Dio B – Informacije o aktivnostima obuhvaćenim ovim Vodičem

U ovom će dijelu čitatelji pronaći, za sve aktivnosti i djelovanja obuhvaćene Vodičem kroz program Erasmus+, sljedeće informacije:

  • opis njihovih ciljeva i očekivanog učinka;
  • opis podržanih aktivnosti;
  • tablice u kojima se predstavljaju kriteriji koji se primjenjuju za ocjenjivanje prijedloga projekta;
  • dodatne korisne informacije za bolje razumijevanje vrsta projekata koje projekt podržava;
  • opis pravila financiranja.

Prije podnošenja prijave preporuča se da podnositelji pažljivo pročitaju čitav odjeljak koji se tiče aktivnosti u okviru koje se žele prijaviti. Također se preporuča da podnositelji pažljivo pročitaju dodatne informacije navedene u Prilogu I. ovom Vodiču.

Obrazovanje i osposobljavanje

Mogućnosti u visokom obrazovanju, strukovnom obrazovanju i osposobljavanju, školskom obrazovanju i obrazovanju odraslih.

Koje se mjere podupiru?

U sljedećim odjeljcima „Ključna mjera 1.ˮ, „Ključna mjera 2.ˮ , „Ključna mjera 3.ˮ prikazane su konkretne aktivnosti kojima se ostvaruju ciljevi u području obrazovanja i osposobljavanja. Mjere koje su uglavnom, ali ne isključivo, povezane s područjem obrazovanja i osposobljavanja sljedeće su:

  • projekti mobilnosti za osobe koje stječu znanja i osoblje u visokom obrazovanju te strukovnom obrazovanju i osposobljavanju;
  • projekti mobilnosti za osoblje u školskom obrazovanju i obrazovanju odraslih;
  • združeni diplomski studiji Erasmus Mundus;
  • zajmovi za diplomske studije Erasmus+;
  • strateška partnerstva;
  • udruženja znanja – europska sveučilišta;
  • udruženja sektorskih vještina;
  • jačanje sposobnosti u području visokog obrazovanja.

U odjeljku o ključnoj mjeri 3. navedeni su podaci o aktivnostima programa Erasmus+ koje pružaju potporu politikama vezanim uz obrazovanje i osposobljavanje, uključujući analizu politike i suradničko učenje, inicijative za inovacije u području politike, alate i mjere, suradnju s međunarodnim organizacijama i dijalog s donositeljima politika i organizacijama dionika. Te se aktivnosti provode putem posebnih poziva na podnošenje prijedloga kojima upravlja izravno Europska komisija ili njezina Izvršna agencija. Za više informacija posjetite web-mjesta Komisije i Izvršne agencije.

Koji su ciljevi navedenih aktivnosti?

Posebni ciljevi

Posebni ciljevi koji se nastoje ostvariti programom Erasmus+ u području mladih sljedeći su:

  • unaprijediti stupanj ključnih kompetencija i vještina, posebno u odnosu na njihovu važnost za tržište rada i njihov doprinos kohezivnom društvu, osobito širenjem mogućnosti za obrazovnu mobilnost te jačanjem suradnje između svijeta obrazovanja i osposobljavanja i svijeta rada;
  • poticati poboljšanja kvalitete, izvrsnost u inovacijama i internacionalizaciju na razini ustanova za obrazovanje i osposobljavanje, osobito jačanjem transnacionalne suradnje između pružatelja usluga obrazovanja i osposobljavanja i drugih zainteresiranih strana;
  • promicati nastanak europskog prostora cjeloživotnog učenja i podizati svijest o tom prostoru, čija je svrha nadopuniti reforme politike na nacionalnoj razini i podupirati modernizaciju sustava obrazovanja i osposobljavanja, osobito pojačanom političkom suradnjom, boljom upotrebom instrumenata Unije za transparentnost i priznavanje te širenjem dobre prakse;
  • unaprijediti međunarodnu dimenziju obrazovanja i osposobljavanja, osobito suradnjom između ustanova Unije i ustanova zemalja partnera u području VET-a te u području visokog obrazovanja, jačanjem privlačnosti europskih ustanova visokog obrazovanja i podupiranjem vanjskog djelovanja Unije, uključujući njegove razvojne ciljeve, promicanjem mobilnosti i suradnje između ustanova visokog obrazovanja u Uniji i državama partnerima te ciljanim jačanjem sposobnosti u državama partnerima;
  • poboljšati poučavanje i učenje jezika te poticati široku jezičnu raznolikost u Uniji i međukulturalnu osviještenost.

Mladi

Mogućnosti neformalnog i informalnog obrazovanja u području mladih.

Koje se mjere podupiru?

U sljedećim odjeljcima „Ključna mjera 1.ˮ, „Ključna mjera 2.ˮ, „Ključna mjera 3.ˮ prikazane su konkretne aktivnosti kojima se nastoje ostvariti ciljevi Programa u području povezanim s mladima. Mjere koje su uglavnom, ali ne isključivo, povezane s mladima (neformalno i informalno učenje) uključuju:

  • projekti mobilnosti za mlade (razmjene mladih) i osobe koje rade s mladima;
  • strateška partnerstva;
  • jačanje sposobnosti u području mladih;
  • projekti dijaloga s mladima.

U odjeljku o ključnoj mjeri 3. navedeni su podaci o mjerama programa Erasmus+ koje pružaju potporu politikama vezanim uz mlade, uključujući analizu politike i suradničko učenje, moguće inicijative, alate i mjere, suradnju s međunarodnim organizacijama i dijalog s organizacijama dionika, koji će se promicati u okviru potpore programa Erasmus+ za potporu sustavima za mlade. Ove se mjere provode putem posebnih poziva na podnošenje prijedloga kojima upravlja izravno Europska komisija ili njezina Izvršna agencija. Za više informacija posjetite web-mjesta Komisije i Izvršne agencije.

Koji su ciljevi navedenih aktivnosti?

Posebni ciljevi

Posebni ciljevi koji se nastoje ostvariti programom Erasmus+ u području mladih sljedeći su:

  • unaprijediti stupanj ključnih sposobnosti i vještina mladih, uključujući mlade koji imaju manje prilika, te promicati sudjelovanje u demokratskom životu u Europi i na tržištu rada, aktivno građanstvo, međukulturni dijalog, društvenu uključenost i solidarnost, osobito povećavanjem prilika za obrazovnu mobilnost mladih, osoba aktivnih u radu s mladima ili organizacija mladih i vođa mladih, te jačanjem veza između područja povezanog s mladima i tržišta rada;
  • poticati poboljšanja kvalitete rada s mladima, osobito preko pojačane suradnje između organizacija u području povezanim s mladima i/ili drugih zainteresiranih strana;
  • nadopunjavati reforme politike na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini te podržavati razvoj znanja i politike za mlade koja se temelji na dokazima kao i priznavanje neformalnog i informalnog učenja, osobito pojačanom političkom suradnjom, boljom upotrebom instrumenata Unije za transparentnost i priznavanje te širenjem dobre prakse;
  • pojačati međunarodnu dimenziju aktivnosti mladih i pojačati kapacitete osoba koje rade s mladima i organizacija u njihovoj potpori mladim osobama, što nadopunjava vanjsko djelovanje Unije, osobito promicanjem mobilnosti i suradnje između Unije i zainteresiranih strana iz država sudionica u Programu, partnerskih država i međunarodnih organizacija.

U razdoblju 2014. ̶ 2020. 8,6 % proračuna dodijelit će se za potporu mogućnostima neformalnog i informalnog učenja u području mladih.

Tri ključne mjere

Mjere u područjima obrazovanja, osposobljavanja i mladih zajednički će biti predstavljene u sljedećim odjeljcima s obzirom na to da su:

  • sve aktivnosti organizirane u okviru koji se temelji na trima ključnim mjerama;
  • nekoliko aktivnosti predstavlja instrumente za podupiranje ciljeva u području obrazovanja i osposobljavanja i mladih;
  • cilj je programa Erasmus+ promicati sinergije, suradnju i uzajamno poticanje različitih područja.

Ovakvim će se pristupom također izbjeći nepotrebna ponavljanja u ovom Vodiču.

 

Ključna mjera 1.: Mobilnost u svrhu učenja za pojedince

Koje se mjere podupiru?

Ovom se ključnom mjerom podupiru:

  • projekti mobilnosti u području obrazovanja, osposobljavanja i mladih;
  • združeni diplomski studiji Erasmus Mundus;
  • zajmovi za diplomske studije Erasmus+.

Očekuje se da će aktivnosti koje se podupiru u okviru te ključne mjere imati pozitivne i dugoročne učinke na sudionike i organizacije sudionice te na sustave politika u kojima su takve aktivnosti oblikovane.

Aktivnostima mobilnosti u okviru te ključne mjere trebali bi se ostvariti sljedeći rezultati u odnosu na studente, vježbenike, naučnike i mlade ljude:

  • bolji obrazovni rezultati;
  • bolja zapošljivost i bolje prilike za napredak;
  • veći osjećaj za inicijativu i poduzetništvo;
  • veća osnaženost i samopouzdanje;
  • bolje znanje stranih jezika;
  • veća međukulturalna osviještenost;
  • aktivnije sudjelovanje u društvu;
  • veća svijest o europskom projektu i vrijednostima EU-a;
  • veća motiviranost za sudjelovanje u budućem (formalnom/neformalnom) obrazovanju ili osposobljavanju nakon razdoblja mobilnosti u inozemstvu.

Aktivnostima mobilnosti trebali bi se ostvariti sljedeći rezultati u odnosu na osoblje, osobe koje rade s mladima i stručnjake koji sudjeluju u obrazovanju:

  • veće kompetencije u vezi s njihovim stručnim profilom (poučavanje, osposobljavanje, rad s mladima itd.);
  • bolje razumijevanje praksi, politika i sustava u obrazovanju, osposobljavanju ili radu mladih u raznim državama;
  • povećana sposobnost za pokretanje promjena u smislu modernizacije i otvaranja njihovih obrazovnih ustanova međunarodnom tržištu;
  • bolje razumijevanje međusobnih veza između formalnog i neformalnog obrazovanja, strukovnog obrazovanja i tržišta rada;
  • bolja kvaliteta njihovog rada i aktivnosti u korist studenata, vježbenika, naučnika, učenika, odraslih polaznika, mladih ljudi i volontera;
  • bolje razumijevanje i reagiranje na društvenu, jezičnu i kulturnu različitost;
  • povećana sposobnost za rješavanje problema osoba u nepovoljnom položaju;
  • povećana potpora aktivnostima mobilnosti učenika i njihovo promicanje;
  • više prilika za stručno usavršavanje i napredak u karijeri;
  • bolje znanje stranih jezika;
  • veća motiviranost i zadovoljstvo u svakodnevnom radu.

Očekuje se da će aktivnosti koje se podupiru u okviru ove mjere imati sljedeći utjecaj na organizacije sudionice:

  • povećana sposobnost za rad na razini EU-a / međunarodnoj razini: bolje sposobnosti upravljanja i strategije internacionalizacije; pojačana suradnja s partnerima iz drugih država; povećana dodjela financijskih sredstava (osim sredstava EU-a) za organizaciju projekata EU-a / međunarodnih projekata; bolja kvaliteta pripreme, provedbe, nadzora i praćenja projekata EU-a/međunarodnih projekata;
  • inovativan i bolji način rada prema ciljnim skupinama osiguranjem, na primjer: privlačnijih programa za studente, vježbenike, naučnike, mlade ljude i volontere u skladu s njihovim potrebama i očekivanjima; povećanja kvalifikacija nastavničkog osoblja i voditelja osposobljavanja; unaprijeđenih postupaka priznavanja i potvrđivanja kompetencija stečenih za vrijeme razdoblja učenja u inozemstvu; učinkovitijih djelovanja u korist lokalnih zajednica; bolje metode i prakse za rad s mladima u cilju aktivnog uključivanja mladih i/ili obuhvaćanja skupina u nepovoljnom položaju itd.
  • modernije, dinamičnije, posvećenije i stručnije okruženje u organizaciji: spremnost za uključivanje dobre prakse i novih metoda u svakodnevne aktivnosti; otvorenost za sinergije s organizacijama aktivnim u različitim društvenim i obrazovnim područjima i područjima obrazovanja; strateško planiranje stručnog razvoja osoblja na temelju pojedinačnih potreba i organizacijskih ciljeva; ako je relevantno, koje može privući izvrsne studente i akademsko osoblje iz cijelog svijeta.

Dugoročno se očekuje da će nekoliko tisuća projekata koji se podupiru u okviru te ključne mjere imati učinak na sustave obrazovanja, osposobljavanja i mladih u državama sudionicama i potaknuti reforme politike te privući nova sredstva za aktivnosti mobilnosti u Europi i izvan nje.

Projekti mobilnosti u području obrazovanja, osposobljavanja i mladih

Koji su ciljevi projekta mobilnosti?

Aktivnosti u područjima obrazovanja, osposobljavanja i mladih igraju ključnu ulogu u pružanju ljudima svih dobi nužna sredstva za aktivno sudjelovanje na tržištu rada i društvu u cjelini. Projektima u okviru ove aktivnosti promiču se transnacionalne aktivnosti mobilnosti usmjerene na osobe koje stječu znanja (studente, vježbenike, naučnike, mlade ljude) i osoblje (profesore, nastavnike, voditelje osposobljavanja, osobe koje rade s mladima i osobe koje rade u organizacijama aktivnim u područjima obrazovanja, osposobljavanja i mladih) i njihov je cilj:

  • pomoći osobama koje stječu znanja u postizanju ishoda učenja (znanje, vještine i kompetencije) u cilju poboljšanja njihovog osobnog razvoja, njihovog sudjelovanja u društvu kao uviđavnih i aktivnih građana i njihove zapošljivosti na europskom tržištu rada i šire;
  • podržati stručno usavršavanje osoba koje rade u području obrazovanja, osposobljavanja i mladih u cilju inovacija i poboljšanja kvalitete poučavanja, osposobljavanja i rada s mladima diljem Europe;
  • povećati znanje stranih jezika sudionika;
  • povećati svijest sudionika i razumijevanje drugih kultura i država nudeći im mogućnost za izgradnju mreža međunarodnih kontakata, za aktivno sudjelovanje u društvu i razvoj osjećaja europskog građanstva i identiteta;
  • povećati sposobnosti, privlačnost i međunarodnu dimenziju organizacija aktivnih u područjima obrazovanja, osposobljavanja i mladih kako bi one mogle ponuditi aktivnosti i programe koji bolje odgovaraju potrebama osoba, unutar i izvan Europe;
  • pojačati sinergije i prijelaz između formalnog obrazovanja, neformalnog obrazovanja, strukovnog osposobljavanja, zapošljavanja i poduzetništva;
  • osigurati bolje priznavanje kompetencija stečenih za vrijeme razdoblja učenja u inozemstvu.

Tom se mjerom također podupiru aktivnosti međunarodne mobilnosti iz partnerskih država i u partnerske države u područjima visokog obrazovanja i mladih. Osim toga, tom se mjerom pridonosi suradnji između EU-a i prihvatljivih partnerskih država te se odražavaju ciljevi, prioriteti i načela vanjskog djelovanja EU-a, a oni su:

  • povećati privlačnost visokog obrazovanja u Europi i pružiti potporu ustanovama visokog obrazovanja u Europi prilikom natjecanja na tržištu visokog obrazovanja u cijelom svijetu;
  • podržati prioritete navedene u komunikaciji „Novi europski konsenzus o razvoju”1 i „Europsko visoko obrazovanje u svijetu”2;
  • podržati internacionalizaciju, privlačnost, kvalitetu, jednakost pristupa i modernizaciju ustanova visokog obrazovanja izvan Europe u cilju promicanja razvoja partnerskih država;
  • promicati razvoj te ciljeve i načela vanjske politike uključujući nacionalno vlasništvo, socijalnu koheziju, jednakost, odgovarajuću zemljopisnu ravnotežu i različitost. Posebna pozornost posvetit će se najmanje razvijenim zemljama i studentima u nepovoljnom položaju iz siromašnih socioekonomskih pozadina te studentima s posebnim potrebama;
  • promicati neformalno učenje i suradnju u području mladih s partnerskim državama.

Što je projekt mobilnosti?

Organizacije aktivne u području obrazovanja, osposobljavanja i mladih primit će potporu iz programa Erasmus+ za provedbu projekata kojima se promiču različite vrste mobilnosti. Projekt mobilnosti sastojat će se od sljedećih faza:

  • pripreme (uključujući praktična rješenja, odabir sudionika, uspostavu sporazuma s partnerima i sudionicima, jezičnu, kulturološku, pripremu za osposobljavanje sudionika te pripremu za zadaće prije odlaska);
  • provedbe aktivnosti mobilnosti;
  • praćenja (uključujući ocjenjivanje aktivnosti, validaciju i formalno priznavanje, ako je primjenjivo, ishoda učenja sudionika za vrijeme trajanja aktivnosti te širenje i uporaba rezultata projekta).

Važna inovacija koja je uvedena u Erasmus+ u usporedbi s mnogim aktivnostima mobilnosti koje se podržavaju u okviru prethodnih programa jest da se programom Erasmus+ pojačava potpora koja se nudi sudionicima aktivnosti mobilnosti za poboljšanje znanja stranih jezika prije i za vrijeme boravka u inozemstvu. Europska komisija postupno je, počevši od 2014., uvela europsku internetsku službu za jezičnu potporu. Sudionicima u aktivnostima dugoročne mobilnosti ta služba daje priliku da ocijene svoje znanje jezika kojim će se koristiti za učenje ili rad u inozemstvu te da pohađaju internetski tečaj jezika kako bi poboljšali svoje sposobnosti. Sudionici koji su savladali najmanje razinu B2 glavnog jezika poučavanja ili rada mogu OLS-om pohađati tečaj jezika države primateljice, ako je dostupan (više detalja o podršci za učenje jezika potražite u Prilogu I.).

Nadalje, programom Erasmus+, više nego prethodnim programima, nudi se prostor za razvoj aktivnosti mobilnosti koje uključuju partnerske organizacije iz različitih okruženja koje su aktivne u različitim područjima ili socioekonomskim sektorima (npr. stručna praksa studenata ili sudionika u strukovnom osposobljavanju u poduzećima, nevladinim organizacijama, javnim tijelima; učitelji u školama stručno se usavršavaju u poduzećima ili centrima za osposobljavanje; poslovni stručnjaci drže predavanja ili osposobljavanje u ustanovama visokog obrazovanja itd.).

Treći element inovacije i kvalitete aktivnosti mobilnosti jest da organizacije koje sudjeluju u programu Erasmus+ mogu organizirati aktivnosti mobilnosti unutar šireg strateškog okvira i u srednjem roku. Na temelju jednog zahtjeva za dodjelu bespovratnih sredstava, koji obuhvaća razdoblje do dvije godine, koordinator projekta mobilnosti moći će organizirati nekoliko aktivnosti mobilnosti, čime će se mnogim pojedincima omogućiti da odlaze u inozemstvu u razne države. Uslijed toga, u okviru programa Erasmus+, organizacije podnositeljice zahtjeva moći će osmisliti projekt u skladu s potrebama sudionika, ali i u skladu s unutarnjim planovima za internacionalizaciju, jačanje sposobnosti i modernizaciju.

Ovisno o profilu uključenih sudionika, u okviru ključne mjere 1. programa Erasmus+ podržavaju se sljedeće vrste aktivnosti mobilnosti:

u području obrazovanja i osposobljavanja:

  • projekt mobilnosti za studente i osoblje u ustanovama visokog obrazovanja;
  • projekt mobilnosti za učenike i osoblje u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju;
  • projekt mobilnosti za nastavno osoblje u školama;
  • projekt mobilnosti za osoblje u obrazovanju odraslih.

u području mladih:

  • projekt mobilnosti za mlade i osobe koje rade s mladima.

Dugoročna mobilnost osoblja, kratkoročna i dugoročna mobilnost učenika te spojena mobilnost odraslih polaznika podupire se u okviru Ključne mjere 2. Strateška partnerstva.

U odjeljcima u nastavku prikazane su detaljne informacije o kriterijima i uvjetima koji se primjenjuju na svaku vrstu projekta mobilnosti.

Projekt mobilnosti za studente i osoblje u visokom obrazovanju

Taj projekt mobilnosti može obuhvaćati jednu ili više sljedećih aktivnosti:

 

Mobilnost studenata

Mobilnost studenata može se odvijati u bilo kojem području studija / bilo kojoj akademskoj disciplini. Kako bi se osigurale visokokvalitetne aktivnosti mobilnosti s najvećim mogućim učinkom na studente, aktivnost mobilnosti mora odgovarati obrazovanju studenta u okviru područja njegova studija te osobnim razvojnim potrebama.

Studenti mogu obavljati jednu od aktivnosti navedenih u nastavku ili kombinaciju aktivnosti:

  • razdoblje studija u inozemstvu na partnerskom visokom učilištu

Razdoblje studija u inozemstvu može obuhvaćati i razdoblje stručne prakse. Takvom kombinacijom stvaraju se sinergije između akademskog i stručnog iskustva u inozemstvu, a može biti organizirana na različite načine, ovisno o kontekstu: jedna aktivnost slijedi drugu ili obje u isto vrijeme. Kombinacija je u skladu s pravilima financiranja i minimalnim trajanjem mobilnosti u svrhu školovanja.

  • stručna praksa (studentska praksa) u inozemstvu u poduzeću ili na bilo kojem drugom relevantnom radnom mjestu1. Stručna praksa na radnome mjestu u inozemstvu podupire se tijekom kratkog, prvog, drugog i trećeg ciklusa stručnog studija i, u slučaju mobilnosti unutar zemalja sudionica programa, u roku od najviše godinu dana nakon stjecanja diplome. To uključuje i „asistenturu” za studente na nastavnoj praksi.

Radi bolje potpore studentima za stjecanje vještina koje će im biti potrebne u budućnosti, osnovano je partnerstvo između programa Erasmus+ i Obzor 2020. Tim će se partnerstvom omogućavati i promicati dodatne mogućnosti stručne prakse za studente i osobe koje su nedavno diplomirale i koje žele steći digitalne vještine2 i kompetencije potrebne za obavljanje poslova i napredovanje u gospodarstvu i društvu koji se neprestano digitalno mijenjaju. Pozivaju se studenti i osobe koje su nedavno diplomirale iz svih disciplina da se prijave na stručnu praksu u tim područjima. Očekuje se da će se te stručne prakse odvijati u državama članicama EU-a i u pridruženim zemljama programa Obzor 2020.

Ako je moguće, stručna praksa trebala bi biti sastavni dio studentova programa studija.

 

Mobilnost osoblja:

  • razdoblja poučavanja: tom se aktivnošću omogućava nastavnom osoblju visokog učilišta ili osoblju iz poduzeća da poučavaju na partnerskom visokom učilištu u inozemstvu. Mobilnost osoblja u svrhu poučavanja može se odvijati u bilo kojem području studija / bilo kojoj akademskoj disciplini.
  • razdoblja osposobljavanja: ova aktivnost podržava profesionalni razvoj nastavnog i nenastavnog osoblja u visokim učilištima, kao i razvoj uključenih ustanova. Može se odvijati u obliku osposobljavanja u inozemstvu (osim konferencija) i stručne prakse u partnerskom visokom učilištu ili nekoj drugoj relevantnoj ustanovi u inozemstvu.

Tijekom razdoblja provedenog u inozemstvu mogu se kombinirati aktivnosti poučavanja i osposobljavanja.

Pri dodjeli bespovratnih sredstava za mobilnost osoblja među državama sudionicama programa. naglasak će se staviti na razdoblja osposobljavanja za nastavno osoblje visokog učilišta tijekom kojih će moći razvijati svoje pedagoške vještine i vještine stvaranja kurikuluma.

Većina proračunskih sredstava za tu aktivnost bit će namijenjena za aktivnosti koje uključuju mobilnost među zemljama sudionicama programa. Međutim, ograničenim dijelom proračunskih sredstava koja su dostupna za tu aktivnost mogu se financirati međunarodne aktivnosti između zemalja sudionica programa i svih partnerskih zemalja u svijetu, osim onih u 5. i 12. regiji (vidjeti odjeljak „Prihvatljive zemlje” u dijelu A ovog Vodiča).

Financijska sredstva za mobilnost između zemalja sudionica programa i partnerskih zemalja dolaze iz nekoliko financijskih instrumenata Europske unije za vanjsku suradnju. Kako bi se osiguralo da je ta aktivnost u skladu s vanjskim prioritetima EU-a, Komisija je odredila nekoliko ciljeva i pravila suradnje s partnerskim zemljama. 

Podnositelji zahtjeva za projekte mobilnosti između zemalja sudionica programa i partnerskih zemalja trebali bi uzeti u obzir dostupna proračunska sredstva za mobilnost s različitim regijama svijeta i prioritete obrazložene u odjeljku „Dodatne informacije za mobilnost između zemalja sudionica programa i partnerskih zemalja”.

 

Koju ulogu imaju organizacije koje sudjeluju u tom projektu?

Organizacije sudionice u projektu mobilnosti imaju sljedeće uloge i zadaće:

  • Organizacija podnositeljica zahtjeva iz zemlje sudionice programa: odgovorna za prijavu projekta mobilnosti, potpisivanje ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava i upravljanje njime te za izvješćivanje. Podnositelj zahtjeva može biti koordinator konzorcija: vodi konzorcij za mobilnost koji se sastoji od partnerskih organizacija u istoj zemlji i čiji je cilj organizacija različitih vrsta mobilnosti studenata i osoblja.
  • Organizacija pošiljateljica: odgovorna za odabir studenata/osoblja i njihovo slanje u inozemstvo. To uključuje i isplatu bespovratnih sredstava (sudionicima u zemljama sudionicama programa), pripremu, praćenje i priznavanje povezane s razdobljem mobilnosti.
  • Organizacija primateljica: odgovorna za primanje studenata/osoblja iz inozemstva i za ponudu programa studija / stručne prakse ili programa osposobljavanja, ili koja ima korist od poučavanja.
  • Posrednička organizacija: to je organizacija koja je aktivna na tržištu rada ili u područjima obrazovanja, osposobljavanja i rada s mladima u zemlji sudionici programa. Ona može biti partner u nacionalnom konzorciju za mobilnost, ali nije organizacija pošiljateljica. Ona može razmjenjivati i pojednostavnjivati administrativne postupke visokih učilišta pošiljatelja te bolje uskladiti profile studenata s potrebama poduzeća kada je riječ o stručnoj praksi te zajednički pripremiti sudionike.

U okviru mobilnosti između zemalja sudionica programa i partnerskih zemalja samo organizacije iz zemalja sudionica programa mogu podnositi zahtjeve i vršiti plaćanja za dolaznu i odlaznu mobilnost.

Organizacije pošiljateljice i primateljice, zajedno sa studentima/osobljem, moraju se dogovoriti o aktivnostima koje moraju poduzimati studenti – u „sporazumu o učenju” – ili članovi osoblja – u „sporazumu o mobilnosti” – prije početka razdoblja mobilnosti. U tim se sporazumima definiraju ciljni ishodi učenja za razdoblje učenja u inozemstvu i navode se odredbe za formalno priznavanje te prava i obveze svake stranke. Kada se aktivnost odvija na dva visoka učilišta (mobilnost studenata u svrhu studija i mobilnost osoblja u svrhu poučavanja), mora postojati „međuinstitucijski sporazum” između ustanova pošiljateljica i primateljica prije početka razmjena.

Potpisivanjem Povelje Erasmus za visoko obrazovanje (ECHE) visoka učilišta obvezuju se pružati svu potrebnu potporu sudionicima u programu mobilnosti, uključujući jezičnu pripremu. Kao oblik potpore, u okviru programa postupno se provodi mrežna jezična potpora za sve aktivnosti dugoročne mobilnosti među zemljama sudionicama programa u trajanju od najmanje dva mjeseca. Nju je Europska komisija stavila na raspolaganje prihvatljivim sudionicima za procjenu njihova znanja stranih jezika i kako bi, prema potrebi, ponudila najprikladniji način učenja jezika prije i/ili tijekom mobilnosti (za više pojedinosti vidjeti Prilog I. ovom Vodiču). Visoka učilišta iz partnerskih zemalja ne mogu potpisati Povelju Erasmus za visoko obrazovanje pa stoga pojedinosti o jezičnoj potpori za sudionike u programu mobilnosti trebaju biti izričito navedene u međuinstitucijskom sporazumu.

 

Koji se kriteriji primjenjuju za ocjenjivanje tog projekta?

U nastavku su navedeni formalni kriteriji koje projekt mobilnosti u visokom obrazovanju mora ispuniti kako bi bio prihvatljiv za dodjelu bespovratnih sredstava u okviru programa Erasmus+:

 

Opći kriteriji prihvatljivosti

Tko se može prijaviti?

  • U slučaju prijave pojedinačnog visokog učilišta: visoka učilišta s poslovnim nastanom u zemlji sudionici programa i kojima je dodijeljena Povelja Erasmus za visoko obrazovanje (ECHE). Za više informacija o Povelji vidjeti odjeljak „Povelja Erasmus za visoko obrazovanje” u nastavku i Prilog I. ovom Vodiču).
  • U slučaju prijave kao nacionalni konzorcij za mobilnost: koordinacijske organizacije s poslovnim nastanom u zemlji sudionici programa koje koordiniraju konzorcij kojemu je dodijeljena akreditacija za konzorcij za mobilnost u visokom obrazovanju. Organizacije koje nemaju valjanu akreditaciju za konzorcij mogu zatražiti tu akreditaciju u ime konzorcija za mobilnost u trenutku podnošenja zahtjeva za bespovratna sredstva za mobilnost. Sva uključena visoka učilišta iz prihvatljivih zemalja sudionica programa moraju imati Povelju Erasmus za visoko obrazovanje (ECHE). Te organizacije bit će prihvatljive za projekt mobilnosti samo ako dobiju akreditaciju za konzorcij.

Studenti i osoblje u području visokog obrazovanja ne mogu izravno zatražiti bespovratna sredstva; kriterije za odabir za sudjelovanje u aktivnostima mobilnosti definira visoko učilište na kojem studiraju ili u kojem su zaposleni, u skladu s odredbama navedenima u Prilogu I. ovom Vodiču.

Prihvatljive aktivnosti

Projekt mobilnosti u visokom obrazovanju mora obuhvaćati jednu ili više sljedećih aktivnosti:

  • mobilnost studenata u svrhu studija
  • mobilnost studenata u svrhu stručne prakse
  • mobilnost osoblja u svrhu poučavanja
  • mobilnost osoblja u svrhu osposobljavanja.

Prihvatljive zemlje

Mobilnost među državama sudionicama programa:

  • sve države sudionice programa

Mobilnost između država sudionica programa i partnerskih država:

  • sve države sudionice programa
  • sve partnerske države u svijetu, osim onih iz 5. i 12. regije (pogledajte odjeljak „Prihvatljive države” u dijelu A ovog Vodiča)

Broj organizacija sudionica

U obrascu zahtjeva navodi se jedna organizacija (podnositelj zahtjeva). To može biti pojedinačno visoko učilište ili koordinator nacionalnog konzorcija za mobilnost s poslovnim nastanom u zemlji sudionici programa.

U provedbu projekta mobilnosti moraju biti uključene najmanje dvije organizacije (najmanje jedna organizacija pošiljateljica i najmanje jedna organizacija primateljica) iz različitih zemalja sudionica programa. Za projekte mobilnosti koji uključuju partnerske zemlje mora biti najmanje jedna organizacija iz zemlje sudionice programa i jedna iz prihvatljive partnerske zemlje.

Trajanje projekta

Podnositelj zahtjeva mora prilikom prijave odabrati trajanje projekta s obzirom na njegov cilj i vrste aktivnosti čija se provedba planira.

Mobilnost među zemljama sudionicama programa: 16 mjeseci ili 24 mjeseca.

Mobilnost između zemalja sudionica programa i partnerskih zemalja: 24 mjeseci ili 36 mjeseci.

Kome predati zahtjev?

Nacionalnoj agenciji zemlje u kojoj organizacija podnositeljica zahtjeva ima poslovni nastan.

Kada predati zahtjev?

Podnositelji moraju predati zahtjev za bespovratna sredstva do 5. veljače u 12:00 (podne po briselskom vremenu) za projekte koji počinju 1. lipnja iste godine.

  • 1. lipnja iste godine za projekte mobilnosti između programskih država
  • 1. kolovoza iste godine za projekte mobilnosti između država sudionica programa i partnerskih država

Kako predati zahtjev?

Pojedinosti o tome kako se prijaviti potražite u dijelu C ovog Vodiča.

Ostali kriteriji

Visoko učilište može podnijeti zahtjev za dodjelu bespovratnih sredstava svojoj nacionalnoj agenciji dvama različitim kanalima:

  • izravno kao pojedinačno visoko učilište
  • preko konzorcija čiji je član.

Visoko učilište može se prijaviti samo jednom po krugu odabira za projekt mobilnosti među zemljama sudionicama programa kao pojedinačno visoko učilište i/ili kao član određenog konzorcija. Međutim, visoko učilište može biti dio nekoliko konzorcija ili koordinirati nekoliko nacionalnih konzorcija za mobilnost koji istodobno podnose zahtjev. Isto vrijedi za projekte mobilnosti između zemalja sudionica programa i partnerskih zemalja.

Oba kanala (pojedinačna prijava i prijava konzorcija) mogu se koristiti istodobno. Međutim, visoko učilište / odsjek odgovorni su za sprečavanje dvostrukog financiranja sudionika ako se oba kanala koriste u istoj akademskoj godini.

 

Organizacije podnositeljice zahtjeva ocjenjuju se na temelju relevantnih kriterija za isključenje i odabir. Više informacija potražite u dijelu C ovog Vodiča.

 

Dodatni kriteriji prihvatljivosti tijekom provedbe projekata za mobilnost studenata

Prihvatljive organizacije sudionice

  • Mobilnost studenata u svrhu studija:

Sve organizacije sudionice iz zemalja sudionica programa (pošiljateljice i primateljice) moraju biti visoka učilišta koja imaju Povelju Erasmus za visoko obrazovanje. Sve organizacije iz partnerskih zemalja moraju biti visoka učilišta koja su priznala nadležna tijela i moraju prije početka razdoblja mobilnosti imati potpisane međuinstitucijske sporazume s partnerima iz zemalja sudionica programa.

 

  • Mobilnost studenata u svrhu stručne prakse:

U slučaju mobilnosti među zemljama sudionicama programa, organizacija pošiljateljica mora biti visoko učilište koje ima Povelju Erasmus za visoko obrazovanje.
U slučaju mobilnosti između zemalja sudionica programa i partnerskih zemalja, organizacija pošiljateljica mora biti visoko učilište iz zemlje sudionice programa koji ima Povelju Erasmus za visoko obrazovanje ili visoko učilište iz partnerske zemlje koje su priznala nadležna tijela i koji je potpisao međuinstitucijske sporazume s partnerima iz zemlje sudionice prije početka mobilnosti.

Organizacija primateljica može biti3:

  • bilo koja javna ili privatna organizacija aktivna na tržištu rada ili u područjima obrazovanja, osposobljavanja i mladih. Ta organizacija, na primjer, može biti:
    • javno ili privatno, malo, srednje ili veliko poduzeće (uključujući socijalna poduzeća)
    • javno tijelo na lokalnoj, regionalnoj ili nacionalnoj razini
    • socijalni partner ili drugi predstavnik poslovnog sektora, uključujući gospodarske komore, obrtnička/stručna udruženja i sindikate
    • znanstveni institut
    • zaklada
    • škola / institut / obrazovni centar (na bilo kojoj razini, od predškolske do višeg sekundarnog obrazovanja, uključujući strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih)
  • neprofitna organizacija, udruga, nevladina organizacija
  • tijelo koje pruža usluge profesionalnog usmjeravanja, usluge stručnog savjetovanja i informiranja
  • visoko učilište iz zemlje sudionice programa koje ima Povelju Erasmus za visoko obrazovanje.

Trajanje aktivnosti

Razdoblje studija: od 3 mjeseca4 do 12 mjeseci (uključujući prateće razdoblje stručne prakse ako je ono planirano).

Stručna praksa: od 2 mjeseca do 12 mjeseci.

Isti student može sudjelovati u razdobljima mobilnosti u ukupnom trajanju od 12 mjeseci5, što je maksimum po svakom ciklusu studija6, bez obzira na broj i vrstu aktivnosti mobilnosti. U najveće dopušteno trajanje ulazi i sudjelovanje s nultom stopom bespovratnih sredstava iz fondova EU-a:

  • za vrijeme prvog ciklusa studija (preddiplomski ili istovjetan studij) uključujući kratki stručni studij (5. i 6. razina Europskog kvalifikacijskog okvira)
  • za vrijeme drugog ciklusa studija (diplomski ili istovjetan studij – 7. razina Europskog kvalifikacijskog okvira) i
  • za vrijeme trećeg ciklusa kao doktorand (doktorska razina ili 8. razina Europskog kvalifikacijskog okvira).

Trajanje stručne prakse osoba koje su nedavno diplomirale ulazi u maksimalno razdoblje od 12 mjeseci ciklusa tijekom kojeg su predali zahtjev za stručnu praksu.

Mjesto/mjesta provedbe aktivnosti

Studenti moraju obavljati aktivnost mobilnosti u zemlji sudionici programa ili partnerskoj zemlji koja nije zemlja u kojoj se nalazi organizacija pošiljateljica ni zemlja u kojoj je student smješten tijekom svojeg studija7.

Prihvatljivi sudionici

Studenti registrirani na visokom učilištu i upisani u studij na kraju kojeg će steći priznatu diplomu ili neku drugu priznatu kvalifikaciju na tercijarnoj razini (do razine doktorata). U slučaju mobilnosti u svrhu studija studenti moraju biti upisani barem u drugu godinu studija na visokom učilištu. Taj se uvjet ne primjenjuje na stručnu praksu. 

Osobe koje su nedavno diplomirale na visokom učilištu mogu sudjelovati u stručnoj praksi među zemljama sudionicama programa. Njih mora odabrati visoko učilište tijekom posljednje godine studija i oni moraju obaviti stručnu praksu u inozemstvu u roku od godinu dana nakon stjecanja diplome.

 

Dodatni kriteriji prihvatljivosti tijekom provedbe projekata za mobilnost osoblja

Prihvatljive organizacije sudionice

  • Mobilnost osoblja u svrhu poučavanja:

Organizacija primateljica mora biti visoko učilište iz zemlje sudionice programa koje ima Povelju Erasmus za visoko obrazovanje ili visoko učilište iz partnerske zemlje koje su priznala nadležna tijela i koje je prije početka mobilnosti potpisalo međuinstitucijski sporazum s partnerom pošiljateljem iz zemlje sudionice programa.

Organizacija pošiljateljica mora biti:

  • visoko učilište iz zemlje sudionice programa koje ima Povelju Erasmus za visoko obrazovanje ili visoko učilište iz partnerske zemlje koje su priznala nadležna tijela i koje je potpisalo međuinstitucijski sporazum s partnerom primateljem iz zemlje sudionice programa ili
  • u slučaju osoblja koje je pozvano da poučava na visokom učilištu: bilo koja javna ili privatna organizacija (koja nema Povelju Erasmus za visoko obrazovanje) aktivna na tržištu rada ili u područjima obrazovanja, osposobljavanja i mladih. Ta organizacija, na primjer, može biti:
    • javno ili privatno, malo, srednje ili veliko poduzeće (uključujući socijalna poduzeća)
    • javno tijelo na lokalnoj, regionalnoj ili nacionalnoj razini
    • socijalni partner ili drugi predstavnik poslovnog sektora, uključujući gospodarske komore, obrtnička/stručna udruženja i sindikate
    • znanstveni institut
    • zaklada
    • škola / institut / obrazovni centar (na bilo kojoj razini, od predškolske do višeg sekundarnog obrazovanja, uključujući strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih)
    • neprofitna organizacija, udruga, nevladina organizacija
    • tijelo koje pruža usluge profesionalnog usmjeravanja, usluge stručnog savjetovanja i informiranja.
  • Mobilnost osoblja u svrhu osposobljavanja:

Organizacija pošiljateljica mora biti visoko učilište iz zemlje sudionice programa koje ima Povelju Erasmus za visoko obrazovanje ili visoko učilište iz partnerske zemlje koje su priznala nadležna tijela i koje je prije početka mobilnosti potpisalo međuinstitucijski sporazum s partnerom primateljem iz zemlje sudionice programa.

Organizacija primateljica mora biti:

  • visoko učilište iz zemlje sudionice programa koje ima Povelju Erasmus za visoko obrazovanje ili visoko učilište iz partnerske zemlje koje su priznala nadležna tijela i koje je potpisalo međuinstitucijski sporazum s partnerom primateljem iz zemlje sudionice programa ili
  • bilo koja javna ili privatna organizacija iz zemlje sudionice programa aktivna na tržištu rada ili u područjima obrazovanja, osposobljavanja i mladih. Vidjeti primjere na prethodnoj stranici.

Trajanje aktivnosti

Od 2 dana (5 dana iz partnerskih država i u njih) do 2 mjeseca, isključujući vrijeme putovanja. U mobilnosti među državama sudionicama programa ta minimalna dva dana moraju biti uzastopna. U slučaju osoblja pozvanog iz inozemnih tvrtki, minimalno trajanje mobilnosti među državama sudionicama programa iznosi jedan dan.  

Podučavanje mora obuhvaćati najmanje 8 sati podučavanja tjedno (ili bilo koje kraće razdoblje boravka). Ako mobilnost traje duže od jednog tjedna, najmanji broj sati nastave u nepunom tjednu mora biti proporcionalan trajanju tog tjedna.  Primjenjuju se sljedeće iznimke:            

  • Ne postoji minimalni broj sati podučavanja za osoblje pozvano iz inozemnih tvrtki.
  • Ako se podučavanje kombinira s osposobljavanjem tijekom jednog razdoblja u inozemstvu, najmanji broj sati podučavanja tjedno (ili bilo koje kraće razdoblje boravka) smanjuje se na 4 sata.

Mjesto/mjesta provedbe aktivnosti

Osoblje mora aktivnost mobilnosti obavljati u zemlji sudionici programa ili partnerskoj zemlji koja nije zemlja u kojoj se nalazi organizacija pošiljateljica ni zemlja boravišta osoblja.

Prihvatljivi sudionici

Mobilnost osoblja u svrhu poučavanja:

  • osoblje zaposleno na visokom učilištu u zemlji sudionici programa ili partnerskoj zemlji.
  • osoblje iz poduzeća pozvano da poučava na visokom učilištu u zemlji sudionici programa ili partnerskoj zemlji iz bilo kojeg poduzeća koje djeluje u zemlji sudionici u programu ili partnerskoj zemlji, javne ili privatne organizacije (koja nema Povelju Erasmus za visoko obrazovanje) koja djeluje na tržištu rada ili u područjima obrazovanja, osposobljavanja i mladih (uključujući zaposlene doktorande).

Mobilnost osoblja u svrhu osposobljavanja: osoblje zaposleno na visokom učilištu u zemlji sudionici programa ili partnerskoj zemlji.

 

Dodatne informacije za mobilnost između zemalja sudionica programa i partnerskih zemalja

Proračunska sredstva dostupna za mobilnost između zemalja sudionica programa i partnerskih zemalja dijeli se među različitim regijama svijeta u 12 proračunskih omotnica te je veličina svake proračunske omotnice različita. Dodatne informacije o dostupnim iznosima u svakoj proračunskoj omotnici objavit će se na stranicama nacionalnih agencija.

Financijska se sredstva općenito moraju upotrijebiti na geografski uravnotežen način. EU je odredio nekoliko ciljnih vrijednosti u pogledu geografske ravnoteže i prioriteta koje se moraju postići na europskoj razini tijekom cijelog trajanja programa (2014. – 2020.). Te ciljne vrijednosti ne moraju postići pojedinačna visoka učilišta, ali nacionalne agencije uzet će te ciljne vrijednosti u obzir pri dodjeli dostupnih proračunskih sredstava. Osim toga, visoka se učilišta potiču na suradnju s partnerima u najsiromašnijim i najslabije razvijenim partnerskim zemljama.

Geografske ciljne vrijednosti određene za mobilnost između zemalja sudionica programa i partnerskih zemalja na razini EU-a do 2020. sljedeće su:

  • U slučaju Azije u razvoju i Latinske Amerike, 25 % financijskih sredstava trebalo bi se upotrijebiti za organizaciju mobilnosti s najslabije razvijenim zemljama regije. Te su zemlje:
    • u Aziji: Afganistan, Bangladeš, Kambodža, Laos, Nepal, Butan i Mjanmar
    • u Latinskoj Americi: Bolivija, El Salvador, Gvatemala, Honduras, Nikaragva.
  • Najviše 30 % dostupnih proračunskih sredstava za Aziju trebalo bi se potrošiti na mobilnost s Kinom i Indijom,
  • a ne više od 35 % dostupnih sredstava za Latinsku Ameriku na mobilnost s Brazilom i Meksikom.

