partnerskih zemalja na zadovoljavajući su način uključene u provedbu mjere i odlučivanje (uključujući mjere za rješavanje sukoba).
  • Prijedlog uključuje visoka učilišta koja prije nisu primala potporu za jačanje sposobnosti.

Učinak i održivost

(najviše 20 bodova)

  • Prijedlog će vjerojatno imati znatan učinak na kapacitete organizacija sudionica (posebno visokih učilišta) u prihvatljivim partnerskim zemljama, posebno na razvoj i modernizaciju visokog obrazovanja; pomoći će im u otvaranju prema društvu u cjelini, tržištu rada i svijetu te poduprijeti njihov kapacitet za međunarodnu suradnju.
  • Prijedlog će imati multiplicirajuće učinke izvan organizacija sudionica na lokalnoj/regionalnoj/nacionalnoj ili međunarodnoj razini. Uspostavit će se mjere za ocjenjivanje djelotvornog učinka projekta.
  • Plan širenja za vrijeme i nakon trajanja projekta jasan je i učinkovit te su u svakoj organizaciji sudionici utvrđeni odgovarajući resursi kako bi se osiguralo kvalitetno širenje iskustava projekta i proizvoda relevantnim dionicima.
  • Prijedlogom će se osigurati stvarna održivost predloženih aktivnosti i proizvoda nakon trajanja projekta, posebno privlačenjem sufinanciranja ili drugih oblika potpore. Osigurat će se i usmjeravanje i učinkovita uporaba/provedba rezultata projekta.

 

U fazi ocjenjivanja prijave mogu prikupiti do 100 bodova. Prijedlozi moraju dobiti ukupno najmanje 60 bodova i od tog broja bodova najmanje 15 bodova u kategoriji „relevantnost projekta”.

Nakon 1. koraka procjene, prijedlozi koji ispunjavaju navedene zahtjeve kvalitete rangiraju se od najbolje do najlošije rangiranog s obzirom na ukupne bodove. Kako bi se prešlo na 2. korak, ustanovit će se popis prijava po regiji dvostruko procijenjenog broja financiranih projekata (ovisno o dostupnom regionalnom proračunu11.

Korak 2.

U 2. koraku, projekt se vrednuje na temelju još jednog kriterija:

Izvedivost projekta u ciljnoj regiji/regijama

Da/Ne

  • Prijedlog je izvediv u lokalnom kontekstu partnerskih država na koje se prijava odnosi. Za vrednovanje ovog kriterija Odboru za vrednovanje pomažu delegacije EU-a u predmetnim državama.

Kao rezultat 2. koraka, prijedlozi koji se smatraju izvedivima u ciljnim regijama formalno se predlažu za financiranje, u skladu s rangiranjem od najbolje rangiranog prema najlošije rangiranom unutar okvira dostupnog proračuna po regionalnoj omotnici i do najviše tri projektna prijedloga po organizaciji koja podnosi zahtjev. Nadalje, pozornost će se skrenuti na osiguravanje dovoljne geografske zastupljenosti unutar regije u pogledu broja projekata po državi.

Prihvaćanje prijedloga ne znači dodjelu bespovratnih sredstava u iznosu koji je zatražio podnositelj zahtjeva. Tražena sredstva mogu se smanjiti na temelju financijskih pravila koja se primjenjuju na mjeru i rezultata vrednovanja.

Prioriteti

Ovisno o zemljama uključenima u projekt, za obje kategorije projekata (združeni projekti i strukturni projekti) mogu se definirati nacionalni, regionalni ili opći prioriteti. U tom je slučaju potrebno pokazati kako i u kojoj će se mjeri ostvarivati ti prioriteti.

Prijedlozi kojima se ne poštuju nacionalni i/ili regionalni prioriteti neće biti uzeti u obzir za financiranje. Opći prioriteti uzet će se u obzir u fazi odabira kako bi se odlučilo između prijedloga slične kvalitete.

Predlažu se tri kategorije nacionalnih/regionalnih prioriteta, koji obuhvaćaju sljedeća područja:

Nacionalni projekti,u onim zemljama u kojima su utvrđeni nacionalni prioriteti, morat će biti usklađeni s tim prioritetima. Za sve će ostale zemlje projekti morati biti u skladu s regionalnim prioritetima.

Projekti koji uključuju više zemalja,odnosno projekti u kojima sudjeluju ustanove iz najmanje dvije prihvatljive partnerske zemlje, moraju biti u skladu s regionalnim ili nacionalnim prioritetima (ako je primjenjivo) uključenih prihvatljivih partnerskih zemalja. Drugim riječima, tema projekta mora biti navedena kao regionalni prioritet za svaku od partnerskih zemalja sudionica ili mora biti navedena kao nacionalni prioritet za svaku od predmetnih partnerskih zemalja sudionica. Prednost se daje projektima koji su usmjereni na područja koja nisu bila dovoljno pokrivena prethodnim ili postojećim projektima i koja uključuju visoka učilišta iz partnerske zemlje koja nije imala korist ili je u ograničenoj mjeri sudjelovala u programu i/ili prethodnoj generaciji programa.

Podroban popis prioriteta koji se primjenjuju na projekte jačanja kapaciteta bit će objavljen na stranicama izvršne agencije.

 

Što biste još trebali znati o projektu jačanja kapaciteta?

Mjera jačanja kapaciteta u visokom obrazovanju provodi se u kontekstu prioriteta “Novog EU-ova konsenzusa o razvoju12.

Regionalna suradnja

Regionalna (zemlje u istoj regiji) i međuregionalna suradnja (suradnja između različitih regija u svijetu) trebale bi biti relevantne i opravdane detaljnom analizom zajedničkih potreba i ciljeva. Odabir zemalja mora biti primjeren i u skladu s predloženim ciljevima, posebno u slučajevima kada se radi o zemljama iz različitih regija. Međuregionalna suradnja moguća je u projektima koji se provode u više zemalja uz uvjet da je tema prijedloga navedena kao regionalni ili nacionalni prioritet (ako je primjenjivo) u svim predmetnim prihvatljivim partnerskim zemljama.

Učinak i širenje

Očekuje se da će projekti jačanja sposobnosti imati dugoročan strukturni učinak na sustave, organizacije/ustanove i pojedince u prihvatljivim partnerskim zemljama. Projekti moraju dokazati inovativni karakter, učinak i održivost rezultata te na koji se način u okviru projekta planiraju održati ili razviti ishodi po isteku provedbe projekta. Ako je primjenjivo, potrebno je dokazati da se projekti nastavljaju na rezultate prethodnih projekata koje je financirao EU, kao što su projekti u okviru prethodnih programa Alfa, Edulink, Erasmus Mundus i Tempus. U svakom je prijedlogu potrebno pokazati kako će se širiti rezultati projekta u relevantnim ciljnim skupinama. Strukturni projekti čiji je glavni cilj učinak na institucionalnoj razini bez prikazivanja nacionalnog učinka neće biti odabrani.

 

Koja su pravila financiranja (združenih i strukturnih) projekata jačanja kapaciteta?

Financijska potpora projektima jačanja kapaciteta u okviru programa Erasmus+ temelji se na procijenjenom proračunu u kojem se kombiniraju doprinosi jediničnim troškovima i stvarni troškovi.

Projekti jačanja kapaciteta u području visokog obrazovanja imaju brojne troškove, uključujući troškove osoblja, putne troškove i troškove smještaja, troškove opreme, troškove podugovaranja, troškove širenja informacija, objavljivanja, prijevoda, opće troškove i slično.

Riječ „bespovratna sredstva” odnosi se na iznos financiranja koji se može tražiti od programa i koji čini financijski doprinos Europske unije projektu i ne treba je miješati s ukupnim troškovima projekta koji uključuju i sufinanciranje partnerskih ustanova i vanjskih dionika.

Bespovratna sredstva EU-a za projekte trebaju se smatrati doprinosom za pokrivanje dijela stvarnih troškova koji nastaju partnerskim ustanovama tijekom provedbe aktivnosti predviđenih u prijavi/projektu. Za sudjelovanje u projektu jačanja kapaciteta nužno je sufinanciranje od strane ustanova korisnica. Sufinanciranje stoga partneri u projektu moraju procijeniti na početku, kada se priprema zahtjev.

Načelo sufinanciranja uzeto je u obzir u definiciji pristupa financiranju, a posebno kod utvrđivanja iznosa doprinosa jediničnim troškovima koji se koriste za izračun proračuna / bespovratnih sredstava projekta. Zbog toga će podnositelji i korisnici morati navesti pojedinosti dostupnog sufinanciranja za potrebe informiranja i transparentnosti. Dokaz o rashodima i prateći dokumenti neće biti potrebni.