Zbog uvjeta da se mora provesti mobilnost sa zemljama u regijama 6., 7., 8., 9., 10. i 11.8 kojim se pridonosi razvojnoj pomoći, mobilnost za studente kratkog stručnog studija te prvog i drugog ciklusa ograničena je na dolaznu mobilnost iz partnerskih zemalja u zemlje sudionice programa9. Odlazna mobilnost prema tim regijama dostupna je samo na doktorskoj razini i za osoblje.

Međutim, postoji nekoliko iznimaka za određene zemlje sudionice programa. Provjerite stranice svoje nacionalne agencije. 

Konačno, visoka učilišta mogu se prijaviti za 100-postotnu mobilnost osoblja ili 100-postotnu mobilnost studenata ili za bilo koju kombinaciju tih dvaju elemenata uz uvjet da je to u skladu sa sekundarnim kriterijima koje je odredila nacionalna agencija (vidjeti odjeljak u nastavku).

 

Sekundarni kriteriji za mobilnost između zemalja sudionica programa i partnerskih zemalja koje su odredile nacionalne agencije

Ako je proračunska omotnica za određenu partnersku regiju ili zemlju ograničena, nacionalna agencija može odabrati dodavanje jednog ili više sekundarnih kriterija s popisa u nastavku. Ako nacionalna agencija odluči primjenjivati sekundarne kriterije, ta će se odluka objaviti prije isteka roka, i to na stranicama nacionalne agencije.

  • obrazovni stupanj (na primjer, ograničavanje prijava na samo jedan ili dva ciklusa – preddiplomski, diplomski ili doktorski)
  • davanje prednosti samo mobilnosti osoblja ili samo mobilnosti studenata
  • ograničavanje trajanja razdoblja mobilnosti (na primjer, ograničavanje mobilnosti studenata na 6 mjeseci ili mobilnosti osoblja na 10 dana).

 

Kriteriji za dodjelu za projekt mobilnosti unutar zemalja sudionica programa10

Ne postoji kvalitativna ocjena (kvaliteta se ocjenjuje u fazi podnošenja zahtjeva za Povelju Erasmus za visoko obrazovanje ili pri odabiru nacionalnoga konzorcija za mobilnost) i stoga nema kriterija za dodjelu.

Sredstva će biti dodijeljena svakom prihvatljivom zahtjevu za bespovratna sredstva (nakon provjere prihvatljivosti).

Najveći dodijeljeni iznos bespovratnih sredstava ovisit će o nizu elemenata:

  • broju razdoblja mobilnosti i mjesecima/danima za koje se podnosi zahtjev
  • posljednjim rezultatima podnositelja zahtjeva u pogledu broja razdoblja mobilnosti, dobre kvalitete provedbenih aktivnosti i dobrog financijskog upravljanja, ako je podnositelj zahtjeva dobio sličan iznos bespovratnih sredstava prethodnih godina
  • ukupnim nacionalnim proračunskim sredstvima dodijeljenima za aktivnost mobilnosti.

 

Kriteriji za dodjelu za projekt mobilnosti između zemalja sudionica programa i partnerskih zemalja

Prihvatljivi zahtjevi za bespovratna sredstva (nakon provjere prihvatljivosti) ocjenjuju se na temelju sljedećih kriterija:

Relevantnost strategije

(najviše 30 bodova)

U kojoj je mjeri planirani projekt mobilnosti relevantan za strategiju internacionalizacije uključenih visokih učilišta (u zemlji sudionici u programu i u partnerskoj zemlji) i važeća osnovna načela za odabir mobilnosti osoblja i/ili studenata.

Kvaliteta sporazuma o suradnji

(najviše 30 bodova)

U kojoj mjeri organizacija podnositeljica zahtjeva ima prethodno iskustvo sa sličnim projektima s visokim učilištima / organizacijama u partnerskoj zemlji i jasnoća opisa odgovornosti, uloga i zadaća među partnerima.

Kvaliteta plana i provedbe aktivnosti

(najviše 20 bodova)

Potpunost i kvaliteta rješenja za odabir sudionika, potpora koja im se pruža i priznavanje njihova razdoblja mobilnosti (posebno u partnerskoj zemlji).

Učinak i širenje

(najviše 20 bodova)

Mogući učinak projekta na sudionike, korisnike, partnerske organizacije, na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini i kvaliteta mjera usmjerenih na širenje rezultata projekta mobilnosti na razini fakulteta i ustanova, a i dalje, ako je primjenjivo, u zemljama sudionicama programa i partnerskim zemljama.

 

Podnositelj zahtjeva mora objasniti na koji način projekt ispunjava ta četiri kriterija iz perspektive njegove ustanove (ili ustanova ako je prijavu podnio konzorcij) i ustanova u partnerskoj zemlji.

Prijedlozi moraju dobiti ukupno najmanje 60 bodova kako bi se mogli uzeti u obzir za financiranje, od toga najmanje 15 bodova u kategoriji „relevantnost strategije”.

Kako bi se dodijelila dostupna proračunska sredstva za svaku regiju, mobilnosti koje se planiraju sa svakom partnerskom zemljom navode se prema važnosti na regionalnoj ljestvici.

Iznos bespovratnih sredstava dodijeljen visokom učilištu ovisit će o nizu elemenata:

  • broju razdoblja mobilnosti i mjesecima/danima za koje se podnosi zahtjev
  • proračunskim sredstvima dodijeljenima po zemlji ili regiji
  • geografskoj ravnoteži u pojedinoj regiji ili podregiji.

Nacionalna agencija može financirati mobilnosti s partnerskom zemljom koja se nalazi niže na regionalnoj ljestvici ako je to potrebno kako bi se osigurala geografska ravnoteža unutar regije, kako je utvrđeno geografskim ciljnim vrijednostima navedenima u prethodnom tekstu.

Nacionalna agencija nema obvezu financirati sve mobilnosti koje se zatraže za određenu partnersku zemlju ako se smatra da je zahtjev pretjeran u pogledu dostupnih proračunskih sredstava.

Ako je moguće i uz sveobuhvatne kriterije poretka po važnosti i geografske ravnoteže, nacionalna agencija nastojat će što šire raspodijeliti dostupna proračunska sredstva kako bi se izbjegla dominacija malenog broja visokih učilišta. Nacionalna agencija nastojat će biti što uključivija, povećavajući sudjelovanje dionika bez smanjenja kvalitete, geografske ravnoteže ili najmanje kritične veličine po projektu mobilnosti kako bi se osigurala izvedivost.

 

Kakvu akreditaciju podnositelji zahtjeva moraju imati za taj projekt mobilnosti?

Povelja Erasmus za visoko obrazovanje

Dodjela Povelje Erasmus za visoko obrazovanje (ECHE) preduvjet je za sva visoka učilišta s poslovnim nastanom u zemlji sudionici programa koja žele sudjelovati u projektu mobilnosti u visokom obrazovanju kao pojedinačno visoko učilište ili kao članica nacionalnog konzorcija za mobilnost. Europska komisija svake godine – preko Izvršne agencije za obrazovanje, audiovizualne medije i kulturu – objavljuje poseban poziv na podnošenje prijedloga u kojemu su navedeni detaljni uvjeti i kvalitativni kriteriji koje treba ispuniti kako bi se mogla dodijeliti Povelja Erasmus za visoko obrazovanje. Taj je poziv dostupan na stranicama izvršne agencije.

Visoka učilišta s poslovnim nastanom u partnerskoj zemlji moraju imati akreditaciju relevantne nacionalne akreditacijske agencije. Budući da ona ne mogu dobiti Povelju Erasmus za visoko obrazovanje, moraju imati sklopljen i međuinstitucijski sporazum s partnerima iz zemlje sudionice programa u koji su uključena načela Povelje Erasmus za visoko obrazovanje.

 

Akreditacija za konzorcij u području visokog obrazovanja

Organizacija iz zemlje sudionice programa koja podnosi zahtjev u ime nacionalnog konzorcija za mobilnost mora imati valjanu akreditaciju za konzorcij. Tu akreditaciju dodjeljuje ista nacionalna agencija koja ocjenjuje zahtjev za financiranje projekta mobilnosti u visokom obrazovanju. Zahtjev za akreditaciju i zahtjev za dodjelu bespovratnih sredstava projektu mobilnosti mogu se istodobno predati. Međutim, bespovratna sredstva za projekte mobilnosti dodjeljuju se samo onim visokim učilištima i organizacijama koji uspješno prođu postupak akreditacije. Za dobivanje akreditacije za konzorcij potrebno je ispuniti sljedeće uvjete:

 

Kriteriji prihvatljivosti

Prihvatljive organizacije sudionice

Nacionalni konzorcij za mobilnost u području visokog obrazovanja može se sastojati od sljedećih organizacija sudionica:

  • visokih učilišta koja imaju valjanu Povelju Erasmus za visoko obrazovanje (za više informacija o Povelji vidjeti odjeljak „Povelja Erasmus za visoko obrazovanje” u prethodnom tekstu i Prilog I. ovom Vodiču) te
  • bilo koja javna ili privatna organizacija aktivna na tržištu rada ili u područjima obrazovanja, osposobljavanja i mladih (vidjeti primjere prihvatljivih organizacija sudionica na prethodnoj stranici).

Svaka organizacija sudionica mora imati poslovni nastan u istoj zemlji sudionici programa.

Tko se može prijaviti?

Svaka prihvatljiva organizacija sudionica može djelovati kao koordinator i podnijeti zahtjev u ime svih organizacija uključenih u konzorcij.

Broj organizacija sudionica

Nacionalni konzorcij za mobilnost mora se sastojati od najmanje tri prihvatljive organizacije sudionice, uključujući dva visoka učilišta pošiljatelja.

Sve organizacije članice nacionalnog konzorcija za mobilnost moraju biti navedene u trenutku podnošenja zahtjeva za izdavanje akreditacije za konzorcij.

Trajanje akreditacije za konzorcij

Svi uzastopni godišnji pozivi najkasnije do poziva za 2020.

Kome predati zahtjev?

Nacionalnoj agenciji zemlje u kojoj organizacija podnositeljica zahtjeva ima poslovni nastan.

Kada predati zahtjev?

Podnositelji moraju predati zahtjev za akreditaciju do 5. veljače u 12:00 (podne po briselskom vremenu) za projekte koji počinju iste godine.

Kako predati zahtjev?

Pojedinosti o tome kako se prijaviti potražite u dijelu C ovog Vodiča.

 

Kriteriji za dodjelu

Zahtjev za akreditaciju ocjenjuje se na temelju sljedećih kriterija:

Relevantnost konzorcija

(najviše 30 bodova)

 

  • Relevantnost prijedloga za:
    • ciljeve aktivnosti (vidjeti odjeljak „Koji su ciljevi projekta mobilnosti”)
    • potrebe i ciljeve organizacija koje sudjeluju u konzorciju i pojedinih sudionika.
  • Stupanj do kojeg je prijedlog primjeren za:
    • proizvodnju visokokvalitetnih ishoda učenja za sudionike
    • jačanje kapaciteta i međunarodnog dosega organizacija koje sudjeluju u konzorciju
    • doprinos dodanoj vrijednosti na razini EU-a s pomoću rezultata koji se ne bi mogli ostvariti aktivnostima koje provodi svako visoko učilište pojedinačno.

Kvaliteta sastava konzorcija i sporazuma o suradnji

(najviše 20 bodova)

 

  • Stupanj do kojeg:
    • konzorcij ima odgovarajući sastav visokih učilišta pošiljatelja, ako je primjereno, s komplementarnim organizacijama sudionicama iz drugih društveno-gospodarskih sektora s nužnim profilom, iskustvom i stručnošću za uspješno ostvarivanje svih vidova projekta
    • koordinator konzorcija ima prethodno iskustvo u upravljanju konzorcijem ili sličnom vrstom projekta
    • podjela uloga, odgovornosti i zadaća/resursa dobro je definirana i pokazuje predanost i aktivan doprinos svih organizacija sudionica
    • zadaće/resursi združuju se i dijele
    • odgovornosti u pogledu upravljanja ugovorima i financijama jasno su definirane
    • konzorcij uključuje nove sudionike u aktivnost.

Kvaliteta plana i provedbe aktivnosti u konzorciju

(najviše 20 bodova)

 

  • jasnoća, potpunost i kvaliteta svih faza projekta mobilnosti (priprema, provedba aktivnosti mobilnosti i praćenje)
  • kvaliteta praktičnih rješenja, načina upravljanja i pružanja potpore (npr. pronalaženje organizacija primateljica, spajanje, informiranje, jezična i međukulturna potpora, praćenje)
  • kvaliteta suradnje, koordinacije i komunikacije među organizacijama sudionicama te s drugim relevantnim dionicima
  • ako je primjenjivo, kvaliteta rješenja za priznavanje i potvrđivanje ishoda učenja sudionika te dosljedna primjena europskih alata za transparentnost i priznavanje
  • ako je primjenjivo, primjerenost mjera za odabir sudionika u aktivnostima mobilnosti i za poticanje osoba u nepovoljnom položaju na sudjelovanje u aktivnostima mobilnosti.

Učinak i širenje

(najviše 30 bodova)

 

  • Kvaliteta mjera za ocjenjivanje ishoda aktivnosti koje predvodi konzorcij
  • Mogući učinak projekta:
    • na sudionike i organizacije sudionice, za vrijeme i nakon trajanja projekta
    • izvan organizacija i osoba koje izravno sudjeluju u projektu, na institucijskoj, lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i/ili međunarodnoj razini
  • Primjerenost i kvaliteta mjera usmjerenih na širenje ishoda aktivnosti koje predvodi konzorcij unutar organizacija sudionica i partnera te izvan njih

 

Prijedlozi moraju dobiti ukupno najmanje 60 bodova kako bi se mogli uzeti u obzir za izdavanje akreditacije. Osim toga, moraju dobiti najmanje polovinu najvećeg broja bodova za svaki kriterij za dodjelu.

 

Što biste još trebali znati o toj aktivnosti?

Posebna pravila i kriteriji te dodatne korisne informacije o toj aktivnosti nalaze se u Prilogu I. ovom Vodiču. Mole se zainteresirane organizacije da pažljivo pročitaju relevantne odjeljke tog Priloga prije nego što zatraže financijsku potporu.

 

Koja su pravila financiranja?

Podnositelji prijedloga za projekte mobilnosti studenata i osoblja u visokom obrazovanju moraju u obrascu zahtjeva navesti sljedeće podatke:

  • broj studenata i osoblja koji bi trebali sudjelovati u aktivnosti mobilnosti
  • ukupno trajanje planiranih aktivnosti mobilnosti.

Na osnovi toga nacionalne agencije iz zemlje sudionice programa dodjeljuju bespovratna sredstva podnositeljima zahtjeva za podupiranje određenog broja aktivnosti mobilnosti, do najvišeg broja koji zatraži podnositelj zahtjeva.

Podnositelj koji podnese prijedlog projekta mobilnosti s partnerskim zemljama ispunjava zaseban obrazac koji se odnosi na mobilnost u partnersku zemlju i iz nje.

Zasebna se bespovratna sredstva dodjeljuju za mobilnost s partnerskim zemljama.

Sljedeća se pravila primjenjuju na financijsku potporu za te aktivnosti:

 

A) Pravila financiranja koja se primjenjuju na sve aktivnosti mobilnosti

Prihvatljivi troškovi

Mehanizam financiranja

Iznos

Pravilo za dodjelu

Organizacijska potpora

Troškovi izravno povezani s provedbom aktivnosti mobilnosti (osim troškova boravka i putnih troškova sudionika)

Doprinos jediničnim troškovima

U slučaju mobilnosti među zemljama sudionicama programa: do 100. sudionika: 350 EUR po sudioniku, a iznad 100. sudionika: 200 EUR po dodatnom sudioniku

U slučaju mobilnosti između zemalja sudionica programa i partnerskih zemalja: 350 EUR po sudioniku

Na temelju broja sudionika u mobilnosti

Potpora za posebne potrebe

Dodatni troškovi izravno povezani sa sudionicima s posebnim potrebama

Stvarni troškovi

Do 100 % prihvatljivih troškova koje je odobrila nacionalna agencija.

Uvjet: zahtjev za financijsku potporu mora biti utemeljen i dobro obrazložen u posebnom obrascu zahtjeva nakon odabira sudionika

Izvanredni troškovi

Troškovi pružanja financijskog jamstva ako ga zatraži nacionalna agencija.

U slučaju mobilnosti među zemljama sudionicama programa: Visoki putni troškovi sudionika (za pojedinosti pogledajte odjeljak „Što biste još trebali znati o toj aktivnosti”).

Stvarni troškovi

Troškovi financijskog jamstva: 75 % prihvatljivih troškova

Visoki putni troškovi: najviše do 80 % prihvatljivih putnih troškova

Uvjet: zahtjev za financijsku potporu mora biti utemeljen i dobro obrazložen nakon odabira sudionika

 

Bespovratna sredstva za organizacijsku potporu za korisnika (visoka učilišta ili konzorciji):

Bespovratna sredstva za organizacijsku potporu čine doprinos svim troškovima ustanove u pogledu aktivnosti pružanja potpore za mobilnost studenata i osoblja, koji dolaze iz inozemstva i odlaze u inozemstvo, radi usklađivanja s Poveljom Erasmus za visoko obrazovanje u zemljama sudionicama programa te s načelima Povelje Erasmus za visoko obrazovanje koji se odražavaju u dogovorenim međuinstitucijskim sporazumima kada je riječ o ustanovama iz partnerskih zemalja. Primjerice:

  • organizacijska rješenja s partnerskim ustanovama, uključujući posjete potencijalnim partnerima, radi dogovora o uvjetima međuinstitucijskih sporazuma za odabir, pripremu, primanje i integraciju sudionika u mobilnosti te za ažuriranje tih međuinstitucijskih sporazuma
  • osiguravanje ažuriranih kataloga kolegija za međunarodne studente
  • pružanje informacija i pomoći studentima i osoblju
  • odabir studenata i osoblja
  • priprema sporazuma o učenju kako bi se osiguralo potpuno priznavanje obrazovnih komponenata studenata priprema i priznavanje sporazuma o mobilnosti za osoblje
  • jezična i međukulturna priprema koja se pruža dolaznim i odlaznim studentima i osoblju te koja se nadopunjuje mrežnom jezičnom potporom programa Erasmus+
  • olakšavanje integracije dolaznih sudionika u mobilnosti na visokom učilištu
  • osiguravanje učinkovitih rješenja za mentorstvo i mentorski rad sa sudionicima u mobilnosti
  • posebni mehanizmi za osiguravanje kvalitete stručne prakse studenata u poduzećima
  • osiguravanje priznavanja obrazovnih komponenti i povezanih bodova, izdavanje prijepisa ocjena i dopunskih isprava o studiju
  • potpora za ponovnu integraciju sudionika u mobilnosti i za nadogradnju na stečene nove kompetencije u korist visokog učilišta i kolega stručnjaka.

Visoka učilišta u zemljama sudionicama programa i u partnerskim zemljama obvezuju se poštovati sva načela Povelje kako bi osigurale visokokvalitetnu mobilnost, uključujući sljedeće: „osigurati da su sudionici u mobilnosti koji odlaze u inozemstvo spremni za mobilnost te da su stekli nužnu razinu jezičnog znanja” i „pružiti odgovarajuću jezičnu potporu sudionicima u mobilnosti koji dolaze iz inozemstva”. Potrebno je iskoristiti postojeće mogućnosti u ustanovama za učenje jezika. Visoka učilišta koja mogu ponuditi visokokvalitetnu mobilnost studenata i osoblja, uključujući jezičnu potporu, uz manji trošak (ili zato što se financiraju iz drugih izvora uz sredstva EU-a) moći će prenijeti dio bespovratnih sredstava za organizacijsku potporu za financiranje više aktivnosti mobilnosti. U tom se pogledu razina fleksibilnosti utvrđuje ugovorom o dodjeli bespovratnih sredstava.

Korisnici će u svim slučajevima biti obvezani ugovorom pružati takve kvalitetne usluge i njihov će rad pratiti i provjeravati nacionalne agencije, uzimajući u obzir i povratne informacije koje daju studenti i osoblje upotrebom alata za mobilnost (Mobility Tool+), koji je izravno dostupan nacionalnim agencijama i Komisiji.

U slučaju mobilnosti unutar zemalja sudionica programa bespovratna sredstva za organizacijsku potporu izračunavaju se na temelju broja svih sudionika odlazne mobilnosti koji primaju potporu (uključujući sudionike mobilnosti koji primaju nultu stopu bespovratnih sredstava iz fondova EU-a tijekom cijelog razdoblja mobilnosti – vidjeti u nastavku) i osoblja koje dolazi iz poduzeća i predaje na visokom učilištu, koje je korisnik ili član konzorcija za mobilnost. Sudionici u mobilnosti koji dobivaju nultu stopu bespovratnih sredstava iz fondova EU-a tijekom cijelog razdoblja mobilnosti smatraju se sudionicima u mobilnosti koji dobivaju potporu jer imaju korist od okvira za mobilnost i organizacijskih aktivnosti. Organizacijska potpora isplaćuje se stoga i za te sudionike.

U slučaju mobilnosti između zemalja sudionica programa i partnerskih zemalja, iznos bespovratnih sredstava za organizacijsku potporu računa se prema broju odobrenih mobilnosti, uključujući sve sudionike odlazne mobilnosti iz zemalja sudionica programa i sve sudionike dolazne mobilnosti iz partnerskih zemalja koji primaju potporu. Sudionici u mobilnosti koji dobivaju nultu stopu bespovratnih sredstava iz fondova EU-a u cijelom razdoblju mobilnosti mogu se smatrati sudionicima u mobilnosti koji dobivaju potporu jer imaju korist od okvira za mobilnost i organizacijskih aktivnosti. To ne uključuje osobe u pratnji sudionika tijekom njihove aktivnosti u inozemstvu i dodatne mobilnosti koje se mogu organizirati prijenosom financijskih sredstava među proračunskim kategorijama.

Kada je riječ o nacionalnim konzorcijima za mobilnost, ta se bespovratna sredstva mogu razdijeliti među svim nacionalnim članovima u skladu s pravilima koja su međusobno dogovorili. Bespovratna sredstva za organizacijsku potporu za mobilnost između partnerskih zemalja i zemalja sudionica programa dijele se među partnerima na uzajamno prihvatljiv način koji su dogovorile ustanove sudionice.

Sudionici u mobilnosti koji dobivaju nultu stopu bespovratnih sredstava EU-a

Studenti i osoblje koji dobivaju nultu stopu bespovratnih sredstava EU-a su sudionici u mobilnosti koji ne primaju bespovratna sredstva EU-a za putne troškove i boravak, ali inače ispunjavaju sve kriterije mobilnosti studenata i osoblja te se koriste svim prednostima sudjelovanja u programu Erasmus+. Oni mogu dobiti regionalnu, nacionalnu ili drugu vrstu bespovratnih sredstava za pokrivanje troškova mobilnosti. Broj sudionika u mobilnosti koji dobivaju nultu stopu bespovratnih sredstava EU-a u cijelom razdoblju mobilnosti bilježi se u statističke svrhe kao pokazatelj uspješnosti koji se upotrebljava za raspodjelu proračuna EU-a među zemljama, za mobilnost unutar zemalja sudionica programa i za mobilnost između zemalja sudionica programa i partnerskih zemalja.

Potpora za posebne potrebe

Osoba s posebnim potrebama potencijalni je sudionik čije je fizičko, psihičko ili zdravstveno stanje takvo da njegovo/njezino sudjelovanje u projektu / aktivnosti mobilnosti ne bi bilo moguće bez dodatne financijske potpore. Visoka učilišta koja su odabrala studente i/ili osoblje s posebnim potrebama mogu zatražiti dodatna bespovratna sredstva od nacionalne agencije za pokrivanje dodatnih troškova njihova sudjelovanja u aktivnostima mobilnosti. Za osobe s posebnim potrebama bespovratna sredstva stoga mogu biti viša od najviših pojedinih iznosa potpore navedenih u nastavku. Visoka učilišta opisat će na svojim stranicama kako studenti i osoblje s posebnim potrebama mogu zatražiti takva dodatna bespovratna sredstva.

Dodatna financijska sredstva za studente i osoblje s posebnim potrebama mogu se osigurati i iz drugih izvora na lokalnoj, regionalnoj i/ili nacionalnoj razini.

Kada je riječ o osobama u pratnji studenata i osoblja s posebnim potrebama, one imaju pravo na doprinos utemeljen na stvarnim troškovima.

Potpisivanjem Povelje Erasmus za visoko obrazovanje sva se visoka učilišta obvezuju da će osigurati jednak pristup i mogućnosti svim sudionicima, neovisno o statusu i podrijetlu. Stoga studenti i osoblje s posebnim potrebama mogu imati korist od usluga potpore koje ustanova primateljica nudi lokalnim studentima i osoblju.

Izvanredni troškovi za skupa putovanja

Samo sudionici koji imaju pravo na standardni iznos bespovratnih sredstava za putovanje imaju pravo na izvanredne troškove za visoke putne troškove.

Korisnicima projekata mobilnosti omogućit će se potraživanje financijske potpore za skupe putne troškove sudionika pod naslovom proračuna „izvanredni troškovi” (do najviše 80 % ukupnih prihvatljivih troškova: pogledajte „Koja su pravila financiranja?”). Ta mogućnost dostupna je pod uvjetom da korisnici mogu dokazati da se u skladu sa standardnim pravilima financiranja (na temelju jediničnih troškova utvrđenih s obzirom na raspon udaljenosti) ne pokriva najmanje 70 % putnih troškova sudionika. Ako se dodijele, izvanredni troškovi za skupa putovanja zamjenjuju standardna bespovratna sredstva za putovanja.

Drugi izvori financiranja

Studenti i osoblje mogu, uz bespovratna sredstva EU-a ili umjesto njih (sudionici u mobilnosti koji primaju nultu stopu bespovratnih sredstava EU-a) dobivati regionalna, nacionalna ili druga bespovratna sredstva kojima upravlja organizacija koja nije nacionalna agencija (npr. ministarstvo ili regionalna tijela). Na takvu vrstu bespovratnih sredstava koja se pružaju iz drugih izvora financiranja a ne iz proračuna EU-a, ne primjenjuju se iznosi ni gornje i donje granice navedene u ovom dokumentu.

 

B) Bespovratna sredstva za mobilnost studenata

Studenti mogu dobiti bespovratna sredstva EU-a kao doprinos za putne troškove i troškove boravka tijekom razdoblja studija ili stručne prakse u inozemstvu. Te će iznose utvrditi nacionalne agencije u dogovoru s nacionalnim tijelima i/ili visokim učilištima na temelju objektivnih i transparentnih kriterija koji su opisani u nastavku. Točni iznosi bit će objavljeni na stranicama nacionalnih agencija i visokih učilišta.

Zemlje sudionice programa podijeljene su u sljedeće tri skupine:

1. skupina

Zemlje sudionice programa s višim troškovima života

Danska, Finska, Island, Irska, Luksemburg, Švedska, Ujedinjena Kraljevina, Lihtenštajn, Norveška

2. skupina

Zemlje sudionice programa sa srednjim troškovima života

Austrija, Belgija, Njemačka, Francuska, Italija, Grčka, Španjolska, Cipar, Nizozemska, Malta, Portugal

3. skupina

Zemlje sudionice programa s nižim troškovima života

Bugarska, Hrvatska, Češka, Estonija, Latvija, Litva, Mađarska, Poljska, Rumunjska, Slovačka, Slovenija, Srbija, Republika Sjeverna Makedonija, Turska

 

Mobilnost unutar zemalja sudionica programa – Kriterij 1. – Zemlje pošiljateljice i primateljice studenata

Bespovratna sredstva EU-a koja se dodjeljuju studentima ovisit će o smjeru njihove mobilnosti kako slijedi:

  • mobilnost prema zemlji sa sličnim troškovima života: studenti će dobiti srednji raspon bespovratnih sredstava EU-a
  • mobilnost prema zemlji s višim troškovima života: studenti će dobiti viši raspon bespovratnih sredstava EU-a
  • mobilnost prema zemlji s nižim troškovima života: studenti će dobiti niži raspon bespovratnih sredstava EU-a.

Iznosi koje su utvrdile nacionalne agencije utvrđuju se u okviru sljedeće donje i gornje granice:

  • srednji raspon bespovratnih sredstva EU-a: srednji raspon, od 220 do 470 EUR mjesečno, primjenjuje se na aktivnosti mobilnosti prema zemlji sa sličnim troškovima života: a) iz 1. skupine u 1. skupinu, b) iz 2. skupine u 2. skupinu i c) iz 3. skupine u 3. skupinu
  • viši raspon bespovratnih sredstava EU-a: odgovara srednjem rasponu koji primjenjuje nacionalna agencija uvećanom za najmanje 50 EUR te iznosi od 270 do 520 EUR mjesečno. Primjenjuje se na aktivnosti mobilnosti prema zemlji s višim troškovima života: a) iz zemalja 2. skupine u zemlje 1. skupine i b) iz zemalja 3. skupine u zemlje 1. i 2. skupine
  • niži raspon bespovratnih sredstava EU-a: odgovara srednjem rasponu koji primjenjuje nacionalna agencija umanjenom za najmanje 50 EUR te iznosi od 170 do 420 EUR mjesečno. Primjenjuje se na aktivnosti mobilnosti prema zemlji s nižim troškovima života: a) iz zemalja 1. skupine u zemlje 2. i 3. skupine i b) iz 2. skupine u 3. skupinu.

Pri određivanju iznosa koji će se primjenjivati na korisnike u njihovoj zemlji nacionalne agencije uzimaju u obzir dva posebna kriterija:

  • dostupnost i razinu drugih izvora sufinanciranja iz privatnih ili javnih tijela na lokalnoj, regionalnoj ili nacionalnoj razini kojima se dopunjuju bespovratna sredstva EU-a
  • opću razinu potražnje studenata koji planiraju studirati u inozemstvu ili se ondje osposobljavati.

Nacionalne agencije mogu svojim visokim učilištima omogućiti fleksibilnost utvrđivanjem raspona umjesto iznosa na nacionalnoj razini. To bi se trebalo raditi samo iz opravdanih razloga, na primjer u zemljama u kojima je sufinanciranje dostupno na regionalnoj ili institucijskoj razini.

 

Mobilnost unutar zemalja sudionica programa – Kriterij 2. – Dodatna potpora za posebne ciljne skupine, aktivnosti i zemlje/regije pošiljateljice

Studenti iz nepovoljnih sredina (osim onih s posebnim potrebama)

Nacionalna tijela mogu odlučiti zajedno s nacionalnim agencijama odgovornima za provedbu programa Erasmus+ u određenoj zemlji sudionici programa (na temelju mogućnosti sudjelovanja/nesudjelovanja, ovisno o potpori koja se već pruža na nacionalnoj razini) da bi sva visoka učilišta u njihovoj zemlji trebala na potporu bespovratnih sredstava za studente iz nepovoljnih sredina (uključujući izbjeglice, tražitelje azila i migrante) dodati jednokratni iznos od 100 do 200 EUR mjesečno. Točan jednokratan mjesečni iznos i kriterije koji će se primjenjivati utvrdit će nadležna tijela na nacionalnoj razini.

Studenti na stručnoj praksi

Studenti na stručnoj praksi dobit će dodatnih od 100 do 200 EUR mjesečno iz bespovratnih sredstava EU-a. Točan iznos utvrdit će nacionalne agencije i/ili visoka učilišta u skladu s razinom potražnje i razinom sufinanciranja za takvu vrstu mobilnosti. U svim slučajevima isti iznos trebali bi dobiti svi studenti na istom visokom učilištu, neovisno o dodatku i/ili doprinosu u naravi koji student može dobiti od poduzeća domaćina. Studenti iz nepovoljnih sredina koji su na stručnoj praksi imaju pravo na dodatak za studente iz nepovoljnih sredina umjesto dodatka za stručnu praksu ako je dodatak za stručnu praksu niži.

Studenti iz najudaljenijih zemalja sudionica programa i regija te prekomorskih zemalja i teritorija

S obzirom na ograničenja koja proizlaze iz udaljenosti od drugih zemalja sudionica programa, studenti iz najudaljenijih regija, Cipra, Islanda i Malte te prekomorskih zemalja i teritorija dobit će sljedeće više iznose pojedinačne potpore:

Iz

U

Iznos

najudaljenijih regija, Cipra, Islanda i Malte, prekomorskih zemalja i teritorija

zemlje 1. skupine

770 EUR mjesečno

zemlje 2. skupine

720 EUR mjesečno

zemlje 3. skupine

670 EUR mjesečno

 

Uz navedene iznose za pojedinačnu potporu, studenti iz tih zemalja dobit će sljedeće dodatne iznose kao potporu za pokrivanje putnih troškova:

Udaljenost putovanja11

Iznos

Od 10 do 99 km:

20 EUR po sudioniku

Od 100 do 499 km:

180 EUR po sudioniku

Od 500 do 1999 km:

275 EUR po sudioniku

Od 2000 do 2999 km:

360 EUR po sudioniku

Od 3000 do 3999 km:

530 EUR po sudioniku

Od 4000 do 7999 km:

820 EUR po sudioniku

8000 km ili više:

1500 EUR po sudioniku

 

Dodaci za stručnu praksu ili nepovoljnu sredinu u tom se slučaju ne primjenjuju.

Razina financijske potpore koju utvrđuju visoka učilišta

Od visokih učilišta u svim se slučajevima traži da poštuju sljedeća načela i kriterije pri određivanju i/ili primjeni iznosa EU-a u svojoj ustanovi:

  • Nakon što ustanove odrede iznose, oni ostaju isti tijekom cijelog trajanja projekta mobilnosti. Nije moguće smanjiti ni povećati iznos bespovratnih sredstava unutar istog projekta. 
  • Iznosi moraju biti utvrđeni i/ili primijenjeni na objektivan i transparentan način uzimajući u obzir sva načela i prethodno opisanu metodologiju (tj. uzimajući u obzir smjer mobilnosti i dodatno posebno financiranje).
  • Isti iznos bespovratnih sredstava mora se dodijeliti svim studentima koji odlaze u istu skupinu zemalja za istu vrstu mobilnosti – studij ili stručna praksa (osim studentima iz nepovoljnih sredina ili s posebnim potrebama).

Mobilnost između zemalja sudionica programa i partnerskih zemalja 

Iznosi pojedinačne potpore određeni su na sljedeći način:

Iz

U

Iznos

prihvatljivih partnerskih zemalja

zemlje sudionice programa 1. skupine

900 EUR mjesečno

zemlje sudionice programa 2. skupine

850 EUR mjesečno

zemlje sudionice programa 3. skupine

800 EUR mjesečno

zemalja sudionica programa

partnerske zemlje

700 EUR mjesečno

 

 

Osim toga, studenti koji putuju u partnerske zemlje ili iz partnerskih zemalja dobit će sljedeće dodatne iznose kao potporu za pokrivanje putnih troškova:

Udaljenost putovanja12

Iznos

Od 10 do 99 km: 20 EUR po sudioniku

Od 100 do 499 km:

180 EUR po sudioniku

Od 500 do 1999 km:

275 EUR po sudioniku

Od 2000 do 2999 km:

360 EUR po sudioniku

Od 3000 do 3999 km:

530 EUR po sudioniku

Od 4000 do 7999 km:

820 EUR po sudioniku

8000 km ili više:

1500 EUR po sudioniku

Dodatna potpora za posebne ciljne skupine, aktivnosti i zemlje/regije pošiljateljice

Studenti iz nepovoljnih sredina (osim onih s posebnim potrebama)

Nacionalna tijela mogu odlučiti zajedno s nacionalnim agencijama odgovornima za provedbu programa Erasmus+ u određenoj zemlji sudionici programa (na temelju mogućnosti sudjelovanja/nesudjelovanja, ovisno o potpori koja se već pruža na nacionalnoj razini) da bi sva visoka učilišta u njihovoj zemlji trebala na potporu bespovratnih sredstava za studente iz nepovoljnih sredina (uključujući izbjeglice, tražitelje azila i migrante) dodati jednokratni iznos od 100 do 200 EUR mjesečno. Točan jednokratan mjesečni iznos i kriterije koji će se primjenjivati utvrdit će nadležna tijela na nacionalnoj razini.

 

C) Bespovratna sredstva za mobilnost osoblja

Osoblje će dobiti bespovratna sredstva EU-a za pokrivanje putnih troškova i troškova boravka dok su u inozemstvu na sljedeći način:

Prihvatljivi troškovi

Mehanizam financiranja

Iznos

Pravilo za dodjelu

Putovanje

Doprinos za putne troškove sudionika od mjesta podrijetla do mjesta u kojem se provodi aktivnost i natrag

Doprinos jediničnim troškovima

Za udaljenosti od 10 do 99 km: 
20 EUR po sudioniku

Na temelju udaljenosti po sudioniku. Udaljenost se izračunava kalkulatorom udaljenosti koji podupire Europska komisija13. Podnositelj prijedloga mora navesti udaljenost jednosmjernog putovanja za izračun iznosa bespovratnih sredstava EU-a kojim će se financirati povratno putovanje14

 

Za udaljenosti od 100 do 499 km:

180 EUR po sudioniku

Za udaljenosti od 500 do 1999 km:

275 EUR po sudioniku

Za udaljenosti od 2000 do 2999 km:

360 EUR po sudioniku

Za udaljenosti od 3000 i 3999 km:

530 EUR po sudioniku

Za udaljenosti od 4000 i 7999 km:

820 EUR po sudioniku

Za udaljenosti od 8000 km ili više:

1500 EUR po sudioniku

Pojedinačna

potpora

Troškovi izravno povezani s boravkom sudionika tijekom trajanja aktivnosti

Doprinos jediničnim troškovima

do 14. dana aktivnosti: A1.1 ako je riječ o mobilnosti među zemljama sudionicama programa ili A1.2 ako je riječ o mobilnosti između zemalja sudionica programa i partnerskih zemalja, po danu po sudioniku

+

između 15. i 60. dana aktivnosti: 70 % od A1.1 ako je riječ o mobilnosti među zemljama sudionicama programa ili A1.2 ako je riječ o mobilnosti između zemalja sudionica programa i partnerskih zemalja, po danu po sudioniku

Na temelju trajanja boravka po sudioniku (ako je potrebno, uključujući i jedan dan putovanja prije početka aktivnosti i jedan dan putovanja nakon završetka aktivnosti).

Tablica A – Pojedinačna potpora (iznosi u EUR po danu)

Iznosi ovise o zemlji primateljici. Ti će se iznosi odrediti u okviru raspona od najmanjeg do najvišeg iznosa navedenih u tablici u nastavku. Pri određivanju iznosa koji će se primjenjivati na korisnike u njihovoj državi nacionalne agencije u dogovoru s nacionalnim tijelima uzimaju u obzir dva posebna kriterija:

  • dostupnost i razinu drugih izvora sufinanciranja iz privatnih ili javnih tijela na lokalnoj, regionalnoj ili nacionalnoj razini kojima se dopunjuju bespovratna sredstva EU-a
  • opću razinu potražnje za osobljem koje planira poučavati ili osposobljavati se u inozemstvu.

Isti postotak u okviru raspona treba se primijeniti na sve odredišne zemlje. Nije moguće dati isti iznos za sve odredišne zemlje.

 

Osoblje iz zemalja sudionica programa

Osoblje iz partnerskih zemalja

Zemlja primateljica

 

Min. – maks. (po danu)

Iznos (po danu)

 

A1.1

A1.2

Norveška, Danska, Luksemburg, Ujedinjena Kraljevina, Island, Švedska, Irska, Finska, Lihtenštajn

80 – 180

180

 Nizozemska, Austrija, Belgija, Francuska, Njemačka, Italija, Španjolska, Cipar, Grčka, Malta, Portugal

70 – 160

160

Slovenija, Estonija, Latvija, Hrvatska, Slovačka, Češka, Litva, Turska, Mađarska, Poljska, Rumunjska, Bugarska, Republika Sjeverna Makedonija, Srbija

60 – 140

140

Partnerske zemlje

180

Uvjeti nisu ispunjeni

 

Za aktivnosti mobilnosti među zemljama sudionicama programa nacionalne agencije mogu svojim visokim učilištima omogućiti fleksibilnost utvrđivanjem raspona umjesto iznosa na nacionalnoj razini. To bi se trebalo raditi samo iz opravdanih razloga, na primjer u zemljama u kojima je sufinanciranje dostupno na regionalnoj ili institucijskoj razini. Točni iznosi bit će objavljeni na stranicama svake nacionalne agencije i visokog učilišta.

 

SUDIONICI IZ NAJUDALJENIJIH REGIJA I PREKOMORSKIH ZEMALJA I TERITORIJA TE ONI KOJI ODLAZE U NJIH

U skladu s Uredbom o osnivanju programa Erasmus+, u kojoj se poziva da se u provedbi programa u obzir uzmu ograničenja koja su posljedica udaljenosti najudaljenijih regija i prekomorskih zemalja i teritorija Unije, uvedena su posebna pravila financiranja kako bi se olakšalo pokrivanje visokih putnih troškova sudionika iz najudaljenijih regija i prekomorskih zemalja i teritorija koji nisu dovoljno pokriveni standardnim pravilima financiranja (na temelju doprinosa jediničnim troškovima utvrđenima s obzirom na raspon udaljenosti) te visokih putnih troškova u najudaljenije regije i prekomorske zemlje i teritorije.

Korisnicima projekata mobilnosti omogućit će se potraživanje financijske potpore za putne troškove sudionika iz najudaljenijih regija i prekomorskih zemalja i teritorija te u njih pod proračunskom stavkom „izvanredni troškovi” (do najviše 80 % ukupnih prihvatljivih troškova. Ta mogućnost dostupna je uz uvjet da podnositelj zahtjeva može dokazati da se u skladu sa standardnim pravilima financiranja (na temelju doprinosa jediničnim troškovima utvrđenima s obzirom na raspon udaljenosti) ne pokriva najmanje 70 % putnih troškova sudionika.

  • 1. Pohađanje kolegija na visokom učilištu ne može se smatrati stručnom praksom.
  • 2. Stručna praksa smatra se „stručnom praksom u području digitalnih vještina” ako pripravnik sudjeluje u jednoj ili više sljedećih aktivnosti: digitalnom marketingu(npr. upravljanje društvenim medijima, analiza weba); digitalnom grafičkom, mehaničkom ili arhitektonskom dizajnu; razvoju aplikacija, softvera, skripti ili web-mjesta; instalaciji i održavanju sustava i mreža IT-a te upravljanju njima; kibernetičkoj sigurnosti; analizi podataka, ciljanom pretraživanju podataka i prikazivanju podataka; programiranju i osposobljavanju robota te primjeni umjetne inteligencije. Opća korisnička podrška, ispunjenje narudžbi, unos podataka ili uredski poslovi ne pripadaju u tu kategoriju.
  • 3. Sljedeće vrste organizacija nisu prihvatljive kao organizacije primateljice za stručnu praksu studenata: institucije EU-a i ostala tijela EU-a, uključujući specijalizirane agencije (njihov iscrpni popis nalazi se na stranici https://europa.eu/european-union/about-eu/institutions-bodies_en); organizacije koje upravljaju programima EU-a kao što su nacionalne agencije za program Erasmus+ (kako bi se izbjegao mogući sukob interesa i/ili dvostruko financiranje).
  • 4. Minimalno trajanje studija je 3 mjeseca ili jedno akademsko razdoblje ili trimestar.
  • 5. Prethodno iskustvo u okviru programa Erasmus za cjeloživotno učenje i/ili kao stipendist programa Erasmus Mundus ulazi u tih 12 mjeseci po ciklusu studija.
  • 6. Kada je riječ o studijskim programima koji imaju samo jedan ciklus, kao što je medicina, studenti mogu u mobilnosti sudjelovati 24 mjeseca.
  • 7. U slučaju kampusa s ograncima koji ovise o matičnoj ustanovi i koji su obuhvaćeni istom Poveljom Erasmus za visoko obrazovanje, zemlja u kojoj se nalazi matična ustanova smatra se zemljom pošiljateljicom. Stoga nije moguće organizirati mobilnosti u okviru programa Erasmus+ između kampusa s ograncima i matične ustanove obuhvaćene istom Poveljom Erasmus za visoko obrazovanje.
  • 8. Samo indikativno. Podložno odredbama izmijenjenog Sporazuma o partnerstvu iz Cotonoua i višegodišnjeg financijskog okvira 2014. – 2020.
  • 9. Vidjeti odjeljak „Prihvatljive zemlje” u dijelu A ovog Vodiča.
  • 10. Mobilnost u oba smjera
  • 11. Na temelju udaljenosti po sudioniku. Udaljenost se izračunava kalkulatorom udaljenosti koji podupire Europska komisija (https://ec.europa.eu/programmes/erasmus-plus/resources/distance-calculator_hr). Mora se navesti udaljenost jednosmjernog putovanja kako bi se mogao izračunati iznos bespovratnih sredstava EU-a za povratno putovanje.
  • 12. Na temelju udaljenosti po sudioniku. Udaljenost se izračunava kalkulatorom udaljenosti koji podupire Europska komisija (https://ec.europa.eu/programmes/erasmus-plus/resources/distance-calculator_hr). Mora se navesti udaljenost jednosmjernog putovanja kako bi se mogao izračunati iznos bespovratnih sredstava EU-a za povratno putovanje.
  • 13. https://ec.europa.eu/programmes/erasmus-plus/resources/distance-calculator_hr
  • 14. Na primjer, ako osoba iz Madrida (Španjolska) sudjeluje u aktivnosti koja se održava u Rimu (Italija), podnositelj zahtjeva a) izračunava udaljenost od Madrida do Rima (1365,28 km), b) odabire primjenjiv raspon udaljenosti putovanja (tj. od 500 do 1999 km) i c) izračunava bespovratna sredstva EU-a kojima će osigurati doprinos za putne troškove sudionika od Madrida do Rima i natrag (275 EUR).