Iako će za provedbu projekta možda biti potrebne druge vrste rashoda (kao što su troškovi širenja, objave, prijevoda, ako nisu podugovoreni, opći troškovi), ti se rashodi neće uzeti u obzir u izračunu predloženog iznosa bespovratnih sredstava. Zbog toga će morati biti obuhvaćeni sufinanciranjem.

Financijsko izvješćivanje o proračunskim stavkama na temelju doprinosa jediničnim troškovima (doprinos troškovima osoblja, putnim troškovima i troškovima smještaja) temeljit će se na načelu „događaja okidača”. Korisnici će morati dokazati da su se aktivnosti stvarno i primjereno provodile i da su nastali proizvodi, ali neće morati izvješćivati o uporabi sredstava. Zbog toga će korisnici moći fleksibilno upravljati dodijeljenim sredstvima za pokrivanje nužnih izdataka za provedbu projekta kada budu ispunjeni zahtjevi u smislu aktivnosti i postignuća.

Financijsko izvješćivanje o proračunskim stavkama na temelju stvarnih troškova (oprema i podugovaranje) temeljit će se na izdacima koji su stvarno nastali i koji će morati biti propisno dokumentirani (vidjeti u nastavku).

Predložena bespovratna sredstva nikada neće prelaziti traženi iznos bespovratnih sredstava i ovisit će o:

O detaljnim načinima provedbe financijskih rješenja moraju se dogovoriti partneri i to unijeti u sporazum o partnerstvu koji se potpisuje na početku provedbe projekta.

 

Što biste još trebali znati o toj aktivnosti?

IZVANREDNI TROŠKOVI

za skupa putovanja

Podnositeljima će se omogućiti potraživanje financijske potpore za putne troškove pod naslovom proračuna „izvanredni troškovi” (do najviše 80 % ukupnih prihvatljivih troškova: pogledajte „Koja su pravila financiranja?”). Ta mogućnost dostupna je pod uvjetom da podnositelj može dokazati da se u skladu sa standardnim pravilima financiranja (na temelju jediničnih troškova utvrđenih s obzirom na raspon udaljenosti) ne pokriva najmanje 65 % putnih troškova sudionika. Ako se dodijele, izvanredni troškovi za skupa putovanja zamjenjuju standardna bespovratna sredstva za putovanja.

 

Proračun projekta mora se izraditi na temelju sljedećih pravila financiranja (u EUR):

Najmanji doprinos EU-a dodijeljen za združene i strukturne projekte: 500 000 EUR

Najveći doprinos EU-a dodijeljen za združene i strukturne projekte: 1 000 000 EUR

Prihvatljivi troškovi

Mehanizam financiranja

Iznos / gornja granica

Pravilo za dodjelu

Troškovi osoblja

Doprinos za troškove osoblja dok izvršavaju zadaće koje su izravno nužne za ostvarenje ciljeva projekta

Doprinos jediničnim troškovima

B4.1 po uključenom voditelju po danu rada na projektu

Najviše 40 % ukupnih bespovratnih sredstava

Uvjet: podnositelji zahtjeva morat će opravdati vrstu i količinu resursa koji su potrebni za provedbu predloženih aktivnosti i proizvoda. Doprinos se daje samo pod uvjetom da se plaća za iste zadaće isplaćuje samo jednom.

B4.2 po istraživaču / nastavniku / voditelju osposobljavanja po danu rada na projektu

B4.3 po uključenom tehničaru po danu rada na projektu

B4.4 po članu administrativnog osoblja po danu rada na projektu

Putni troškovi

Doprinos za putne troškove studenata i osoblja koji sudjeluju u projektu od mjesta podrijetla do mjesta u kojem se provodi aktivnost i natrag (uključujući troškove vize i povezanog obveznog osiguranja, putnog osiguranja i troškove otkazivanja putovanja ako su opravdani).

Aktivnosti i povezana putovanja moraju se izvršavati u zemljama koje sudjeluju u provedbi projekta. Iznimke od tog pravila mora odobriti Agencija. Detaljni popis prihvatljivih aktivnosti dostupan je u Prilogu I. ovom Vodiču.

Doprinos jediničnim troškovima

Za udaljenosti od 10 do 99 km:

20 EUR po sudioniku

Na temelju udaljenosti po sudioniku. Udaljenost se izračunava kalkulatorom udaljenosti koji podupire Europska komisija13. Podnositelj zahtjeva mora navesti udaljenost jednosmjernog putovanja za izračun iznosa bespovratnih sredstava EU-a kojim će se financirati povratno putovanje14. Financijska potpora pruža se samo za putovanja koja su izravno povezana s ostvarivanjem ciljeva projekta.