Projekt mobilnosti za učenike i osoblje u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju

Organizacije se mogu prijaviti za projekte mobilnosti za učenike i osoblje u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju na dva načina:

  • bilo koja prihvatljiva organizacija može se prijaviti za financiranje projekata mobilnosti za učenike i osoblje u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju bez Povelje Erasmus+ za mobilnost u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju
  • organizacije s dokazanim iskustvom koje su nositelji valjane Povelje Erasmus+ za mobilnost u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju mogu se ubrzanim postupkom prijaviti za financiranje projekata mobilnosti za učenike i osoblje u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju. Bilo koja prihvatljiva organizacija može se prijaviti za financiranje projekata mobilnosti za učenike i osoblje u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju bez Povelje Erasmus+ za mobilnost u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju. Organizacije s dokazanim iskustvom koje su nositelji valjane Povelje Erasmus+ za mobilnost u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju mogu se ubrzanim postupkom prijaviti za financiranje projekata mobilnosti za učenike i osoblje u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju s Poveljom Erasmus+ za mobilnost u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju. Povelja Erasmus+ za mobilnost u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju.

Kriteriji prihvatljivosti i kriteriji za dodjelu za ova dva načina prijave opisani su u odgovarajućim odjeljcima te aktivnosti.

ErasmusPro: potpora za dugoročnu mobilnost za učenike u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju ili one koji su nedavno stekli kvalifikaciju

Komunikacijom „Ulaganje u mlade u Europi” u prosincu 2016. pokrenut je „ErasmusPro”, politička inicijativa usmjerena na povećanje dugoročne mobilnosti u inozemstvu, za učenike u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju, uključujući naučnike ili osobe koje su nedavno stekle kvalifikaciju. Inicijativom ErasmusPro odgovara se na pozive Europskog parlamenta, te poduzeća i ostalih dionika u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju, na povećanje kvalitete, privlačnosti i zapošljivosti učenika u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju s pomoću dugoročne stručne prakse u inozemstvu.

Mobilnost u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju ima jasnu vrijednost u pomaganju mladima da postanu otvoreniji, prošire svoje socijalne, profesionalne i transverzalne vještine, razviju sklonost inovacijama i poduzetnosti te osjećaj europskog građanstva. Ona je sredstvo za poboljšanje opće uspješnosti organizacija (pružatelja strukovnog obrazovanja i osposobljavanja i poduzeća) uključenih u takve prakse, što se postiže razvijanjem trajnih strategija internacionalizacije pri čemu se istodobno pomaže poduzećima da pronađu osobe s odgovarajućim vještinama koje su im potrebne za povećanje konkurentnosti. Dugoročna stručna praksa u inozemstvu ima veću dodanu vrijednost za učenike u smislu razvijanja njihovih vještina za određeni posao te još boljeg poznavanja stranog jezika, kulture i radnog okruženja, čime se povećava njihova zapošljivost.

Projekt mobilnosti u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju može obuhvaćati jednu ili više sljedećih aktivnosti:

Mobilnost učenika

  • mobilnost u pružatelje strukovnog obrazovanja i osposobljavanja i/ili društva u inozemstvu, u trajanju od 2 tjedna do najviše 3 mjeseca
  • dugoročna mobilnost u pružateljima strukovnog obrazovanja i osposobljavanja i/ili društvima u inozemstvu (ErasmusPro), u trajanju od 3 mjeseca do 12 mjeseci.

U tim aktivnostima mogu sudjelovati učenici u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju (uključujući naučnike) u organizacijama za strukovno osposobljavanje (pružatelji strukovnog obrazovanja i osposobljavanja). Kako bi se povećala zapošljivost učenika u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju i olakšao njihov prijelaz na tržište rada, u tim aktivnostima mogu sudjelovati i osobe koje su nedavno stekle kvalifikaciju (manje od 12 mjeseci nakon stjecanja kvalifikacije). Aktivnosti mogu biti u obliku sveobuhvatne stručne prakse u poduzeću ili drugoj relevantnoj organizaciji ili u pružatelju strukovnog obrazovanja i osposobljavanja (škola, institut ili druga organizacija koja pruža strukovno obrazovanje i osposobljavanje), pri čemu se uz snažnu komponentu učenja na radnome mjestu (stručna praksa) nudi i školsko obrazovanje. U slučaju dugoročnih mobilnosti iako organizacija primateljica može biti pružatelj strukovnog obrazovanja i osposobljavanja, aktivnost bi trebala imati izraženu komponentu učenja na radnome mjestu, obično u obliku stručne prakse u poduzeću.

Svaka aktivnost mobilnosti utvrđuje se unutar okvira kvalitete koji su prethodno dogovorile organizacija pošiljateljica i primateljica radi osiguranja visoke razine kvalitete aktivnosti, uključujući „sporazum o učenju”.

Ishodi učenja službeno se priznaju i vrednuju na institucijskoj razini, sadržaj se prilagođava prema potrebi kako bi se osiguralo da se razdoblje mobilnosti u inozemstvu uklapa u program u koji je upisan naučnik/učenik u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju.

U okviru aktivnosti iz inicijative ErasmusPro mogu se financirati kratki „posjeti u svrhu planiranja aktivnosti” osoblja iz organizacija pošiljateljica u organizacije primateljice (pružatelji strukovnog obrazovanja i osposobljavanja i/ili poduzeća) radi olakšavanja međuinstitucijske suradnje te bolje pripreme mobilnosti i osiguravanja njezine visoke kvalitete.

 

Mobilnost osoblja:

  • Poučavanje/osposobljavanje: ovom aktivnošću omogućava se osoblju pružatelja strukovnog obrazovanja i osposobljavanja da poučavaju u partnerskom pružatelju strukovnog obrazovanja i osposobljavanja u inozemstvu. Njome se omogućava i zaposlenicima poduzeća da provode osposobljavanje u pružatelju strukovnog obrazovanja i osposobljavanja u inozemstvu.
  • Osposobljavanje osoblja: ovom se aktivnošću podupire stručno usavršavanje osoblja u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju u obliku stručne prakse ili praćenja rada / razdoblja promatranja u poduzeću ili bilo kojem drugom pružatelju strukovnog obrazovanja i osposobljavanja u inozemstvu.

Programom Erasmus+ podupire se mobilnost osoblja u svrhu učenja:

  • koja je obuhvaćena strateškim pristupom organizacija sudionica (koji je usmjeren na modernizaciju i internacionalizaciju njihove misije)
  • koja odgovara na jasno definirane potrebe osoblja za razvojem i popraćena je odgovarajućim mjerama za odabir, pripremu i praćenje
  • koja osigurava primjereno priznavanje ishoda učenja osoblja koje sudjeluje u programu te osigurava širenje i široku upotrebu ishoda učenja u organizaciji.

Tim se aktivnostima osoblju u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju pruža i mogućnost da stekne kompetencije za ispunjenje potreba učenika koji dolaze iz nepovoljnih sredina. S obzirom na trenutačni kontekst u pogledu mladih migranata, izbjeglica i tražitelja azila, posebna pozornost posvetit će se potpori projekata kojima se osoblje u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju osposobljava u područjima kao što su osposobljavanje djece koja su izbjeglice, međukulturne učionice, poučavanje mladih na njihovu drugom jeziku, tolerancija u učionici i raznolikost.

Koju ulogu imaju organizacije koje sudjeluju u ovom projektu?

Organizacije sudionice u projektu mobilnosti imaju sljedeće uloge i zadaće:

  • Organizacija podnositeljica zahtjeva: odgovorna za prijavu projekta mobilnosti, potpisivanje ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava i upravljanje njime te za izvješćivanje. Podnositelj zahtjeva može biti koordinator konzorcija: vodi nacionalni konzorcij za mobilnost koji se sastoji od partnerskih organizacija u istoj zemlji i čiji je cilj slanje učenika i osoblja u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju u inozemstvo. Koordinator nacionalnog konzorcija za mobilnost može ujedno, ali ne nužno, djelovati i kao organizacija pošiljateljica.
  • Organizacija pošiljateljica: odgovorna za odabir učenika/osoblja u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju i njihovo slanje u inozemstvo.
  • Organizacija primateljica: odgovorna za primanje učenika/osoblja u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju iz inozemstva i za ponudu programa aktivnosti ili koja ima koristi od aktivnosti osposobljavanja koje pruža osoblje u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju.
  • Posrednička organizacija: to je organizacija koje je aktivna na tržištu rada ili u područjima obrazovanja, osposobljavanja i mladih koja nije organizacija pošiljateljica, no posjeduje stručno znanje koje joj omogućava da pružateljima strukovnog obrazovanja i osposobljavanja koji su pošiljatelji pomaže u vezi s administrativnim postupcima, praktičnim aranžmanima, usklađivanjem profila naučnika/učenika s potrebama poduzeća u slučaju stručne prakse te zajedničkim pripremanjem sudionika. Ako je posrednička organizacija partner u nacionalnom konzorciju za mobilnost, njezin se doprinos mora jasno opisati kao dio prijave projekta. Ako posrednička organizacija nije dio nacionalnog konzorcija za mobilnost, organizacijama podnositeljicama zahtjeva preporučuje se da formalno utvrde skup prava i obveza koji si primjenjuje na suradnju s takvim posredničkim organizacijama.

Organizacije pošiljateljice i primateljice, zajedno s učenicima/osobljem, moraju se dogovoriti o aktivnostima koje moraju poduzimati učenici – u „sporazumu o učenju” – ili članovi osoblja – u „sporazumu o mobilnosti” – prije početka razdoblja mobilnosti. U tim se sporazumima definiraju ciljni ishodi učenja za razdoblje učenja u inozemstvu, navode odredbe za formalno priznavanje i propisuju prava i obveze svake stranke.

Učenici u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju koji odlaze u inozemstvo na najmanje 19 dana imaju pravo na jezičnu potporu. Mrežna jezična potpora postupno se uvodi tijekom provedbe programa. Nju je Europska komisija stavila na raspolaganje prihvatljivim sudionicima za procjenu njihova znanja stranih jezika i kako bi, prema potrebi, ponudila najprikladniji način učenja jezika prije i/ili tijekom mobilnosti (za više pojedinosti vidjeti Prilog I. ovom Vodiču).

Projekt mobilnosti za učenike i osoblje u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju bez Povelja Erasmus+ za mobilnost u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju

Koji se kriteriji primjenjuju za ocjenjivanje tog projekta?

U nastavku su navedeni formalni kriteriji koje projekt mobilnosti u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju mora ispuniti kako bi bio prihvatljiv za dodjelu bespovratnih sredstava iz programa Erasmus+:

 

Opći kriteriji prihvatljivosti

Prihvatljive aktivnosti

Projekt mobilnosti u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju mora obuhvaćati jednu ili više sljedećih aktivnosti:

  • mobilnost u pružatelje strukovnog obrazovanja i osposobljavanja i/ili društva u inozemstvu, u trajanju od 2 tjedna do najviše 3 mjeseca
  • dugoročnu mobilnost u pružateljima strukovnog obrazovanja i osposobljavanja i/ili poduzećima u inozemstvu (ErasmusPro), u trajanju od 3 mjeseca do 12 mjeseci
  • aktivnosti poučavanja / osposobljavanja u inozemstvu
  • osposobljavanje osoblja u inozemstvu.

Prihvatljive organizacije sudionice

Organizacija sudionica može biti:

  • bilo koja javna ili privatna organizacija (ili njezino društvo kći / podružnica) aktivna u području strukovnog obrazovanja i osposobljavanja (koja se naziva pružateljem strukovnog obrazovanja i osposobljavanja) ili
  • bilo koja javna ili privatna organizacija aktivna na tržištu rada (koja se naziva poduzećem).

Takve organizacije, primjerice, mogu biti:

  • škola/ustanova/centar za strukovno obrazovanje
  • javno ili privatno, malo, srednje ili veliko poduzeće (uključujući socijalna poduzeća)
  • socijalni partner ili drugi predstavnik poslovnog sektora, uključujući gospodarske komore, obrtnička/stručna udruženja i sindikate
  • javno tijelo na lokalnoj, regionalnoj ili nacionalnoj razini
  • znanstveni institut
  • zaklada
  • škola / ustanova / obrazovni centar (na bilo kojoj razini, od predškolske do višeg sekundarnog obrazovanja, uključujući obrazovanje odraslih)
  • neprofitna organizacija, udruga, nevladina organizacija
  • tijelo koje pruža usluge profesionalnog usmjeravanja, stručnog savjetovanja i informiranja
  • tijelo odgovorno za politike u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju.

Svaka organizacija mora imati poslovni nastan u zemlji sudionici programa.

Tko se može prijaviti?

  • Pružatelj strukovnog obrazovanja i osposobljavanja (ili njegovo društvo kći / podružnica) koji šalje učenike i osoblje u inozemstvo
  • Koordinator nacionalnog konzorcija za mobilnost

Pojedinci ne mogu izravno zatražiti bespovratna sredstva.

Broj organizacija sudionica

Aktivnost mobilnosti transnacionalna je aktivnost i uključuje najmanje dvije organizacije sudionice (najmanje jednu organizaciju pošiljateljicu i najmanje jednu organizaciju primateljicu) iz različitih zemalja sudionica programa.

U slučaju projekata koje predstavlja nacionalni konzorcij za mobilnost, svi članovi konzorcija moraju biti iz iste zemlje sudionice programa i moraju biti imenovani u trenutku predavanja zahtjeva za bespovratna sredstva. Konzorcij mora obuhvaćati barem tri pružatelja strukovnog obrazovanja i osposobljavanja.

Trajanje projekta

Od 1 do 2 godine. Podnositelj zahtjeva mora prilikom prijave odabrati trajanje projekta s obzirom na njegov cilj i vrste aktivnosti čija se provedba planira.

Kome predati zahtjev?

Nacionalnoj agenciji zemlje u kojoj organizacija podnositeljica zahtjeva ima poslovni nastan.

Kada predati zahtjev?

Podnositelji moraju predati zahtjev za bespovratna sredstva do 5. veljače u 12:00 (podne po briselskom vremenu) za projekte koji počinju od 1. lipnja do 31. prosinca iste godine.

Mogući naknadni rok:

Nacionalne agencije mogu organizirati drugi krug podnošenja zahtjeva ako sredstva ostanu neiskorištena, a i na njega će se primjenjivati pravila utvrđena ovim Vodičem. Nacionalne agencije takvu će mogućnost oglasiti na svojim stranicama.

U slučaju organiziranja drugog kruga, podnositelji su dužni svoj zahtjev za bespovratna sredstva predati do 1. listopada u 12:00 (podne po briselskom vremenu) za projekte koji počinju od 1. siječnja do 31. svibnja sljedeće godine.

Kako predati zahtjev?

Pojedinosti o tome kako se prijaviti potražite u dijelu C ovog Vodiča.

Ostali kriteriji

Pružatelj strukovnog obrazovanja i osposobljavanja (ili njegovo društvo kći / podružnica) ili nacionalni konzorcij za mobilnost mogu se prijaviti samo jednom u svakom krugu odabira. Međutim, pružatelj strukovnog obrazovanja i osposobljavanja može biti dio nekoliko konzorcija ili koordinirati nekoliko nacionalnih konzorcija za mobilnost koji istodobno podnose zahtjev.

 

Dodatni kriteriji prihvatljivosti za mobilnost učenika

Trajanje aktivnosti

  • Mobilnost u pružateljima strukovnog obrazovanja i osposobljavanja i/ili tvrtkama u inozemstvu, u trajanju od 2 tjedna (odnosno deset radnih dana) do 3 mjeseca, ne uključujući vrijeme putovanja
  • Dugoročna mobilnost u pružateljima strukovnog obrazovanja i osposobljavanja i/ili poduzećima u inozemstvu (ErasmusPro), u trajanju od 3 mjeseca do 12 mjeseci, ne uključujući vrijeme putovanja

Mjesto/mjesta provedbe aktivnosti

Sudionici aktivnost mobilnosti moraju obavljati u inozemstvu, u drugoj zemlji sudionici programa.

Prihvatljivi sudionici

Učenici u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju (uključujući naučnike) čiji programi obično uključuju učenje kroz rad i koji su iz zemlje organizacije pošiljateljice. Osobe u pratnji učenika u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju u inozemstvu.

Osobe koje su nedavno stekle kvalifikaciju strukovnog obrazovanja i osposobljavanja (uključujući bivše naučnike) također mogu sudjelovati u aktivnosti. Osobe koje su nedavno stekle kvalifikaciju moraju stručnu praksu u inozemstvu obaviti u roku od 12 mjeseci nakon stjecanja kvalifikacije. Za one zemlje u kojima osobe koje su nedavno stekle kvalifikaciju moraju nakon stjecanja kvalifikacije odslužiti obvezni vojni rok ili civilnu službu, razdoblje prihvatljivosti za takve osobe produljit će se u skladu s duljinom trajanja vojnog roka ili civilne službe.

Ostali kriteriji

Posjet u svrhu planiranja aktivnosti

Za projekte koji uključuju aktivnosti iz inicijative ErasmusPro, podnositelj zahtjeva može zatražiti posjete u svrhu planiranja aktivnosti koje obavlja osoblje uključeno u organizaciju aktivnosti iz inicijative ErasmusPro i koje radi za organizaciju pošiljateljicu ili člana konzorcija (kao što su nastavnici, voditelji osposobljavanja, međunarodni službenici za mobilnost itd.).

U sklopu posjeta u svrhu planiranja aktivnosti moraju se poštovati sljedeći kriteriji prihvatljivosti:

  • trajanje: najviše 3 radna dana, ne uključujući vrijeme putovanja
  • svaki posjet u svrhu planiranja aktivnosti ograničen je na jednog sudionika
  • može doći do samo jednog posjeta u svrhu planiranja aktivnosti po organizaciji primateljici.

 

Dodatni kriteriji prihvatljivosti za mobilnost osoblja

Trajanje aktivnosti

Od 2 dana do 2 mjeseca, ne uključujući vrijeme putovanja.

Ta minimalna dva dana moraju biti uzastopna.

Mjesto/mjesta provedbe aktivnosti

Sudionici aktivnost mobilnosti moraju obavljati u inozemstvu, u drugoj zemlji sudionici programa.

Prihvatljivi sudionici

Osoblje zaduženo za strukovno obrazovanje i osposobljavanje (kao što su nastavnici, voditelji osposobljavanja, međunarodni službenici za mobilnost, osoblje na administrativnim ili rukovodećim položajima itd.) koje radi za organizacije pošiljateljice te ostalo osoblje uključeno u strateški razvoj organizacije.

U slučaju zadaća poučavanja / osposobljavanja aktivnost je otvorena i za osobe iz poduzeća, javnog sektora i/ili organizacija civilnog društva.

Osim toga, u pogledu zadaća poučavanja / osposobljavanja aktivnost je otvorena za voditelje osposobljavanja iz poduzeća iz druge zemlje sudionice programa koji su pozvani da poučavaju u pružateljima strukovnog obrazovanja i osposobljavanja koji su podnijeli zahtjev i/ili organizaciji konzorcija, ako je primjenjivo.

 

Organizacije podnositeljice zahtjeva ocjenjuju se na temelju relevantnih kriterija za isključenje i odabir. Više informacija potražite u dijelu C ovog Vodiča.

 

Kriteriji za dodjelu

Projekti se ocjenjuju na temelju sljedećih kriterija:

Relevantnost projekta

(najviše 30 bodova)

 

  • Relevantnost prijedloga za:
    • ciljeve aktivnosti (vidjeti odjeljak „Koji su ciljevi projekta mobilnosti”)
    • potrebe i ciljeve organizacija sudionica i pojedinih sudionika, posebno uzimajući u obzir ono što je navedeno u Europskom razvojnom planu.
  • Stupanj do kojeg je u prijedlog ugrađena dugoročna mobilnost (ErasmusPro).
  • Stupanj do kojeg je prijedlog primjeren za:
    • proizvodnju visokokvalitetnih ishoda učenja za sudionike
    • jačanje kapaciteta i međunarodnog dosega organizacija sudionica.
  • Stupanj do kojeg prijedlog:
    • dopire do ciljnih skupina s manje mogućnosti1
    • uključujući ustanove koje su posljednje pristupile Akciji

Kvaliteta plana i provedbe projekta

(najviše 40 bodova)

 

 

  • Jasnoća, potpunost i kvaliteta svih faza predloženog projekta (priprema, provedba aktivnosti mobilnosti i praćenje)
  • Jasnoća planiranja i izvedivost provedbe dugoročne mobilnosti (ErasmusPro), ako je primjenjivo
  • Usklađenost između ciljeva projekta i predloženih aktivnosti
  • Kvaliteta Europskog razvojnog plana organizacije podnositeljice zahtjeva
  • Kvaliteta praktičnih rješenja, načina upravljanja i potpore
  • Kvaliteta pripreme koja je osigurana sudionicima
  • Kvaliteta rješenja za priznavanje i vrednovanje ishoda učenja sudionika te dosljedna uporaba europskih alata za transparentnost i priznavanje
  • Primjerenost mjera za odabir i/ili uključivanje sudionika u aktivnosti mobilnosti
  • Ako je primjenjivo, kvaliteta suradnje i komunikacije između organizacija sudionica te s drugim relevantnim dionicima

Učinak i širenje

(najviše 30 bodova)

 

  • Kvaliteta mjera za vrednovanje ishoda projekta
  • Mogući učinak projekta:
    • na sudionike i organizacije sudionice, za vrijeme i nakon trajanja projekta
    • izvan organizacija i osoba koje izravno sudjeluju u projektu, na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i/ili europskoj razini
  • Primjerenost i kvaliteta mjera usmjerenih na širenje ishoda projekta unutar i izvan organizacija sudionica
  • Stupanj do kojeg se u projektu promiče dugoročna mobilnost (ErasmusPro) razvojem održive prekogranične suradnje i struktura priznavanja, ako je primjenjivo.

 

Prijedlozi moraju dobiti najmanje 60 bodova kako bi se mogli uzeti u obzir za financiranje. Nadalje, moraju dobiti najmanje polovinu najvišeg broja bodova u svakoj od kategorija prethodno navedenih kriterija za dodjelu (tj. najmanje 15 bodova za kategorije „relevantnost projekta” i „učinak i širenje” te 20 bodova za kategoriju „kvaliteta plana i provedbe projekta”).

 

Dodjela bespovratnih sredstava

Najviši dodijeljeni iznos bespovratnih sredstava za odabrane projekte ovisit će o nizu elemenata:

  • broju i trajanju razdoblja mobilnosti za koje se podnosi zahtjev
  • stupnju do kojeg je u prijedlog ugrađena dugoročna mobilnost u trajanju od 3 mjeseca do 12 mjeseci (ErasmusPro)
  • posljednjim rezultatima podnositelja zahtjeva u pogledu broja razdoblja mobilnosti, dobre kvalitete provedbenih aktivnosti i dobrog financijskog upravljanja, ako je podnositelj zahtjeva dobio sličan iznos bespovratnih sredstava prethodnih godina
  • ukupnim nacionalnim proračunskim sredstvima dodijeljenima za aktivnost mobilnosti.

 

Što biste još trebali znati o toj aktivnosti?

IZVANREDNI TROŠKOVI ZA SKUPA PUTOVANJA

Podnositeljima prijedloga projekata mobilnosti omogućit će se potraživanje financijske potpore za skupe putne troškove sudionika pod naslovom proračuna „izvanredni troškovi” (do najviše 80 % ukupnih prihvatljivih troškova: pogledajte „Koja su pravila financiranja?”). Ta mogućnost dostupna je pod uvjetom da podnositelj može dokazati da se u skladu sa standardnim pravilima financiranja (na temelju jediničnih troškova utvrđenih s obzirom na raspon udaljenosti) ne pokriva najmanje 70 % putnih troškova sudionika. Ako se dodijele, izvanredni troškovi za skupa putovanja zamjenjuju standardna bespovratna sredstva za putovanja.

Ostale informacije

Više obveznih kriterija i dodatnih korisnih informacija o toj aktivnosti nalazi se u Prilogu I. ovom Vodiču. Mole se zainteresirane organizacije da pažljivo pročitaju relevantne odjeljke tog priloga prije nego što zatraže financijsku potporu.

Projekt mobilnosti za učenike i osoblje u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju s Poveljom Erasmus+ za mobilnost u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju

Koji se kriteriji primjenjuju za ocjenjivanje tog projekta?

U nastavku su navedeni formalni kriteriji koje projekt mobilnosti u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju s Poveljom Erasmus+ za mobilnost u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju mora ispuniti kako bi bio prihvatljiv za dodjelu bespovratnih sredstava iz programa Erasmus+:

 

Opći kriteriji prihvatljivosti

Tko se može prijaviti?

Pojedinačne organizacije ili konzorciji s poslovnim nastanom u zemlji sudionici programa kojima je dodijeljena Povelja Erasmus+ za mobilnost u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju2.

 

Prihvatljive aktivnosti

 

Projekt mobilnosti u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju mora obuhvaćati jednu ili više sljedećih aktivnosti:

  • mobilnost u pružateljima strukovnog obrazovanja i osposobljavanja i društvima u inozemstvu, u trajanju od 2 tjedna do 3 mjeseca
  • dugoročnu mobilnost u pružateljima strukovnog obrazovanja i osposobljavanja i društvima u inozemstvu, u trajanju od 3 mjeseca do 12 mjeseci (ErasmusPro)
  • aktivnosti poučavanja / osposobljavanja u inozemstvu
  • osposobljavanje osoblja u inozemstvu.

Broj organizacija sudionica

Aktivnost mobilnosti transnacionalna je aktivnost i uključuje najmanje dvije organizacije sudionice (najmanje jednu organizaciju pošiljateljicu i jednu organizaciju primateljicu) iz različitih zemalja sudionica programa.

U slučaju projekata iz nacionalnih konzorcija za mobilnost koji imaju Povelju Erasmus+ za mobilnost u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju, organizacija pošiljateljica i organizacija primateljica moraju biti iz različitih zemalja sudionica programa.

Trajanje projekta

Od 1 do 2 godine. Podnositelj zahtjeva mora prilikom prijave odabrati trajanje projekta.

Kome predati zahtjev?

Nacionalnoj agenciji zemlje u kojoj organizacija podnositeljica zahtjeva ima poslovni nastan.

Kada predati zahtjev?

Podnositelji moraju predati zahtjev za bespovratna sredstva do 5. veljače u 12:00 (podne po briselskom vremenu) za projekte koji počinju od 1. lipnja do 31. prosinca iste godine.

 

Mogući naknadni rok:

Nacionalne agencije mogu organizirati drugi krug podnošenja zahtjeva ako sredstva ostanu neiskorištena, a i na njega će se primjenjivati pravila utvrđena ovim Vodičem. Nacionalne agencije takvu će mogućnost oglasiti na svojim stranicama.

U slučaju organiziranja drugog kruga, podnositelji su dužni svoj zahtjev za bespovratna sredstva predati do 1. listopada u 12:00 (podne po briselskom vremenu) za projekte koji počinju od 1. siječnja do 31. svibnja sljedeće godine.

Kako predati zahtjev?

Pojedinosti o tome kako se prijaviti potražite u dijelu C ovog Vodiča.

Ostali kriteriji

Pružatelj strukovnog obrazovanja i osposobljavanja ili nacionalni konzorcij za mobilnost mogu se prijaviti samo jednom u svakom krugu odabira. Međutim, pružatelj strukovnog obrazovanja i osposobljavanja može biti dio nekoliko konzorcija ili koordinirati nekoliko nacionalnih konzorcija za mobilnost koji istodobno podnose zahtjev.

 

Dodatni kriteriji prihvatljivosti za mobilnost učenika

Trajanje aktivnosti

  • Mobilnost u pružateljima strukovnog obrazovanja i osposobljavanja i/ili tvrtkama u inozemstvu, u trajanju od 2 tjedna (odnosno deset radnih dana) do 3 mjeseca, ne uključujući vrijeme putovanja
  • Dugoročna mobilnost u pružatelje strukovnog obrazovanja i osposobljavanja i/ili društva u inozemstvu (ErasmusPro), u trajanju od 3 mjeseca do 12 mjeseci, ne uključujući vrijeme putovanja

Mjesto/mjesta provedbe aktivnosti

Sudionici aktivnost mobilnosti moraju obavljati u inozemstvu, u drugoj zemlji sudionici programa.

Prihvatljivi sudionici

Učenici u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju (uključujući naučnike) čiji programi obično uključuju učenje kroz rad i koji su iz zemlje organizacije pošiljateljice. Osobe u pratnji učenika u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju u inozemstvu.

Osobe koje su nedavno stekle kvalifikaciju strukovnog obrazovanja i osposobljavanja (uključujući bivše naučnike) također mogu sudjelovati u aktivnosti. Osobe koje su nedavno stekle kvalifikaciju moraju stručnu praksu u inozemstvu obaviti u roku od 12 mjeseci nakon stjecanja kvalifikacije. Za one zemlje u kojima osobe koje su nedavno stekle kvalifikaciju moraju nakon stjecanja kvalifikacije odslužiti obvezni vojni rok ili civilnu službu, razdoblje prihvatljivosti za takve osobe produljit će se u skladu s duljinom trajanja vojnog roka ili civilne službe.

Ostali kriteriji

Posjet u svrhu planiranja aktivnosti

Za projekte koji uključuju aktivnosti iz inicijative ErasmusPro, podnositelj zahtjeva može zatražiti posjete u svrhu planiranja aktivnosti koje obavlja osoblje uključeno u organizaciju aktivnosti iz inicijative ErasmusPro i koje radi za organizaciju pošiljateljicu ili člana konzorcija (kao što su nastavnici, voditelji osposobljavanja, međunarodni službenici za mobilnost itd.).

U sklopu posjeta u svrhu planiranja aktivnosti moraju se poštovati sljedeći kriteriji prihvatljivosti:

  • trajanje: najviše 3 radna dana, ne uključujući vrijeme putovanja
  • svaki posjet u svrhu planiranja aktivnosti ograničen je na jednog sudionika
  • može doći do samo jednog posjeta u svrhu planiranja aktivnosti po organizaciji primateljici.

 

Dodatni kriteriji prihvatljivosti za mobilnost osoblja

Trajanje aktivnosti

Od 2 dana do 2 mjeseca, ne uključujući vrijeme putovanja.

Ta minimalna dva dana moraju biti uzastopna.

Mjesto/mjesta provedbe aktivnosti

Sudionici aktivnost mobilnosti moraju obavljati u inozemstvu, u drugoj zemlji sudionici programa.

Prihvatljivi sudionici

Osoblje zaduženo za strukovno obrazovanje i osposobljavanje (kao što su nastavnici, voditelji osposobljavanja, međunarodni službenici za mobilnost, osoblje na administrativnim ili rukovodećim položajima itd.) koje radi za organizacije pošiljateljice te ostalo osoblje uključeno u strateški razvoj organizacije. 

U slučaju zadaća poučavanja / osposobljavanja aktivnost je otvorena i za osobe iz društava, javnog sektora i/ili organizacija civilnog društva.

Osim toga, u pogledu zadaća poučavanja / osposobljavanja aktivnost je otvorena za voditelje osposobljavanja iz poduzeća iz druge zemlje sudionice programa koji su pozvani da poučavaju u pružateljima strukovnog obrazovanja i osposobljavanja koji su podnijeli zahtjev i/ili organizaciji konzorcija, ako je primjenjivo.

 

Organizacije podnositeljice zahtjeva ocjenjuju se na temelju relevantnih kriterija za isključenje i odabir. Više informacija potražite u dijelu C ovog Vodiča.

 

Kriteriji za dodjelu za prijave podnositelja kojima je dodijeljena Povelja Erasmus+ za mobilnost u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju

Ne postoji kvalitativna ocjena (kvaliteta se ocjenjuje u fazi podnošenja zahtjeva za dodjelu same Povelje Erasmus+ za mobilnost strukovnom obrazovanju i osposobljavanju) i stoga nema kriterija za dodjelu.

Sredstva će se dodijeliti svakom prihvatljivom zahtjevu za bespovratna sredstva (nakon provjere prihvatljivosti).

Najveći dodijeljeni iznos bespovratnih sredstava ovisit će o nizu elemenata:

  • broju razdoblja mobilnosti i mjesecima/danima za koje se podnosi zahtjev
  • stupnju do kojeg je u prijedlog ugrađena dugoročna mobilnost u trajanju od 3 mjeseca do 12 mjeseci (ErasmusPro)
  • posljednjim rezultatima podnositelja zahtjeva u pogledu broja razdoblja mobilnosti, dobre kvalitete provedbenih aktivnosti i dobrog financijskog upravljanja, ako je podnositelj zahtjeva dobio sličan iznos bespovratnih sredstava prethodnih godina
  • ukupnim nacionalnim proračunskim sredstvima dodijeljenima za aktivnost mobilnosti.

 

Kakvu akreditaciju podnositelji moraju imati za taj projekt mobilnosti?

Povelja Erasmus+ za mobilnost u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju

Cilj je Povelje Erasmus+ za mobilnost u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju poboljšati europske strategije internacionalizacije u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju i učiniti ih održivijima, čime se povećava kakvoća i količina transnacionalne mobilnosti u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju. Pozivi za dodjelu Povelje Erasmus+ za mobilnost u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju objavljuju se svake godine na stranicama nacionalnih agencija.

Dodjeljivanjem Povelje za mobilnost u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju nositeljima Povelje daje se mogućnost pojednostavnjene prijave za program Erasmus+ – Ključnu aktivnost 1: Mobilnost učenika i osoblja u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju.

 

Što biste još trebali znati o toj aktivnosti?

Izvanredni troškovi za skupa putovanja

Podnositeljima prijedloga projekata mobilnosti omogućit će se potraživanje financijske potpore za skupe putne troškove sudionika pod naslovom proračuna „izvanredni troškovi” (do najviše 80 % ukupnih prihvatljivih troškova: pogledajte „Koja su pravila financiranja?”). Ta mogućnost dostupna je pod uvjetom da podnositelj može dokazati da se u skladu sa standardnim pravilima financiranja (na temelju jediničnih troškova utvrđenih s obzirom na raspon udaljenosti) ne pokriva najmanje 70 % putnih troškova sudionika. Ako se dodijele, izvanredni troškovi za skupa putovanja zamjenjuju standardna bespovratna sredstva za putovanja.

 

Ostale informacije

Više obveznih kriterija i dodatnih korisnih informacija o toj aktivnosti nalazi se u Prilogu I. ovom Vodiču. Mole se zainteresirane organizacije da pažljivo pročitaju relevantne odjeljke tog priloga prije nego što zatraže financijsku potporu.

 

Koja su pravila financiranja?

Proračun projekta mobilnosti mora se izraditi na temelju sljedećih pravila financiranja (u EUR):

A) Pravila financiranja koja se primjenjuju na sve aktivnosti mobilnosti

Prihvatljivi troškovi

Mehanizam financiranja

Iznos

Pravilo za dodjelu

Putovanje

Doprinos za putne troškove sudionika, uključujući osobe u pratnji, od mjesta podrijetla do mjesta u kojem se provodi aktivnost i natrag

U okviru aktivnosti iz inicijative ErasmusPro, putni troškovi za posjet u svrhu planiranja aktivnosti, ako je primjenjivo.

Doprinos jediničnim troškovima

Za udaljenosti od 10 do 99 km:

20 EUR po sudioniku

Na temelju udaljenosti po sudioniku. Udaljenost se izračunava kalkulatorom udaljenosti koji podupire Europska komisija3. Podnositelj zahtjeva mora navesti udaljenost jednosmjernog putovanja za izračun iznosa bespovratnih sredstava EU-a kojim će se financirati povratno putovanje4.

 

Za udaljenosti od 100 do 499 km:

180 EUR po sudioniku

Za udaljenosti od 500 do 1999 km:

275 EUR po sudioniku

Za udaljenosti od 2000 do 2999 km:

360 EUR po sudioniku

Za udaljenosti od 3000 do 3999 km:

530 EUR po sudioniku

Za udaljenosti od 4000 do 7999 km:

820 EUR po sudioniku

Za udaljenosti od 8000 km ili više:

1500 EUR po sudioniku

Organizacijska potpora

Troškovi izravno povezani s provedbom aktivnosti mobilnosti (osim troškova boravka sudionika), uključujući pripremu (pedagošku, međukulturnu, jezičnu), praćenje i potporu sudionicima tijekom mobilnosti, vrednovanje ishoda učenja, aktivnosti širenja rezultata.

Doprinos jediničnim troškovima

do 100. sudionika: 350 EUR po sudioniku

+

nakon 100. sudionika: 200 EUR po dodatnom sudioniku

Na temelju broja sudionika

Potpora za posebne potrebe

Dodatni troškovi koji se izravno odnose na sudionike s invaliditetom i osobe u pratnji (uključujući putne troškove i troškove boravka, ako su opravdani i ako bespovratna sredstva za te sudionike nisu zatražena u okviru proračunskih kategorija „putovanje” i „pojedinačna potpora”).

Stvarni troškovi

Do 100 % prihvatljivih troškova

Uvjet: zahtjev za financijsku potporu za posebne potrebe mora biti obrazložen u obrascu zahtjeva

Izvanredni troškovi

Dodatni troškovi za podupiranje sudjelovanja učenika s manje mogućnosti (osim putnih troškova i troškova pojedinačne potpore za sudionike i osobe u pratnji).

Troškovi pružanja financijskog jamstva ako ga zatraži nacionalna agencija.

 

Visoki putni troškovi sudionika (za pojedinosti pogledajte odjeljak „Što biste još trebali znati o toj aktivnosti”).

Stvarni troškovi

Troškovi financijskog jamstva: 75 % prihvatljivih troškova

Ostali troškovi: 100 % prihvatljivih troškova

 

 

 

Visoki putni troškovi: najviše do 80 % prihvatljivih troškova

Uvjet: zahtjev za financijsku potporu mora biti obrazložen u obrascu prijave.

 

B) Dodatna financijska sredstva za mobilnost učenika u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju

Prihvatljivi troškovi

Mehanizam financiranja

Iznos

Pravilo za dodjelu

Pojedinačna potpora

Troškovi izravno povezani s boravkom sudionika i osoba u pratnji tijekom aktivnosti5

Doprinos jediničnim troškovima

do 14. dana aktivnosti: A2.1 po danu po sudioniku

+

između 15. dana aktivnosti do najviše 12 mjeseci: 70 % od A2.1 po danu po sudioniku

Na temelju trajanja boravka po sudioniku (ako je potrebno, uključujući i jedan dan putovanja prije početka aktivnosti i jedan dan putovanja nakon završetka aktivnosti).

U okviru aktivnosti iz inicijative ErasmusPro, troškovi povezani s boravkom osoblja koje sudjeluje u posjetu u svrhu planiranja aktivnosti, ako je primjenjivo.

A2.2 po danu po sudioniku

Na temelju trajanja boravka po sudioniku (ako je potrebno, uključujući i jedan dan putovanja prije početka aktivnosti i jedan dan putovanja nakon završetka aktivnosti).

Jezična potpora

Troškovi povezani s potporom koja se nudi sudionicima – prije odlaska ili tijekom aktivnosti – radi poboljšanja znanja jezika kojim će se služiti za učenje ili osposobljavanje tijekom aktivnosti.

Doprinos jediničnim troškovima

Samo za aktivnosti u trajanju od 19 dana do 12 mjeseci:

150 EUR po sudioniku kojemu je potrebna jezična potpora

Uvjet: podnositelji moraju zatražiti potporu za jezik na kojem će se odvijati aktivnost, na temelju potreba sudionika za jezicima koji nisu ponuđeni u okviru mrežne jezične potpore programa Erasmus+.

 

C) Dodatna financijska sredstva za mobilnost osoblja u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju

Prihvatljivi troškovi

Mehanizam financiranja

Iznos

Pravilo za dodjelu

Pojedinačna potpora

Troškovi izravno povezani s boravkom sudionika i osoba u pratnji

Doprinos jediničnim troškovima

do 14. dana aktivnosti: A2.2 po danu po sudioniku

+

od 15. do 60. dana aktivnosti: 70 % od A2.2 po danu po sudioniku

Na temelju trajanja boravka po sudioniku (ako je potrebno, uključujući i jedan dan putovanja prije početka aktivnosti i jedan dan putovanja nakon završetka aktivnosti).

 

Tablica 1. – Pojedinačna potpora (iznosi u EUR po danu)

Iznosi ovise o zemlji u kojoj se provodi aktivnost. Svaka će nacionalna agencija – na temelju objektivnih i transparentnih kriterija – utvrditi iznose koji se primjenjuju na projekte podnesene u njihovoj zemlji. Ti će se iznosi odrediti u okviru raspona od najmanjeg do najvišeg iznosa navedenih u tablici u nastavku. Točni iznosi bit će objavljeni na stranicama svake nacionalne agencije.

 

Država primateljica

Mobilnost učenika

Mobilnost osoblja

 

Min. – maks. (po danu)

Min. – maks. (po danu)

 

A2.1

A2.2

Grupa 1 :

Norveška, Danska, Luksemburg, Ujedinjena Kraljevina, Island, Švedska, Irska, Finska, Lihtenštajn

30 – 120

80 – 180

Grupa 2 :

Nizozemska, Austrija, Belgija, Francuska, Njemačka, Italija, Španjolska, Cipar, Grčka, Malta, Portugal

26 – 104

70 – 160

Grupa 3 :

Slovenija, Estonija, Latvija, Hrvatska, Slovačka, Češka, Litva, Turska, Mađarska, Poljska, Rumunjska, Bugarska, Republika Sjeverna Makedonija, Srbija

22 – 88

60 – 140

  • 1. Detaljna definicija osoba s manje mogućnosti nalazi se u dijelu A ovog Vodiča u odjeljku „Jednakost i uključenost”
  • 2. Za više informacija o Povelji vidjeti odjeljak „Povelja Erasmus+ za mobilnost u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju” i Prilog I. ovom Vodiču.
  • 3. https://ec.europa.eu/programmes/erasmus-plus/resources/distance-calculator_hr
  • 4. Na primjer, ako osoba iz Madrida (Španjolska) sudjeluje u aktivnosti koja se održava u Rimu (Italija), podnositelj zahtjeva a) izračunava udaljenost od Madrida do Rima (1365,28 km), b) odabire primjenjiv raspon udaljenosti putovanja (tj. od 500 do 1999 km) i c) izračunava bespovratna sredstva EU-a kojima će osigurati doprinos za putne troškove sudionika od Madrida do Rima i natrag (275 EUR).
  • 5. U slučaju osoba u pratnji primjenjuju se stope za osoblje u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju. Vidjeti proračunski naslov „pojedinačna potpora” u dijelu C) Dodatna financijska sredstva za mobilnost osoblja u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju. U iznimnim slučajevima, ako osoba koja je u pratnji mora ostati u inozemstvu više od 60 dana, dodatni troškovi boravka nakon 60. dana nadoknadit će se u okviru proračunskog naslova „Potpora za posebne potrebe”.

Projekt mobilnosti za odgojno-obrazovne djelatnike

Taj projekt mobilnosti može obuhvaćati jednu ili više sljedećih aktivnosti:

Mobilnost osoblja:

  • poučavanje: ovom se aktivnošću omogućava učiteljima, nastavnicima ili drugim odgojno-obrazovnim djelatnicima da poučavaju u partnerskoj školi u inozemstvu
  • strukturirani tečajevi ili osposobljavanje u inozemstvu: potpora profesionalnom razvoju učitelja, nastavnika, ravnatelja škola ili drugih odgojno-obrazovnih djelatnika
  • praćenje rada: omogućava učiteljima, nastavnicima, ravnateljima škola ili drugim odgojno-obrazovnim djelatnicima da provedu određeno razdoblje u inozemstvu u partnerskoj školi ili nekoj drugoj relevantnoj organizaciji koja djeluje u području školskog obrazovanja.

Tim se aktivnostima učiteljima i nastavnicima pruža i mogućnost da steknu kompetencije za ispunjenje potreba učenika koji dolaze iz nepovoljnih sredina. S obzirom na trenutačni kontekst u pogledu mladih migranata, izbjeglica i tražitelja azila, posebna pozornost posvetit će se potpori projektima kojima se učitelji i nastavnici osposobljavaju u područjima kao što su osposobljavanje djece koja su izbjeglice, međukulturne učionice, poučavanje učenika na njihovu drugom jeziku, tolerancija u učionici i raznolikost.