Za udaljenosti od 100 do 499 km:

180 EUR po sudioniku

Za udaljenosti od 500 do 1999 km:

 275 EUR po sudioniku

Za udaljenosti od 2000 do 2999 km:

360 EUR po sudioniku

Za udaljenosti od 3000 do 3999 km: 530 EUR po sudioniku

Za udaljenosti od 4000 i 7999 km:

820 EUR po sudioniku

Za udaljenosti od 8000 km ili više:

1500 EUR po sudioniku

Troškovi života

Troškovi boravka, smještaja, lokalnog i javnog prijevoza, kao što su autobus i taksi, osnovno i dopunsko zdravstveno osiguranje.

Doprinos jediničnim troškovima

Osoblje

do 14. dana aktivnosti: 120 EUR po danu po sudioniku

+

od 15. do 60. dana aktivnosti: 70 EUR po danu po sudioniku

+

od 61. dana aktivnosti do najviše 3 mjeseca: 50 EUR po danu po sudioniku

Na temelju trajanja boravka (uključujući putovanje) sudionika.

Studenti

do 14. dana aktivnosti: 55 EUR po danu po sudioniku

+

od 15. do 90. dana aktivnosti: 40 EUR po danu po sudioniku

Oprema

Doprinos za kupnju opreme koja je nužna za provedbu projekta. Potpora se daje samo za opremu kupljenu za potrebe visokih učilišta u partnerskim zemljama

Stvarni troškovi

100 % prihvatljivih troškova

Najviše 30 % ukupnih bespovratnih sredstava

Uvjet: zahtjev za financijsku potporu za pokrivanje tih troškova mora biti obrazložen u obrascu zahtjeva

Podugovaranje

Potpora za troškove podugovaranja koji su nužni za provedbu projekta, osobito uključujući troškove obveznih financijskih revizija (potvrda o reviziji) i za bilo koji vanjski postupak osiguravanja kvalitete.

Podugovaranje zadaća upravljanja projektom nije prihvatljivo.

Stvarni troškovi

100 % prihvatljivih troškova

Najviše 10 % ukupnih bespovratnih sredstava

Podugovaranje vanjskim tijelima trebalo bi se provoditi samo povremeno. Posebne kompetencije i stručnosti potrebne za ostvarenje ciljeva projekta potrebno je naći u konzorciju i one bi trebale određivati njegov sastav.

Izvanredni troškovi Visoki putni troškovi sudionika (za pojedinosti pogledajte odjeljak „Što biste još trebali znati o toj mjeri”). Stvarni troškovi Visoki putni troškovi: najviše do 80 % prihvatljivih troškova

 

Tablica A – Troškovi osoblja (iznosi u EUR po danu) zemalja sudionica programa

Kategorija osoblja ovisit će o aktivnostima u okviru projekta, a ne o statusu ili tituli pojedinca. Drugim riječima, troškovi osoblja povezani s administrativnom zadaćom koju je izvršio pripadnik akademske zajednice plaćaju se u okviru kategorije „administrativno osoblje”. O načinima isplate naknada osoblju koje sudjeluje u projektu dogovorit će se zajednički organizacije koje sudjeluju u projektu, potvrdit će ih voditelji nadležni za zapošljavanje te će ti načini biti uključeni u sporazume o partnerstvu koje će partneri potpisati na početku provedbe projekta.

Na izračun bespovratnih sredstava primjenjivat će se jedinični troškovi zemlje u kojoj je radnik zaposlen, neovisno o tome u kojoj će izvršavati zadaće (tj. jedinični troškovi člana organizacije iz zemlje A koji radi (dijelom) u zemlji B izračunavat će se prema jediničnim troškovima zemlje A).