 

Koju ulogu imaju organizacije koje sudjeluju u tom projektu?

Organizacije sudionice u projektu mobilnosti imaju sljedeće uloge i zadaće:

  • Organizacija podnositeljica zahtjeva: odgovorna za prijavu projekta mobilnosti, potpisivanje ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava i upravljanje njime te za izvješćivanje. Ako je organizacija podnositeljica prijedloga škola, ona je ujedno i organizacija pošiljateljica. Podnositelj zahtjeva može biti koordinator konzorcija: vodi nacionalni konzorcij partnerskih organizacija u istoj zemlji čiji je cilj slanje odgojno-obrazovnih djelatnika na aktivnosti u inozemstvo.
  • Organizacija pošiljateljica: odgovorna za odabir učitelja, nastavnika i drugih odgojno-obrazovnih djelatnika te za njihovo slanje u inozemstvo.
  • Organizacija primateljica: odgovorna za primanje učitelja, nastavnika i drugih odgojno-obrazovnih djelatnika te za ponudu programa aktivnosti ili koja ima korist od nastavnog rada tog osoblja.

Posebna uloga organizacije primateljice ovisi o vrsti aktivnosti i odnosu s organizacijom pošiljateljicom. Organizacija primateljica može biti:

  • pružatelj tečajeva (u slučaju sudjelovanja u strukturiranom tečaju ili osposobljavanju)
  • partnerska škola ili druga odgovarajuća organizacija (na primjer, u slučaju praćenja rada ili aktivnosti poučavanja). U tom bi slučaju organizacija pošiljateljica i organizacija primateljica trebale sklopiti sporazum sa sudionicima prije početka aktivnosti. U tom bi sporazumu trebali biti utvrđeni ciljevi i aktivnosti tijekom boravka u inozemstvu te prava i obveze svake stranke.

Programom Erasmus+ podupire se obrazovna mobilnost osoblja:

  • koja je ugrađena u Europski razvojni plan za organizaciju pošiljateljicu (radi modernizacije i internacionalizacije njihove misije)
  • koja odgovara jasno definiranim razvojnim potrebama osoblja
  • koja je popraćena odgovarajućim mjerama odabira, pripreme i praćenja
  • kojom se osigurava primjereno priznavanje ishoda učenja osoblja koje sudjeluje u aktivnosti
  • kojom se osigurava širenje i široka upotreba ishoda učenja unutar organizacije.

 

Koji se kriteriji primjenjuju za ocjenjivanje tog projekta?

U nastavku su navedeni formalni kriteriji koje mora ispunjavati projekt mobilnosti u području školskog obrazovanja kako bi bio prihvatljiv za dodjelu bespovratnih sredstava iz programa Erasmus+:

 

Kriteriji prihvatljivosti

Prihvatljive aktivnosti

Projekt mobilnosti u području školskog obrazovanja mora obuhvaćati jednu ili više sljedećih aktivnosti:

  • aktivnosti poučavanja
  • strukturirane tečajeve ili osposobljavanje u inozemstvu
  • praćenje rada.

Prihvatljive organizacije sudionice

Aktivnosti poučavanja:

Organizacije pošiljateljice i primateljice moraju biti škole (tj. ustanove koje pružaju opće, strukovno ili tehničko obrazovanje na bilo kojoj razini, od predškolske do višeg sekundarnog obrazovanja)1.

 

Strukturirani tečajevi, osposobljavanja i stručne prakse:

Organizacija pošiljateljica treba biti škola ili koordinator nacionalnog konzorcija za mobilnost.

Organizacija primateljica može biti:

  • škola ili
  • bilo koja javna ili privatna organizacija aktivna na tržištu rada ili u područjima obrazovanja, osposobljavanja i mladih. Ta organizacija, na primjer, može biti:
    • škola / institut / obrazovni centar za strukovno obrazovanje i osposobljavanje ili obrazovanje odraslih
    • visoko učilište
    • javno ili privatno, malo, srednje ili veliko poduzeće (uključujući socijalna poduzeća)
    • socijalni partner ili drugi predstavnik poslovnog sektora, uključujući gospodarske komore, obrtnička/stručna udruženja i sindikate
    • javno tijelo na lokalnoj, regionalnoj ili nacionalnoj razini
    • neprofitna organizacija, udruga, nevladina organizacija
    • znanstveni institut
    • zaklada
    • tijelo koje pruža usluge profesionalnog usmjeravanja, usluge stručnog savjetovanja i informiranja
    • organizacija koja organizira tečajeve ili osposobljavanje.

Za zahtjeve koje podnosi nacionalni konzorcij za mobilnost, prihvatljive koordinacijske organizacije definira nadležno državno tijelo države2 te one mogu uključivati:

  • lokalna ili regionalna tijela nadležna za škole;
  • školska koordinacijska tijela;
  • škole.

Ostale organizacije koje sudjeluju u nacionalnom konzorciju za mobilnost moraju biti škole.

Ako je koordinator nacionalnog konzorcija za mobilnost nadležno tijelo za škole ili koordinacijsko tijelo, škole u konzorciju moraju biti organizacijski povezane s koordinatorom konzorcija. Ako je koordinator škola, opravdanje za stvaranje konzorcija uključeno je u prijavu projekta i njime se objašnjavaju razlozi za stvaranje konzorcija i sposobnost koordinatora za vođenje projekta.

Svaka organizacija sudionica mora imati poslovno sjedište u državi sudionici programa.

Tko se može prijaviti?

  • Škola koja svoje osoblje šalje u inozemstvo (pojedinačni zahtjev).
  • Koordinator nacionalnog konzorcija za mobilnost (zahtjev konzorcija).

Pojedinci ne mogu izravno zatražiti bespovratna sredstva.

Broj organizacija sudionica

Aktivnost mobilnosti transnacionalna je aktivnost i uključuje najmanje dvije organizacije sudionice (najmanje jednu organizaciju pošiljateljicu i najmanje jednu organizaciju primateljicu) iz različitih zemalja. Organizacije primateljice ne moraju biti imenovane u trenutku podnošenja zahtjeva za bespovratna sredstva.

U slučaju projekata koje predstavlja nacionalni konzorcij za mobilnost, svi članovi konzorcija moraju biti iz iste zemlje sudionice programa i moraju biti imenovani u trenutku predavanja zahtjeva za bespovratna sredstva. Konzorcij se mora sastojati od najmanje tri organizacije (koordinator i najmanje dvije škole).

Trajanje projekta

Od 1 do 2 godine. Podnositelj zahtjeva mora prilikom prijave odabrati trajanje projekta s obzirom na njegov cilj i vrste aktivnosti čija se provedba planira.

Trajanje aktivnosti

Od 2 dana do 2 mjeseca, ne uključujući vrijeme putovanja.

Ta minimalna dva dana moraju biti uzastopna.

Mjesto/mjesta provedbe aktivnosti

Aktivnosti mobilnosti moraju se provesti u inozemstvu u nekoj drugoj zemlji sudionici programa.

Prihvatljivi sudionici

Osoblje zaduženo za školsko obrazovanje (nastavno i nenastavno, uključujući upravitelje škola, ravnatelje itd.) koje je u radnom odnosu sa školama pošiljateljicama i drugi odgojno-obrazovni djelatnici (školski inspektori, školski savjetnici, pedagoški savjetnici, psiholozi itd.) uključeno u strateški razvoj škola pošiljateljica.

Osoblje lokalnog ili regionalnog nadležnog tijela za škole ili koordinacijskih tijela za škole koje vodi nacionalni konzorcij za mobilnost koje je uključeno u politiku škole, razvoj škole i ostale aktivnosti od strateške važnosti za obrazovni školski sektor.

Svi sudionici moraju biti u radnom odnosu s organizacijom pošiljateljicom.

Kome predati zahtjev?

Nacionalnoj agenciji zemlje u kojoj organizacija podnositeljica zahtjeva ima poslovni nastan3.

Kada predati zahtjev?

Podnositelji moraju predati zahtjev za bespovratna sredstva do 5. veljače u 12:00 (podne po briselskom vremenu) za projekte koji počinju od 1. lipnja do 31. prosinca iste godine.

Mogući naknadni rok:

Nacionalne agencije mogu organizirati drugi krug podnošenja zahtjeva ako sredstva ostanu neiskorištena, a i na njega će se primjenjivati pravila utvrđena ovim Vodičem. Nacionalne agencije takvu će mogućnost oglasiti na svojim stranicama.

U slučaju organiziranja drugog kruga za podnošenje zahtjeva podnositelji su dužni svoj zahtjev za bespovratna sredstva predati do 1. listopada u 12:00 (podne po briselskom vremenu) za projekte koji započinju od 1. siječnja do 31. svibnja sljedeće godine.

Kako predati zahtjev?

Pojedinosti o tome kako se prijaviti potražite u dijelu C ovog Vodiča.

Ostali kriteriji

Organizacija ili nacionalni konzorcij za mobilnost mogu se prijaviti samo jednom u svakom krugu odabira. Međutim, organizacija može biti dio nekoliko konzorcija ili koordinirati nekoliko nacionalnih konzorcija za mobilnost koji istodobno podnose zahtjev.

 

Organizacije podnositeljice zahtjeva ocjenjuju se na temelju relevantnih kriterija za isključenje i odabir. Više informacija potražite u dijelu C ovog Vodiča.

 

Kriteriji za dodjelu

Projekti se ocjenjuju na temelju sljedećih kriterija:

Relevantnost projekta

(najviše 30 bodova)

 

  • Relevantnost prijedloga za:
    • ciljeve aktivnosti (vidjeti odjeljak „Koji su ciljevi projekta mobilnosti”)
    • potrebe i ciljeve organizacija sudionica i pojedinih sudionika, kako je navedeno u Europskom razvojnom planu.
  • Stupanj do kojeg je prijedlog primjeren za:
    • proizvodnju visokokvalitetnih ishoda učenja za sudionike
    • jačanje kapaciteta i međunarodnog dosega organizacija sudionica.

Kvaliteta plana i provedbe projekta

(najviše 40 bodova)

 

 

  • Jasnoća, potpunost i kvaliteta svih faza predloženog projekta (priprema, provedba aktivnosti mobilnosti i praćenje)
  • Dosljednost između ciljeva projekta i predloženih aktivnosti
  • Kvaliteta Europskog razvojnog plana organizacije podnositeljice zahtjeva
  • Primjerenost mjera za odabir i/ili uključivanje sudionika u aktivnosti mobilnosti
  • Kvaliteta praktičnih rješenja, načina upravljanja i potpore
  • U slučaju nacionalnih konzorcija za mobilnost: prikladnost sastava konzorcija, sinergijski potencijal unutar konzorcija te sposobnost koordinatora za vođenje projekta
  • Kvaliteta pripreme koja je osigurana sudionicima
  • Kvaliteta rješenja za priznavanje i vrednovanje ishoda učenja sudionika te dosljedna uporaba europskih alata za transparentnost i priznavanje

Učinak i širenje

(najviše 30 bodova)

 

  • Kvaliteta mjera za ocjenjivanje ishoda projekta
  • Mogući učinak projekta:
    • na pojedinačne sudionike i organizacije sudionice, za vrijeme i nakon trajanja projekta
    • izvan organizacija i osoba koje izravno sudjeluju u projektu, na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i/ili europskoj razini
  • Primjerenost i kvaliteta mjera usmjerenih na širenje ishoda projekta unutar i izvan organizacija sudionica

 

Prijedlozi moraju dobiti najmanje 60 bodova kako bi se mogli uzeti u obzir za financiranje. Nadalje, moraju dobiti najmanje polovinu najvećeg broja bodova u svakoj od kategorija prethodno navedenih kriterija za dodjelu (tj. najmanje 15 bodova za kategorije „relevantnost projekta” i „učinak i širenje” te 20 bodova za kategoriju „kvaliteta plana i provedbe projekta”).

 

Što biste još trebali znati o toj aktivnosti?

Izvanredni troškovi za skupa putovanja

Podnositeljima prijedloga projekata mobilnosti omogućit će se potraživanje financijske potpore za skupe putne troškove sudionika pod naslovom proračuna „izvanredni troškovi” (do najviše 80 % ukupnih prihvatljivih troškova: pogledajte „Koja su pravila financiranja?”). Ta mogućnost dostupna je pod uvjetom da podnositelj može dokazati da se u skladu sa standardnim pravilima financiranja (na temelju jediničnih troškova utvrđenih s obzirom na raspon udaljenosti) ne pokriva najmanje 70 % putnih troškova sudionika. Ako se dodijele, izvanredni troškovi za skupa putovanja zamjenjuju standardna bespovratna sredstva za putovanja.

Ostale informacije

Više obveznih kriterija i dodatnih korisnih informacija o toj aktivnosti nalazi se u Prilogu I. ovom Vodiču. Mole se zainteresirane organizacije da pažljivo pročitaju relevantne odjeljke tog priloga prije nego što zatraže financijsku potporu.

 

Koja su pravila financiranja?

Proračun projekta mobilnosti mora se izraditi na temelju sljedećih pravila financiranja (u EUR):

Prihvatljivi troškovi

Mehanizam financiranja

Iznos

Pravilo za dodjelu

Putovanje

Doprinos za putne troškove sudionika, uključujući osobe koje putuju kao pratnja, od mjesta podrijetla do mjesta u kojem se provodi aktivnost i natrag

Doprinos jediničnim troškovima

Za udaljenosti od 10 do 99 km:

20 EUR po sudioniku

Na temelju udaljenosti po sudioniku. Udaljenost se izračunava kalkulatorom udaljenosti koji podupire Europska komisija4. Podnositelj prijedloga mora navesti udaljenost jednosmjernog putovanja za izračun iznosa bespovratnih sredstava EU-a kojim će se financirati povratno putovanje5.

 

Za udaljenosti od 100 do 499 km:

180 EUR po sudioniku

Za udaljenosti od 500 do 1999 km:

275 EUR po sudioniku

Za udaljenosti od 2000 do 2999 km:

360 EUR po sudioniku

Za udaljenosti od 3000 do 3999 km:

530 EUR po sudioniku

Za udaljenosti od 4000 do 7999 km:

820 EUR po sudioniku

Za udaljenosti od 8000 km ili više:

1500 EUR po sudioniku

Organizacijska potpora

Troškovi izravno povezani s provedbom aktivnosti mobilnosti (osim troškova boravka sudionika), uključujući pripremu (pedagošku, međukulturnu, jezičnu), praćenje i potporu sudionicima tijekom mobilnosti, vrednovanje ishoda učenja, aktivnosti širenja.

Doprinos jediničnim troškovima

do 100. sudionika: 350 EUR po sudioniku

+

nakon 100. sudionika: 200 EUR po dodatnom sudioniku

Na temelju broja sudionika

Pojedinačna potpora

Troškovi izravno povezani s boravkom sudionika i osoba u pratnji tijekom aktivnosti

Doprinos jediničnim troškovima

do 14. dana aktivnosti: A3.1 po danu po sudioniku

+

od 15. do 60. dana aktivnosti: 70 % A3.1 po danu po sudioniku

Na temelju trajanja boravka po sudioniku (ako je potrebno, uključujući i jedan dan putovanja prije početka aktivnosti i jedan dan putovanja nakon završetka aktivnosti).

Troškovi tečaja

Troškovi izravno povezani s plaćanjem upisnine tečajeva

Doprinos jediničnim troškovima

70 EUR po sudioniku po danu

Najviše 700 EUR po sudioniku u projektu mobilnosti

Uvjet: zahtjev za financijsku potporu za pokrivanje troškova tečaja, potporu za posebne potrebe i izvanredne troškove mora biti obrazložen u obrascu zahtjeva

Potpora za posebne potrebe

Dodatni troškovi koji se izravno odnose na sudionike s invaliditetom i osobe u pratnji (uključujući troškove putovanja i boravka, ako su opravdani i ako bespovratna sredstva za te sudionike nisu zatražena u okviru proračunskih kategorija „putovanje” i „pojedinačna potpora”).

Stvarni troškovi

100 % prihvatljivih troškova

Izvanredni troškovi

 

 

Troškovi pružanja financijskog jamstva ako ga zatraži nacionalna agencija.

Visoki putni troškovi sudionika (za pojedinosti pogledajte odjeljak „Što biste još trebali znati o toj mjeri”)

Stvarni troškovi

75 % prihvatljivih troškova

Visoki putni troškovi: najviše do 80 % prihvatljivih troškova

 

Tablica 1. – Pojedinačna potpora (iznosi u EUR po danu)

Iznos ovisi o zemlji u kojoj se provodi aktivnost. Svaka će nacionalna agencija – na temelju objektivnih i transparentnih kriterija – utvrditi iznose koji se primjenjuju na projekte podnesene u njihovoj zemlji. Ti će se iznosi odrediti u okviru raspona od najmanjeg do najvišeg iznosa navedenih u tablici u nastavku. Točni iznosi bit će objavljeni na stranicama svake nacionalne agencije.

 

Država primateljica

 

 

Mobilnost osoblja

Min. – maks. (po danu)

A3.1

Grupa 1 :
Norveška, Danska, Luksemburg, Ujedinjena Kraljevina, Island, Švedska, Irska, Finska, Lihtenštajn

80 – 180

Grupa 2 :
Nizozemska, Austrija, Belgija, Francuska, Njemačka, Italija, Španjolska, Cipar, Grčka, Malta, Portugal

70 – 160

Grupa 3 :
Slovenija, Estonija, Latvija, Hrvatska, Slovačka, Češka, Litva, Turska, Mađarska, Poljska, Rumunjska, Bugarska, Republika Sjeverna Makedonija, Srbija

60 – 140

  • 1. Provjerite popis prihvatljivih škola u svakoj zemlji. Za više informacija obratite se nacionalnoj agenciji u predmetnoj zemlji.
  • 2. Provjerite popis prihvatljivih organizacija u svakoj zemlji. Za više informacija obratite se nacionalnoj agenciji u predmetnoj zemlji.
  • 3. Napomena: škole koje su pod nadzorom nacionalnog tijela druge zemlje (npr. francuski liceji, njemačke škole, britanske vojne škole itd.) predaju zahtjev nacionalnom tijelu zemlje pod čijim su nadzorom.
  • 4. http://ec.europa.eu/programmes/erasmus-plus/resources/distance-calculator_hr
  • 5. Na primjer, ako osoba iz Madrida (Španjolska) sudjeluje u aktivnosti koja se održava u Rimu (Italija), podnositelj zahtjeva a) izračunava udaljenost od Madrida do Rima (1365,28 km), b) odabire primjenjiv raspon udaljenosti putovanja (tj. od 500 do 1999 km) i c) izračunava bespovratna sredstva EU-a kojima će osigurati doprinos za troškove putovanja sudionika od Madrida do Rima i natrag (275 EUR)

Projekt mobilnosti za osoblje u obrazovanju odraslih

Ovaj projekt mobilnosti može obuhvaćati jednu ili više sljedećih aktivnosti:

Mobilnost osoblja:

  • poučavanje / aktivnosti osposobljavanja: ovom se aktivnošću omogućava osoblju organizacija za obrazovanje odraslih da poučavaju ili vode osposobljavanje u partnerskoj organizaciji u inozemstvu
  • strukturirani tečajevi ili osposobljavanje u inozemstvu: potpora profesionalnom razvoju osoblja u obrazovanju odraslih
  • praćenje rada: omogućava osoblju u obrazovanju odraslih da provede određeno razdoblje u inozemstvu u bilo kojoj relevantnoj organizaciji koja djeluje u području obrazovanja odraslih.

Tim se aktivnostima pruža mogućnost i osoblju organizacija za obrazovanje odraslih da steknu kompetencije za ispunjenje potreba odraslih polaznika iz nepovoljnih sredina. S obzirom na trenutačni kontekst u pogledu mladih migranata, izbjeglica i tražitelja azila, posebna pozornost posvetit će se i potpori projektima kojima se osoblje organizacija za obrazovanje odraslih osposobljava u područjima kao što su osposobljavanje odraslih izbjeglica, međukulturne učionice, poučavanje polaznika obrazovanja odraslih na njihovu drugom jeziku, tolerancija u učionici i raznolikost.

 

Koju ulogu imaju organizacije koje sudjeluju u ovom projektu?

Organizacije sudionice u projektu mobilnosti imaju sljedeće uloge i zadaće:

  • Organizacija podnositeljica zahtjeva: odgovorna za prijavu projekta mobilnosti, potpisivanje ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava i upravljanje njime te za izvješćivanje. Podnositelj zahtjeva može biti koordinator konzorcija: vodi nacionalni konzorcij za mobilnost partnerskih organizacija u istoj zemlji i njegov je cilj slanje osoblja u obrazovanju odraslih na aktivnosti u inozemstvo. Koordinator konzorcija može ujedno, ali ne nužno, djelovati i kao organizacija pošiljateljica.
  • Organizacija pošiljateljica: odgovorna za odabir osoblja i drugih stručnjaka u području obrazovanja odraslih i za njihovo slanje u inozemstvo. Organizacija pošiljateljica je organizacija podnositeljica zahtjeva ili partnerska organizacija unutar nacionalnog konzorcija za mobilnost.
  • Organizacija primateljica: odgovorna za primanje osoblja u obrazovanju odraslih iz drugih zemalja te ponudu programa aktivnosti ili ima korist od osposobljavanja koje joj to osoblje pruža.

Posebna uloga organizacije primateljice ovisi o vrsti aktivnosti i odnosu s organizacijom pošiljateljicom. Organizacija primateljica može biti:

  • pružatelj tečajeva (u slučaju sudjelovanja u strukturiranom tečaju ili osposobljavanju)
  • partnerska ili druga odgovarajuća organizacija u području obrazovanja odraslih (na primjer, u slučaju praćenja rada ili aktivnosti poučavanja). U tom slučaju organizacija pošiljateljica trebala bi zajedno sa sudionicima dogovoriti ciljeve i aktivnosti tijekom razdoblja u inozemstvu te odrediti prava i obveze svake stranke prije početka aktivnosti.

Programom Erasmus+ podupire se mobilnost osoblja u svrhu učenja:

  • koja je ugrađena u Europski razvojni plan organizacija pošiljateljica (radi modernizacije i internacionalizacije njihove misije)
  • koja odgovara jasno definiranim razvojnim potrebama osoblja
  • koja je popraćena odgovarajućim mjerama odabira, pripreme i praćenja
  • kojom se osigurava primjereno priznavanje ishoda učenja osoblja koje sudjeluje u aktivnosti i
  • kojom se osigurava širenje i široka upotreba ishoda učenja unutar organizacije.

 

Koji se kriteriji primjenjuju za ocjenjivanje ovog projekta?

U nastavku su navedeni formalni kriteriji koje mora ispunjavati projekt mobilnosti u području obrazovanja odraslih kako bi bio prihvatljiv za dodjelu bespovratnih sredstava iz programa Erasmus+:

 

Kriteriji prihvatljivosti

Prihvatljive aktivnosti

Projekt mobilnosti u području obrazovanja odraslih mora obuhvaćati jednu ili više sljedećih aktivnosti:

  • aktivnosti poučavanja
  • strukturirane tečajeve ili osposobljavanje u inozemstvu
  • praćenje rada.

Prihvatljive organizacije sudionice

Organizacija sudionica može biti:

  •  bilo koja javna ili privatna organizacija aktivna u području nestrukovnog obrazovanja odraslih (definirana kao organizacija za obrazovanje odraslih)

ili

  • bilo koja javna ili privatna organizacija aktivna na tržištu rada ili u područjima obrazovanja, osposobljavanja i mladih.

Ta organizacija, na primjer, može biti:

  • škola / ustanova / centar za obrazovanje odraslih
  • ustanova za obrazovanje odraslih s posebnim potrebama
  • visoko učilište (uključujući one koje pružaju obrazovne mogućnosti za odrasle)
  • javno ili privatno, malo, srednje ili veliko poduzeće (uključujući socijalna poduzeća)
  • socijalni partner ili drugi predstavnik poslovnog sektora, uključujući gospodarske komore, obrtnička/stručna udruženja i sindikate
  • javno tijelo na lokalnoj, regionalnoj ili nacionalnoj razini
  • znanstveni institut
  • zaklada
  • škola /institut / obrazovni centar
  • neprofitna organizacija, udruga, nevladina organizacija
  • kulturna organizacija, knjižnica, muzej
  • tijelo koje pruža usluge profesionalnog usmjeravanja, usluge stručnog savjetovanja i informiranja.

Svaka organizacija mora imati poslovni nastan u zemlji sudionici programa.

Tko se može prijaviti?

  • Organizacija za nestrukovno obrazovanje odraslih koja svoje osoblje šalje u inozemstvo
  • Organizacija za nestrukovno obrazovanje odraslih koja djeluje kao koordinator nacionalnog konzorcija za mobilnost za organizacije za nestrukovno obrazovanje odraslih

Pojedinci ne mogu izravno zatražiti bespovratna sredstva.

Broj organizacija sudionica

U trenutku podnošenja zahtjeva za bespovratna sredstva mora biti imenovana samo organizacija pošiljateljica.

Međutim, u slučaju projekata koje podnosi nacionalni konzorcij za mobilnost, svi članovi konzorcija moraju biti iz iste zemlje sudionice programa i moraju biti imenovani u trenutku predavanja zahtjeva za bespovratna sredstva. Konzorcij se mora sastojati od barem triju organizacije za obrazovanje odraslih.

U provedbu projekta mobilnosti moraju biti uključene najmanje dvije organizacije (najmanje jedna organizacija pošiljateljica i najmanje jedna organizacija primateljica) iz različitih zemalja sudionica programa.

Trajanje projekta

Od 1 do 2 godine. Podnositelj zahtjeva mora prilikom prijave odabrati trajanje projekta s obzirom na njegov cilj i vrste aktivnosti čija se provedba planira.

Trajanje aktivnosti

Od 2 dana do 2 mjeseca, ne uključujući vrijeme putovanja.

Ta minimalna dva dana moraju biti uzastopna.

Mjesto/mjesta provedbe aktivnosti

Sudionici aktivnost mobilnosti moraju obavljati u inozemstvu, u drugoj zemlji sudionici programa.

Prihvatljivi sudionici

Osoblje koje je zaduženo za obrazovanje odraslih i koje je u radnom odnosu s organizacijama pošiljateljicama za obrazovanje odraslih te njihovo osoblje uključeno u strateški razvoj organizacije.

Kome predati zahtjev?

Nacionalnoj agenciji zemlje u kojoj organizacija podnositeljica zahtjeva ima poslovni nastan.

Kada predati zahtjev?

Podnositelji moraju predati zahtjev za bespovratna sredstva do 5. veljače u 12:00 (podne po briselskom vremenu) za projekte koji počinju od 1. lipnja do 31. prosinca iste godine.

Mogući naknadni rok:

Nacionalne agencije mogu organizirati drugi krug podnošenja zahtjeva ako sredstva ostanu neiskorištena, a i na njega će se primjenjivati pravila utvrđena ovim Vodičem. Nacionalne agencije takvu će mogućnost oglasiti na svojim stranicama.

U slučaju organiziranja drugog kruga za podnošenje zahtjeva, podnositelji su dužni svoj zahtjev za bespovratna sredstva predati do 1. listopada u 12:00 (podne po briselskom vremenu) za projekte koji počinju od 1. siječnja do 31. svibnja sljedeće godine.

Kako predati zahtjev?

Pojedinosti o tome kako se prijaviti potražite u dijelu C ovog Vodiča.

Ostali kriteriji

Organizacija za obrazovanje odraslih ili nacionalni konzorcij za mobilnost za organizacije za obrazovanje odraslih mogu se prijaviti samo jednom u svakom krugu odabira. Međutim, organizacija za obrazovanje odraslih može biti dio nekoliko konzorcija ili koordinirati nekoliko konzorcija koji istodobno podnose zahtjev.

 

Organizacije podnositeljice zahtjeva ocjenjuju se na temelju relevantnih kriterija za isključenje i odabir. Više informacija potražite u dijelu C ovog Vodiča.

 

Kriteriji za dodjelu

Projekti se ocjenjuju na temelju sljedećih kriterija:

Relevantnost projekta

(najviše 30 bodova)

 

  • Relevantnost prijedloga za:
    • ciljeve aktivnosti (vidjeti odjeljak „Koji su ciljevi projekta mobilnosti”)
    • potrebe i ciljeve organizacija sudionica i pojedinih sudionika.
  • Stupanj do kojeg je prijedlog primjeren za:
    • proizvodnju visokokvalitetnih ishoda učenja za sudionike
    • jačanje kapaciteta i međunarodnog dosega organizacija sudionica.

Kvaliteta plana i provedbe projekta

(najviše 40 bodova)

 

 

  • Jasnoća, potpunost i kvaliteta svih faza predloženog projekta (priprema, provedba aktivnosti mobilnosti i praćenje)
  • Usklađenost između ciljeva projekta i predloženih aktivnosti
  • Kvaliteta Europskog razvojnog plana organizacije podnositeljice
  • Kvaliteta praktičnih rješenja, načina upravljanja i potpore
  • Kvaliteta pripreme koja je osigurana sudionicima
  • Kvaliteta rješenja za priznavanje i vrednovanje ishoda učenja sudionika te dosljedna uporaba europskih alata za transparentnost i priznavanje
  • Primjerenost mjera za odabir i/ili uključivanje sudionika u aktivnosti mobilnosti
  • Ako je primjenjivo, kvaliteta suradnje i komunikacije između organizacija sudionica te s drugim relevantnim dionicima

Učinak i širenje

(najviše 30 bodova)

 

  • Kvaliteta mjera za ocjenjivanje ishoda projekta
  • Mogući učinak projekta:
    • na sudionike i organizacije sudionice za vrijeme i nakon trajanja projekta
    • izvan organizacija i osoba koje izravno sudjeluju u projektu, na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i/ili europskoj razini
  • Primjerenost i kvaliteta mjera usmjerenih na širenje ishoda projekta unutar i izvan organizacija sudionica (uključujući upotrebu platforme EPALE, kad god je potrebno)

 

Prijedlozi moraju dobiti najmanje 60 bodova kako bi se mogli uzeti u obzir za financiranje. Nadalje, moraju dobiti najmanje polovinu najvećeg broja bodova u svakoj od kategorija prethodno navedenih kriterija za dodjelu (tj. najmanje 15 bodova za kategorije „relevantnost projekta” i „učinak i širenje” te 20 bodova za kategoriju „kvaliteta plana i provedbe projekta”).

 

Što biste još trebali znati o toj aktivnosti?

Izvanredni troškovi za skupa putovanja

Podnositeljima prijedloga projekata mobilnosti omogućit će se potraživanje financijske potpore za skupe putne troškove sudionika pod naslovom proračuna „izvanredni troškovi” (do najviše 80 % ukupnih prihvatljivih troškova: pogledajte „Koja su pravila financiranja?”). Ta mogućnost dostupna je pod uvjetom da podnositelj može dokazati da se u skladu sa standardnim pravilima financiranja (na temelju jediničnih troškova utvrđenih s obzirom na raspon udaljenosti) ne pokriva najmanje 70 % putnih troškova sudionika.

Ako se dodijele, izvanredni troškovi za skupa putovanja zamjenjuju standardna bespovratna sredstva za putovanja.

Ostale informacije

Više obveznih kriterija i dodatnih korisnih informacija o toj aktivnosti nalazi se u Prilogu I. ovom Vodiču. Mole se zainteresirane organizacije da pažljivo pročitaju relevantne odjeljke tog priloga prije nego što zatraže financijsku potporu.

 

Koja su pravila financiranja?

Proračun projekta mobilnosti mora se izraditi na temelju sljedećih pravila financiranja (u EUR):

Prihvatljivi troškovi

Mehanizam financiranja

Iznos

Pravilo za dodjelu

Putovanje

Doprinos za putne troškove sudionika, uključujući osobe koje putuju kao pratnja, od mjesta podrijetla do mjesta u kojem se provodi aktivnost i natrag

Doprinos jediničnim troškovima

Za udaljenosti od 10 do 99 km:

20 EUR po sudioniku

Na temelju udaljenosti po sudioniku. Udaljenost se izračunava kalkulatorom udaljenosti koji podupire Europska komisija1. Podnositelj zahtjeva mora navesti udaljenost jednosmjernog putovanja za izračun iznosa bespovratnih sredstava EU-a kojim će se financirati povratno putovanje2.

 

Za udaljenosti od 100 do 499 km:

180 EUR po sudioniku

Za udaljenosti od 500 do 1999 km:

275 EUR po sudioniku

Za udaljenosti od 2000 do 2999 km:

360 EUR po sudioniku

Za udaljenosti od 3000 do 3999 km:

530 EUR po sudioniku

Za udaljenosti od 4000 do 7999 km:

820 EUR po sudioniku

Za udaljenosti od 8000 km ili više:

1500 EUR po sudioniku

Organizacijska potpora

Troškovi izravno povezani s provedbom aktivnosti mobilnosti (osim troškova boravka sudionika), uključujući pripremu (pedagošku, međukulturnu, jezičnu), praćenje i potporu sudionicima tijekom mobilnosti, vrednovanje ishoda učenja, aktivnosti širenja.

Doprinos jediničnim troškovima

do 100. sudionika: 350 EUR po sudioniku

+

nakon 100. sudionika: 200 EUR po dodatnom sudioniku

Na temelju broja sudionika

Pojedinačna potpora

Troškovi izravno povezani s boravkom sudionika i osoba u pratnji tijekom aktivnosti

Doprinos jediničnim troškovima

do 14. dana aktivnosti: A4.1 po danu po sudioniku

+

između 15. i 60. dana aktivnosti: 70 % A4.1 po danu po sudioniku

Na temelju trajanja boravka po sudioniku (ako je potrebno, uključujući i jedan dan putovanja prije početka aktivnosti i jedan dan putovanja nakon završetka aktivnosti).

Troškovi tečaja

Troškovi izravno povezani s plaćanjem upisnine tečajeva

Doprinos jediničnim troškovima

70 EUR po sudioniku po danu

Najviše 700 EUR po sudioniku u projektu mobilnosti

Uvjet: zahtjev za financijsku potporu za pokrivanje troškova tečaja, potporu za posebne potrebe i izvanredne troškove mora biti obrazložen u obrascu zahtjeva

 

Potpora za posebne potrebe

Dodatni troškovi koji se izravno odnose na sudionike s invaliditetom i osobe u pratnji (uključujući putne troškove i troškove boravka, ako su opravdani i ako bespovratna sredstva za te sudionike nisu zatražena u okviru proračunskih kategorija „putovanje” i „pojedinačna potpora”).

Stvarni troškovi

100 % prihvatljivih troškova

Izvanredni troškovi

Troškovi pružanja financijskog jamstva ako ga zatraži nacionalna agencija.

 

Visoki putni troškovi sudionika (za pojedinosti vidjeti odjeljak „Što biste još trebali znati o toj mjeri”).

Stvarni troškovi

75 % prihvatljivih troškova

 

 

 

Visoki putni troškovi: najviše do 80 % prihvatljivih troškova

Tablica 1.

Pojedinačna potpora (iznosi u EUR po danu)

Iznos ovisi o zemlji u kojoj se provodi aktivnost. Svaka će nacionalna agencija – na temelju objektivnih i transparentnih kriterija – utvrditi iznose koji se primjenjuju na projekte podnesene u njihovoj zemlji. Ti će se iznosi odrediti u okviru raspona od najmanjeg do najvišeg iznosa navedenih u tablici u nastavku. Točni iznosi bit će objavljeni na stranicama svake nacionalne agencije.

 

Mobilnost osoblja

Država primateljica

 

Min. – maks. (po danu)

 

A4.1

Grupa 1 :

Norveška, Danska, Luksemburg, Ujedinjena Kraljevina, Island, Švedska, Irska, Finska, Lihtenštajn

80 – 180

Grupa 2:

Nizozemska, Austrija, Belgija, Francuska, Njemačka, Italija, Španjolska, Cipar, Grčka, Malta, Portugal

70 – 160

Grupa 3 :

Slovenija, Estonija, Latvija, Hrvatska, Slovačka, Češka, Litva, Turska, Mađarska, Poljska, Rumunjska, Bugarska, Republika Sjeverna Makedonija, Srbija

60 – 140

  • 1. http://ec.europa.eu/programmes/erasmus-plus/resources/distance-calculator_hr
  • 2. Na primjer, ako osoba iz Madrida (Španjolska) sudjeluje u aktivnosti koja se održava u Rimu (Italija), podnositelj zahtjeva a) izračunava udaljenost od Madrida do Rima (1365,28 km), b) odabire primjenjiv raspon udaljenosti putovanja (tj. od 500 do 1999 km) i c) izračunava bespovratna sredstva EU-a kojima će osigurati doprinos za putne troškove sudionika od Madrida do Rima i natrag (275 EUR).

Projekt mobilnosti za mlade i osobe koje rade s mladima

Tijekom 2019. u odabiru projekata naglasak će biti na1:

  • uključivanju marginaliziranih mladih, promicanju različitosti, međukulturnom i međureligijskom dijalogu, zajedničkim vrijednostima slobode, tolerancije i poštovanja ljudskih prava te na projektima za poboljšanje medijske pismenosti, kritičkog razmišljanja i inicijativa kod mladih
  • razvijanju kompetencija i metoda za profesionalni razvoj, uključujući i digitalni rad s mladima, kod osoba koje rade s mladima potrebnih za prenošenje temeljnih zajedničkih društvenih vrijednosti, osobito mladima do kojih je teško doprijeti, te prevenciji nasilne radikalizacije mladih.

S obzirom na kriznu situaciju u Europi te činjenicu da rad s mladima, neformalne aktivnosti učenja i volonterstvo mogu uvelike pridonijeti ispunjavanju potreba izbjeglica, tražitelja azila i migranata i/ili jačanju svijesti o tom pitanju u lokalnim zajednicama, posebna će se pozornost posvetiti podupiranju projekata mobilnosti mladih koji uključuju izbjeglice/tražitelje azila i migrante ili su namijenjeni njima.

Projekt mobilnosti može kombinirati jednu ili više sljedećih aktivnosti:

Mobilnost mladih ljudi: razmjene mladih

Razmjene mladih omogućuju skupinama mladih ljudi iz najmanje dviju različitih zemalja da se sastaju i zajedno žive do 21 dan. Za vrijeme razmjene mladih, sudionici, uz podršku voditelja skupine, zajednički provode program rada (kombinacija radionica, vježbi, rasprava, igranja uloga, simulacija, aktivnosti na otvorenom itd.) koji su osmislili i pripremili prije razmjene. Razmjene mladih omogućuju mladim ljudima da razvijaju kompetencije, postanu svjesni društveno važnih tema/tematskih područja, otkrivaju nove kulture, navike i načine života, uglavnom putem suradničkog učenja, jačaju vrijednosti kao što su solidarnost, demokracija, prijateljstvo itd. Proces učenja u razmjenama mladih provodi se metodama neformalnog obrazovanja. Razmjerno kratko trajanje razmjene povoljno je za uključivanje mladih koji imaju manje mogućnosti. Razmjena mladih pruža mogućnost stjecanja iskustva međunarodne mobilnosti u sigurnom okruženju skupine uz mogućnost sudjelovanja odgovarajućeg broja voditelja skupine koji se brinu za sudionike. Također može biti prikladno okruženje za raspravu i učenje o pitanjima socijalne uključenosti i različitosti. Razmjene mladih temelje se na transnacionalnoj suradnji između dvaju ili više organizacija sudionica iz različitih zemalja i izvan Europske unije.

Sljedeće aktivnosti nisu prihvatljive za bespovratna sredstva u okviru razmjene mladih: akademska studijska putovanja, aktivnosti razmjene usmjerene na ostvarivanje financijske dobiti, aktivnosti razmjene koje se smatraju turizmom, festivali, putovanja na godišnji odmor, turneje s nastupima.

Mobilnost osoba koje rade s mladima

Ova aktivnost podupire profesionalni razvoj osoba koje rade s mladima provedbom aktivnosti kao što su transnacionalni/međunarodni seminari, tečajevi osposobljavanja, događanja za uspostavu kontakta, studijski posjeti itd. ili praćenje rada/hospitiranje u inozemstvu u organizaciji aktivnoj u području mladih. Sve te aktivnosti mogu se prilagoditi i kombinirati kako bi odgovarale potrebama i željenom utjcaju koje definiraju organizacije sudionice u projektu. Profesionalni razvoj uključenih osoba koje rade s mladima trebao bi doprinijeti izgradnji kapaciteta njihove organizacije za kvalitetan rad s mladima te bi trebao imati jasan učinak na redoviti rad s mladima uključenih osoba koje rade s mladima. Trebalo bi dalje među mladima širiti ishode učenja, uključujući sve materijale i inovativne metode i alate, kako bi se doprinijelo unapređenju kvalitete rada s mladima i/ili potakao razvoj politike mladih i suradnja.

 

Koja je uloga organizacija koje sudjeluju u tom projektu?

Organizacije koje sudjeluju u projektu mobilnosti imaju sljedeće uloge i zadaće:

  • Koordinator projekta mobilnosti mladih: podnošenje zahtjeva za cijeli projekt u ime svih partnerskih organizacija.
  • Organizacija pošiljateljica: zadužena za slanje mladih i osoba koje rade s mladima u inozemstvo (to uključuje praktičnu organizaciju, pripremu sudionika prije odlaska, pružanje podrške sudionicima u svim fazama projekta).
  • Organizacija primateljica: odgovorna za organizaciju aktivnosti, razvoj programa aktivnosti za sudionike u suradnji sa sudionicima i partnerskim organizacijama, pružanje potpore sudionicima u svim fazama projekta.

 

Koji se kriteriji primjenjuju na ocjenjivanje tog projekta?

U nastavku su navedeni formalni kriteriji koje projekt mobilnosti mora ispuniti kako bi mogao dobiti bespovratna sredstva iz programa Erasmus+:

 

Opći kriteriji prihvatljivosti

Prihvatljive aktivnosti

Projekt mobilnosti mladih mora obuhvaćati najmanje jednu od sljedećih aktivnosti:

  • razmjene mladih
  • mobilnost osoba koje rade s mladima.

Prihvatljive organizacije sudionice

Organizacija sudionica može biti:

  • neprofitna organizacija, udruga, nevladina organizacija
  • europska nevladina organizacija za mlade
  • socijalno poduzeće
  • javno tijelo na lokalnoj razini
  • skupina mladih aktivnih u području rada s mladima, ali ne nužno u kontekstu organizacije mladih (tj. neformalna skupina mladih)

te:

  • javno tijelo na regionalnoj ili nacionalnoj razini2
  • udruženje regija
  • Europska grupacija za teritorijalnu suradnju
  • tijelo koje ostvaruje dobit i koje je aktivno u području korporativne socijalne odgovornosti

s poslovnim nastanom u zemlji sudionici programa ili u partnerskoj zemlji u susjedstvu EU-a (regije od 1. do 4.; vidjeti odjeljak „Prihvatljive zemlje” u dijelu A ovog Vodiča).

Tko se može

prijaviti?

Zahtjev može predati bilo koja organizacija sudionica ili skupina3 s poslovnim nastanom u zemlji sudionici programa. Ta organizacija podnosi zahtjev u ime svih organizacija koje sudjeluju u projektu.

Projekt mobilnosti mladih financira se na poseban način (vidjeti odjeljak „pravila financiranja”) ako je podnositelj:

  • javno tijelo na regionalnoj ili nacionalnoj razini4
  • udruženje regija
  • Europska grupacija za teritorijalnu suradnju
  • tijelo koje ostvaruje dobit i koje je aktivno u području korporativne socijalne odgovornosti.

Broj i profil organizacija sudionica

Aktivnost mobilnosti transnacionalna je aktivnost i uključuje barem dvije organizacije sudionice (organizaciju pošiljateljicu i primateljicu) iz različitih zemalja. Ako je u projektu mobilnosti mladih predviđena samo jedna aktivnost, koordinator mora preuzeti i ulogu organizacije pošiljateljice ili primateljice. Ako je u projektu mobilnosti mladih predviđeno više aktivnosti, koordinator projekta može, ali ne mora preuzeti ulogu organizacije pošiljateljice ili primateljice. Koordinator ni u kojem slučaju ne može biti organizacija iz partnerske zemlje u susjedstvu EU-a.

Aktivnosti u zemljama sudionicama programa: sve organizacije sudionice moraju biti iz zemlje sudionice programa.

Aktivnosti s partnerskim zemljama u susjedstvu EU-a: aktivnost mora uključivati barem jednu organizaciju sudionicu iz zemlje sudionice programa i jednu organizaciju sudionicu iz partnerske zemlje u susjedstvu EU-a.

Trajanje projekta

Od 3 do 24 mjeseca.

Kome predati zahtjev?

Nacionalnoj agenciji zemlje u kojoj organizacija podnositeljica ima poslovni nastan.

Kada predati zahtjev?

Podnositelji moraju predati zahtjev za dodjelu bespovratnih sredstava do sljedećih datuma:

  • 5. veljače u 12:00 (podne po briselskom vremenu) za projekte čija provedba započinje između 1. svibnja i 30. rujna iste godine
  • 30. travnja u 12:00 (podne po briselskom vremenu) za projekte čija provedba započinje između 1. kolovoza i 31. prosinca iste godine
  • 1. listopada u 12:00 (podne po briselskom vremenu) za projekte čija provedba započinje između 1. siječnja i 31. svibnja sljedeće godine.

Kako predati zahtjev?

Pojedinosti o tome kako se prijaviti potražite u dijelu C ovog Vodiča.

Ostali kriteriji

Raspored za svaku aktivnost razmjene mladih i mobilnosti osoba koje rade s mladima koja se planira u okviru projekta mora se priložiti obrascu projekta.

Obrascu zahtjeva mora se priložiti izjava o časti pravnog zastupnika.

 

Dodatni kriteriji prihvatljivosti za razmjene mladih

Trajanje aktivnosti

Od 5 dana do 21 dan, ne uključujući vrijeme putovanja.

Mjesto/mjesta provedbe aktivnosti

Aktivnost se mora provoditi u zemlji jedne od organizacija koje u njoj sudjeluju. 

Prihvatljivi sudionici

Mladi u dobi od 13 do 30 godina5

s prebivalištem u zemljama u kojima se nalaze njihove organizacije pošiljateljice ili primateljice. Voditelji skupina6 koji su uključeni u razmjenu mladih moraju imati najmanje 18 godina.

Broj sudionika i sastav nacionalnih skupina

Najmanje 16, a najviše 60 sudionika (ne računajući voditelje skupina) po aktivnosti.

Najmanje 4 sudionika po skupini (ne računajući voditelje skupina) po aktivnosti.

Svaka nacionalna skupina mora imati barem jednog voditelja.

Skupina sudionika iz zemlje u kojoj se nalazi organizacija primateljica mora biti uključena u svaku aktivnost. 

Ostali kriteriji

Kako bi se zadržala jasna veza sa zemljom u kojoj se nalazi nacionalna agencija, barem jedna od organizacija pošiljateljica ili organizacija primateljica u svakoj aktivnosti mora biti iz zemlje u kojoj se nalazi nacionalna agencija kojoj je podnesen zahtjev.

Posjet u svrhu planiranja aktivnosti (APV = Advance Planning Visit):

Ako je u projektu predviđen APV, moraju se poštovati sljedeći kriteriji prihvatljivosti:

  • trajanje APV-a: najviše 2 dana (bez putovanja)
  • broj sudionika: 1 sudionik po skupini7. Broj sudionika može se povisiti na 2 pod uvjetom da je drugi sudionik mlada osoba koja sudjeluje u aktivnosti, ali nema ulogu voditelja skupine ili osposobljavanja.

 

Dodatni kriteriji prihvatljivosti za mobilnost osoba koje rade s mladima

Trajanje aktivnosti

Od 2 dana do 2 mjeseca, ne uključujući vrijeme putovanja.

Ta minimalna 2 dana moraju biti uzastopna.

Mjesto/mjesta provedbe aktivnosti

Aktivnost se mora provoditi u zemlji jedne od organizacija koje u njoj sudjeluju.

Prihvatljivi sudionici

Nema dobne granice. Sudionici, osim voditelja osposobljavanja i posrednika, moraju imati prebivalište u zemlji u kojoj se nalazi njihova organizacija pošiljateljica ili primateljica.

Broj sudionika

Do 50 sudionika (uključujući, ako je primjenjivo, voditelje osposobljavanja i posrednike) u svakoj aktivnosti planiranoj u okviru projekta.

Sudionici iz zemlje u kojoj se nalazi organizacija primateljica moraju biti uključeni u svaku aktivnost.

Ostali kriteriji

Kako bi se zadržala jasna veza sa zemljom u kojoj se nalazi nacionalna agencija, barem jedna od organizacija pošiljateljica ili organizacija primateljica u svakoj aktivnosti mora biti iz zemlje u kojoj se nalazi nacionalna agencija kojoj je podnesen zahtjev.

 

Organizacije podnositeljice zahtjeva ocjenjuju se na temelju relevantnih kriterija za isključenje i odabir. Više informacija potražite u dijelu C ovog Vodiča.

 

Kriteriji za dodjelu

Projekti se ocjenjuju na temelju sljedećih kriterija:

Relevantnost projekta

(najviše 30 bodova)

 

  • Relevantnost prijedloga za:
    • ciljeve aktivnosti (vidjeti odjeljak „Koji su ciljevi projekta mobilnostiˮ)
    • potrebe i ciljeve organizacija sudionica i pojedinih sudionika.
  • Stupanj do kojeg prijedlog može:
    • uključivati mlade s manje mogućnosti, uključujući izbjeglice, tražitelje azila i migrante
    • promicati raznolikost, međukulturni i međureligijski dijalog, zajedničke vrijednosti slobode, tolerancije i poštovanja ljudskih prava te ostvariti projekte za poboljšanje medijske pismenosti, kritičkog razmišljanja i inicijative kod mladih
    • razvijati kompetencije i metode kod osoba koje rade s mladima za njihov profesionalni razvoj, uključujući digitalni rad s mladima, koje su potrebne za prenošenje temeljnih zajedničkih društvenih vrijednosti, osobito mladima do kojih je teško doprijeti te sprječavati nasilnu radikalizaciju mladih.
  • Stupanj do kojeg prijedlog može:
    • proizvoditi visokokvalitetne ishode učenja za sudionike
    • jačati sposobnosti i međunarodni doseg organizacija sudionica;
    • što dovodi do unapređenja kvalitete organizacija sudionica u radu s mladima.
  • Stupanj do kojeg prijedlog uključuje nove sudionike aktivnosti.

Kvaliteta plana i provedbe projekta

(najviše 40 bodova)

 

 

  • Jasnoća, potpunost i kvaliteta svih faza predloženog projekta (priprema, provedba aktivnosti mobilnosti i praćenje)
  • Usklađenost između utvrđenih potreba, ciljeva projekta, profila sudionika i obrazovnog sadržaja i predloženih aktivnosti
  • Kvaliteta praktičnih rješenja, načina upravljanja i potpore
  • Kvaliteta pripreme koja je osigurana sudionicima
  • Kvaliteta predloženih neformalnih participativnih metoda učenja
  • Stupanj do kojeg su mladi ili osobe koje rade s mladima aktivno uključeni u sve razine projekta
  • Kvaliteta rješenja za priznavanje i vrednovanje ishoda učenja te dosljedna uporaba europskih alata za transparentnost i priznavanje
  • Primjerenost mjera za odabir i/ili uključivanje sudionika u aktivnosti mobilnosti
  • U slučaju aktivnosti s partnerskim zemljama u susjedstvu EU-a uravnotežena zastupljenost organizacija iz zemalja sudionica programa i partnerskih zemalja
  • Kvaliteta suradnje i komunikacije među organizacijama sudionicama i s drugim relevantnim dionicima

Učinak i širenje

(najviše 30 bodova)

 

  • Kvaliteta mjera za vrednovanje ishoda projekta.
  • Mogući učinak projekta:
    • na sudionike i organizacije sudionice, za vrijeme i nakon završetka projekta
    • izvan organizacija i osoba koje izravno sudjeluju u projektu, na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i/ili europskoj razini.
  • Primjerenost i kvaliteta mjera usmjerenih na širenje ishoda projekta unutar i izvan organizacija sudionica.

 

Kako bi došli u obzir za financiranje, prijedlozi moraju dobiti najmanje 60 bodova. Nadalje, moraju dobiti barem polovinu od najvišeg broja bodova u svakoj od kategorija prethodno navedenih kriterija za dodjelu (najmanje 15 bodova za kategorije „relevantnost projekta” i „učinak i širenje” te 20 bodova za kategoriju „kvaliteta plana i provedbe projektaˮ).

 

Što biste još trebali znati o toj aktivnosti?

Izvanredni troškovi za skupa putovanja

Podnositeljima prijedloga projekata mobilnosti omogućit će se potraživanje financijske potpore za skupe putne troškove sudionika pod naslovom proračuna „izvanredni troškovi” (do najviše 80 % ukupnih prihvatljivih troškova: pogledajte „Koja su pravila financiranja?”). Ta mogućnost dostupna je pod uvjetom da podnositelj može dokazati da se u skladu sa standardnim pravilima financiranja (na temelju jediničnih troškova utvrđenih s obzirom na raspon udaljenosti) ne pokriva najmanje 70 % putnih troškova sudionika. Ako se dodijele, izvanredni troškovi za skupa putovanja zamjenjuju standardna bespovratna sredstva za putovanja.

Ostale informacije

Više obveznih kriterija i dodatnih korisnih informacija o toj aktivnosti nalazi se u Prilogu I. ovom Vodiču. Mole se zainteresirane organizacije da pažljivo pročitaju relevantne odjeljke tog priloga prije nego što zatraže financijsku potporu.

Koja su pravila financiranja?

Proračun projekta mobilnosti mora se izraditi na temelju sljedećih pravila za financiranje (u EUR):

A) Razmjene mladih

Prihvatljivi troškovi

Mehanizam financiranja

Iznos

Pravilo za dodjelu

Putovanje

Doprinos za putne troškove sudionika, uključujući osobe u pratnji, od mjesta podrijetla do mjesta u kojem se provodi aktivnost i natrag.

 

Osim toga, ako je primjenjivo, za putne troškove za mogući posjet u svrhu planiranja aktivnosti.

Doprinos za jedinične troškove

Za udaljenosti od 10 do 99 km:

20 EUR po sudioniku

Na temelju udaljenosti po sudioniku. Udaljenost se izračunava kalkulatorom udaljenosti koji podupire Europska komisija8. Podnositelj zahtjeva mora navesti udaljenost jednosmjernog putovanja kako bi se mogao izračunati iznos bespovratnih sredstava EU-a kojim će se financirati povratno putovanje9.

 

Za udaljenosti od 100 do 499 km:

180 EUR po sudioniku

Za udaljenosti od 500 do 1999 km:

275 EUR po sudioniku

Za udaljenosti od 2000 do 2999 km:

360 EUR po sudioniku

Za udaljenosti od 3000 do 3999 km:

530 EUR po sudioniku

Za udaljenosti od 4000 do 7999 km:

820 EUR po sudioniku

Za udaljenosti od 8000 km ili više:

1500 EUR po sudioniku

Organizacijska potpora

Troškovi koji su izravno povezani s primjenom aktivnosti mobilnosti (uključujući pripremu, praćenje i potporu sudionicima tijekom mobilnosti, potporu za vrednovanje ishoda učenja, aktivnosti širenja).

Doprinos za jedinične troškove

A5.1 po danu aktivnosti po sudioniku10

Na temelju trajanja aktivnosti po sudioniku (ako je potrebno, uključujući i jedan dan putovanja prije početka aktivnosti i jedan dan putovanja nakon završetka aktivnosti).

Potpora za posebne potrebe

Dodatni troškovi koji se izravno odnose na sudionike s invaliditetom i osobe u pratnji (uključujući troškove putovanja i boravka, ako su opravdani i ako bespovratna sredstva za te sudionike nisu zatražena u okviru proračunskih kategorija „putovanje” i „organizacijska potpora”).

Stvarni troškovi

100 % prihvatljivih troškova

Uvjet: zahtjev za financijsku potporu za pokrivanje troškova za posebne potrebe i izvanrednih troškova mora biti obrazložen u obrascu zahtjeva.

Izvanredni troškovi

Troškovi viza i povezani troškovi, troškovi dozvola boravka, cjepiva, liječničke potvrde.

Troškovi za potporu sudjelovanja mladih s manje mogućnosti pod jednakim uvjetima (osim putnih troškova i organizacijske potpore za sudionike).

Troškovi prehrane i smještaja sudionika tijekom posjeta u svrhu planiranja aktivnosti.
Troškovi pružanja financijskog jamstva ako to zatraži nacionalna agencija.

Visoki putni troškovi sudionika (više u odjeljku „Što biste još trebali znati o toj aktivnosti”).

Stvarni troškovi

Troškovi financijskog jamstva: 75 % prihvatljivih troškova

 

Visoki putni troškovi: najviše 80 % prihvatljivih troškova

 

Ostali troškovi: 100 % prihvatljivih troškova

 

 

B) Mobilnost osoba koje rade s mladima

Prihvatljivi troškovi

Mehanizam financiranja

Iznos

Pravilo za dodjelu

Putovanje

Doprinos za putne troškove sudionika, uključujući osobe u pratnji, od mjesta podrijetla do mjesta u kojem se provodi aktivnost i natrag.

 

Osim toga, ako je primjenjivo, za putne troškove za mogući posjet u svrhu planiranja aktivnosti.

Doprinos za jedinične troškove

Za udaljenosti od 10 do 99 km:

20 EUR po sudioniku

Na temelju udaljenosti po sudioniku. Udaljenost se izračunava kalkulatorom udaljenosti koji podupire Europska komisija11. Podnositelj zahtjeva mora navesti udaljenost jednosmjernog putovanja kako bi se mogao izračunati iznos bespovratnih sredstava EU-a kojim će se financirati povratno putovanje12.

 

Za udaljenosti od 100 do 499 km:

180 EUR po sudioniku

Za udaljenosti od 500 do 1999 km:

275 EUR po sudioniku

Za udaljenosti od 2000 do 2999 km:

360 EUR po sudioniku

Za udaljenosti od 3000 do 3999 km:

530 EUR po sudioniku

Za udaljenosti od 4000 do 7999 km:

820 EUR po sudioniku

Za udaljenosti od 8000 km ili više:

1500 EUR po sudioniku

Organizacijska potpora

Troškovi izravno povezani s provedbom aktivnosti mobilnosti (uključujući pripremu, praćenje i potporu sudionicima tijekom mobilnosti, potporu za vrednovanje ishoda učenja, aktivnosti širenja).

Doprinos za jedinične troškove

 

A5.2 po danu po volonteru13

Najviše 1100 EUR po sudioniku14

Na temelju trajanja boravka po sudioniku (ako je potrebno, uključujući i jedan dan putovanja prije početka aktivnosti i jedan dan putovanja nakon završetka aktivnosti).

Potpora za posebne potrebe

Dodatni troškovi koji se izravno odnose na sudionike s invaliditetom i osobe u pratnji (uključujući troškove putovanja i boravka, ako su opravdani i ako bespovratna sredstva za te sudionike nisu zatražena u okviru proračunskih kategorija „putovanje” i „organizacijska potpora”).

Stvarni troškovi

100 % prihvatljivih troškova

Uvjet: zahtjev za financijsku potporu za pokrivanje troškova za posebne potrebe i izvanrednih troškova mora biti obrazložen u obrascu zahtjeva.

Izvanredni troškovi

Troškovi pružanja financijskog jamstva ako ga zatraži nacionalna agencija. Visoki putni troškovi sudionika (za pojedinosti pogledajte odjeljak „Što biste još trebali znati o toj mjeri”). Troškovi za potporu sudjelovanja osoba koje rade s mladima s manje mogućnosti pod jednakim uvjetima (osim putnih troškova i organizacijske potpore za sudionike).

Stvarni troškovi

 

Troškovi financijskog jamstva: 75 % prihvatljivih troškova

Visoki putni troškovi: najviše 80 % prihvatljivih troškova

Ostali troškovi: 100 % prihvatljivih troškova

 

 

 

C) Organizacijska potpora

Iznosi ovise o zemlji u kojoj se provodi aktivnost mobilnosti. Za projekte koje su predložili javno tijelo na regionalnoj ili nacionalnoj razini, udruženje regija, Europska grupacija za teritorijalnu suradnju, tijelo koje ostvaruje dobit i koje je aktivno u području korporativne socijalne odgovornosti, navedeni iznosi smanjuju se za 50 %.

 

 

Razmjene mladih (EUR po danu)

 

Mobilnost osoba koje rade s mladima

(EUR po danu)

 

 

A5.1

A5.2

Belgija

42

65

Bugarska

32

53

Češka

32

54

Danska

45

72

Njemačka

41

58

Estonija

33

56

Irska

49

74

Grčka

38

71

Španjolska

34

61

Francuska

38

66

Hrvatska

35

62

Italija

39

66

Cipar

32

58

Latvija

34

59

Litva

34

58

Luksemburg

45

66

Mađarska

33

55

Malta

39

65

Nizozemska

45

69

Austrija

45

61

Poljska

34

59

Portugal

37

65

Rumunjska

32

54

Slovenija

34

60

Slovačka

35

60

Finska

45

71

Švedska

45

70

Ujedinjena Kraljevina

45

76

Republika Sjeverna Makedonija

28

45

Island

45

71

Lihtenštajn

45

74

Norveška

50

74

Turska

32

54

Srbija 29 48

Partnerska zemlja

29

48

  • 1. Glavni proračun za te projekte mobilnosti dodjeljuje se za potporu transnacionalnim aktivnostima u kojima sudjeluju organizacije i sudionici iz država sudionica programa. No približno 25 % dostupnih proračunskih sredstava može se upotrijebiti za financiranje međunarodnih aktivnosti u kojima sudjeluju organizacije i sudionici iz država sudionica programa i partnerskih država u susjedstvu EU-a (regije od 1. do 4.; pogledajte odjeljak „Prihvatljive države” u dijelu A ovog Vodiča)
  • 2. U tom kontekstu javnim tijelom na nacionalnoj ili regionalnoj razini smatra se javno tijelo koje 1. pruža usluge ili čije područje administrativne nadležnosti obuhvaća cijelo nacionalno ili regionalno područje i 2. ima monopol, u smislu da ne postoje druga tijela koja vrše iste funkcije u zemlji ili regiji (uobičajeni primjeri: ministarstva, državne agencije, regionalna javna tijela itd.). U tom su smislu škole, sveučilišta ili druga tijela, čak i ako su uspostavljeni nacionalnim pravom, isključeni iz te kategorije i smatraju se javnim tijelima na lokalnoj razini.
  • 3. U slučaju neformalne skupine, jedan od članova skupine koji ima najmanje 18 godina preuzima ulogu predstavnika i odgovornost u ime skupine).
  • 4. Vidjeti prethodnu napomenu
  • 5. Molimo vas da uzmete u obzir sljedeće: 
    • donja dobna granica – sudionici moraju imati najmanji zahtijevani broj godina u trenutku početka provedbe aktivnosti
    • gornja dobna granica – sudionici ne smiju biti stariji od navedene gornje dobne granice na zadnji dan roka za podnošenje prijedloga.
  • 6. Voditelj skupine odrasla je osoba koja se pridružila mladima koji sudjeluju u razmjeni mladih kako bi im se osigurali učinkovito učenje, zaštita i sigurnost.
  • 7. Sudionik može biti voditelj skupine, voditelj osposobljavanja ili mlada osoba koja sudjeluje u aktivnosti, ali ne u svojstvu voditelja skupine ili voditelja osposobljavanja.
  • 8. https://ec.europa.eu/programmes/erasmus-plus/resources/distance-calculator_hr
  • 9. Na primjer, ako osoba iz Madrida (Španjolska) sudjeluje u aktivnosti koja se održava u Rimu (Italija), podnositelj zahtjeva a) izračunava udaljenost od Madrida do Rima (1365,28 km); b) odabire primjenjiv raspon udaljenosti putovanja (tj. od 500 do 1999 km) i c) izračunava bespovratna sredstva EU-a kojima će osigurati doprinos za troškove putovanja sudionika od Madrida do Rima i natrag (275 EUR).
  • 10. Uključujući voditelje skupina i osobe u pratnji.
  • 11. https://ec.europa.eu/programmes/erasmus-plus/resources/distance-calculator_hr
  • 12. Na primjer, ako osoba iz Madrida (Španjolska) sudjeluje u aktivnosti koja se održava u Rimu (Italija), podnositelj zahtjeva a) izračunava udaljenost od Madrida do Rima (1365,28 km); b) odabire primjenjiv raspon udaljenosti putovanja (tj. od 500 do 1999 km) i c) izračunava bespovratna sredstva EU-a kojima će osigurati doprinos za troškove putovanja sudionika od Madrida do Rima i natrag (275 EUR).
  • 13. Uključujući voditelje osposobljavanja, posrednike i osobe u pratnji.
  • 14. Uključujući voditelje osposobljavanja, posrednike i osobe u pratnji.

Združeni diplomski studiji Erasmus Mundus

Koji su ciljevi združenog diplomskog studija Erasmus Mundus?

Ciljevi združenih diplomskih studija Erasmus Mundus su sljedeći:

  • poticati poboljšanje kvalitete, inovacije, izvrsnost i internacionalizaciju na visokim učilištima
  • povećati kvalitetu i privlačnost Europskog prostora visokog obrazovanja (EHEA) i podupirati vanjsko djelovanje EU-a u području visokog obrazovanja nudeći stipendije za cijeli studij najboljim studentima diplomskih studija u cijelom svijetu
  • poboljšati razinu kompetencija i vještina magistara struke te posebno relevantnost združenih diplomskih studija za tržište rada povećanim sudjelovanjem poslodavaca.

U tom se smislu očekuje da će se združenim diplomskim studijima Erasmus Mundus (EMJMD) pridonijeti ciljevima strategije Europa 2020. i Strateškog okvira za obrazovanje i osposobljavanje 2020. (ET 2020.), uključujući odgovarajućim mjerilima utvrđenima u tim politikama.

Sve države iz programa Erasmus+ unutar sustava Bolonjskog procesa prihvatile su zajedničke norme i smjernice za osiguranje kvalitete te zajednički ustroj studija i sustava bodova.  Njihov je cilj osigurati uzajamno povjerenje u sustave visokog obrazovanja, olakšati međunarodnu mobilnost studenata i diplomanata, prekograničnu međusveučilišnu suradnju te međusobno priznavanje kvalifikacija i razdoblja studija u inozemstvu.  U komunikaciji „Jačanje europskog identiteta kroz obrazovanje i kulturu”, Europska komisija definirala je svoju viziju za Europski prostor za obrazovanje do 2025. godine za „Europu u kojoj granice neće sprječavati učenje, studiranje i provođenje istraživanja”.  Prekogranično osiguravanje kvalitete ključni je element u svrhu ostvarivanja Europskog prostora za obrazovanje.  „Europski pristup osiguravanju kvalitete združenih programa1” donesen na Ministarskoj konferenciji o Bolonjskom procesu održanoj u Erevanu 2015. godine napravljen je posebice radi olakšavanja vanjskog osiguranja kvalitete navedenih programa: njime se definiraju norme koje se temelje na dogovorenim alatima Europskog prostora visokog obrazovanja bez primjene dodatnih nacionalnih kriterija.  Time bi se trebali olakšati integrirani pristupi osiguravanju kvalitete združenih programa kojima se uistinu odražava njihova združenost.

Združeni diplomski studiji Erasmus Mundus pozvani su da primijene Europski pristup osiguravanju kvalitete združenih programa kao temelj za vanjsko osiguravanje kvalitete njihovog programa, ako to dopušta nacionalno zakonodavstvo.

Združeni diplomski studiji Erasmus Mundus pridonose povećanju privlačnosti Europskog prostora visokog obrazovanja diljem svijeta i dokazivanju izvrsnosti i visoke razine integracije združenih studijskih programa koje provode europska visoka učilišta.

Tom se aktivnosti podupiru i vanjsko djelovanje EU-a te ciljevi i prioriteti u području visokog obrazovanja u njihovim različitim aspektima.

Partnerstvo između programa Erasmus Mundus i Međusveučilišnog projekta razmjene (Inter-University Exchange Project, IUEP) japanskog Ministarstva obrazovanja, kulture, sporta, znanosti i tehnologije (MEXT)

Partnerstvom će se sufinancirati 3-4 projekta koja promiču inovaciju i izvrsnost pri realizaciji združenih diplomskih studija u konzorcijima koji se sastoje od najmanje 3 visoka učilišta iz zemalja sudionica programa Erasmus+ i najmanje 1 visokog učilišta iz Japana. Svi dolje opisani uvjeti odnose se na projekte sufinancirane iz partnerstva, osim ako nije drugačije naznačeno.

Osim toga, japansko visoko učilište mora biti ustanova koja dodjeljuje diplome diplomskih studija i mora moći dodijeliti združenu diplomu ili višestruke diplome s najmanje jednim visokim učilištem iz države sudionice koje dodjeljuje diplome diplomskih studija.

 

Što je združeni diplomski studij Erasmus Mundus?

Združeni diplomski studij Erasmus Mundus2 je integrirani međunarodni studijski program na visokoj razini koji donosi 60, 90 ili 120 ECTS bodova, a izvodi ga međunarodni konzorcij visokih učilišta iz različitih zemalja i, prema potrebi, drugi partneri u okviru ili izvan obrazovnog sustava koji su posebno stručni i zainteresirani za područja studija / stručna područja obuhvaćena združenim programom. Njihova specifičnost leži u visokom stupnju združenosti/integracije3 i izvrsnosti akademskog sadržaja i metodologije koje nude. Ne postoje ograničenja u odnosu na discipline. Popis združenih studija koji se financiraju u okviru programa Erasmus+ dostupan je na stranicama izvršne agencije. Popis združenih studija Erasmus Mundus (diplomskih i doktorskih) koji su se financirali iz prethodnog programa Erasmus Mundus možete pronaći u Katalogu programa Erasmus Mundus4.

Sva visoka učilišta sudionici programa s poslovnim nastanom u zemlji sudionici programa moraju biti ustanove koje dodjeljuju diplome diplomskih studija, a odgovarajuće diplome združenih diplomskih studija Erasmus Mundus koje obuhvaćaju cijeli studijski program združenih diplomskih studija Erasmus Mundus moraju biti valjano akreditirane (ako je primjenjivo, moraju imati akreditaciju nadležnih nacionalnih tijela) u zemljama u kojima ta visoka učilišta imaju poslovni nastan. Nakon uspješnog završetka združenog diplomskog studija Erasmus Mundus dodjeljuje se združena diploma (tj. jedna diploma koja se izdaje u ime najmanje dvaju visokih učilišta iz različitih zemalja sudionica programa s valjanim akreditacijama u tim zemljama) ili višestruka diploma (tj. najmanje dvije diplome koje izdaju dva visoka učilišta iz različitih zemalja sudionica programa s valjanim akreditacijama u tim zemljama). Ako je to predviđeno u nacionalnom zakonodavstvu, združeni se studiji potiču jer predstavljaju potpunu integraciju postupaka učenja i poučavanja. Osim visokih učilišta iz zemalja sudionica programa koji dodjeljuju odgovarajuće akademske stupnjeve, u dodjelu združenih diploma ili višestrukih diploma mogu biti uključena i ostala partnerska visoka učilišta iz partnerskih zemalja.

Prijedlozi za združene diplomske studije Erasmus Mundus u fazi prijave moraju sadržavati u potpunosti razvijene združene studijske programe koji su spremni za pokretanje i koji se mogu oglašavati diljem svijeta neposredno nakon njihova odabira. U tom kontekstu postupak odabira združenih diplomskih studija Erasmus Mundus bit će vrlo selektivan radi podupiranja samo najboljih prijedloga.

Odabrani združeni diplomski studiji Erasmus Mundus zauzvrat će dobiti visoke iznose financiranja za četiri generacije studenata, što će im omogućiti da ostvare veću vidljivost diljem svijeta i povećaju svoje izglede za održivost.

U odjeljcima u nastavku opisuju se priroda, odabir i uvjeti financiranja novoodabranih združenih diplomskih studija Erasmus Mundus.

 

Koje se aktivnosti podupiru u okviru te aktivnosti?

U okviru te aktivnosti podupirat će se sljedeće aktivnosti:

  • izvođenje programa združenog diplomskog studija Erasmus Mundus koji odgovara 60, 90 ili 120 ECTS bodova i koji organizira međunarodni konzorcij visokih učilišta, uključujući sudjelovanje pozvanih znanstvenika (gostujućih predavača) u svrhu poučavanja, osposobljavanja i/ili istraživanja
  • dodjela stipendija izvrsnim studentima u cijelom svijetu za sudjelovanje u jednom od tih programa združenih diplomskih studija Erasmus Mundus.

 

Koju ulogu imaju organizacije koje sudjeluju u programu združenih diplomskih studija Erasmus Mundus?

Programe združenih diplomskih studija Erasmus Mundus pruža međunarodni konzorcij visokih učilišta i, ako je primjenjivo, druge vrste organizacija (poduzeća, javna tijela, znanstveni instituti itd.) koje pridonose provedbi združenih diplomskih studija Erasmus Mundus.

Konzorcij združenih diplomskih studija Erasmus Mundus sastoji se od sljedećih sudionika:

  • Podnositelja/koordinatora: visoka učilišta s poslovnim nastanom u zemlji sudionici programa koji podnosi prijedlog projekta u ime svih partnera. Kada se združeni diplomski studij Erasmus Mundus odobri, podnositelj zahtjeva / koordinator postaje glavni korisnik bespovratnih sredstava EU-a i potpisuje ugovor o bespovratnim sredstvima za više korisnika u ime konzorcija združenih diplomskih studija Erasmus Mundus. Ta koordinacijska uloga obuhvaća sljedeće zadaće:
    • predstavlja skupinu i djeluje u ime skupine organizacija sudionica u odnosima prema Europskoj komisiji
    • snosi financijsku i pravnu odgovornost za odgovarajuću operativnu, administrativnu i financijsku provedbu cijelog projekta
    • koordinira združeni diplomski studij Erasmus Mundus u suradnji sa svim drugim partnerima u projektu.
  • Partnera: visoka učilišta koja dodjeljuju akademske stupnjeve i koja su priznala nadležna tijela zemlje sudionice u programu ili partnerske zemlje u kojoj imaju poslovni nastan i bilo koja privatna ili javna organizacija koja aktivno pridonosi pripremi, provedbi i vrednovanju združenih diplomskih studija Erasmus Mundus. Svaki partner mora potpisati punomoć kojom potpisnik opunomoćuje koordinatora da djeluje u njegovo ime za vrijeme provedbe projekta.
  • Pridruženih partnera (izborno): osim toga, u studijski program združenih diplomskih studija Erasmus Mundus mogu biti uključeni i pridruženi partneri. Te organizacije neizravno pridonose provedbi određenih zadaća/aktivnosti i/ili podupiru širenje i održivost združenih diplomskih studija Erasmus Mundus. Takav doprinos može, primjerice, biti u obliku prijenosa znanja i vještina, pružanja dodatnog osposobljavanja ili mogućnosti upućivanja na rad ili stručnu praksu. U svrhe upravljanja ugovorom „pridruženi partneri” ne smatraju se dijelom konzorcija združenih diplomskih studija Erasmus Mundus jer imaju ograničeniju ulogu u provedbi združenih diplomskih studija Erasmus Mundus s obzirom na to da se njihovo iskustvo traži na ad hoc osnovi.
  • Pridruženih subjekata (izborno): organizacije koje pridonose ostvarenju ciljeva i aktivnosti projekta. Pridruženi subjekti moraju se navesti u zahtjevu za bespovratna sredstva i ispunjavati zahtjeve navedene u Prilogu III. (Pojmovnik) ovom Programskom vodiču.

Visoka učilišta iz država sudionica programa (i japanska visoka učilišta za konzorcije koje sufinanciraju EU i MEXT) moraju biti u mogućnosti fizički ugostiti studente združenih diplomskih studija Erasmus Mundus i omogućiti barem najmanji broj ECTS bodova (ili ekvivalentno japanskom okviru) za razdoblje studija provedeno u njihovoj ustanovi.

Sve partnerske organizacije iz država programa ili partnerskih država moraju se utvrditi u vrijeme prijave za dodjelu bespovratnih sredstava.

Potrebne institucijske obveze svih organizacija koje sudjeluju u konzorciju združenih diplomskih studija Erasmus Mundus moraju se osigurati prije upisa prvih studenata u združene diplomske studije Erasmus Mundus kako bi se osigurali čvrsti institucijski položaj i potpora. Sporazum o konzorciju združenih diplomskih studija Erasmus Mundus (vidjeti smjernice i modele dostupne na stranicama izvršne agencije) bit će ključan instrument u tu svrhu i morat će ga potpisati sve partnerske ustanove prije pokretanja prvog postupka prijave za stipendije i postupka odabira. Tim sporazumom o konzorciju združenih diplomskih studija Erasmus Mundus morat će što preciznije obuhvatiti svi akademski, operativni, administrativni i financijski aspekti povezani s provedbom združenih diplomskih studija Erasmus Mundus i upravljanjem stipendijama združenih diplomskih studija Erasmus Mundus, uključujući konzorcije EU-a i MEXT-a.

 

Koji se kriteriji primjenjuju za ocjenjivanje združenog diplomskog studija Erasmus Mundus?

U nastavku su navedeni formalni kriteriji koje mora ispuniti združeni diplomski studij Erasmus Mundus kako bi bio prihvatljiv za dodjelu bespovratnih sredstava iz program Erasmus+:

 

Kriteriji prihvatljivosti

Prihvatljive organizacije sudionice

Organizacija sudionica može biti bilo koja javna ili privatna organizacija, zajedno sa svojim pridruženim subjektima (ako ih ima), s poslovnim sjedištem u državi sudionici programa ili u partnerskoj državi koja izravno i aktivno pridonosi izvođenju združenih diplomskih studija Erasmus Mundus.

Ta organizacija, primjerice, može biti:

  • visoko učilište
  • javno ili privatno, malo, srednje ili veliko poduzeće (uključujući socijalna poduzeća)
  • javno tijelo na lokalnoj, regionalnoj ili nacionalnoj razini
  • neprofitna organizacija, udruga, nevladina organizacija
  • znanstveni institut.

 

Visoka učilišta koja imaju poslovno sjedište u državi sudionici programa moraju imati valjanu Povelju Erasmus za visoko obrazovanje (Erasmus Charter for Higher Education, ECHE). Povelju Erasmus za visoko obrazovanje ne moraju imati visoka učilišta koja sudjeluju u programu iz partnerskih država.

Visoka učilišta s poslovnim sjedištem u državama sudionicama programa moraju u fazi prijave dokazati da su zadovoljili zahtjeve za vanjsko osiguravanje kvalitete unutar njihove nadležnosti (primjerice, akreditacija ili vrednovanje) za združeni program.  To može biti rezultat uspješne primjene Europskog pristupa osiguravanju kvalitete združenih programa (ako to dopušta nacionalno zakonodavstvo) ili se temelji na pojedinačnim odlukama o akreditaciji za svaku nacionalnu sastavnicu na osnovi koje se izrađuje združeni diplomski studij Erasmus Mundus.

Tko se može prijaviti?

Visoko učilište s poslovnim sjedištem u državi sudionici programa. Visoko se učilište prijavljuje u ime konzorcija združenih diplomskih studija Erasmus Mundus, uključujući konzorcije koje sufinanciraju EU i MEXT. Podružnice visokih učilišta iz partnerskih država s poslovnim sjedištem u državi sudionici programa ili podružnice visokih učilišta iz država sudionica programa s poslovnim sjedištem u partnerskoj državi ne mogu se prijaviti.

Broj i profil organizacija sudionica

Združeni diplomski studij Erasmus Mundus transnacionalni je studij i uključuje partnerska visoka učilišta iz najmanje triju različitih država sudionica programa.

Za konzorcije koje sufinanciraju EU i MEXT, najmanje jedno dodatno obvezno partnersko visoko učilište iz Japana mora biti uključeno i imenovano za koordinatora za japansku stranu uz obveznog koordinatora iz države sudionice programa (podnositelj zahtjeva).

Broj sudionika

Bespovratnim sredstvima združenih diplomskih studija Erasmus Mundus financirat će se 60 studentskih stipendija za četiri generacije.  Osim toga, konzorciji združenih diplomskih studija Erasmus Mundus mogu se prijaviti za najviše 28 dodatnih studentskih stipendija za četiri generacije iz ciljanih regija/država svijeta.

Za konzorcije koje sufinanciraju EU i MEXT, EU će financirati najviše 32, a MEXT 32 stipendije.  Navedeni konzorciji ne ispunjavaju uvjete za prijavu za dodatne stipendije u ciljanim regijama/državama svijeta.

Mjesto/mjesta

Razdoblje studija združenih diplomskih studija Erasmus Mundus mora se održavati u najmanje dvije države sudionice programa koje su zastupljene u konzorciju (odnosno moraju postojati najmanje dva razdoblja mobilnosti za sve studente u državi koja nije država boravišta studenta).

Za konzorcije koje sufinanciraju EU i MEXT jedno od najmanje dva razdoblja studentske mobilnosti mora se održati u Japanu, a drugo u državi sudionici koja je zastupljena u konzorciju.

Trajanje projekta

Ovisno o trajanju združenih diplomskih studija Erasmus Mundus (od 1 do akademske 2 godine) i o tome je li konzorcij odlučio uvesti pripremnu godinu, konzorcij dobiva ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za razdoblje od najmanje 4, a najviše 6 akademskih godina, za financiranje 4 uzastopne generacije studenata.

U izvanrednim slučajevima trajanje združenih diplomskih studija Erasmus Mundus može se produljiti na zahtjev podnositelja zahtjeva/koordinatora i uz suglasnost izvršne agencije do najviše 12 mjeseci. U tom se slučaju ukupan iznos bespovratnih sredstava neće promijeniti.

Trajanje aktivnosti

Izborna pripremna godina: 1 akademska godina.

Provedba programa združenih diplomskih studija Erasmus Mundus: 4 uzastopne generacije u trajanju od 1 do 2 akademske godine (60/90/120 ECTS bodova).

Kome predati zahtjev?

Izvršnoj agenciji za obrazovanje, audiovizualnu djelatnost i kulturu koja ima sjedište u Bruxellesu.

Kada predati zahtjev?

Podnositelji moraju predati zahtjev za bespovratna sredstva do 14. veljače u 12:00 (podne po briselskom vremenu) za projekte koji počinju od 1. kolovoza do 31. listopada iste godine.

Iznimka:

Za prijedloge koji se sufinanciraju iz partnerstva EU-MEXT podnositelji zahtjeva moraju predati svoj zahtjev za dodjelu bespovratnih sredstava do 1. travnja u 12:00 (podne po briselskom vremenu) za projekte koji počinju od 1. kolovoza do 31. listopada iste godine. Isto tako, koordinator iz Japana isti će prijedlog predati Japanskom društvu za promicanje znanosti (Japan Society for the Promotion of Science, JSPS).

Kako predati zahtjev?

Pojedinosti o tome kako se prijaviti potražite u dijelu C ovog Vodiča.

 

Organizacije podnositeljice zahtjeva ocjenjuju se i na temelju kriterija za isključenje i odabir. Više informacija potražite u dijelu C ovog Vodiča.

 

Dodatni kriteriji prihvatljivosti za studente

Prihvatljivi sudionici

Prihvatljivima se smatraju studenti na diplomskoj razini koji su stekli diplomu preddiplomskog studija ili koji su dokazali da imaju priznat istovjetan stupanj obrazovanja u skladu s nacionalnim zakonodavstvom i praksom u državama koje dodjeljuju akademske stupnjeve.

Studenti koji su već dobili stipendiju za združeni diplomski studij Erasmus Mundus ili stipendiju za diplomski studij u okviru programa Erasmus Mundus / združeni doktorski studij ne mogu se prijaviti za dodatnu stipendiju u okviru aktivnosti združenih diplomskih studija Erasmus Mundus.

Dobitnici stipendija za združene diplomske studije Erasmus Mundus ne mogu biti korisnici drugih stipendija koje financira EU za isti program združenih diplomskih studija Erasmus Mundus. To vrijedi za cijelo trajanje studija.

Najmanje 75 % stipendija za združene diplomske studije Erasmus Mundus5 bit će namijenjeno kandidatima iz partnerskih država.  Ovo se pravilo ne odnosi na konzorcije koje sufinanciraju EU i MEXT.

Studenti se prijavljuju za stipendiju izravno konzorciju združenih diplomskih studija Erasmus Mundus po svojem izboru i prolaze kroz konkurentan postupak odabira koji organiziraju visoka učilišta iz konzorcija.

Konzorcij združenih diplomskih studija Erasmus Mundus nadležan je za odabir, prijam i praćenje pojedinačnih studenata.

Trajanje aktivnosti Studentska stipendija dodjeljuje se isključivo za redovit upis jednog od magistarskih tečajeva I pokrivat će  cijelo trajanje EMJMD studijskog programa.

Mjesto/mjesta

Dodatna razdoblja studija (primjerice, istraživanje, stručna praksa, priprema završnog rada) izvan propisanog minimuma mogu se održavati u drugim organizacijama sudionicama iz država sudionica programa ili partnerskih država uz uvjet da se te aktivnosti provode uz izravan nadzor jednog od partnerskih visokih učilišta u konzorciju.

Ishodi učenja

Studenti će morati skupiti sve ECTS bodove koji su obuhvaćeni združenim diplomskim studijem Erasmus Mundus (60, 90 ili 120). Osim toga, za svako obvezno razdoblje studija u najmanje dvjema državama sudionicama programa (ili gdje je primjenjivo u jednoj državi sudionici program ai u Japanu za konzorcije EU-a i MEXT-a) morat će steći najmanje 20 ECTS bodova (za studijske programe koji donose 60 ECTS bodova) ili 30 ECTS bodova (za studijske programe koji donose 90 ili 120 ECTS bodova).

Razdoblja mobilnosti ne mogu se zamijeniti virtualnom mobilnošću (nastava na daljinu), što znači da studenti moraju biti fizički prisutni tijekom cijelog diplomskog programa. Osim toga, ne mogu se odvijati u ustanovama izvan konzorcija za združene diplomske studije Erasmus Mundus (tj. partnera i/ili pridruženih partnera).

 

DODATNI KRITERIJI PRIHVATLJIVOSTI ZA OSOBLJE/ZNANSTVENIKE/GOSTE PREDAVAČE

 

Prihvatljivi sudionici
  1. Osoblje oorganizacija sudionica
  2. Pozvani znanstvenici (/gosti predavači) iz država sudionica program ai partnerskih država. Invited scholars (/guest lecturers) from Programme and Partner Countries. EMJMD dodjela će financirati najmanje 4 pozvana znanstvenika/gosta predavača, angažirana u EMJMD aktivnostima najmanje 8 tjedana ukupno.

Pozvani znanstvenici/gosti predavači moraju biti odabrani u skladu sa specifičnim kriterijima odabira konzorcija za znanstvenike i pružiti konkretnu dodatnu vrijednost isporuci EMJMD-a.

Kriteriji za dodjelu

Projekti se ocjenjuju na temelju sljedećih kriterija:

Relevantnost projekta

(najviše 40 bodova)

  • Elementi „združenosti”/integracije, izrade i strukture prijedloga prilagođeni su i učinkoviti za ostvarenje ciljeva združenih diplomskih studija Erasmus Mundus.
  • U prijedlogu je opisano na koji je način združeni diplomski studij Erasmus Mundus integriran u katalog akademskih stupnjeva partnera i određeni su akademski stupnjevi koji se namjeravaju steći, posebno dodjela diplome združenog diplomskog studija Erasmus Mundus ako je to predviđeno u nacionalnom zakonodavstvu.
  • Predloženi združeni diplomski studij Erasmus Mundus odgovara na jasno utvrđene potrebe u određenom akademskom području.
  • U prijedlogu je utvrđeno kako se združenim diplomskim studijem Erasmus Mundus nastoji povećati privlačnost europskog prostora visokog obrazovanja i poticati izvrsnost, inovacije i konkurentnost u smislu ciljanih akademskih područja/predmeta.
  • Predloženi konzorcij za združene diplomske studije Erasmus Mundus izuzetno je relevantan u pogledu internacionalizacije u visokom obrazovanju i osmišljen je kako bi se ostvarila najveća korist od mobilnosti studenata i osoblja.
Kvaliteta plana
i provedbe projekta
(najviše 20 bodova)
  • U prijedlogu su definirani akademski program i ishodi učenja te pojedinosti o tome kako će se osigurati izvrsnost akademskih sadržaja.
  • U prijedlogu je opisan skup metoda za unutarnje i vanjsko vrednovanje združenih diplomskih studija Erasmus Mundus, kako će se provesti te kako će se rezultati vrednovanja upotrijebiti za praćenje, nadogradnju I poboljšanje kvalitete studija.
  • U prijedlogu je definiran način organizacije mobilnosti studenata i važnost mobilnosti za ciljeve studija te je predstavljen nacrt strategije/plana za učinkovito sudjelovanje pozvanih znanstvenika / gostujućih predavača.
  • U prijedlogu su detaljno opisane sve važne informacije koje se daju studentima / akademskom osoblju prije upisa u studijski program te usluge koje se nude u smislu pomoći oko smještaja, učenja jezika, administrativnih formalnosti (npr. vize) i osiguranja.
  • U prijedlogu su jasno navedena pravila studiranja, prava i obveze studenata kada je riječ o akademskim, administrativnim i financijskim aspektima provedbe združenih diplomskih studija Erasmus Mundus.
  • U prijedlogu su opisane planirane aktivnosti/prostor za osiguravanje učinkovite integracije/umrežavanja studenata združenih diplomskih studija Erasmus Mundus u njihovu društveno-kulturno i profesionalno okruženje.
  • U prijedlogu je jasno navedena interakcija između združenih diplomskih studija Erasmus Mundus i nenastavnih subjekata u provedbi studija.