Voditelj

Nastavnik / voditelj osposobljavanja / istraživač /

osoba koja radi s mladima

Tehničar

Administrativno osoblje15

B4.1

B4.2

B4.3

B4.4

Danska, Irska, Luksemburg, Nizozemska, Austrija, Švedska, Lihtenštajn, Norveška

294

241

190

157

Belgija, Njemačka, Francuska, Italija, Finska, Ujedinjena Kraljevina, Island

280

214

162

131

Češka, Grčka, Španjolska, Cipar, Malta, Portugal, Slovenija

164

137

102

78

Bugarska, Estonija, Hrvatska, Latvija, Litva, Mađarska, Poljska, Rumunjska, Srbija, Slovačka, Republika Sjeverna Makedonija, Turska

88

74

55

39


Tablica B – Troškovi osoblja (iznosi u EUR po danu) partnerskih zemalja

Kategorija osoblja ovisit će o aktivnostima u okviru projekta, a ne o statusu ili tituli pojedinca. Drugim riječima, troškovi osoblja povezani, na primjer, s administrativnom zadaćom koju je obavio pripadnik akademske zajednice plaćaju se u okviru kategorije „administrativno osoblje”. O načinima isplate naknada osoblju koje sudjeluje u projektu dogovorit će se zajednički organizacije koje sudjeluju u projektu, potvrdit će ih voditelji nadležni za zapošljavanje te će ti načini biti uključeni u sporazume o partnerstvu koje će partneri potpisati na početku provedbe projekta.

Na izračun bespovratnih sredstava primjenjivat će se jedinični troškovi zemlje u kojoj je radnik zaposlen, neovisno o tome u kojoj će izvršavati zadaće (tj. jedinični troškovi člana organizacije iz zemlje A koji radi (dijelom) u zemlji B izračunavat će se prema jediničnim troškovima zemlje A).

Voditelj

Nastavnik / voditelj osposobljavanja / istraživač

Tehničar

Administrativno osoblje16

B4.1

B4.2

B4.3

B4.4

Izrael

166

132

102

92

Albanija, Angola, Antigva i Barbuda, Argentina, Barbados, Bosna i Hercegovina, Brazil, Cookovi otoci, Côte d’Ivoire, Crna Gora, Dominika, državno područje Ukrajine priznato međunarodnim pravom, Gabon, Grenada, Kolumbija, Komori, Kosovo17, Libanon, Libija, Meksiko, Nigerija, Peru, Sejšeli, Sveti Kristofor i Nevis, Sveta Lucija, Sveti Kristofor i Nevis, Sveti Toma i Prinsipe, Sveti Vincent i Grenadini, Tajland, Venezuela, Zambija, Zimbabve

108

80

57

45

Afganistan, Azerbajdžan, Bahami, Bolivija, Burkina Faso, Dominikanska Republika, državno područje Rusije priznato međunarodnim pravom, Džibuti, Ekvador, El Salvador, Gruzija, Gvatemala, Gvineja Bisau, Haiti, Iran, Irak, Jamajka, Jordan, Južna Afrika, Kamerun, Kazahstan, Kenija, Kina, Kongo, Kostarika, Maroko, Mikronezija, Mozambik, Namibija, Palestina18, Panama, Papua Nova Gvineja, Paragvaj, Senegal, Surinam, Svazi, Trinidad i Tobago, Vanuatu

77

57

40

32

Alžir, Armenija, Bangladeš, Belize, Benin, Bjelarus, Bocvana, Burundi, Butan, Čad, Demokratska Republika Kongo, Demokratska Republika Timor-Leste, Egipat, Ekvatorska Gvineja, Eritreja, Etiopija, Fidži, Filipini, Gambija, Gana, Gvajana, Gvineja, Honduras, Indija, Indonezija, Jemen, Južni Sudan, Kabo Verde, Kambodža, Kirgistan, Kiribati, Koreja (DNR), Kuba, Laos, Lesoto, Liberija, Madagaskar, Malavi, Maldivi, Malezija, Mali, Maršalovi Otoci, Mauricijus, Mauritanija, Mjanmar, Moldova, Mongolija, Nauru, Nepal, Niger, Nikaragva, Niue, Pakistan, Palau, Ruanda, Samoa, Salomonovi Otoci, Sijera Leone, Sirija, Somalija, Središnja Afrička Republika, Sudan, Šri Lanka, Tadžikistan, Tanzanija, Togo, Tonga, Tunis, Turkmenistan, Tuvalu, Uganda, Uzbekistan, Vijetnam

47

33

22

17

 

  • 1. https://ec.europa.eu/europeaid/new-european-consensus-development-our-world-our-dignity-our-future_en
  • 2. Europsko visoko obrazovanje u svijetu”, komunikacija Vijeća za Europski parlament, Vijeće, Europsko ekonomski i socijalno vijeće i Vijeće regija, Bruxelles, 11.07.2013 COM(2013) 499 konačna verzija
  • 3. UREDBA (EU) br. 232/2014 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 11. ožujka 2014. o uspostavi Europskog instrumenta za susjedstvo http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=OJ:L:2014:077:0027:0043:HR:PDF
  • 4.