Kvaliteta projektnog tima i sporazuma  o suradnji

(najviše 20 bodova)

  • U prijedlogu su jasno prikazana područja stručnosti uključenih partnera/osoblja te na koji su način komplementarni i koja je njihova dodana vrijednost za provedbu združenih diplomskih studija Erasmus Mundus. Ako je primjenjivo, u prijedlogu je opisano na koji su način postojeći sporazumi o suradnji poboljšani radi ispunjenja ciljeva združenih diplomskih studija Erasmus Mundus.
  • U prijedlogu su opisane institucionalne obveze svakog partnera, utvrđene njihove uloge i zadaće u provedbi združenih diplomskih studija Erasmus Mundus te navedeni postojeći načini rada upravljačkih tijela i alata za upravljanje.
  • U prijedlogu su, među ostalim, opisani zajednički kriteriji, načela i zahtjevi za prijavu, odabir i upis studenata, ispitivanje studenata i vrednovanje uspjeha
  • U prijedlogu je objašnjeno kako su izračunani troškovi sudjelovanja studenata te je naveden opis načina na koji će se mobilizirati i raspodijeliti financijska sredstva, uključujući dodatna sredstva, te kako će se njima upravljati u okviru partnerstva.

Učinak i širenje

(najviše 20 bodova)

  • U prijedlogu se donosi uvjerljiva srednjoročna/dugoročna strategija razvoja/održivosti i iznose se realna predviđanja za razdoblje nakon razdoblja financiranja EU-a  te načini mobilizacije ostalih izvora financiranja za stipendije i studente koji se sami financiraju.
  • U prijedlogu je objašnjen utjecaj združenih diplomskih studija Erasmus Mundus na institucijskoj razini (fakultet/sveučilište) te kako će se združenim diplomskim studijem Erasmus Mundus pridonijeti strategiji internacionalizacije partnera u konzorciju prema važnim dionicima na nacionalnoj/europskoj/međunarodnoj razini.
  • U prijedlogu se opisuje kako se predloženim združenim diplomskim studijem Erasmus Mundus potiču poduzetništvo i inicijativnost, opisuje se kako će poslodavci biti uključeni u provedbu studija kako bi se poboljšale kompetencije i vještine studenata te time povećala zapošljivost osoba s diplomom.
  • U prijedlogu su opisane vrste i metode mehanizama promidžbe/širenja, ciljne skupine i konkretne zadaće partnera u strategiji podizanja razine svijesti o združenim diplomskim studijima Erasmus Mundus. Objašnjeno je kako se planiraju privući izvrsni studenti iz cijelog svijeta.
  • Ako je relevantno, u projektu se opisuje kako će materijali, dokumenti i producirani medijski sadržaji biti besplatno dostupni i kako će se promovirati s pomoću otvorenih licencija bez nesrazmjernih ograničenja.

Prijedlozi moraju dobiti najmanje 70 bodova od ukupno 100 kako bi se mogli uzeti u obzir za financiranje. Osim toga, moraju dobiti najmanje 75 % od najvišeg broja bodova za kriterij za dodjelu „relevantnost projekta” (tj. najmanje 30 bodova od 40). U slučaju istog broja bodova, prednost će se dati projektima koji dobiju više bodova za kriterij „relevantnost projekta”.

Za projekte koji su poslani udruženom pozivu EU-Japan dodatne smjernice za primjenjive kriterije nagrada su dostupne za podnositelje zahtjeva i stručnjake te objavljene na određenoj stranici poziva „EMJMD partnerstvo s Japanom”6.

 

Dodatne stipendije za studente iz ciljanih regija svijeta

Podnositelji zahtjeva mogu se prijaviti za dodatne stipendije za jednu ili više regija partnerskih zemalja u svijetu koje se financiraju iz sljedećih instrumenata EU-a za vanjsko financiranje:

  • Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA)7
  • Instrumenti za razvojnu suradnju8
  • Europski instrument za susjedstvo9
  • Instrumenti za partnerstvo10
  • Europski razvojni fond (ERF).

Združenim diplomskim studijima Erasmus Mundus koji su predloženi za financiranje može se dodijeliti do 28 dodatnih studentskih stipendija tijekom cijelog trajanja diplomskog studija (četiri generacije). Te dodatne stipendije nude se kao odgovor na prioritete vanjske politike EU-a u vezi s visokim obrazovanjem i uzimaju u obzir različite razine gospodarskog i socijalnog razvoja u relevantnim partnerskim zemljama. Oni se financiraju na temelju devet niže navedenih regionalnih omotnica:

  • Zapadni Balkan (Regija 1)11
  • zemlje Istočnog partnerstva (2. regija)
  • zemlje južnog Mediterana (3. regija)
  • Azija (6. regija) uz dodjelu posebnih stipendija najslabije razvijenim zemljama12
  • središnja Azija (7. regija) uz dodjelu posebnih stipendija zemljama s niskim ili srednje niskim prihodima13
  • Latinska Amerika (8. regija) uz dodjelu posebnih stipendija zemljama sa srednje niskim prihodima14 i najveća dodjela Brazilu/Meksiku
  • Južna Afrika (10. regija)
  • afričke, karipske i pacifičke zemlje (11. regija) i
  • zemlje Vijeća za suradnju u Zaljevu (12. regija).

Podnositelje zahtjeva potiče se da njihovi zahtjevi za dodatne stipendije budu što raznolikiji kako bi se obuhvatio što veći broj ciljanih regija.

Stipendije se dodjeljuju združenim diplomskim studijima Erasmus Mundus koji su odabrani za financiranje u skladu s njihovim mjestom od najbolje rangiranog do najlošije rangiranog te uzimajući u obzir dostupni proračun.  Počevši od najbolje rangiranog prijedloga, zahtijevani ukupni broj dodatnih stipendija dodijelit će se razmjerno regionalnim proračunskim omotnicama te u okviru dostupnih sredstava.

 

Dodatni kriterij za dodjelu

Prijedloge koji dobiju najmanji propisani broj bodova za kriterij za dodjelu „relevantnost projekta” i koji ukupno dobiju najmanje 70 bodova (opća donja granična vrijednost za dobivanje financiranja) procijenit će se na temelju sljedećeg dodatnog kriterija za dobivanje dodatnih stipendija za ciljane regije. To se ne primjenjuje na konzorcije koje financiraju EU i MEXT koji ne zadovoljavaju uvjete za prijavu za dodatne stipendije.

Relevantnost projekta u ciljanoj regiji/regijama

(Da/Ne)

  • U prijedlogu su opisane metode za privlačenje najtalentiranijih studenata iz ciljanih regija.
  • Prijedlogom se potiče suradnja s visokim učilištima i/ili ostalim prihvatljivim organizacijama sudionicama iz partnerskih zemalja u ciljanim regijama. Jasno je objašnjena dodana vrijednost takve suradnje za združene diplomske studije Erasmus Mundus.

 

Što biste još trebali znati o toj aktivnosti?

Više obveznih kriterija i dodatnih korisnih informacija o toj aktivnosti nalazi se u Prilogu I. ovom Vodiču. Taj prilog uključuje:

  • uvjete povezane s osmišljavanjem združenog diplomskog studija Erasmus Mundus
  • uvjete povezane sa studentima diplomskih studija
  • uvjete povezane s praćenjem i osiguravanjem kvalitete
  • postupak odabira konzorcija za združeni diplomski studij Erasmus Mundus.

Mole se zainteresirane organizacije da pažljivo pročitaju relevantne odjeljke tog priloga prije nego što zatraže financijsku potporu.

 

Katalog združenih diplomskih studija Erasmus Mundus

Kako bi se pridonijelo promidžbi, vidljivosti i dostupnosti studentskih stipendija programa Erasmus+ koje će se nuditi za tekuće združene diplomske studije Erasmus Mundus najboljim studentima diplomskih studija u cijelom svijetu, združeni diplomski studiji Erasmus Mundus bit će navedeni u internetskom katalogu na stranicama izvršne agencije.

U katalogu združenih diplomskih studija Erasmus Mundus oglašavat će se svi združeni diplomski programi u okviru kojih se nude stipendije programa Erasmus+ za sljedeću akademsku godinu.

U katalogu će budući studenti moći odabrati združeni diplomski studij Erasmus Mundus po vlastitom izboru i prijaviti se za stipendiju programa Erasmus+ izravno konzorciju koji je nudi.

 

Koja su pravila financiranja?

Odabrani združeni diplomski studiji Erasmus Mundus dobit će potporu na temelju ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava koji obuhvaća jednu pripremnu godinu (ako se podnositelj zahtjeva odlučio prijaviti za pripremnu godinu) i četiri uzastopne generacije studenata. Za prijedloge koji se sufinanciraju iz partnerstva EU-MEXT, detaljna raspodjela proračuna na projektnoj razini, uključujući iznos stipendije i upravljačku naknadu za konzorcij, razlikuje se ovisno o izvoru sufinanciranja (EU i MEXT).

Bespovratna sredstva združenih diplomskih studija Erasmus Mundus izračunavaju se u skladu sa sljedećim načelima financiranja:

  • bespovratna sredstva za naknade za upravljanje konzorcijem i za mobilnost akademskog osoblja
  • promjenjiv broj studentskih stipendija u iznosu od najviše 25 000 EUR godišnje
  • promjenjiv broj dodatnih studentskih stipendija u iznosu od najviše 25 000 EUR godišnje za ciljane regije svijeta.

Proračun za združene diplomske studije Erasmus Mundus mora se detaljno izraditi u skladu sa sljedećim pravilima financiranja (u EUR):

 

A) Upravljanje združenim diplomskim studijem Erasmus Mundus:

Doprinos za troškove upravljanja konzorcijem i troškove15 pozvanih znanstvenika i gostujućih predavača

20 000 EUR za izbornu pripremnu godinu.

50 000 EUR po upisu u združeni diplomski studij Erasmus Mundus.

 

B) Stipendije za studente združenih diplomskih studija Erasmus Mundus:

Studentskim stipendijama za združene diplomske studije Erasmus Mundus pokrivat će se troškovi sudjelovanja studenata (uključujući naknade za školarine, potpuno osiguranje i druge obvezne troškove povezane sa sudjelovanjem u studiju), doprinos putnim troškovima studenata i troškovima nastanjenja te dnevnice tijekom trajanja studijskog programa združenih diplomskih studija Erasmus Mundus. Pojedinosti o iznosu studentskih stipendija za združene diplomske studije Erasmus Mundus navedene su u nastavku:

Doprinos troškovima sudjelovanja

do 9000 EUR godišnje po stipendistu iz partnerske zemlje16

 

do 4500 EUR godišnje po stipendistu iz zemlje sudionice programa

 

Sve iznose koji su viši od tih najviših doprinosa moraju nadoknaditi organizacije sudionice i ne smiju ih snositi stipendisti.

Doprinos putnim troškovima i troškovima nastanjenja

1000 EUR godišnje po stipendistu s boravištem u zemlji sudionici programa za putne troškove.

 

2000 EUR godišnje za putne troškove + 1000 EUR za troškove nastanjenja stipendista koji ima boravište u partnerskoj zemlji udaljenoj manje od 4000 km od visokog učilišta koje koordinira združene diplomske studije Erasmus Mundus.

 

3000 EUR godišnje za putne troškove + 1000 EUR za troškove nastanjenja stipendista koji ima boravište u partnerskoj zemlji udaljenoj najmanje 4000 km od visokog učilišta koje koordinira združene diplomske studije Erasmus Mundus.

Doprinos troškovima boravka

1000 EUR mjesečno tijekom cijelog trajanja studijskog programa združenih diplomskih studija Erasmus Mundus (najviše 24 mjeseca). Doprinos za troškove boravka ne daje se stipendistima za razdoblja združenih diplomskih studija Erasmus Mundus (studiranje / istraživanje / stručna praksa / izrada završnog rada) provedena u njihovoj zemlji boravišta ni stipendistima iz partnerske zemlje za razdoblja združenih diplomskih studija Erasmus Mundus provedena u bilo kojoj partnerskoj zemlji dulje od jednog trimestra (tj. 3 mjeseca ili ekvivalent 15 ECTS bodova).

Iznimka: pravilo od 3 mjeseca ne primjenjuje se na nositelje stipendija iz partnerskih zemalja u okviru EMJMD-IUEP.

 

Dodjela bespovratnih sredstava

Stvarni iznos pojedinačnih stipendija, odnosno najviši dodijeljeni iznos bespovratnih sredstava za odabrane projekte ovisit će o nizu elemenata:

  1. trajanju združenog diplomskog studija Erasmus Mundus (60, 90 ili 120 ECTS bodova)
  2. troškovima sudjelovanja u združenom diplomskom studiju Erasmus Mundus koje je odredio konzorcij
  3. provedbi izborne pripremne godine
  4. broju stipendija partnerskih zemalja / zemalja sudionica programa.

Na temelju tih parametara bespovratna sredstva za pripremnu godinu i četiri generacije studenata združenih diplomskih studija Erasmus Mundus iznosit će najviše 4,4 milijuna EUR17. Za konzorcije koje sufinanciraju EU i MEXT maksimalni je broj stipendija 64 i ne postoje dodatne stipendije namijenjene određenim regijama svijeta.  Kao posljedica toga, indikativni najveći iznos bespovratnih sredstava za združene diplomske studije Erasmus Mundus iznosi 3,4 milijuna eura koji se sufinancira 50 % iz programa Erasmus+, a 50 % od strane MEXT-a.

Zajmovi za diplomske studij programa Erasmus+

Studenti u visokom obrazovanju koji žele završiti cijeli studijski program na diplomskoj razini u drugoj zemlji sudionici programa mogu se prijaviti za zajam s jamstvom EU-a kojim se pridonosi njihovim troškovima.

Zajmovi za diplomske studije programa Erasmus+ zainteresiranim studentima diplomskih studija omogućavaju pristup zajmovima ili prednostima odgode plaćanja školarine i troškova smještaja (koje daju banke ili sveučilišta koja sudjeluju u programu uz jamstvo EU-a preko njezinog partnera, Europskog investicijskog fonda) za potporu njihovim studijima u inozemstvu tijekom cijelog životnog ciklusa programa Erasmus+. U proračunu EU-a uspostavit će se ravnoteža s višestrukim iznosom financiranja iz bankarskog sektora ili visokih učilišta za zajmove (ili jednakovrijedne usluge) mobilnim studentima diplomskog studija.

Program je pokrenut 2015. te će tijekom narednih godina zajmovi za diplomske studije programa Erasmus+ postupno postajati dostupni u sve više zemalja i sve većem broju studenata.

Više informacija o programu i financijskim ustanovama koje sudjeluju može se pronaći na stranicama Europske komisije: https://ec.europa.eu/programmes/erasmus-plus/node/11_hr

Iznosi i svrha zajma

Zajmovi iznose do 12 000 EUR za jednogodišnji diplomski studij i do 18 000 EUR za dvogodišnji diplomski studij te mogu obuhvaćati troškove života, školarine i ostale troškove studiranja u bilo kojoj od 33 zemlje sudionice programa Erasmus+.

Ključna društvena jamstva uključuju nepostojanje kolaterala za studenta ili njegove roditelje, povoljnu kamatnu stopu i povoljne uvjete otplate.

Kriteriji prihvatljivosti

Kako bi bili prihvatljivi za podnošenje prijave, studenti moraju:

  • imati boravište u jednoj od zemalja sudionica programa Erasmus+
  • imati uspješno završen prvi ciklus studija visokog obrazovanja (prvostupnik ili istovjetan studij)
  • biti primljeni na program drugog ciklusa (diplomski ili istovjetan studij) na priznatom visokom učilištu koje ima Povelju Erasmus za visoko obrazovanje (ECHE)
  • diplomski (ili istovjetan) studij koji planiraju upisati mora ispunjavati sljedeće kriterije: 
  • mora se odvijati u zemlji koja nije zemlja boravišta podnositelja zahtjeva i u kojoj nisu stekli diplomu prvostupnika (ili istovjetan akademski stupanj koji im omogućava pristup diplomskom programu)
  • mora biti cijeli program nakon kojeg se stječe diploma (diplomskog ili istovjetnog studija).

Kome predati zahtjev?

Izravno bankama sudionicama, visokim učilištima ili poduzećima koja nude studentske zajmove

Ključna mjera 2. – Suradnja za inovacije i razmjena dobre prakse

Koje se mjere podupiru?

Ovom se ključnom mjerom podupiru:

  • strateška partnerstva u području obrazovanja, osposobljavanja i mladih;
  • Udruženja znanja – europska sveučilišta;
  • udruženja sektorskih vještina;
  • jačanje sposobnosti u području visokog obrazovanja;
  • jačanje sposobnosti u području mladih.

Očekuje se će aktivnosti koje se podupiru u okviru ove Ključne mjere donijeti pozitivne i dugoročne učinke za organizacije koje sudjeluju u programu, na sustave politika u koje su takve mjere uokvirene te na osobe i organizacije koje su izravno ili neizravno uključene u organizirane mjere.

Očekuje se da će Ključna mjera donijeti razvoj, prijenos i/ili provedbu inovativne prakse na organizacijskoj, lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj ili europskoj razini.

Očekuje se da će projekti koji se podupiru u okviru ove Ključne mjere proizvesti sljedeće ishode za organizacije sudionice:

  • inovativne pristupe usmjerene na ciljne skupine, osiguravajući na primjer: privlačnije programe obrazovanja i osposobljavanja u skladu s potrebama i očekivanjima pojedinaca; uporabu participativnih pristupa i metodologija utemeljenih na IKT-u; nove i poboljšane postupke za priznavanje i potvrđivanje kompetencija; veću učinkovitost aktivnosti u korist lokalnih zajednica; nove ili poboljšane prakse kojima se zadovoljavaju potrebe skupina u nepovoljnom položaju i koje se bave razlikama u rezultatima učenja povezanima sa zemljopisnim i socioekonomskim nejednakostima; nove pristupe koji se bave socijalnom, etničkom, jezičnom i kulturnom različitosti; nove pristupe boljem podupiranju konkurentnosti i zapošljavanja, posebno na regionalnoj i lokalnoj razini; priznavanje izvrsnosti u učenju i poučavanju jezika putem Europske oznake jezika.
  • modernije, dinamičnije, posvećenije i stručnije okruženje u organizaciji: spremnost za uključivanje dobre prakse i novih metoda u svakodnevne aktivnosti; otvorenost za sinergije s organizacijama aktivnima u različitim područjima ili drugim socioekonomskim sektorima; strateško planiranje profesionalnog razvoja osoblja u skladu s potrebama pojedinaca i organizacijskim ciljevima;
  • veću sposobnost i stručnost za rad na međunarodnoj razini / razini EU-a: bolje sposobnosti za upravljanje i strategije internacionalizacije; bolju suradnju s partnerima iz drugih država, iz drugih obrazovnih područja, osposobljavanja i mladih i/ili drugih socioekonomskih sektora; dodjelu više financijskih sredstava (osim sredstava EU-a) za organizaciju projekata EU-a i međunarodnih projekata u području obrazovanja, osposobljavanja i mladih; veću kvalitetu u pripremi, provedbi, nadzoru i praćenju projekata EU-a/međunarodnih projekata.

Projekti koje se financiraju u okviru ove Ključne mjere također će vjerojatno imati pozitivan učinak na osobe koje su izravno ili neizravno uključene u aktivnosti, kao što su:

  • veći osjećaj za inicijativu i poduzetništvo;
  • bolje znanje stranih jezika;
  • veći stupanj digitalnih kompetencija;
  • bolje razumijevanje i odgovaranje na društvenu, etničku, jezičnu i kulturnu raznolikost;
  • veća razina vještina za zapošljivost i osnivanje novih poduzeća (uključujući socijalno poduzetništvo);
  • aktivnije sudjelovanje u društvu;
  • pozitivniji stav prema europskom projektu i vrijednostima EU-a;
  • bolje razumijevanje i priznavanje vještina i kvalifikacija u Europi i izvan nje;
  • bolje kompetencije povezane sa stručnim profilima (poučavanje, osposobljavanje, rad s mladima itd.);
  • bolje razumijevanje prakse, politika i sustava u području obrazovanja, osposobljavanja ili mladih u svim državama;
  • bolje razumijevanje međusobne povezanosti između formalnog, neformalnog obrazovanja, strukovnog osposobljavanja, drugih oblika učenja i tržišta rada;
  • više prilika za stručno usavršavanje;
  • veća motivacija i zadovoljstvo u svakodnevnom radu.

Na sustavnoj razini očekuje se da će se njima pokrenuti modernizacija i pojačati odgovori sustava obrazovanja i osposobljavanja te politika za mlade na glavne izazove u današnjem svijetu: zapošljavanje, gospodarska stabilnost i rast, ali i potreba za promicanjem društvenih, građanskih i međukulturalnih kompetencija, međukulturalnog dijaloga, demokratskih vrijednosti i temeljnih prava, socijalne uključenosti, nediskriminacije i aktivnog građanstva, kritičkog mišljenja i medijske pismenosti.

Prema tome, ova Ključna mjera ima sljedeći predviđeni učinak:

  • povećana kvaliteta obrazovanja i osposobljavanja i rada s mladima u Europi i izvan nje: kombiniranjem višeg stupnja izvrsnosti i privlačnost s povećanim prilikama za sve, uključujući one u nepovoljnom položaju;
  • sustavi obrazovanja, osposobljavanja i mladih koji su bolje usklađeni s potrebama i prilikama koje se nude na tržištu i bolje veze s poduzećima i zajednicom;
  • poboljšano pružanje i ocjenjivanje osnovnih i transverzalnih vještina, a posebice: poduzetništva, društvenih, građanskih, međukulturalnih i jezičnih kompetencija, kritičkog mišljenja, digitalnih vještina i medijske pismenosti;
  • povećane sinergije i veze i bolji prijelaz između različitih sustava za obrazovanje, osposobljavanje i mlade s boljom uporabom europskih referentnih alata za priznavanje, vrednovanje i transparentnost kompetencija i kvalifikacija;
  • veća uporaba ishoda učenja prilikom opisivanja i definiranja kvalifikacija dijelova kvalifikacija i kurikuluma za podupiranje učenja i ocjenjivanja;
  • nova i povećana međuregionalna i transnacionalna suradnja javnih tijela u području obrazovanja, osposobljavanja i mladih;
  • strateška i integrirana uporaba IKT-ova i otvorenih obrazovnih sadržaja (OER) u sustavima obrazovanja, osposobljavanja i mladih;
  • veća motivacija za učenje jezika preko inovativnih metoda poučavanja ili bolje povezanosti s praktičnom uporabom jezičnih vještina potrebnih na tržištu rada;
  • pojačana interakcija između prakse, istraživanja i politike.

Strateška partnerstva u području obrazovanja, osposobljavanja i mladih

Koji su ciljevi i prioriteti strateškog partnerstva?

Cilj je strateških partnerstava poticati razvoj, prijenos i/ili provedbu inovativnih praksi te provedbu zajedničkih inicijativa kojima se promiču suradnja, suradničko učenje i razmjena iskustva na europskoj razini.

Ovisno o ciljevima i sastavu strateškog partnerstva, moguće su dvije vrste projekata:

  • Strateška partnerstva za potporu inovacijama:

Očekuje se da će se ovim projektima razviti inovativni proizvodi i/ili uključiti u intenzivne aktivnosti širenja i iskorištavanja postojećih i novih proizvoda ili inovativnih ideja. Podnositelji zahtjeva imaju mogućnost zatražiti namjenska proračunska sredstva za intelektualne proizvode i događanja s multiplicirajućim učinkom kako bi izravno odgovorili na inovacijski aspekt aktivnosti. Ta vrsta projekata otvorena je svim područjima obrazovanja, osposobljavanja i mladih.

 

  • Strateška partnerstva za potporu razmjeni dobrih praksi:

Primarni je cilj omogućiti organizacijama da razvijaju i jačaju mreže, povećaju svoju sposobnost poslovanja na transnacionalnoj razini, razmjenjuju i uspoređuju ideje, prakse i metode. Odabrani projekti mogu imati i opipljive rezultate te se očekuje provođenje aktivnosti širenja rezultata, ali na način koji odgovara cilju i području primjene projekta. Ti rezultati i aktivnosti sufinancirat će se iz standardnih proračunskih sredstava za upravljanje projektom i njegovu provedbu. Strateškim partnerstvima relevantnima za područje visokog obrazovanja neće se podupirati te vrste projekata. Osim toga, u okviru te vrste partnerstva mogu se ostvariti određeni posebni oblici strateških partnerstava:

  • Partnerstva za razmjenu u školama: u toj vrsti strateških partnerstava mogu sudjelovati samo škole. U okviru projekata mogu se iskoristiti mogućnosti za mobilnost učenika i osoblja kako bi se školama sudionicama pomoglo da se razviju kao organizacije i da im se poveća sposobnost sudjelovanja u međunarodnim projektima. Nadalje, iznimno se potiče kombinacija mobilnosti i fizičkih razmjena s virtualnom suradnjom putem sustava eTwinning.
  • Transnacionalne inicijative mladih: cilj je tih strateških partnerstava u području povezanom s mladima jačati društvenu predanost i poduzetnički duh mladih. Jedinstvena osobina ovog oblika strateških partnerstava je ta da inicijativu mladih pokreću, organiziraju i provode sami mladi. 
Više informacija o osobinama tih posebnih oblika projekata možete pronaći u odjeljku „Posebni oblici strateških partnerstava”.

 

Neovisno o području na koje određeni projekt djeluje, strateška partnerstva otvorena su svim vrstama organizacija aktivnima u bilo kojem području obrazovanja, osposobljavanja i mladih ili drugih društveno-gospodarskih sektora te organizacijama koje provode interdisciplinarne aktivnosti u različitim područjima (npr. lokalna i regionalna tijela, centri za priznavanje i vrednovanje, gospodarske komore, trgovinske organizacije, centri za usmjeravanje, kulturne organizacije). Ovisno o prioritetu i ciljevima projekta u strateška partnerstva trebali bi biti uključeni najprikladniji i najraznolikiji partneri kako bi se imalo koristi od njihovih različitih iskustava, profila i posebne stručnosti za proizvodnju relevantnih i visokokvalitetnih rezultata projekta.

Kako bi se mogla financirati, strateška partnerstva moraju se odnositi na a) najmanje jedan horizontalni prioritet ili b) najmanje jedan poseban prioritet relevantan za područje obrazovanja, osposobljavanja i mladih na koje se najviše utječe, kako je opisano u nastavku. Među tim prioritetima nacionalne agencije mogu dati prednost onima koji su posebno relevantni u nacionalnom kontekstu („europski prioriteti u nacionalnom kontekstu”). Nacionalne agencije o tome moraju propisno obavijestiti moguće podnositelje zahtjeva na svojim službenim stranicama. 

 

Horizontalni prioriteti

  • Podupire pojedince u stjecanju i razvijanju osnovnih vještina i ključnih kompetencija1 kako bi se potaklo zapošljavanje i socijalno-obrazovni i osobni razvoj, kao i sudjelovanje u građanskom i društvenom životu; u svijetu koji se brzo mijenja to uključuje jezične vještine, poduzetnički duh, kritičko mišljenje i kreativnost, kao i napredne vještine u strateškim područjima za pametni gospodarski i društveni razvoj. Tim će se prioritetom, između ostaloga, obuhvatiti aktivnosti za: razvoj partnerstava među obrazovnim ustanovama, poduzećima i posredničkim tijelima; potporu učenju kroz rad; poboljšanju kvalitete i učinkovitosti iskustava obrazovne mobilnosti; potporu učinkovitim i inovativnim pedagoškim metodama, podučavanju, vrednovanju i okruženju za vrednovanje i učenje; primjenu pristupa temeljenih na kompetenciji i procjenu njihove kvalitete, učinka i relevantnosti; promicanje interdisciplinarne suradnje u području znanosti, tehnologije, inženjerstva, umjetnosti i matematike (STE(A)M); potporu razvoju nacionalnih i prekograničnih strategija sektorskih vještina.  To može doprinijeti boljoj kvaliteti obrazovanja i osposobljavanja te poticati prenosivost među različitim metodama obrazovanja i osposobljavanja.
  • Socijalno uključivanje: prednost će se dati aktivnostima koje su usmjerene na raznolikost i promicanje – posebno pomoću inovativnih i integriranih pristupa – posjedovanja zajedničkih vrijednosti, ravnopravnosti, uključujući ravnopravnost spolova, i nediskriminacije te socijalnog uključivanja pomoću aktivnosti u području obrazovanja, osposobljavanja, mladih i sporta. Programom će se poduprijeti projekti čiji je cilj poticanje razvoja socijalnih, građanskih i međukulturalnih kompetencija, mrežne sigurnosti i digitalne dobrobiti te nastojati riješiti pitanje diskriminacije, segregacije, rasizma, vršnjačkog nasilja (uključujući kibernetičko nasilje), nasilja, lažnih vijesti i drugih oblika mrežnih dezinformacija. Program će također podržati i procijeniti nove pristupe smanjenju nejednakosti u dostupnosti i uporabi digitalnih tehnologija u formalnom i neformalnom obrazovanju. Posebna će se pažnja pridati rodnim razlikama u pogledu pristupa i uporabe digitalnih tehnologija te upisivanja studija i ostvarivanju karijera studentica u informacijskom sektoru.
  • Otvoreno obrazovanje i inovativne prakse u digitalnom dobu: prednost će se dati aktivnostima koje promiču inovativne pedagoške metode i metode podučavanja, učenja i vrednovanja te koje potiču edukatore i učenike da surađuju i da upotrebljavaju digitalne tehnologije na kreativan i učinkovit način2. Prednost će se dati poticanju obrazovnih ustanova i ustanova za osposobljavanje da počnu upotrebljavati digitalne tehnologije kako je navedeno u Europskom okviru za digitalnu kompetenciju obrazovnih ustanova3 i Akcijskom planu za digitalno obrazovanje, uključujući osobito uporabu introspektivnog alata SELFIE za opće obrazovanje i škole za strukovno obrazovanje i osposobljavanje na svim razinama. Dodatni prioritet bit će ažuriranje i razvoj digitalnih materijala i alata za učenje, posebno otvorenih obrazovnih sadržaja, otvorenih udžbenika te besplatnih i otvorenih obrazovnih softvera te potpora učinkovitoj upotrebi digitalnih tehnologija i otvorenih pedagoških metoda u području obrazovanja, osposobljavanja, mladih i sporta. To uključuje i poticanje sinergija putem aktivnosti istraživanja i inovacija, i stoga uključuje Otvorenu znanost i promicanje novih tehnologija kao pokretača poboljšanja politika i praksi u području obrazovanja, osposobljavanja, mladih i sporta. Programom se također promiču i nove metode podučavanja i uporaba europskih okvira o digitalnoj kompetenciji edukatora, građana i ustanova.
  • Potpora edukatorima: prednost će se dati aktivnostima koje jačaju regrutiranje, odabir i profesionalni razvoj edukatora (primjerice, nastavnika, voditelja osposobljavanja, profesora, tutora, mentora i trenera), osoba koje rade s mladima, obrazovnih voditelja (primjerice, ravnatelja, rektora, voditelja odjela) i pomoćnog osoblja (primjerice, asistenata u nastavi, savjetnika za profesionalnu orijentaciju, specijalista za ljudske resurse u poduzećima), kao i aktivnosti kojima se potiče visokokvalitetno i inovativno podučavanje i lvrednovanje učenika. To uključuje profesionalni razvoj u područjima komunikacije, suradnje i razmjene među edukatorima, povezivanje obrazovanja s istraživanjem i inovacijama, učenje kroz rad i informalno učenje, rješavanje pitanja ranog napuštanja školovanja, potporu učenicima s teškom životnom situacijom te rješavanje pitanja kulturološke i jezične raznolikosti.
  • Transparentnost i priznavanje vještina i kvalifikacija: prednost će se dati aktivnostima kojima se podupire mobilnost u svrhu učenja i rada te omogućava prijelaz s razine na razinu ili iz jedne vrste obrazovanja i osposobljavanja u drugu, prijelaz iz obrazovanja/osposobljavanja u svijet rada i obrnuto te prijelaz s jednog radnog mjesta na drugo. Prednost će se dati aktivnostima kojima se omogućuju i promiču automatsko međusobno priznavanje te transparentnost i usporedivost kvalifikacija i ishoda učenja, uključujući pružanjem boljih usluga i informacija/smjernica o vještinama i kvalifikacijama. To uključuje promicanje inovativnih rješenja za unapređenje priznavanja i potporu vrednovanju – na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj ili europskoj/međunarodnoj razini – kompetencija stečenih informalnim i neformalnim učenjem, uključujući uporabu digitalnih znački i tehnologija decentraliziranih baza podataka.
  • Održivo ulaganje, kvaliteta i učinkovitost obrazovanja, sustavi za osposobljavanje i mlade: prednost će se dati aktivnostima kojima se podupire primjena Investicijskog plana za Europu, uključujući promicanjem modela financiranja kojima se privlače privatni subjekti i kapital poput Europske organizacije za pružanje jamstva za studentski zajam; razvoj politika temeljenih na dokazima i reformi kojima je cilj učinkovitije pružanje kvalitetnog obrazovanja i osposobljavanja; istraživanje inovativnih načina kako bi se osiguralo održivo ulaganje u obrazovanje, osposobljavanje i mlade, uključujući financiranje temeljeno na radnom učinku i dijeljenju troškova, gdje je moguće.
  • Socijalna i obrazovna vrijednost europske kulturne baštine, njezin doprinos stvaranju poslova, gospodarskom rastu i socijalnoj koheziji: prednost će se dati aktivnostima kojima se pridonosi podizanju svijesti o važnosti europske kulturne baštine pomoću obrazovanja, cjeloživotnog učenja, informalnog i neformalnog učenja, mladih te sporta, uključujući aktivnosti za potporu razvoja vještina, socijalnog uključivanja, kritičkog mišljenja i uključenosti mladih. Promicat će se novi participativni i međukulturalni pristupi baštini te obrazovne inicijative usmjerene na jačanje međukulturalnog dijaloga u koji će biti uključeni učitelji, nastavnici i učenici od rane dobi.

 

 

Prioriteti karakteristični za područje 

U području visokog obrazovanja, prednost će se dati aktivnostima kojima se promiču internacionalizam i mobilnost, kao i veze između obrazovanja, istraživanja i inovacija, u skladu s izazovima koji su utvrđeni u Obnovljenom programu EU-a za visoko obrazovanje, Preporuci Vijeća za praćenje diplomanata, Komunikaciji o jačanju europskog identiteta kroz obrazovanje i kulturu te Akcijskom planu za digitalno obrazovanje:

  • Promicanje internacionalizma, između ostaloga, pomoću automatskog međusobnog priznavanja kvalifikacija i ishoda učenja te poticanje visokih učilišta na primjenu načela Bolonjskog procesa i alata za jačanje mobilnosti za sve i razvoj uspješnog Europskog prostora za obrazovanje;
  • Rješavanje nedostataka i neusklađenosti u području vještina pomoću: a) poticanja novih inovativnih pedagoških metoda za izradu i razvoj kurikuluma ishoda učenja koji ispunjava obrazovne potrebe studenata te je istodobno relevantan za tržište rada i društvene potrebe, uključujući boljom uporabom otvorenog mrežnog, mješovitog, multidisciplinarnog učenja kroz rad; kako bi se omogućilo fleksibilnije učenje, povećala raznolikost studija i razvile digitalne kompetencije edukatora i studenata; b) aktivnosti za povećanje upisa na kolegije u kojima postoji nedostatak vještina, i za poboljšanje profesionalne orijentacije, c) aktivnosti koje potiču stjecanje prenosivih, poduzetničkih i digitalnih vještina;
  • Promicanje i nagrađivanje izvrsnosti u podučavanju i razvoju vještina, uključujući pomoću a) promicanja učinkovitih struktura poticaja i politika ljudskih resursa na nacionalnoj i institucionalnoj razini, b) poticanja osposobljavanja nastavnog osoblja i razmjene dobre prakse (primjerice, kroz platforme suradnje) u novim i inovativnim pedagoškim metodama, uključujući multidisciplinarne pristupe, izradu novog kurikuluma, metode izvođenja nastave i vrednovanja; c) omogućavanja ustanovama da pruže širi raspon (mrežnih) tečajeva redovnim, izvanrednim studentima ili učenicima u cjeloživotnom obrazovanju; d) povezivanja obrazovanja s istraživanjem i inovacijama promicanjem poduzetničkog, otvorenog i inovativnog sektora visokog obrazovanja; te promicanja partnerstava u pogledu učenja i podučavanja s komercijalnim i nekomercijalnim partnerima u privatnom sektoru;
  • Izgradnja inkluzivnih sustava visokog obrazovanja koji su povezani s okolnim zajednicama, povećanjem pravičnosti u pogledu pristupa i sudjelovanja te stopa završavanja nedovoljno zastupljenih skupina i skupina u nepovoljnom položaju i izbjeglica; razvoj, ispitivanje i primjena fleksibilne i modularne izrade tečajeva (mrežni ili mješoviti); promicanje građanske i društvene odgovornosti studenata, istraživača i sveučilišta te priznavanje volonterskog rada i rada za opće dobro u akademskim rezultatima;
  • Konsolidacija i unapređenje izgradnje baze znanja o visokom obrazovanju mjerenjem učinka politika, sustava i pojedinačnih ustanova visokog obrazovanja; izgradnja baze znanja u pogledu vještina koje su potrebne za gospodarstvo i društvo predviđanjem potrebnih vještina, praćenjem diplomanata i studijama predviđanja, uključujući promicanje daljnjeg razvoja sustava praćenja diplomanata u državama sudionicama programa u skladu s Preporukom Vijeća o praćenju diplomanata i unapređenju dostupnosti usporedivih podataka o ishodima diplomanata unutar Europe;
  • Poticanje djelotvornih i učinkovitih modela financiranja i upravljanja na razini sustava, nagrađivanje dobre nastave, inovativnosti i relevantnosti za zajednicu;
  • Potpora primjeni studentske kartice EU-a kako bi se pojednostavnila i olakšala mobilnost studenata u Europi značajnim smanjenjem administrativnog opterećenja u smislu vremena, troška i napora koje je povezano s fizičkom registracijom; osiguravanje sigurnog prijenosa studentskih podataka među visokim učilištima, od odabira studenata do priznavanja njihovih ECTS bodova, u potpunosti u skladu sa zaštitom osobnih podataka.

U području školskog obrazovanja prioriteti će biti sljedeći:

  • Jačanje profila nastavnih struka, uključujući osobito nastavnike, ravnatelje i edukatore, primjerice: čineći struku privlačnijom i raznolikom; jačanje odabira, regrutiranja i vrednovanja; unapređenje obrazovanja i profesionalnog razvoja nastavnika i povezivanje njegovih različitih faza; olakšavanje mobilnosti nastavnika; potpora nastavnicima u razvoju inovativnog podučavanja i metoda vrednovanja; jačanje vodstva u obrazovanju, uključujući distribuirano vodstvo i nastavno vodstvo.
  • Promicanje sveobuhvatnog pristupa podučavanju i učenju jezika na temelju povećanja jezične raznolikosti u školama, primjerice: poticanjem ranog učenja jezika i osviještenosti; razvoj dvojezičnih nastavnih mogućnosti, osobito u pograničnim područjima i/ili područjima gdje stanovnici upotrebljavaju više od jednog jezika; povećanje dostupnosti novih tehnologija za potporu učenju jezika; potpora integraciji jezične dimenzije u kurikulumima.
  • Rješavanje problema ranog napuštanja školovanja i nepovoljnog položaja kojim će se omogućiti uspjeh svim učenicima, uključujući djecu koja potječu iz migrantskih obitelji, primjerice: jačanjem suradnje među subjektima unutar škola, kao i s obiteljima te drugim vanjskim dionicima; poboljšanje prijelaza između različitih razina obrazovanja; potpora umrežavanju škola koje promiču suradničke i cjelovite pristupe podučavanju i učenju; poboljšanje evaluacije i osiguravanja kvalitete.
  • Poboljšanje pristupa cjenovno dostupnom i visokokvalitetnom obrazovanju u ranoj dobi i briga te poboljšanje kvalitete sustava i njegove provedbe kako bi se poboljšao razvoj djece prilagođen dobi, kako bi se postigli bolji ishodi učenja i osigurao dobar početak obrazovanja za sve, primjerice: daljnjim razvojem EU-ova okvira za kvalitetu; osiguravanje da se prednosti obrazovanja u ranom djetinjstvu provode i na ostalim razinama obrazovanja; te razvoj novih modela provedbe, upravljanja i financiranja.
  • Izgradnja kapaciteta za ustanove i priznavanje razdoblja učenja u inozemstvu, uključujući priznavanje formalnih obrazovnih i transverzalnih kompetencija razvijenih kroz neformalno i informalno učenje, primjerice: razvojem i širenjem alata i mehanizama za priznavanje; dijeljenje i promicanje najboljih praksi; izgradnja administrativnih kapaciteta u školama kako bi se potaklo sudjelovanje učenika u transnacionalnim projektima i vršnjačkoj razmjeni; osiguravanje prikladnih sigurnosnih normi za učenike koji sudjeluju u transnacionalnoj mobilnosti; te uspostava održivog partnerstva između ustanova koje organiziraju prekogranične razmjene u svrhu učenja u sklopu općeg obrazovanja.

U području strukovnog obrazovanja i osposobljavanja (početnog i kontinuiranog), prioriteti će biti sljedeći:

  • Razvoj partnerstava kojima se potiče postavljanje i provedba strategija internacionalizacije za pružatelje strukovnog obrazovanja i osposobljavanja4, čiji je cilj uspostava potrebnih mehanizama potpore i ugovornih okvira za promicanje kvalitetne mobilnosti osoblja i učenika u sklopu strukovnog obrazovanja i osposobljavanja5, uključujući priznavanje njihovih ishoda učenja; razvoj usluga za potporu studentima kako bi se potakla internacionalizacija i obrazovna mobilnost u sklopu strukovnog obrazovanja i osposobljavanja putem aktivnosti čiji je cilj informiranje, motiviranje i olakšavanje društvene integracije učenika u sklopu strukovnog obrazovanja i osposobljavanja u državi domaćinu i unapređenje njihove međukulturalne osviještenosti i aktivnog građanskog djelovanja;
  • Razvoj partnerstava čiji je cilj promicanje učenja kroz rad u svim oblicima, a osobito za provedbu Preporuke Vijeća o europskom okviru za kvalitetno i učinkovito pripravništvo6. Ova partnerstva također mogu biti usmjerena i na razvoj novog sadržaja osposobljavanja i združene kvalifikacije strukovnog obrazovanja i osposobljavanja kojima se integriraju razdoblja učenja kroz rad, uključujući mogućnosti za primjenu znanja u praktičnom radnom okruženju i ubacivanje iskustva međunarodne mobilnosti gdje je moguće;
  • Povećanje kvalitete pružanja strukovnog obrazovanja i osposobljavanja uspostavljanjem povratnih petlji za prilagodbu pružanja strukovnog obrazovanja i osposobljavanja, uključujući postavljanjem ili ispitivanjem postupaka praćenja diplomanata kao dio sustava osiguravanja kvalitete u skladu s Preporukom Vijeća o praćenju diplomanata i Preporukom o Europskom referentnom okviru za osiguravanje kvalitete u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju (European Quality Assurance Reference Framework for Vocational Education and Training, EQAVET)7;
  • Poboljšavanje pristupa osposobljavanju i kvalifikacijama za sve, s posebnim fokusom na nisko-kvalificirane radnike, kroz kontinuirano strukovno obrazovanje i osposobljavanje, osobito povećanjem kvalitete, ponude i dostupnosti kontinuiranog strukovnog obrazovanja i osposobljavanja, priznavanjem neformalnog i informalnog učenja, promicanjem učenja na radnom mjestu, pružanjem učinkovitih i integriranih usluga profesionalnog usmjeravanja te fleksibilnim i prenosivim metodama učenja; uključujući razvoj partnerstva između mikro, malih i srednjih poduzeća i pružatelja strukovnog obrazovanja i osposobljavanja s ciljem promicanja združenih centara kompetencija, mreža za učenje, poticanja udruživanju sredstava i pružanja početnog i/ili kontinuiranog osposobljavanja njihovom osoblju;
  • Daljnje jačanje ključnih kompetencija u početnom i kontinuiranom strukovnom obrazovanju i osposobljavanju (posebice u pogledu pismenosti, numeričkih, digitalnih i jezičnih vještina) uključujući zajedničke metodologije za uvođenje tih kompetencija u kurikulume te stjecanje, izvođenje i vrednovanje ishoda učenja tih nastavnih programa;
  • Potpora usvajanju inovativnih pristupa i digitalnih tehnologija za podučavanje i učenje, kako je navedeno u Akcijskom planu za digitalno obrazovanje, uključujući učinkovitu uporabu introspektivnog alata SELFIE za potporu i cjeloviti pristup inovacijama, i uporaba digitalnih tehnologija za pedagošku, administrativnu, tehničku i organizacijsku promjenu;
  • Uvođenje sustavnih pristupa i mogućnosti za početni i kontinuirani profesionalni razvoj nastavnika, voditelja osposobljavanja i mentora u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju u školskim i radnim okruženjima (uključujući pripravništvo), uključujući razvojem učinkovitog digitalnog, otvorenog i inovativnog obrazovanja i pedagoških metoda, kao i praktičnim alatima;
  • Razvoj održivih partnerstava za uspostavu i/ili daljnji razvoj nacionalnih, regionalnih i sektorskih ustanova za natjecanje u vještinama kao oblik povećanja privlačnosti i izvrsnosti strukovnog obrazovanja i osposobljavanja. Navedena bi partnerstva također mogla pomoći razvoju i potpori planova za pripremu, osposobljavanje i sudjelovanje učenika i osoblja u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju u međunarodnom, nacionalnim, regionalnim i sektorskim natjecanjima u vještinama, uz istodobnu blisku suradnju s poduzećima, pružateljima strukovnog obrazovanja i osposobljavanja, komorama i drugim relevantnim dionicima.
U području obrazovanja odraslih, u skladu s prioritetima ET2020 / europskog programa za obrazovanje odraslih8 i Preporukom Vijeća o oblicima usavršavanja: Nove prilike za odrasle, prednost će se dati sljedećem:
  • Poboljšanje i širenje ponude visokokvalitetnih mogućnosti učenja prilagođenih potrebama nisko-kvalificiranih odraslih osoba kako bi poboljšali pismenost, numeričke i digitalne kompetencije, ključne kompetencije i/ili napredovali prema višim kvalifikacijama, između ostaloga vrednovanjem vještina stečenih informalnim i neformalnim učenjem ili napredujući prema višim kvalifikacijama;
  • Potpora uspostavi i pristup oblicima usavršavanja omogućavanjem identifikacije i probira vještina, mogućnosti učenja koje su prilagođene pojedinačnim obrazovnim potrebama, priznavanjem fleksibilnih načina učenja (primjerice, masovni otvoreni mrežni tečajevi: MOOC) te vrednovanjem vještina koje se stječu informalnim i neformalnim učenjem;
  • Povećanje potražnje i prihvaćanja učinkovitim strategijama djelovanja prema van, usmjeravanja i motivacije kojima se potiču nisko-kvalificirane odrasle osobe na razvijanje i poboljšanje pismenosti, numeričkih i digitalnih kompetencija, ostalih ključnih kompetencija i/ili napredak prema višim kvalifikacijama;
  • Proširenje i razvoj kompetencija edukatora i ostalog osoblja koji pružaju potporu odraslim učenicima, osobito motivirajući odrasle da sudjeluju u učenju i učinkovitom podučavanju nisko-kvalificiranih radnika pismenosti, numeričkim i digitalnim vještinama, uključujući učinkovitom uporabom digitalnih tehnologija za poboljšanje iskustva učenja;
  • razvoj mehanizama za praćenje učinkovitosti politika obrazovanja odraslih ili za praćenje i nadzor napretka polaznika obrazovanja odraslih.

U području mladih, u skladu s predloženom Strategijom EU-a za mlade 2019. – 2027., prednost će se dati sljedećem:

  • Projektima koji doprinose Programu EU-a za rad s mladima, promicanjem kvalitete, inovacije i priznavanja rada s mladima. Prednost će se dati projektima koji:
    • podupiru jačanje kapaciteta osoba koje rade s mladima i koje rade u području povezanom s mladima
    • podupiru osobe koje rade s mladima u razvoju i razmjeni učinkovitih metoda za dopiranje do marginaliziranih mladih ljudi, sprečavanju rasizma i netolerancije među mladima te borbi s rizicima, prilikama i posljedicama digitalizacije
    • potiču uključivanje i zapošljivost mladih s manje mogućnosti (uključujući skupinu NEET), s posebnim naglaskom na mlade koji su u opasnosti od marginalizacije i one koji potječu iz migrantskih obitelji;
    • promiču međukulturni dijalog i jačaju znanje i prihvaćanje raznolikosti u društvu
    • otvaraju rad s mladima za međusektorsku suradnju, čime se omogućavaju veće sinergije u svim područjima djelovanja koja se tiču mladih ljudi
    • olakšavaju prijelaz mladih ljudi iz mladosti u odraslu dob, posebno integraciju na tržište rada, razvijaju njihove kompetencije, postavljaju standarde kvalitete, etička pravila i pravila struke
    • jačaju poveznice između politike, istraživanja i prakse; promiču bolje poznavanje situacije u kojoj se nalaze mladi i politika za mlade, priznavanje i vrednovanje rada s mladima te informalnog i neformalnog učenja na europskoj, nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini
  • Promicanje projekata s ciljem uključivanja, povezivanja i osnaživanja mladih. Prednost će se dati projektima koji jačaju međusektorsku suradnju, omogućavajući veće sinergije u svim područjima djelovanja koja se odnose na mlade, s posebnim naglaskom na pristup pravima, autonomiju, sudjelovanje – uključujući e – sudjelovanje i aktivno građanstvo mladih ljudi, posebno onih kojima prijeti socijalna isključenost, s pomoću projekata koji:
    • potiču veće sudjelovanje svih mladih ljudi u demokratskom i građanskom životu Europe, uključujući i u vezi s europskim izborima 2019.
    • proširuju i produbljuju političko i društveno sudjelovanje mladih na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj, europskoj ili globalnoj razini
    • potiču volontiranje među mladima
    • povećavaju socijalnu uključenost svih mladih, uzimajući u obzir temeljne europske vrijednosti
    • promiču raznolikost, međukulturni i međureligijski dijalog te zajedničke vrijednosti slobode, tolerancije i poštovanja ljudskih, socijalnih i ekonomskih prava
    • Pojačavaju kritičko mišljenje i medijsku pismenost među mladima radi jačanja demokracije i suzbijanja manipulacije, propagande i lažnog izvještavanja;
    • pojačavaju inicijativnost mladih ljudi, posebno u socijalnom području
    • omogućavaju mladima da se povežu s izabranim donositeljima politika, javnim upravama, interesnim skupinama, organizacijama civilnog društva ili pojedincima u bilo kojem od političkih ili društvenih procesa koji utječu na njihove živote, da im kažu što misle i utječu na njih
  • Promicanje poduzetničkog obrazovanja, socijalnog poduzetništva i neprofitnih aktivnosti među mladima. Prednost će se dati projektima u obliku transnacionalnih inicijativa mladih koji omogućavaju skupinama mladih da svoje ideje ostvare u praksi, uključujući s pomoću socijalnih poduzeća, rješavanjem izazova i utvrđivanjem problema u njihovu svakodnevnom životu.

 

Koje se aktivnosti podupiru u okviru strateškog partnerstva?

Tijekom životnog ciklusa projekta i ovisno o vrsti strateškog partnerstva projektima se obično mogu ostvarivati razne aktivnosti, na primjer:

  • aktivnosti kojima se jačaju suradnja i umrežavanje među organizacijama
  • ispitivanje i/ili primjena inovativnih praksi u području obrazovanja, osposobljavanja i mladih
  • aktivnosti kojima se omogućavaju priznavanje i vrednovanje znanja, vještina i kompetencija stečenih formalnim, neformalnim i informalnim učenjem
  • aktivnosti suradnje među regionalnim tijelima radi promicanja razvoja sustava obrazovanja i osposobljavanja te sustava povezanih s mladima te njihove integracije u mjere lokalnog i regionalnog razvoja
  • aktivnosti za potporu učenicima s invaliditetom / posebnim potrebama radi njihova završetka obrazovnih ciklusa i olakšavanja njihova prijelaza na tržište rada, uključujući borbom protiv segregacije i diskriminacije u obrazovanju za marginalizirane zajednice
  • aktivnosti za bolju pripremu i razvoj obrazovanja i osposobljavanja stručnjaka za izazove povezane s jednakosti, raznolikosti i uključenosti u okružju za učenje
  • aktivnosti kojima se promiče integracija izbjeglica, tražitelja azila i novopridošlih migranata te podiže svijest o izbjegličkoj krizi u Europi
  • transnacionalne inicijative kojima se njeguju poduzetnički duh i vještine za poticanje aktivnog građanstva i poduzetništva (uključujući socijalno poduzetništvo), koje zajednički provode dvije ili više skupina mladih iz različitih zemalja.

 

U okviru strateških partnerstava mogu se organizirati i transnacionalne aktivnosti učenja, poučavanja i osposobljavanja pojedinaca ako donose dodanu vrijednost u pogledu ostvarenja ciljeva projekta. Neke od tih aktivnosti posebno su važne u jednom ili u više područja obrazovanja, osposobljavanja i mladih, kako je navedeno u tablici u nastavku. Za detaljniji opis aktivnosti koje se podupiru vidjeti Prilog I.

Vrsta aktivnosti

Posebno relevantna za

Kombinirana mobilnost učenika

sva područja obrazovanja, osposobljavanja i mladih

Kratkoročne razmjene skupina učenika

školsko obrazovanje, VET

Intenzivni studijski programi

visoko obrazovanje

Dugoročna mobilnost učenika u svrhu školovanja

školsko obrazovanje

Dugoročna mobilnost u svrhu aktivnosti podučavanja ili osposobljavanja

visoko obrazovanje, strukovno obrazovanje i osposobljavanje, školsko obrazovanje i obrazovanje odraslih

Dugoročna mobilnost osoba koje rade s mladima

mlade

Kratkoročna zajednička osposobljavanja osoblja

sva područja obrazovanja, osposobljavanja i mladih

 

Tko može sudjelovati u strateškom partnerstvu?

Strateška su partnerstva općenito usmjerena na suradnju među organizacijama osnovanima u zemljama sudionicama programa. Međutim, organizacije iz partnerskih zemalja mogu sudjelovati u strateškom partnerstvu kao partneri (ne kao podnositelji zahtjeva) ako njihovim sudjelovanjem projekt dobiva znatnu dodanu vrijednost.

Uz organizacije koje formalno sudjeluju u projektu i koje dobivaju financijska sredstva EU-a, u strateška partnerstva mogu biti uključeni i pridruženi partneri iz javnog ili privatnog sektora koji pridonose provedbi pojedinih zadaća/aktivnosti projekta ili podupiru širenje i održivost projekta. Za potrebe upravljanja ugovorima pridruženi partneri ne smatraju se partnerima u projektu i ne dobivaju financijska sredstva. Međutim, njihova uključenost i uloga u projektu te različite aktivnosti moraju biti jasno opisani.

 

Koji se kriteriji primjenjuju za ocjenjivanje strateškog partnerstva?

U nastavku su navedeni formalni kriteriji koje strateško partnerstvo mora ispuniti kako bi bilo prihvatljivo za dodjelu bespovratnih sredstava u okviru programa Erasmus+:

 

Opći kriteriji prihvatljivosti

Prihvatljive organizacije sudionice

Organizacija sudionica može biti bilo koja javna ili privatna organizacija s poslovnim nastanom u zemlji sudionici programa ili u partnerskoj zemlji u svijetu (vidjeti odjeljak „Prihvatljive zemlje” u dijelu A ovog Vodiča).

Ta organizacija, na primjer, može biti:

  • visoko učilište
  • škola / institut / obrazovni centar (na bilo kojoj razini, od predškolske do višeg sekundarnog obrazovanja, uključujući strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih)
  • neprofitna organizacija, udruga, nevladina organizacija
  • javno ili privatno, malo, srednje ili veliko poduzeće (uključujući socijalna poduzeća)
  • javno tijelo na lokalnoj, regionalnoj ili nacionalnoj razini
  • socijalni partner ili drugi predstavnik poslovnog sektora, uključujući gospodarske komore, industriju, obrtnička/stručna udruženja i sindikate
  • znanstveni institut
  • zaklada
  • centar za osposobljavanje organizirano među više poduzeća
  • poduzeća koja nude zajedničko osposobljavanje (suradničko osposobljavanje)
  • kulturna organizacija, knjižnica, muzej
  • tijelo koje pruža usluge profesionalnog usmjeravanja, usluge stručnog savjetovanja i informiranja
  • tijelo koje potvrđuje znanje, vještine i kompetencije stečene neformalnim i informalnim učenjem
  • europska nevladina organizacija za mlade
  • skupina mladih osoba koja je aktivna u području rada s mladima, ali ne nužno u kontekstu organizacije za mlade (tj. neformalna skupina mladih)9.

Visoka učilišta s poslovnim nastanom u zemlji sudionici programa moraju imati valjanu Povelju Erasmus za visoko obrazovanje (ECHE). Povelja Erasmus za visoko obrazovanje nije potrebna za visoka učilišta iz partnerskih zemalja koja sudjeluju u programu, ali morat će izraziti slaganje s njezinim načelima.

Tko se može prijaviti?

Svaka organizacija sudionica s poslovnim nastanom u zemlji sudionici programa može biti podnositelj zahtjeva. Ta organizacija podnosi zahtjev u ime svih organizacija koje sudjeluju u projektu.

Broj i profil organizacija sudionica

Strateško partnerstvo transnacionalno je partnerstvo i uključuje barem tri organizacije iz triju različitih zemalja sudionica programa. Ne postoji maksimalan broj organizacija koje mogu sudjelovati. Međutim, proračunska su sredstva za upravljanje projektom i njegovu provedbu ograničena (odgovaraju iznosu10 organizacija sudionica). Sve organizacije sudionice moraju biti navedene u trenutku podnošenja zahtjeva za bespovratna sredstva.

U iznimnim slučajevima vrijede različita pravila za sljedeća strateška partnerstva:
  • strateška partnerstva u području povezanom s mladima moraju uključivati najmanje dvije organizacije iz dviju različitih zemalja sudionica programa
  • partnerstva za razmjenu u školama moraju uključivati najmanje dvije škole, a najviše šest škola iz najmanje dviju različitih zemalja sudionica programa10.

Mjesto/mjesta provedbe aktivnosti

Sve aktivnosti strateškog partnerstva moraju se odvijati u zemljama organizacija koje sudjeluju u projektu. Aktivnosti učenja, poučavanja i osposobljavanja učenika te dugoročne aktivnosti osoblja mogu se organizirati samo u zemljama sudionicama programa.
Osim toga, ako je propisno opravdano u vezi s ciljevima ili provedbom projekta: 
  • aktivnosti se mogu provoditi i u sjedištu institucije Europske unije, čak i ako u projektu ne sudjeluju organizacije iz zemlje u kojoj je sjedište te institucije11
  • događanja s multiplicirajućim učinkom mogu se odvijati u zemlji bilo kojeg pridruženog partnera uključenog u strateško partnerstvo.

Trajanje projekta

  • Partnerstva u području visokog obrazovanja: od 24 mjeseca do 36 mjeseci.
  • Partnerstva u području strukovnog obrazovanja i osposobljavanja, školskog obrazovanja i obrazovanja odraslih: od 12 do 36 mjeseci12.
  • Partnerstva u području mladih: od 6 do 36 mjeseci.

Trajanje se mora odabrati u fazi podnošenja prijedloga, na temelju cilja projekta i vrste aktivnosti planiranih tijekom vremena.

U izvanrednim slučajevima trajanje strateškog partnerstva može se produljiti na zahtjev korisnika i uz suglasnost nacionalne agencije za najviše 6 mjeseci, ali uz uvjet da ukupno trajanje nije dulje od 3 godine. U tom slučaju ukupni iznos bespovratnih sredstava neće se mijenjati. U svim slučajevima provedba projekta mora završiti najkasnije 31. kolovoza 2022.

Kome predati zahtjev?

Nacionalnoj agenciji zemlje u kojoj organizacija podnositeljica zahtjeva ima poslovni nastan13.

Isti konzorcij partnera može predati samo jedan zahtjev i samo jednoj nacionalnoj agenciji po jednom pozivu.

Kada predati zahtjev?

 

Partnerstva u područjima visokog obrazovanja, strukovnog obrazovanja i osposobljavanja, školskog obrazovanja i obrazovanja odraslih:

podnositelji moraju predati zahtjev za bespovratna sredstva do 21. ožujka u 12:00 (podne po briselskom vremenu) za projekte koji počinju od 1. rujna do 31. prosinca iste godine.

 

Partnerstva u području mladih:

podnositelji moraju predati zahtjev za dodjelu bespovratnih sredstava do:

  • 5. veljače u 12:00 (podne po briselskom vremenu) za projekte koji počinju od 1. lipnja do 30. rujna iste godine
  • 30. travnja u 12:00 (podne po briselskom vremenu) za projekte koji počinju od 1. rujna iste godine do 31. siječnja sljedeće godine
  • 1. listopada u 12:00 (podne po briselskom vremenu) za projekte koji počinju od 1. veljače do 31. svibnja sljedeće godine.

 

Za strateška partnerstva u području povezanom s mladima: za svaki od ta tri roka nacionalne agencije mogu odrediti rok za obje vrste strateških partnerstava (tj. kojima se podupiru inovacije i kojima se podupire razmjena dobrih praksi) ili za samo jednu vrstu projekata. Podnositelji zahtjeva pozivaju se da posjete stranice svoje nacionalne agencije za detaljnije informacije.

Kako predati zahtjev?

Pojedinosti o tome kako se prijaviti potražite u dijelu C ovog Vodiča.

 

Dodatni kriteriji prihvatljivosti

Osim toga, ako su u okviru strateškog partnerstva predviđene bilo koje od sljedećih aktivnosti učenja, poučavanja i osposobljavanja, moraju se poštovati relevantni dodatni kriteriji prihvatljivosti:

 

Kratkoročna zajednička osposobljavanja osoblja.

PRIHVATLJIVI sudionici

Profesori, učitelji i nastavnici, voditelji osposobljavanja, nastavno i administrativno osoblje14 zaposleno u organizacijama sudionicama u zemljama sudionicama programa i u partnerskim zemljama. Osobe koje rade s mladima iz zemalja sudionica programa i partnerskih zemalja.

Trajanje aktivnosti Od 3 dana do 2 mjeseca; isključujući dane putovanja
Intenzivni studijski programi

Prihvatljivi sudionici

  • Učenici: studenti visokog obrazovanja upisani na visoko učilište iz zemlje sudionice programa koje sudjeluje u programu.
  • Nastavno osoblje: nastavno osoblje s visokog učilišta iz zemalja sudionica programa ili partnerskih zemalja koje sudjeluje u programu.
  • Pozvani nastavnici: nastavno osoblje s visokih učilišta koja ne sudjeluju u programu i stručnjaci/specijalisti/profesionalci iz poduzeća ili ostalih organizacija iz zemalja sudionica programa ili partnerskih zemalja. 

Trajanje aktivnosti

  • Učenici: od 5 dana do 2 mjeseca; isključujući dane putovanja 
  • Nastavno osoblje (uključujući pozvane nastavnike): od 1 dana do 2 mjeseca; isključujući dane putovanja
Kombinirana mobilnost školaraca, učenika i mladih osoba (kratkoročna fizička mobilnost u kombinaciji s virtualnom mobilnosti)

PRIHVATLJIVI SUDIONICI

  • Naučnici, učenici u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju, studenti visokog obrazovanja15, odrasli polaznici i polaznici iz organizacija sudionica iz zemalja sudionica programa. Mladi iz zemalja sudionica programa. 
TRAJANJE AKTIVNOSTI Od 5 dana do 2 mjeseca; isključujući dane putovanja
Kratkoročne razmjene skupina učenika (uključujući učenike u sklopu strukovnog obrazovanja i osposobljavanja)
PRIHVATLJIVI SUDIONICI Školarci i učenici u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju bilo koje dobi upisani u školu sudionicu programa (uključujući ustanove za strukovno obrazovanje i osposobljavanje) iz države sudionice programa i u pratnji školskog osoblja.
TRAJANJE AKTIVNOSTI Od 3 dana do 2 mjeseca; isključujući dane putovanja
Dugoročna mobilnost u svrhu aktivnosti podučavanja ili osposobljavanja
PRIHVATLJIVI SUDIONICI Profesori, učitelji i nastavnici, voditelji osposobljavanja, nastavno i administrativno osoblje zaposleno u organizacijama sudionicama programa iz zemljama sudionica programa.
TRAJANJE AKTIVNOSTI Od 2 mjeseca do 12 mjeseci
Dugoročna mobilnost učenika u svrhu školovanja
PRIHVATLJIVI SUDIONICI Učenici u dobi od najmanje 14 godina, upisani u školu sudionicu programa iz zemlje sudionice programa. 
TRAJANJE AKTIVNOSTI Od 2 mjeseca do 12 mjeseci
Dugoročna mobilnost osoba koje rade s mladima
PRIHVATLJIVI SUDIONICI Osobe koje rade s mladima iz zemalja sudionica programa.
TRAJANJE AKTIVNOSTI Od 2 mjeseca do 12 mjeseci

 

Organizacije podnositeljice zahtjeva ocjenjuju se na temelju relevantnih kriterija za isključenje i odabir. Više informacija potražite u dijelu C ovog Vodiča.

 

Kriteriji za dodjelu

Ovisno o ciljevima projekta, uključenim organizacijama sudionicama programa, očekivanom učinku i drugim elementima, strateška partnerstva mogu biti različitih veličina i u skladu s tim prilagođavati svoje aktivnosti. Jednostavno rečeno, tom mjerom omogućava se organizacijama sudionicama programa stjecanje iskustva u međunarodnoj suradnji i jačanje njihovih kapaciteta, ali i proizvodnja kvalitetnih inovativnih rezultata. Kvalitativno ocjenjivanje projekta bit će razmjerno ciljevima suradnje i prirodi uključenih organizacija.

Projekti se ocjenjuju na temelju sljedećih kriterija:

Relevantnost projekta

(najviše 30 bodova)

 

  • Relevantnost prijedloga za:
    • ciljeve i prioritete te aktivnosti (vidjeti odjeljak „Koji su ciljevi i prioriteti strateškog partnerstva”).
    • Ako se prijedlog odnosi na horizontalni prioritet „uključivo obrazovanje, osposobljavanje i mladi”, smatrat će se iznimno relevantnim.
    • Ako se prijedlog odnosi na jedan ili više „europskih prioriteta u nacionalnom kontekstu” koje je najavila nacionalna agencija, smatrat će se iznimno relevantnim.
  • Stupanj do kojeg:
    • prijedlog je utemeljen na stvarnoj i primjerenoj analizi potreba
    • ciljevi su jasno definirani, realistični i odnose se na pitanja koja su relevantna za organizacije sudionice programa i ciljne skupine
    • prijedlog je prikladan za ostvarenje sinergija između različitih područja obrazovanja, osposobljavanja i mladih
    • prijedlog je inovativan i/ili nadopunjuje druge inicijative koje organizacije sudionice već provode
    • prijedlog donosi dodanu vrijednost na razini EU-a zahvaljujući rezultatima koji se ne bi mogli ostvariti aktivnostima koje se provode samo u jednoj zemlji.

Kvaliteta plana i provedbe projekta

(najviše 20 bodova)

 

 

  • Jasnoća, potpunost i kvaliteta programa rada, uključujući odgovarajuće faze pripreme, provedbe, praćenja, vrednovanja i širenja rezultata
  • Usklađenost između ciljeva projekta i predloženih aktivnosti
  • Kvaliteta i izvedivost predložene metodologije
  • Postojanje i relevantnost mjera za kontrolu kvalitete kako bi se osiguralo da je provedba projekta visoke kvalitete, dovršena na vrijeme i u okviru proračuna
  • Stupanj do kojeg je projekt troškovno učinkovit i do kojeg se njime raspodjeljuju primjerena sredstva za svaku aktivnost
  • Ako je primjenjivo, upotreba internetskih platformi programa Erasmus+ (tj. eTwinning, EPALE, School Education Gateway) kao alata za pripremu, provedbu i praćenje projektnih aktivnosti
  • Za partnerstva u svrhu školske razmjene:

- stupanj do kojeg se projekti temelje na prethodnim ili trenutačnim projektima sustava eTwinning;

- stupanj do kojeg projekt upotrebljava sustav eTwinning u kombinaciji s fizičkom mobilnošću radi ostvarivanja duljih, učestalijih i bogatijih razmjena učenika i nastavnika u različitim državama (mješovita mobilnost).

Ako su u projektu predviđene aktivnosti osposobljavanja, poučavanja ili učenja:

  • kvaliteta praktičnih rješenja, načina upravljanja i potpore u aktivnostima učenja, poučavanja i osposobljavanja
  • stupanj do kojeg su te aktivnosti prikladne za ciljeve projekta i uključuju odgovarajući broj sudionika
  • kvaliteta rješenja za priznavanje i vrednovanje ishoda učenja sudionika, u skladu s europskim alatima i načelima za transparentnost i priznavanje.

Kvaliteta projektnog tima i sporazuma o suradnji

(najviše 20 bodova)

 

 

  • Stupanj do kojeg:
    • projekt uključuje odgovarajuću kombinaciju komplementarnih organizacija sudionica s nužnim profilom, iskustvom i stručnošću za uspješnu provedbu svih vidova projekta
    • raspodjela odgovornosti i zadaća pokazuje predanost i aktivan doprinos svih organizacija sudionica.
    • ako je važno za vrstu projekta, projekt uključuje sudjelovanje organizacija iz različitih područja obrazovanja, osposobljavanja, mladih i ostalih društveno-gospodarskih sektora16.
  • Za partnerstva u svrhu školske razmjene: stupanj do kojeg projekt uključuje škole u sustavu eTwinning i stvara prilike da one promiču najbolje prakse u sustavu eTwinning te služe kao mentor drugim školama koje imaju manje iskustva s uporabom sustava eTwinning.
  • Stupanj do kojeg projekt uključuje nove sudionike u aktivnost.
  • Postojanje učinkovitih mehanizama za koordinaciju i komunikaciju između organizacija sudionica te s drugim relevantnim dionicima.
  • Ako je primjenjivo, stupanj do kojeg uključenost organizacije sudionice iz partnerske zemlje donosi znatnu dodanu vrijednost projektu (ako taj uvjet nije ispunjen, neće se razmatrati prihvaćanje projekta).

Učinak i širenje (najviše 30 bodova)

 

  • Kvaliteta mjera za ocjenjivanje ishoda projekta
  • Mogući učinak projekta:
    • na sudionike i organizacije sudionice, za vrijeme i nakon trajanja projekta
    • izvan organizacija i osoba koje izravno sudjeluju u projektu, na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i/ili europskoj razini
  • Kvaliteta plana širenja: primjerenost i kvaliteta mjera usmjerenih na razmjenu ishoda projekta unutar i izvan organizacija sudionica.
  • Ako je relevantno, stupanj do kojeg je u projektu opisano kako će materijali, dokumenti i medijski sadržaji biti besplatno dostupni i kako će se promovirati s pomoću otvorenih licencija bez nesrazmjernih ograničenja
  • Kvaliteta planova za osiguranje održivosti projekta: može li se projektom i nakon uporabe bespovratnih sredstava EU-a postizati učinak i rezultati.

 

Prijedlozi moraju dobiti najmanje 60 bodova kako bi se mogli uzeti u obzir za financiranje. Nadalje, moraju dobiti najmanje polovinu najvišeg broja bodova u svakoj od kategorija prethodno navedenih kriterija za dodjelu (tj. najmanje 15 bodova za kategorije „relevantnost projekta” i „učinak i širenje” te 10 bodova za kategorije „kvaliteta plana i provedbe projekta” i „kvaliteta projektnog tima i rješenja za suradnju”). Prijedlozi koji se ne odnose na najmanje jedan prioritet aktivnosti neće se financirati.

 

Posebni oblici strateških partnerstava

Strateškim partnerstvima podupire se opsežan i fleksibilan niz aktivnosti za provedbu visokokvalitetnih projekata, promicanje razvoja i modernizacije organizacija te se podupire razvoj politike na europskoj, nacionalnoj i regionalnoj razini.

Ovisisno o ciljevima projekta, uključenim organizacijama sudionicama, očekivanom učinku i drugim elementima, strateška partnerstva mogu biti različitih veličina i u skladu s tim prilagođavati svoje aktivnosti.

Među velikim brojem različitih oblika aktivnosti i projekata, sljedeća strateška partnerstva imaju posebna obilježja.

 

Partnerstva za razmjenu u školama

Glavni je cilj partnerstava za razmjenu u školama jačanje europske dimenzije u školama sudionicama radi izgradnje vlastitih mogućnosti za prekograničnu suradnju i sposobnosti za rješavanje novih izazova. Organiziranjem aktivnosti mobilnosti za učenike takvim se partnerstvima promiču i zajedničke vrijednosti slobode, uključenosti, tolerancije i nediskriminacije koje su istaknute u Pariškoj deklaraciji iz ožujka 2015. godine.

U okviru partnerstva za razmjenu u školama mogu se provoditi različite aktivnosti za razmjenu osoblja i učenika:

  • Kratkoročne razmjene skupina učenika (od 3 dana do 2 mjeseca): učenici iz različitih zemalja mogu zajedno sudjelovati u aktivnostima povezanima s ciljevima partnerstva. Kratkoročne aktivnosti razmjene osmišljene su za pružanje međunarodnog iskustva učenja učenicima, razvoj njihova razumijevanja raznolikosti europskih kultura i jezika te doprinos njihovu stjecanju društvenih, građanskih i međukulturnih kompetencija potrebnih za osobni razvoj.
  • Dugoročna mobilnost učenika u svrhu školovanja (od 2 mjeseca do 12 mjeseci): učenici u dobi od najmanje 14 godina mogu provesti određeno razdoblje u školi primateljici i domaćinskoj obitelji u inozemstvu. Od škola pošiljateljica i primateljica očekuje se da će osigurati visoku kvalitetu ishoda učenja, omogućiti odgovarajuće priznavanje za učenike sudionike i neprestano ih podupirati tijekom razdoblja mobilnosti. Podnositelji zahtjeva za partnerstva za razmjenu u školama mogu se u cijelosti usredotočiti na organizaciju dugoročne mobilnosti učenika kao alata za razvoj potencijala za međunarodnu suradnju škola sudionica.
  • Kratkoročna zajednička osposobljavanja osoblja (od 3 dana do 2 mjeseca): nastavno i nenastavno osoblje može raditi zajedno te razmjenjivati iskustva i umijeća ili pohađati zajedničko osposobljavanje.
  • Dugoročna mobilnost u svrhu aktivnosti podučavanja ili osposobljavanja (od 2 mjeseca do 12 mjeseci): zahvaljujući dugoročnijem boravku u partnerskoj školi, takvom aktivnošću osoblje može razvijati znanje i razumijevanje sustava obrazovanja i osposobljavanja drugih zemalja te razmjenjivati i stjecati stručne kompetencije, metode i prakse.

Sustav eTwinning u partnerstvima u svrhu školske razmjene

Kombinacija mobilnosti i fizičke razmjene s virtualnom suradnjom može biti važan element u partnerstvu u svrhu školske razmjene. Osobito se potiču projekti da se koriste internetskom platformom eTwinning za zajednički rad prije, tijekom i nakon projektnih aktivnosti.

Kako bi se prikazale prednosti njihovog prijedloga u pogledu uporabe sustava eTwinning, podnositelji bi trebali objasniti relevantne elemente u svojim prijavama projekta. Osobito važni elementi uključuju:

  • Uključivanje škola nositeljica oznake sustava eTwinning17 u projekt i stvaranje prilika da one promiču najbolje prakse u sustavu eTwinning te da služe kao mentor drugim školama koje imaju manje iskustva s uporabom sustava eTwinning;
  • Predstavljanje konkretnih planova na temelju prethodnih ili trenutačnih projekata u sustavu eTwinning;
  • Uporaba sustava eTwinning u kombinaciji s fizičkom mobilnošću radi ostvarivanja duljih, učestalijih i bogatijih razmjena učenika i nastavnika u različitim državama (mješovita mobilnost).

Posebni kriteriji prihvatljivosti koji se primjenjuju na partnerstva za razmjenu u školama

U usporedbi s ostalim strateškim partnerstvima, na taj se oblik primjenjuju sljedeća posebna pravila:

  • partnerstva moraju uključivati najmanje dvije, a najviše šest škola18
  • u programu mogu sudjelovati samo škole iz zemalja sudionica programa
  • projekti u pravilu traju od 12 mjeseci do 24 mjeseca. Samo projekti za organiziranje dugoročne mobilnosti učenika mogu trajati do najviše 36 mjeseci, ako je to opravdano njihovim planom rada;
  • omogućena su financijska sredstva za aktivnosti mobilnosti osoblja i učenika (uključujući učitelje, nastavnike ili ostale kvalificirane osobe u pratnji) te pokrivanje troškova općeg upravljanja projektom i njegove provedbe. Namjensko financiranje nije moguće za intelektualne rezultate, događanja s multiplicirajućim učinkom i transnacionalne projektne sastanke. Mogu se zatražiti dodatna financijska sredstva za potporu sudionicima s posebnim potrebama te za izvanredne troškove ako je to opravdano. Za više pojedinosti vidjeti odjeljak „Koja su pravila financiranja?” u nastavku
  • financijska sredstva bit će ograničena na najviše 16 500 EUR godišnje po školi sudionici. Ova će se gornja granica primjenjivati na razini projekta19. Financijska sredstva za potporu sudionicima s posebnim potrebama te za izvanredne troškove za visoke troškove putovanja ne ulaze u tu gornju granicu

Za uspješna partnerstva za razmjenu u školama primjenjivat će se poseban model ugovaranja za razliku od ostalih strateških partnerstava. U fazi podnošenja prijave škola koja podnosi zahtjev preuzima vodeću ulogu u projektu i prijavljuje se u ime svih škola sudionica. Međutim, nakon što se odabere partnerstvo, svaka škola sudionica potpisuje poseban ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava s nacionalnom agencijom koja se nalazi u njezinoj zemlji. Škola podnositeljica prijedloga ostaje u ulozi koordinatora tijekom trajanja projekta i odgovorna je za izvješćivanje o ukupnim rezultatima projekta, a partnerske škole izvješćuju samo o svojim konkretnim troškovima.

 

Transnacionalne inicijative za mlade20

Cilj je tih strateških partnerstava u području povezanom s mladima jačati društvenu predanost i poduzetnički duh mladih. Te inicijative, primjerice, mogu obuhvaćati:

  • uspostavu (mrežu) socijalnih poduzeća, udruženja, klubova i nevladinih organizacija
  • razvoj i izvođenje tečajeva i osposobljavanja o poduzetničkom obrazovanju (posebno socijalnom poduzetništvu i upotrebi informacijskih i komunikacijskih tehnologija)
  • mjere informiranja, poticanja medijske pismenosti, senzibilizacije ili mjere kojima se potiče građanska dužnost među mladim ljudima (npr. rasprave, konferencije, događanja, savjetovanja, inicijative o europskim temama itd.)
  • mjere u korist lokalnih zajednica (npr. potpora ranjivim skupinama kao što su starije osobe, manjine, migranti, osobe s invaliditetom itd.)
  • umjetničke i kulturne inicijative (predstave, izložbe, koncerti, tribine itd.).

Jedinstvena osobina tog oblika strateških partnerstava je da inicijativu mladih pokreću, organiziraju i provode sami mladi.

 

Što biste još trebali znati o toj mjeri?

Potpora regionalnoj suradnji u području školskog obrazovanja

Strateška partnerstva u području školskog obrazovanja mogu podnijeti prijedlog projekata koji se temelje na prekograničnoj suradnji između regija ili općina iz različitih zemalja. Karakterističan aspekt tih partnerstava strateško je sudjelovanje lokalnih i/ili regionalnih školskih tijela. Kako bi izradile uspješnu prijavu, lokalna ili regionalna tijela trebala bi preuzeti vodeću ulogu u planiranju aktivnosti koje se bave zajedničkim problemom uključivanjem organizacija iz građanskog i privatnog sektora i škola u zajednici.

Izvanredni troškovi za skupa putovanja

Podnositeljima prijedloga strateških partnerstava kojima se organiziraju aktivnosti učenja, podučavanja i osposobljavanja omogućit će se potraživanje financijske potpore pod proračunskom stavkom „izvanredni troškovi” (do najviše 80 % ukupnih prihvatljivih troškova: pogledajte: „Koja su pravila financiranja?”). Ta mogućnost dostupna je pod uvjetom da podnositelji mogu dokazati da se u skladu sa standardnim pravilima financiranja (na temelju jediničnih troškova utvrđenih s obzirom na raspon udaljenosti) ne pokriva najmanje 70 % putnih troškova sudionika. . Ako se dodijele, izvanredni troškovi za skupa putovanja zamjenjuju standardna bespovratna sredstva za putne troškove.

 

Ostale informacije

Osim informacija navedenih u prethodnom tekstu, više obveznih kriterija i dodatnih korisnih informacija o toj aktivnosti te primjeri projekata nalaze se u Prilogu I. ovom Vodiču. Mole se zainteresirane organizacije da pažljivo pročitaju relevantne odjeljke tog Priloga prije nego što zatraže financijsku potporu.

 

Koja su pravila financiranja?

Strateška partnerstva mogu biti relativno jednostavni projekti suradnje između manjih organizacija (poput škola ili neformalnih skupina mladih) ili relativno profinjeni i veliki projekti usmjereni na razvoj i razmjenu inovativnih rezultata u svim područjima obrazovanja, osposobljavanja i mladih. Shodno tomu, troškovi različitih vrsta projekata razlikovat će se ovisno o vrsti.

Stoga se predloženi model financiranja sastoji od popisa rashodovnih stavki s kojeg podnositelji zahtjeva odabiru stavke u skladu s aktivnostima koje žele provesti i rezultatima koje žele postići. Prva stavka, „upravljanje projektom i njegova provedba” rashodovna je stavka koju sva strateška partnerstva mogu prijaviti jer se njome pridonosi troškovima koje će imati svaki projekt. Uz iznimku partnerstava za razmjenu u školama, strateška partnerstva mogu se prijaviti i za posebna financijska sredstva za organiziranje „transnacionalnih projektnih sastanaka”. Ostale rashodovne stavke mogu se odabrati samo za projekte koji su usmjereni na značajnije ciljeve u smislu intelektualnih rezultata/proizvoda, širenja ili ugrađenih aktivnosti poučavanja, osposobljavanja i učenja. Osim toga, ako je to opravdano projektnim aktivnostima/proizvodima, mogu se pokriti izvanredni troškovi i troškovi sudjelovanja osoba s posebnim potrebama.

Ukupni iznos bespovratnih sredstava za projekt promjenjiv je iznos koji se utvrđuje množenjem 12 500 EUR s brojem mjeseci trajanja projekta, a gornja je granica 450 000 EUR za projekte koji traju 36 mjeseci. Za partnerstva za razmjenu u školama gornja granica iznosit će iznimno 16 500 EUR godišnje po školi sudionici. Financijska sredstva za potporu sudionicima s posebnim potrebama te za izvanredne troškove za pokrivanje visokih putnih troškova ne ulaze u tu gornju granicu financijskih sredstava za partnerstva za razmjenu u školama.

Proračun projekta mora se izraditi na temelju sljedećih pravila financiranja (u EUR):

Maksimalan iznos bespovratnih sredstava:

promjenjiv iznos koji se utvrđuje množenjem 12 500 EUR s brojem mjeseci trajanja projekta te najviše 450 000 EUR za projekte koji traju 36 mjeseci

(Iznimka: za partnerstva za razmjenu u školama:  maksimalno 16 500 EUR godišnje po školi sudionici, primijenjeno na razini projekta i
ne uključujući potporu za posebne potrebe i izvanredne troškove za visoke putne troškove)

Neki od najviših iznosa navedeni u prethodnim tablicama izraženi su u najvišim mjesečnim iznosima i izračunani su na temelju proporcionalnog pristupa, tako da iznos dodijeljenih bespovratnih sredstava podijeljen s brojem mjeseci daje najviši iznos od 12 500 EUR. Međutim, korisnici mogu iskoristiti ukupni iznos bespovratnih sredstava EU-a koji je dodijeljen projektu na najfleksibilniji mogući način tijekom cijelog trajanja projekta i u skladu s načinom na koji se aktivnosti moraju provesti kronološki prema planu rada.

Prihvatljivi troškovi

Mehanizam financiranja

Iznos

Pravilo za dodjelu

Upravljanje projektom i njegova provedba

Upravljanje projektom (tj. planiranje, financije, koordinacija i komunikacija među partnerima itd.); materijali, alati, pristupi i sl. za učenje/poučavanje/osposobljavanje ograničenog dosega. Virtualne aktivnosti suradnje i lokalne projektne aktivnosti (npr. rad na projektu s učenicima na nastavi, aktivnosti rada s mladima, organizacija i potpora integriranim aktivnostima učenja/osposobljavanja itd.); informiranje, promidžba i širenje (npr. brošure, letci, informacije na internetu itd.). 

Troškovi povezani s provedbom transnacionalnih inicijativa mladih i partnerstava za razmjenu u školama.

 

Doprinos jediničnim troškovima

Doprinos za aktivnosti organizacije koordinatorice:

 

500 EUR mjesečno

Najviše 2750 EUR mjesečno

 

 

 

Na temelju trajanja strateškog partnerstva i broja uključenih organizacija sudionica

Doprinos jediničnim troškovima

Doprinos za aktivnosti drugih organizacija sudionica:

 

250 EUR mjesečno po organizaciji

Transnacionalni projektni sastanci

Sudjelovanje na sastancima između projektnih partnera koje organizira jedna od organizacija sudionica za potrebe provedbe i koordinacije. Doprinos putnim troškovima i troškovima boravka.

Ta proračunska stavka nije dostupna za partnerstva za razmjenu u školama.

 

 

Doprinos jediničnim troškovima

Za udaljenosti od 100 do 1999 km:

 

575 EUR po sudioniku po sastanku

 

 

Za udaljenosti od najmanje 2000 km:

 

760 EUR po sudioniku po sastanku

 

 

 

 

Uvjet: podnositelji zahtjeva moraju opravdati potrebu za sastancima u pogledu broja sastanaka i uključenih sudionika. Udaljenost se izračunava kalkulatorom udaljenosti koji podupire Europska komisija.

Izvanredni troškovi

Doprinos stvarnim troškovima koji se odnose na podugovaranje ili kupnju proizvoda i usluga.

Troškovi pružanja financijskog jamstva ako ga zatraži nacionalna agencija.

Stvarni troškovi

75 % prihvatljivih troškova

Najviše 50 000 EUR po projektu (izuzimajući troškove pružanja financijskog jamstva)

Uvjet: podugovaranje mora biti povezano s uslugama koje organizacije sudionice iz opravdanih razloga ne mogu izravno pružati. Oprema se ne može odnositi na uobičajenu uredsku opremu ili opremu kojom se obično koriste organizacije sudionice.

Potpora za posebne potrebe

Dodatni troškovi izravno povezani sa sudionicima s invaliditetom21

Stvarni troškovi

100 % prihvatljivih troškova

Uvjet: zahtjev za pokrivanje tih troškova mora biti obrazložen u obrascu prijave.

 

Dodatna financijska sredstva za strateška partnerstva kojima se podupiru inovacije u području obrazovanja, osposobljavanja i mladih

Intelektualni proizvodi

Intelektualni proizvodi / materijalni rezultati projekta (kao što su kurikulumi, pedagoški materijali i materijali za rad s mladima, otvoreni obrazovni sadržaji (OER), informatički alati, analize, studije, metode uzajamnog učenja itd.)

Doprinos jediničnim troškovima

B1.1 po voditelju po danu rada na projektu

Uvjet: očekuje se da su troškovi voditelja i administrativnog osoblja već obuhvaćeni stavkom „upravljanje projektom i provedba”. Da bi se spriječilo moguće preklapanje s tom stavkom, podnositelji će trebati opravdati vrstu i opseg troškova osoblja za koje podnose zahtjev u vezi sa svakim predloženim proizvodom projekta.

Proizvodi bi trebali biti znatni u smislu kvalitete i kvantitete kako bi bili prihvatljivi za dodjelu te vrste bespovratnih sredstava. Proizvodi trebaju dokazati svoj potencijal za širu primjenu i iskorištavanje te za učinak.

B1.2 po istraživaču / učitelju / nastavniku / voditelju osposobljavanja / osobi koja radi s mladima po danu rada na projektu

B1.3 po tehničaru po danu rada na projektu

B1.4 po članu administrativnog osoblja po danu rada na projektu

Događanja s multiplicirajućim učinkom

Doprinos troškovima povezanima s nacionalnim i transnacionalnim konferencijama, seminarima, događanjima na kojima se razmjenjuju i šire intelektualni proizvodi ostvareni u okviru projekta (isključujući putne troškove i troškove boravka predstavnika organizacija sudionica uključenih u projekt).

Doprinos jediničnim troškovima

100 EUR po lokalnom sudioniku

(tj. sudioniku iz zemlje u kojoj se odvija događanje)

Najviše 30 000 EUR po projektu

Uvjet: potpora za događanja s multiplicirajućim učinkom pruža se samo ako su izravno povezana s intelektualnim proizvodima projekta. Projekt kojemu nisu odobrena bespovratna sredstva za intelektualne proizvode ne može primati potporu za organiziranje događanja s multiplicirajućim učinkom.