    UREDBA (EU) br. 233/2014 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 11. ožujka 2014. o uspostavi Instrumenta financiranja za razvojnu suradnju za razdoblje 2014. – 2020.
    http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=OJ:L:2014:077:0044:0076:HR:PDF

  • 5.

    UREDBA (EU) br. 231/2014 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 11. ožujka 2014. o uspostavi Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA II)
    http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=OJ:L:2014:077:0011:0026:HR:PDF

  • 6.  U okviru te mjere regija se definira kao skupina zemalja koje pripadaju određenom makrogeografskom području. Klasifikacija regija koja se primjenjuje u okviru programa Erasmus+ u skladu je s kategorizacijama koje su uvedene različitim instrumentima EU-a za vanjsko djelovanje.
  • 7. Punomoć koju je propisno potpisao pravni zastupnik partnerske organizacije prilaže se ugovoru o dodjeli bespovratnih sredstava i stoga ima pravnu snagu. Obrazac koji je dostavila Agencija mora se koristiti u svim slučajevima bez ikakvih izmjena ili prilagođavanja. Punomoći se moraju dostaviti uz upotrebu obrasca objavljenog uz službene dokumente poziva na podnošenje prijedloga.
  • 8.

    Sljedeće vrste organizacija nisu prihvatljive:

    • institucije EU-a i ostala tijela EU-a, uključujući specijalizirane agencije (njihov iscrpni popis nalazi se na stranici ec.europa.eu/institutions/index_en.htm)
    • nacionalni uredi za program Erasmus+ u prihvatljivim partnerskim zemljama (kako bi se izbjegao mogući sukob interesa i/ili dvostruko financiranje)
    • organizacije koje upravljaju programima EU-a kao što su nacionalne agencije u zemljama sudionicama programa trebaju pogledati dio C ovog Vodiča.
  • 9. Međunarodna standardna klasifikacija obrazovanja (ISCED 2011), tercijarno obrazovanje, najmanje 5. razina. Obrazovanje poslije sekundarnog koje nije tercijarno (4. razina prema ISCED-u iz 2013.) nije prihvatljivo.
  • 10.  U okviru te mjere regija se definira kao skupina zemalja koje pripadaju određenom makrogeografskom području. Klasifikacija regija koja se primjenjuje u okviru programa Erasmus+ u skladu je s kategorizacijama koje su uvedene različitim instrumentima EU-a za vanjsko djelovanje.
  • 11. Indikativni iznosi koji su dostupni po regiji objavljeni su na sljedećoj stranici: https://eacea.ec.europa.eu/erasmus-plus/funding_en
  • 12. https://ec.europa.eu/europeaid/new-european-consensus-development-our-world-our-dignity-our-future_en
  • 13. Kalkulator za izračun udaljenosti: http://ec.europa.eu/programmes/erasmus-plus/resources/distance-calculator_en
  • 14. Na primjer, ako osoba iz Madrida (Španjolska) sudjeluje u aktivnosti koja se održava u Rimu (Italija), podnositelj prijedloga a) izračunava udaljenost od Madrida do Rima (1365,28 km), b) odabire primjenjiv raspon udaljenosti putovanja (tj. od 500 do 1999 km) i c) izračunava bespovratna sredstva EU-a kojima će osigurati doprinos za troškove putovanja sudionika od Madrida do Rima i natrag (275 EUR).
  • 15. Studenti mogu raditi na projektu i njihove se plaće mogu isplatiti iz troškova osoblja (administrativnog osoblja) ako su potpisali ugovor o radu s ustanovom članicom konzorcija.
  • 16. Studenti mogu raditi na projektu i njihove se plaće mogu isplatiti iz troškova osoblja (administrativnog osoblja) ako su potpisali ugovor o radu s ustanovom članicom konzorcija.
  • 17. Tim se nazivom ne dovode u pitanje stajališta o statusu te je on u skladu s Rezolucijom Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda 1244 i Mišljenjem ICJ-a o Deklaraciji o neovisnosti Kosova.
  • 18. Tim se nazivom ne izražava priznavanje Palestinske države i ne dovode se u pitanje pojedinačna stajališta država članica o tom pitanju