200 EUR po međunarodnom sudioniku (tj. sudionici iz drugih zemalja)

 

Pravila financiranja za transnacionalne aktivnosti učenja, poučavanja i osposobljavanja koje se obavljaju u okviru strateškog partnerstva (izborno financiranje)

Prihvatljivi troškovi

Mehanizam financiranja

Iznos

Pravilo za dodjelu

Putovanje

Doprinos za putne troškove sudionika, uključujući osobe koje putuju kao pratnja, od mjesta podrijetla do mjesta u kojem se provodi aktivnost i natrag

Doprinos jediničnim troškovima

Za udaljenosti od 10 do 99 km:

20 EUR po sudioniku

Uvjet: podnositelji zahtjeva morat će obrazložiti da su aktivnosti mobilnosti potrebne za postizanje ciljeva i rezultata projekta.

Udaljenost se izračunava kalkulatorom udaljenosti koji podupire Europska komisija22. Podnositelj zahtjeva mora navesti udaljenost jednosmjernog putovanja za izračun iznosa bespovratnih sredstava EU-a kojim će se financirati povratno putovanje23

Za udaljenosti od 100 do 499 km:

180 EUR po sudioniku

Za udaljenosti od 500 do 1999 km:

275 EUR po sudioniku

Za udaljenosti od 2000 do 2999 km:

360 EUR po sudioniku

Za udaljenosti od 3000 do 3999 km:

530 EUR po sudioniku

Za udaljenosti od 4000 do 7999 km:

820 EUR po sudioniku

Za udaljenosti od 8000 km ili više:

1500 EUR po sudioniku

Pojedinačna potpora

Jedinični trošak po danu koji pokriva troškove boravka sudionika i osoba u pratnji tijekom aktivnosti

Doprinos jediničnim troškovima

Dugoročna mobilnost u svrhu aktivnosti podučavanja ili osposobljavanja

 

Dugoročna mobilnost osoba koje rade s mladima

do 14. dana aktivnosti: B1.5 po danu po sudioniku

+

od 15. do 60. dana aktivnosti: B1.6 po danu po sudioniku

+

od 61. dana aktivnosti do najviše 12 mjeseci: B1.7 po danu po sudioniku

Kratkoročna zajednička osposobljavanja osoblja

 

Poučavanje ili prenošenje stručnog znanja u intenzivnim studijskim programima

 

Osobe koje su u pratnji, u svim aktivnostima24

do 14. dana aktivnosti: 106 EUR po danu po sudioniku

+

od 15. do 60. dana aktivnosti: 74 EUR po danu po sudioniku

Dugoročna mobilnost učenika

B1.8 po mjesecu po sudioniku

Kratkoročne aktivnosti učenika

(kombinirana mobilnost, kratkoročna mobilnost učenika, intenzivni studijski programi):

do 14. dana aktivnosti: 58 EUR po danu po sudioniku

+

od 15. do 60. dana aktivnosti: 42 EUR po danu po sudioniku

Jezična potpora

Troškovi povezani s potporom koja se nudi sudionicima radi poboljšanja znanja jezika koji se koristi za poučavanje ili na radnome mjestu 

Doprinos jediničnim troškovima

Samo za aktivnosti u trajanju od 2 mjeseca do 12 mjeseci:

150 EUR po sudioniku kojem je potrebna jezična potpora

Uvjet: zahtjev za financijsku potporu mora biti obrazložen u obrascu prijave.

Izvanredni troškovi

Visoki putni troškovi sudionika (za pojedinosti pogledajte odjeljak „Što biste još trebali znati o toj mjeri”).

Stvarni troškovi

Visoki putni troškovi: najviše do 80 % prihvatljivih troškova

Uvjet: zahtjev za financijsku potporu za pokrivanje izvanrednih troškova mora biti obrazložen u obrascu prijave

 

Tablica A – Intelektualni proizvodi (iznosi u EUR po danu) 

Ta financijska sredstva mogu se upotrijebiti samo za troškove osoblja organizacija sudionica u projektu za proizvodnju intelektualnih proizvoda25. Iznosi ovise o: a) profilu osoblja koje sudjeluje u projektu i b) zemlji organizacije sudionice čije osoblje sudjeluje u provedbi.

 

Voditelj

Učitelj / nastavnik / voditelj osposobljavanja / istraživač /

osoba koja radi s mladima

Tehničar

Administrativno osoblje

 

B1.1

B1.2

B1.3

B1.4

Danska, Irska, Luksemburg, Nizozemska, Austrija, Švedska, Lihtenštajn, Norveška

294

241

190

157

 

Belgija, Njemačka, Francuska, Italija, Finska, Ujedinjena Kraljevina, Island

 

280

214

162

131

 

Češka, Grčka, Španjolska, Cipar, Malta, Portugal, Slovenija

 

164

137

102

78

 

Bugarska, Estonija, Hrvatska, Latvija, Litva, Mađarska, Poljska, Rumunjska, Srbija, Slovačka, Republika Sjeverna Makedonija, Turska

 

88

74

55

39

 

Tablica B – Intelektualni proizvodi (iznosi u EUR po danu)

Ta financijska sredstva mogu se upotrijebiti samo za troškove osoblja organizacija sudionica u projektu za proizvodnju intelektualnih proizvoda26. Iznosi ovise o: a) profilu osoblja koje sudjeluje u projektu i b) zemlji organizacije sudionice čije osoblje sudjeluje u provedbi.

 

Voditelj

Učitelj / nastavnik / voditelj osposobljavanja / istraživač /

osoba koja radi s mladima

Tehničar

Administrativno osoblje

 

B1.1

B1.2

B1.3

B1.4

Australija, Kanada, Katar, Kuvajt, Makao, Monako, San Marino, Sjedinjene Američke Države, Švicarska

294

241

190

157

Andora, Brunej, Država Vatikanskoga Grada, Japan, Novi Zeland, Singapur, Ujedinjeni Arapski Emirati

280

214

162

131

Bahami, Bahrein, Hong Kong, Izrael, Koreja (Republika), Oman, Saudijska Arabija, Tajvan

164

137

102

78

Afganistan, Albanija, Alžir, Angola, Antigva i Barbuda, Argentina, Armenija, Azerbajdžan, Bangladeš, Barbados, Belize, Benin, Bjelarus, Bocvana, Bolivija, Bosna i Hercegovina, Brazil, Burkina Faso, Burundi, Butan, Cookovi otoci, Côte d’Ivoire, Crna Gora, Čad, Čile, Demokratska Republika Kongo, Demokratska Republika Timor-Leste, Dominika, Dominikanska Republika, državno područje Rusije priznato međunarodnim pravom, državno područje Ukrajine priznato međunarodnim pravom, Džibuti, Egipat, Ekvador, Ekvatorska Gvineja, El Salvador, Eritreja, Etiopija, Fidži, Filipini, Gabon, Gambija, Gana, Grenada, Gruzija, Gvajana, Gvatemala, Gvineja, Gvineja Bisau, Haiti, Honduras, Indija, Indonezija, Iran, Irak, Jamajka, Jemen, Jordan, Južna Afrika, Južni Sudan, Kabo Verde, Kamerun, Kambodža, Kazahstan, Kenija, Kiribati, Kina, Kirgistan, Kolumbija, Kongo, Komori, Koreja (DNR), Kosovo, Kostarika, Kuba, Laos, Lesoto, Libanon, Liberija, Libija, Madagaskar, Malavi, Maldivi, Malezija, Mali, Maroko, Maršalovi Otoci, Mauricijus, Mauritanija, Meksiko, Mikronezija – Federativne države, Mjanmar, Moldova, Mongolija, Mozambik, Namibija, Nauru, Nepal, Niger, Nigerija, Nikaragva, Niue, Pakistan, Palau, Palestina, Panama, Papua Nova Gvineja, Paragvaj, Peru, Ruanda, Salomonovi Otoci, Samoa, Sejšeli, Senegal, Sijera Leone, Sirija, Somalija, Srednjoafrička Republika, Sudan, Surinam, Svazi, Sveta Lucija, Sveti Kristofor i Nevis, Sveti Toma i Prinsipe, Sveti Vincent i Grenadini, Šri Lanka, Tadžikistan, Tajland, Tanzanija, Tonga, Togo, Trinidad i Tobago, Tunis, Turkmenistan, Tuvalu, Uganda, Urugvaj, Uzbekistan, Vanuatu, Venezuela, Vijetnam, Zambija, Zimbabve

 

88

74

55

39

 

Tablica C – Boravak sudionika u transnacionalnim aktivnostima učenja, poučavanja i osposobljavanja (u EUR po danu/mjesecu)

Razine doprinosa za jedinične troškove razlikuju se s obzirom na: a) vrstu mobilnosti i b) zemlju u kojoj se odvija aktivnost:

 

Dugoročna mobilnost u svrhu aktivnosti podučavanja ili osposobljavanja – mobilnost osoba koje rade s mladima

(u EUR po danu)

Dugoročne aktivnosti učenika

(u EUR po mjesecu)

 

B1.5

B1.6

B1.7

B1.8

Grupa 1 :

Norveška, Danska, Luksemburg, Ujedinjena Kraljevina, Island,  Švedska, Irska, Finska, Lihtenštajn

125

88

63

168

Grupa 2:

Nizozemska, Austrija, Belgija, Francuska, Njemačka, Italija, Španjolska, Cipar, Grčka, Malta, Portugal

110

77

55

147

Grupa 3 :

Slovenija, Estonija, Latvija, Hrvatska, Slovačka, Češka, Litva, Turska, Mađarska, Poljska, Rumunjska, Bugarska, Republika Sjeverna Makedonija, Srbija

90

63

45

105

  • 1. Također u skladu s Preporukom Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2006. o ključnim kompetencijama za cjeloživotno učenje. Navedena je Preporuka revidirana 2016. i 2017. godine. što je rezultiralo revidiranom Preporukom Vijeća. Pogledajte: Prijedlog za Preporuku Vijeća o ključnim kompetencijama za cjeloživotno učenje (COM(2018) 24 konačna verzija).
  • 2.  U skladu s Akcijskim planom za digitalno obrazovanje od 17. siječnja 2018. (COM(2018) 22 konačna verzija).
  • 3. Vidjeti: https://ec.europa.eu/jrc/en/digcomporg
  • 4. Pogledajte smjernicu „Internacionalizacija: Praktični vodič o strateškoj internacionalizaciji u sklopu strukovnog obrazovanja i osposobljavanja”, http://ec.europa.eu/programmes/erasmus-plus/sites/erasmusplus2/files/eac....
  • 5. Treba primijeniti posebna pravila i informacije koje se odnose na aktivnosti mobilnosti učenika u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju, kako je opisano u Prilogu I. u ovom Programskom vodiču.
  • 6. Prijedlog Preporuke Vijeća o europskom okviru za kvalitetno i učinkovito pripravništvo (COM(2017) 563 konačna verzija).
  • 7. SL C 155, 8.7.2009, str. 1–10
  • 8. Odluka Vijeća o europskom programu za obrazovanje odraslih, SL C 372/1, 20.12.2011.
  • 9. U slučaju neformalne skupine jedan član skupine preuzima ulogu predstavnika i preuzima odgovornost u ime skupine.
  • 10. Ovisno o zemlji u kojoj je škola registrirana, za takvu vrstu partnerstva primjenjuje se posebna definicija prihvatljivih škola. Definicija i/ili popis prihvatljivih škola objavljuje se na stranicama svake nacionalne agencije. Osim toga, treba napomenuti da je model ugovaranja za partnerstva za razmjenu u školama različit od modela za ostala strateška partnerstva i temelji se na ugovorima o dodjeli bespovratnih sredstava s jednim korisnikom. Više pojedinosti potražite u dijelu C ovog Vodiča ili se obratite svojoj nacionalnoj agenciji.
  • 11. Sjedišta institucija Europske unije su Bruxelles, Frankfurt, Luxembourg, Strasbourg i Haag.
  • 12. Za poseban format „partnerstva za razmjenu u školama” primjenjuju se dodatni kriteriji. Vidjeti odjeljak „Partnerstva za razmjenu u školama”.
  • 13. Napomena: škole koje su pod nadzorom nacionalnog tijela druge zemlje (npr. francuski liceji, njemačke škole, britanske vojne škole itd.) predaju zahtjev nacionalnom tijelu zemlje pod čijim su nadzorom.
  • 14. Na području školskog obrazovanja to uključuje intervencije obrazovnog osoblja u školama primjerice školski inspektori, školski savjetnici, pedagoški savjetnici, psiholozi itd.
  • 15. Studenti visokog obrazovanja moraju biti registrirani na visokom učilištu koje sudjeluje u programu i upisani u studij nakon kojega se dodjeljuje priznati akademski stupanj ili neka druga priznata kvalifikacija na tercijarnoj razini, do razine doktorata.
  • 16. Ovi kriteriji nisu relevantni za partnerstva u svrhu školske razmjene.
  • 17. O sustavu eTwinning možete sanati više na: https://www.etwinning.net/en/pub/highlights/the-etwinning-school-label---.htm
  • 18. Ovisno o zemlji u kojoj je škola registrirana, za takvu vrstu partnerstava primjenjuje se posebna definicija prihvatljivih škola. Definicija i/ili popis prihvatljivih škola objavljuje se na stranicama svake nacionalne agencije. Više pojedinosti potražite u dijelu C ovog Vodiča ili se obratite svojoj nacionalnoj agenciji.
  • 19. Primjerice, tri škole koje provode partnerstvo tijekom dvije godine mogu primiti najviše 99 000 eura za čitavi projekt. Ta se sredstva mogu podijeliti na bilo koji način između tri škole.
  • 20. Promotori projekta koji se prijavljuju za transnacionalne inicijative mladih trebaju se prijaviti u okviru strateških partnerstava kojima se podupire razmjena dobrih praksi.
  • 21. Uključujući troškove izravno povezane sa sudionicima s posebnim potrebama i osobama u pratnji koji sudjeluju u transnacionalnim aktivnostima učenja, poučavanja i osposobljavanja. To može uključivati putne troškove i troškove boravka ako su opravdani i ako bespovratna sredstva za te sudionike nisu zatražena u okviru proračunskih kategorija „putovanje” i „pojedinačna potpora”).
  • 22. http://ec.europa.eu/programmes/erasmus-plus/tools/distance_hr.htm
  • 23. Na primjer, ako osoba iz Madrida (Španjolska) sudjeluje u aktivnosti koja se održava u Rimu (Italija), podnositelj prijedloga a) izračunava udaljenost od Madrida do Rima (1365,28 km), b) odabire primjenjiv raspon udaljenosti putovanja (tj. od 500 do 1999 km) i c) izračunava bespovratna sredstva EU-a kojima će osigurati doprinos za putne troškove sudionika od Madrida do Rima i natrag (275 EUR).
  • 24. Osobe u pratnji imaju pravo na isti iznos, neovisno o tome je li aktivnost u kojoj sudjeluju kratkoročna ili dugoročna. U iznimnim slučajevima, ako osoba koja je u pratnji mora ostati u inozemstvu više od 60 dana, dodatni troškovi boravka nakon 60. dana nadoknadit će se u okviru proračunskog naslova „potpora za posebne potpore”.
  • 25. U slučaju visokog obrazovanja troškovi osoblja zaposlenog na fakultetima sastavnicama sveučilišta koja imaju Povelju Erasmus za visoko obrazovanje prihvatljivi su u okviru kategorije troškova „intelektualni proizvodi”
  • 26. U slučaju visokog obrazovanja troškovi osoblja zaposlenog na fakultetima sastavnicama sveučilišta koja imaju Povelju Erasmus za visoko obrazovanje prihvatljivi su u okviru kategorije troškova „intelektualni proizvodi”

Europska sveučilišta

Vođe država i vlada povodom zaključaka Europskog vijeća od 14. prosinca 2017.1 pozvali su države članice, Vijeće i Europsku komisiju da djeluju u smjeru „poticanja osnivanja dvadesetak novih „europskih sveučilišta” do 2024. godine koja se sastoje od mreže sveučilišta po načelu od baze prema vrhu diljem EU-a koja će omogućiti studentima da steknu diplomu kombinacijom studija u nekoliko država EU-a i doprinesu međunarodnoj konkurentnosti europskih sveučilišta”.

Zaključci Vijeća za obrazovanje od 22. svibnja 2018.2 dalje su naglasili potencijal „europskih sveučilišta” da „značajno poboljšaju mobilnost i potaknu visoku kvalitetu i izvrsnost obrazovanja i istraživanja jačanjem poveznice između podučavanja, istraživanja i inovacija i prijenosa znanja iznošenjem prednosti višejezičnog učenja, priznavanjem kvalifikacija i razvojem združenih obrazovnih i istraživačkih programa i projekata.”  Također su naglasili da Europska sveučilišta „mogu igrati vodeću ulogu u stvaranju Europskog prostora za obrazovanje kao cjeline.” 

Kako bi se postigao taj cilj, Europska komisija predlaže jedinstvenu inicijativu koja zahtijeva kvantni iskorak u suradnji između svih vrsta visokih učilišta iz svih regija Europe i na razini ustanova i diljem svih područja aktivnosti, od podučavanja i učenja do istraživanja i inovacija.  

 

KOJI SU CILJEVI I PRIORITETI EUROPSKIH SVEUČILIŠTA?

„Europska sveučilišta” imaju ambiciozan mandat čiji je cilj postizanje sljedećih dvaju ciljeva:

  • Promicanjezajedničkih europskih vrijednostikako je navedeno u članku 2 Ugovora o Europskoj uniji i jačanje europskog identiteta povezivanjem nove generacije građana Europe, koji mogu surađivati i raditi unutar različitih europskih i globalnih kultura, na različitim jezicima i preko granica, sektora i akademskih disciplina.  
  • Postizanje značajnog iskoraka u kvaliteti, učinku, privlačnosti i međunarodnoj konkurentnosti europskih visokih učilišta i doprinos europskoj ekonomiji znanja, zapošljavanju, kulturi i dobrobiti najboljom uporabom inovativnih pedagoških metoda i nastojanju da se obistini trokut znanja3. „Europska sveučilišta” bit će ključni pokretači poboljšanja kvalitete visokog obrazovanja i, gdje je moguće, pojačati njegovu poveznicu s istraživačkim i inovacijskim sektorom u Europi i njegovo proširenje na društvo i gospodarstvo.

ŠTO SU EUROPSKA SVEUČILIŠTA?

Pojam „sveučilišta” tumači se u najširem smislu, uključujući sve vrste visokih učilišta. Inicijativa europskih sveučilišta odgovara dugoročnoj viziji i u ovom kontekstu, „europska sveučilišta” trebaju primijeniti sljedeće ključne elemente do 2025. godine:

  • • Zajednička, integrirana, dugoročna združena strategijadugoročna združena strategija:
    • o Na temelju zajedničke vizije i zajedničkih vrijednosti, radi postizanja visoke razine poboljšane održive suradnje na različitim razinama organizacije te u različitim područjima aktivnosti, oslanjajući se na međusobne prednosti.
    • o Osoblje na svim razinama ustanova sudionica potiče se da ostvari tu viziju.
  • A • Europski međusveučilišni „kampus” u sklopu visokog obrazovanja gdje se obično:
    • o Studenti, doktorandi i osoblje mogu neometano kretati (fizički ili virtualno) radi studiranja, osposobljavanja, podučavanja, provođenja istraživanja, rada ili dijeljenja usluga u partnerskim ustanovama. Studenti prilagođavaju sebi izbor u pogledu mjesta i predmeta studiranja unutar granica pedagoški sigurnih i logički ustrojenih studijskih programa među različitim visokim učilištima i ostalim članovima udruženja.
    • Međusveučilišna mobilnost na svim razinama, uključujući preddiplomski, diplomski i doktorski stupanj, standardna je značajka. Najmanje 50 % studenata unutar udruženja treba imati koristi od te mobilnosti, bilo da je fizička, virtualna ili mješovita.
    • Donose se novi združeni i fleksibilni kurikulumi, gdje je to potrebno, u tri ciklusa (preddiplomski, diplomski i doktorski), na temelju interdisciplinarnog/multidisciplinarnog i međusektorskog pristupaintegracijom inovativnih pedagoških metoda, uključujući uporabu najnovijih digitalnih tehnologija. Sadržaj je personaliziran, ali je suradnja globalna.
    • Praktično iskustvo i/ili iskustvo kroz rad pružaju vanjski mentori radi poticanja poduzetničkog duha i razvijanja građanskog djelovanja;
    • Sastav studentskog tijela odražava raznolikostpopulacije (u društvenom, gospodarskom i kulturološkom pogledu), uključujući učenike u cjeloživotnom obrazovanju, izvanredne i netipične studente. Osiguran je pristup, sudjelovanje i završetak nedovoljno zastupljenim skupinama i skupinama u nepovoljnom položaju.
  • Europski timovi za stvaranje znanja („pristup temeljen na izazovu”)koji se sastoje od studenata i nastavnog osoblja, po mogućnosti s istraživačima, poduzećima, regionalnim subjektima i subjektima civilnog društva – ovisno o ukupnoj strategiji i viziji udruženja – zajedno rješavaju društvene i ostale izazove po vlastitom izboru multidisciplinarnim pristupom kroz:
    • o inovativno učenje i osposobljavanje koje studentima i istraživačima pruža vrhunske, poduzetničke i prenosive vještine Otvorene znanosti za tržište rada koje se brzo mijenja, kao i ekonomiju i društvo znanja, uključujući prijenosom rezultata istraživanja natrag u sustav obrazovanja
    • o stvaranje inovativnih rješenja koja se mogu prilagoditi različitim regijama Europe

Nadalje, „europska sveučilišta” djelovat će kao modeli dobre prakse kako bi nadalje mogli povećavati kvalitetu, međunarodnu konkurentnost i privlačnost europskog okvira visokog obrazovanja te trebaju postati ključni elementi Europskog prostora za obrazovanje primjerom izvrsnosti. Kako je navedeno u komunikaciji Izgradnja jače Europe: pravila uloge mladih, obrazovanja i kulture4, „Uspostavljanje Europskog prostora za obrazovanje omogućit će države članice EU-a da čine više, brže, da potiču kvalitetu, konkurentnost i inkluzivnost svojih obrazovnih i sustava obuke, istodobno pružajući nadahnuće državama izvan EU-a”. U tom pogledu, od „europskih sveučilišta”, u suradnji sa svojim nacionalnim nadležnim tijelima, očekuje se da predano rade na ciljevima relevantne politike Europskog prostora za obrazovanje, kao što su: višejezičnost; automatsko priznavanje5 akademskih kvalifikacija i razdoblja učenja u inozemstvu koje omogućava visoko učilište koje sudjeluje u udruženju; uporaba europske studentske kartice6, čim bude u cijelosti valjana; kao i ključne obveze Bolonjskog procesa (osiguranje kvalitete, priznavanje, i gdje je moguće stupanj u tri ciklusa7).

 

ŠTO SE PODUPIRE OVOM AKTIVNOŠĆU?

Ovom se aktivnošću podupiru visoka učilišta u djelovanju izvan postojećih modela suradnje visokih učilišta, i postupno postizanje dugoročne ambiciozne vizije „europskih sveučilišta”.

  • Ovom se aktivnošćuispituju različiti inovativni i strukturalni modeli za primjenu i postizanje dugoročne vizije opisane u dijelu „Što su europska sveučilišta?”. Njome se podupire stvaranje udruženja, koja se idealno sastoje od 5 do 8 partnera, uspostavom novog partnerstva u svrhu suradnje ili poboljšavanja postojećih pomoću pristupa korak po korak.Oni će biti u mogućnosti da povežu nastavne i nenastavne partnere iz poslovnog svijeta i razvijaju se u kasnijoj fazi.
  • • Pomoću ove aktivnosti, visoka učilišta postupno će provesti aktivnosti koje su potrebne za postizanje njihove dugoročne vizije, počevši od povećanja razine integracije. Kako bi se postigao taj cilj, oni će se dogovoriti oko zadaća misije na institucionalnoj razini svakog člana udruženja. Zadaće misije podrazumijevat će čitavu združenu strategijuza postizanje visoke razine poboljšane i održive suradnje na raznim razinama ustanove (primjerice, uprava, nastavno osoblje, stručno osoblje/osoblje za podršku i studenti) te u različitim područjima aktivnosti (snažni obrazovni fokus s poveznicama, gdje je moguće, na istraživanje i inovacije i rad za opće dobro), oslanjajući se na međusobne prednosti.
  • • Budući da ova aktivnost slijedi pristup po načelu od baze prema vrhu, svakom će udruženju biti omogućena fleksibilnost u oblikovanju njegovog združenog radnog plana aktivnosti koji najbolje odgovara postizanju njihovih strateških ciljeva i koji će im naposljetku omogućiti njihovo postizanje dugoročna vizija europskih sveučilišta, kako je gore navedeno. Ovaj združeni radni plan aktivnosti trebao bi se podržati izradom relevantnih i učinkovitih zajedničkih upravljačkih struktura.Primjeri uspostave uske suradnje među institucionalnim upravljačkim strukturama su: uspostava zajedničkih odbora, razvoj zajedničkog sklopa fizičkih i virtualnih intelektualnih resursa, distribucija zajedničkih resursa, zajedničko pružanje infrastrukture, podataka i usluga kao što su podrška studentima, istraživačima i osoblju, administracija i međunarodne veze, uz digitalizirane združene procese gdje je moguće.
  • • Združeni radni plan trebao bi također uključivati aktivnosti za postizanje visokog stupnja ambicije u pogledu mobilnosti, društvene uključenosti i pristupa temeljenog na izazovima. Udruženja bi se također trebala povezati s dionicima u obrazovanju i, gdje je moguće, u istraživanju i inovacijama radi poticanja društvenog angažmana studenata i osoblja te njihovih ključnih poduzetničkih sastavnica. Ovom će se aktivnošću podržati visoka učilišta u provedbi prvih koraka ovog združenog radnog plana aktivnosti. .

TKO MOŽE SUDJELOVATI U EUROPSKOM SVEUČILIŠTU?

Podnositelj/koordinator::organizacija sudionica koja predaje prijedlog u ime svih partnera. Koordinator preuzima potpunu odgovornost kako bi osigurao da se prijedlog provodi u skladu sa sporazumom. Zadaće su koordinatora sljedeće:

  • zastupa i djeluje u ime udruženja europskog sveučilišta prema Europskoj komisiji;
  • snosi financijsku i pravnu odgovornost za odgovarajuću operativnu, administrativnu i financijsku provedbu udruženja europskog sveučilišta;
  • koordinira udruženjem europskog sveučilišta u suradnji s partnerima.

Punopravni partneri one su organizacije sudionice koje aktivno pridonose postizanju ciljeva europskih sveučilišta. Svaki punopravni partner mora potpisati punomoć kojom se organizaciji koordinatorici prenosi odgovornost da djeluje kao glavni korisnik i da djeluje u njegovo ime za vrijeme provedbe prijedloga;

Pridruženi partneri (opcionalno)Europska sveučilišta mogu uključivati pridružene partnere koji doprinose provedbi određenih zadaća/aktivnosti ili potpori širenja i održivosti udruženja. Za potrebe upravljanja ugovorima „pridruženi partneri” ne smatraju se partnerima europskog sveučilišta i ne dobivaju financijska sredstva. Međutim, njihova uključenost i uloga u različitim aktivnostima moraju biti jasno opisani.

Pridruženi subjekti (opcionalno):Organizacije koje doprinose postizanju ciljeva i aktivnosti europskog sveučilišta. Pridruženi subjekti moraju se navesti u zahtjevu za bespovratna sredstva i ispunjavati zahtjeve navedene u Prilogu III. (Pojmovnik) ovom Programskom vodiču.

 

KOJI SE KRITERIJI UPOTREBLJAVAJU ZA VREDNOVANJE PRIJEDLOGA EUROPSKOG SVEUČILIŠTA?

KRITERIJI PRIHVATLJIVOSTI

Prihvatljive organizacije sudionice

Svako visoko učilište koje je nositelj valjane Povelje Erasmus za visoko obrazovanje sa svojim pridruženim subjektima, ako postoje. 

Bilo koja druga javna/privatna organizacija aktivna u području obrazovanja i osposobljavanja, istraživanja i inovacija ili u području rada s poslovnim sjedištem u državi članici EU-a ili drugoj državi sudionici.

Tko se može prijaviti?

Svako prihvatljivo visoko učilište sudionik s poslovnim sjedištem u državi članici EU-a ili drugoj državi programa može podnijeti zahtjev. Ta organizacija podnosi zahtjev u ime svih organizacija koje sudjeluju u programu europskog sveučilišta.

Broj i profil organizacija sudionica

Europsko sveučilište mora se sastojati od najmanje tri visoka učilišta iz najmanje tri države članice EU-a ili drugih država programa. Nadalje, svaka javna/privatna organizacija koja je aktivna u području obrazovanja i osposobljavanja, istraživanja i inovacija ili u poslovnom svijetu može sudjelovati (kao pridruženi partner) udruženja.

Trajanje

3 godine

Kome predati zahtjev?

Izvršnoj agenciji za obrazovanje, audiovizualnu djelatnost i kulturu koja ima sjedište u Bruxellesu.

Kada predati zahtjev?

Podnositelji moraju predati zahtjev za bespovratna sredstva do 28. veljače u 12:00 (podne po briselskom vremenu) za udruženja koja počinju 1. rujna i 1. prosinca iste godine.  

Kako predati zahtjev?

Pojedinosti o tome kako se prijaviti potražite u dijelu C ovog Vodiča.

 

Organizacije podnositeljice zahtjeva ocjenjuju se na temelju relevantnih kriterija za isključenje i odabir. Više informacija potražite u dijelu C ovog Vodiča.

 

KRITERIJI ZA DODJELU

Prijedlog se ocjenjuje na temelju sljedećih kriterija:

Relevantnost prijedloga

(najviše 25 bodova)

 

  • Svrha: stupanj do kojeg se prijedlogom nastoji riješiti i ostvariti pitanje dugoročne vizije aktivnosti (pogledajte gore navedeni odjeljak „Što su europska sveučilišta” i relevantne zaključke Europskog vijeća od 14. prosinca 2017.8)  
  • Doprinos razvoju Europskog prostora za obrazovanje
  • Relevantnost združenih dugoročnih zadaća misije koje podnosi udruženje. Zadaće misije moraju izričito podržati relevantna tijela za odlučivanje.
  • Razina ambicije i inovativnog pristupa prijedloga, uključujući stupanj do kojeg će udruženje ojačati i proširiti suradnju:
    • u pružanju obrazovanja, povezujući ga, gdje je moguće, s istraživanjem i inovacijama, u usporedbi s onim što su već učinili članovi udruženja.
    • kroz inovativne i nove strukturne modele
  • Europska dodana vrijednost. Stupanj do kojeg:
    • prijedlog prikazuje dodanu vrijednost koja se ostvarila pomoću transnacionalnosti, osobito za studente,
    • prijedlog prikazuje doprinos regionalnom razvoju, primjerice, kroz uključivanje članova udruženja u razvoj i provedbu strategija pametne specijalizacije;
    • druge institucije visokog obrazovanja, uglavnom u Europskoj uniji, ali i izvan nje, imat će koristi od udruženja poticanjem izvrsnosti. 
Geografska ravnoteža (najviše 15 bodova)
  • Stupanj do kojeg udruženje uključuje veliki broj visokih učilišta iz različitih geografskih područja9 i osigurava široku geografsku pokrivenost u skladu sa zaključcima Europskog vijeća10
  • Stupanj do kojeg je podnositelj motivirao geografski sastav udruženja i prikazao njegovu važnost za postizanje ciljeva europskih sveučilišta i europskog prostora za obrazovanje.

Kvaliteta prijedloga i provedbe projekta (najviše 20 bodova)

 

  • Usklađenost između ciljeva ciljanoga prijedloga i zajedničkih planiranih aktivnosti za njihovo postizanje
  • Predanost radu za ostvarivanje ciljeva politike europskog prostora za obrazovanje
  • Stupanj do kojeg prijedlog prikazuje kako razvoj združene strategije i združenih planiranih aktivnosti odgovara razini ambicije europskih sveučilišta i kako učinkovito doprinosi jačanju i poboljšanju:
    • Visoka kvaliteta obrazovanja, uključujući inovativnim pedagoškim modelima za razvoj naprednih vještina i kompetencija, uz najbolju uporabu digitalnih tehnologija, mješovitog učenja i učenja kroz rad
    • Stupanj mobilnosti studenata, osoblja i istraživača
    • Gdje je moguće, poveznice između obrazovanja i istraživanja i inovacija, uključujući način na koji se rezultati istraživanja i inovacija primjenjuju na obrazovanje
    • Razina uključenosti skupa s ključnim dionicima za poticanje društvenog djelovanja studenata i osoblja te njihovih ključnih poduzetničkih kompetencija
    • Uključenost lokalne zajednice
  • Društvena raznolikost studentskog tijela i mjere potpore za promicanje pristupa, sudjelovanja i završetka nedovoljno zastupljenih skupina i skupina u nepovoljnom položaju
  • Kvaliteta i financijske postavke: udruženje je ustanovilo vrednovanje i reviziju kvalitete, što uključuje posebne mjere za vrednovanje napretka, procesa i predmeta isporuke (primjerice, razvojem prikladnih kvantitativnih i kvalitativnih pokazatelja, uključujući povratnu informaciju od studenata i osoblja). Praćenje kvalitete trebalo bi također osigurati da provedba udruženja bude učinkovita u smislu troškova.

Kvaliteta sporazuma o suradnji udruženja

(najviše 20 bodova)

  • Struktura plana: raspodjela odgovornosti i zadaća jasna je i prikladna, pokazuje financijsku, strukturnu i organizacijsku predanost na najvišem institucionalnom nivou i pruža osoblju mogućnost da sudjeluje u zajedničkom stvaranju udruženja kroz pružanje obrazovanja i, gdje je moguće, istraživanja i inovacija te na strukturnom i organizacijskom nivou kroz zajedničke upravljačke strukture, zajedničko pružanje usluga, baza podataka, ljudskih resursa i znanstvene infrastrukture. 
  • Uloge i odgovornosti: jasno je prikazan kapacitet i aktivna uloga svakog člana udruženja da združeno pružaju zajedničku viziju, strategiju i zajedničke aktivnosti.
  • Komplementarnost: stupanj do kojeg se partneri nadopunjavaju, uključujući u pogledu raznolikosti vrsta visokih učilišta, ili prikazuju da međusobno surađuju kako bi postigli dodanu vrijednost i učinkovitost u smislu troškova.  
  • Planovi suradnje dobro su napravljeni kako bi maksimalno iskoristili prednosti integrirane suradnje smanjenjem postojećih administrativnih prepreka i promicali sve vrste mobilnosti unutar udruženja, uključujući mobilnost prema i iz organizacija koje nisu visoka učilišta
  • U prijedlog su uključeni jasan plan i odgovornosti za transparentno i učinkovito donošenje odluka, rješavanje sukoba, upravljanje rizikom i izvješćivanje te komunikaciju među organizacijama sudionicama.

Održivost i širenje

(najviše 20 bodova)

  • Dugoročna strategija za održivost udruženja: prijedlog uključuje dio o održivosti u kojem se navodi kako ga svaki član udruženja financijski ili na drugi način podupire s ciljem održavanja održivosti izvan razdoblja financiranja od strane EU-a.
  • Sposobnost udruženja da djeluje kao ogledni uzorak: stupanj do kojeg se izlazni rezultati i dobra praksa koje stvara udruženje dijele i imaju mogućnost da postanu uobičajeni u ostalim visokim učilištima s kojima surađuju izvan udruženja, uglavnom u Europskoj uniji, ali i izvan nje.
  • Širenje: prijedlog pruža jasan plan širenja rezultata i upotrijebljene dobre prakse te uključuje prikladne ljudske i financijske resurse, aktivnosti, alate i kanale komunikacije uključujući uporabu društvenih medija kako bi se osiguralo da se rezultati i koristi otvoreno i učinkovito prenose i dijele s visokim rasponom dionika tijekom i nakon razdoblja financiranja udruženja europskog sveučilišta;
  • Otvoreni obrazovni resursi, resursi za otvorenu znanost i građanski znanstveni resursi: Ako je potrebno i unutar granica postojećeg nacionalnog i europskog zakonodavstva, prijedlog opisuje na koji će način podaci, materijali, dokumenti i audio-vizualni zapisi te aktivnosti društvenih medija biti dostupni za pretraživanje, dostupnost, interoperabilnost i ponovnu uporabu podataka (FAIR) drugim visokim učilištima i europskim sveučilištima u Europi.

 

Prijedlozi moraju dobiti najmanje 70 bodova kako bi se mogli uzeti u obzir za financiranje. Osim toga, moraju dobiti najmanje 13 bodova za kategorije „relevantnost prijedloga”, 11 bodova za kategorije „kvaliteta prijedloga i provedbe”, „kvaliteta planova suradnje udruženja” i „održivost i širenje” te 8 bodova za kategoriju „geografska ravnoteža”.

 

ŠTO BISTE JOŠ TREBALI ZNATI O TOJ AKTIVNOSTI?

Dodatne informacije o europskim sveučilištima objavljuju se na službenoj stranici Komisije.11

Osiguravanje kvalitete mora biti ugrađena sastavnica kako bi se osiguralo da europska sveučilišta uspješno ostvare očekivane rezultate i postignu učinak koji daleko nadilazi učinak pojedinačne partnerske organizacije. Europska sveučilišta moraju ostvariti ciljane aktivnosti širenja kojima se dopire do dionika, donositelja politika, stručnjaka i poduzeća. Općenito bi rezultati trebali biti dostupni u obliku otvorenih obrazovnih sadržaja te na odgovarajućim stručnim i sektorskim platformama ili platformama nadležnih tijela. 

 

KOJA SU PRAVILA FINANCIRANJA?

 


Najviši doprinos EU-a koji se dodjeljuje za trogodišnje europsko sveučilište: 5 000 000 eura

Proračun udruženja europskih sveučilišta temelji se na stvarno napravljenim troškovima u sklopu aktivnosti udruženja. Bespovratna sredstva EU-a namijenjena su sufinanciranju tih aktivnosti do iznosa od najviše 80 % ukupnih prihvatljivih troškova.

Traženi će proračun trebati biti opravdan s obzirom na planirane aktivnosti kako je opisano u obrascu zahtjeva. Svi će troškovi morati biti detaljno opisani i opravdani. 

Troškovi moraju odgovarati troškovima koje su napravile ustanove sudionice u skladu sa svojom uobičajenom politikom. Troškovi, osobito za naknade, moraju biti u skladu s uobičajenom politikom o stvarnim plaćama uz doprinose za socijalno osiguranje i druge zakonske troškove koji su obično uključeni u naknade; putni troškovi i pojedinačna potpora moraju biti u skladu s uobičajenim praksama ustanova/organizacija sudionica u pogledu putovanja i smještaja; troškovi opreme moraju biti otpisani u skladu s uobičajenom računovodstvenom praksom korisnika.

Troškovi (uključujući opremu i podugovaranje) moraju biti razumni, opravdani i izravno povezani s postizanjem ciljeva udruženja europskog sveučilišta. Nadalje, podugovaranje mora biti u skladu s pravilima EU-a o javnoj nabavi. 

Različite stavke proračuna moraju biti organizirane kako slijedi:

 

 Prihvatljivi troškovi

Mehanizam financiranja

Iznos

Pravilo za dodjelu

1. IZRAVNI TROŠKOVI   Stvarno napravljeni prihvatljivi troškovi    
1.1 Troškovi osoblja Troškovi osoblja koji su dodijeljeni aktivnosti (stalnog i privremenog) od ustanova/organizacija sudionica sadrže stvarne plaće uz doprinose za socijalno osiguranje i druge zakonske troškove uključene u naknadu.     Bespovratna sredstva moraju se upotrebljavati za pokrivanje troškova osoblja za sve korisnike kad obavljaju bilo koje zadaće koje su izravno povezane s postizanjem ciljeva europskog sveučilišta.
1.2 Putni troškovi Doprinos za putne troškove sudionika do mjesta u kojem se provodi aktivnost i natrag.      Primjenjuje se na osoblje (stalno i privremeno), studente i doktorande iz ustanova/organizacija sudionica koji sudjeluju u aktivnosti (primjerice, za aktivnosti osposobljavanja i studiranja, sastanke, radionice i seminare).
1.3 Pojedinačna potpora Troškovi izravno povezani sa životnim troškovima i smještajem sudionika tijekom trajanja aktivnosti, koji sudjeluju u navedenoj aktivnosti.      Primjenjuje se na osoblje (stalno i privremeno), studente i doktorande iz ustanova/organizacija sudionica koji sudjeluju u aktivnosti (primjerice, za aktivnosti osposobljavanja i studiranja, sastanke, radionice i seminare). Tim bi se troškovima trebale pokriti aktivnosti mobilnosti ograničenog trajanja. (najviše 3 mjeseca)12.
1.4 Oprema Troškovi smanjenja vrijednosti opreme ili druge imovine (nove ili rabljene) pod uvjetom da ih je stvarno napravilo visoko učilište koje sudjeluje.    Najviše 5 % ukupnih prihvatljivih izravnih troškova Prihvatljiv je samo dio smanjenja vrijednosti opreme, troškova najma i zakupa, u onom dijelu koji odgovara trajanju razdoblja financiranja i stupnju stvarne uporabe, za potrebe aktivnosti. Prihvatljivi su samo troškovi opreme ili druge imovine koji su izravno povezani s razvojem inovativnih pedagoških metoda, mješovitim aktivnostima i/ili aktivnostima učenja kroz rad.
1.5 Ostali troškovi Troškovi povezani s:
  • Prijenosom najboljih praksi na visoka učilišta izvan udruženja
  • Širenje znanja i informacija (primjerice: medijsko oglašavanje, promidžbeni materijali i aktivnosti);
  • Najam prostora za velike događaje 
  • Revizije;
  • Bankovni troškovi uključujući bankovno jamstvo kad ga zatraži izvršna agencija;
  • Podugovaranje radi posebnih zadaća; 
  • Putni i/ili životni troškovi trećih strana (stručnjaka, profesora, govornika itd.) koji doprinose aktivnostima europskog sveučilišta
  Najviše 5 % ukupnih prihvatljivih izravnih troškova

Podugovaranje je moguće samo u opravdanim slučajevima za posebne, vremenski ograničene zadaće povezane s projektom kad iste ne mogu obaviti članovi konzorcija ili kad priroda aktivnosti izričito zahtijeva vanjske usluge. Podugovaranje glavnih aktivnosti projekta poput podučavanja i/ili upravljanja projektom (opće upravljanje i koordinacija, praćenje, financijsko upravljanje, izvještavanje Izvršne agencije za obrazovanje, audiovizualnu djelatnost i kulturu (Education, Audiovisual and Culture Executive Agency, EACEA)) nije moguće. 

Članovi osoblja sukorisnika ne smiju biti podugovaratelji. 

Putni i životni troškovi osoba koje ne pripadaju nijednoj partnerskoj organizaciji mogu se sufinancirati kad konzorcij pozove navedene osobe da sudjeluju u glavnim aktivnostima europskog sveučilišta.

2. NEIZRAVNI TROŠKOVI   do najvišeg iznosa od 7 % ukupnih prihvatljivih izravnih troškova aktivnosti13   Paušalni iznos

 

Udruženja znanja

Koji su ciljevi i prioriteti udruženja znanja?

Ciljevi su udruženja znanja jačanje sposobnosti Europe za inovacije i poticanje inovacija u području visokog obrazovanja, poslovnog sektora i šireg društveno-gospodarskog okruženja. Njima se nastoji postići jedan ili više sljedećih ciljeva:

  • razvoj novih, inovativnih i multidisciplinarnih pristupa poučavanju i učenju
  • poticanje poduzetništva i poduzetničkih vještina nastavnog osoblja u visokom obrazovanju i osoblja društva
  • olakšavanje razmjene, protoka i zajedničkog stvaranja znanja.

 

Glavna je pozornost usmjerena na projekte koji doprinose modernizaciji europskih sustava visokog obrazovanja kako je navedeno u Komunikaciji EU-a iz 2017. o obnovljenom planu EU-a za visoko obrazovanje1, poimence:

  • rješavanje budućih nejednakosti u vještinama i promicanje izvrsnosti u razvoju vještina;
  • izgradnja inkluzivnih i povezanih sustava visokog obrazovanja;
  • osiguravanje da visoka učilišta doprinose inovacijama;
  • potpora učinkovitim i djelotvornim sustavima visokog obrazovanja.

Dodatan naglasak stavljen je na iskorištavanje postojećih inicijativa i na inteligentnu upotrebu digitalnih alata, kako je preporučeno u Komunikaciji EU-a o otvaranju obrazovanja iz 2013.2.

 

Što je udruženje znanja?

Udruženja znanja transnacionalni su strukturirani projekti usmjereni na rezultate, posebno između visokog obrazovanja i poslovnog sektora. Udruženja znanja otvorena su za bilo koju disciplinu, bilo koji sektor i za međusektorsku suradnju. Partneri dijele zajedničke ciljeve i njihovo djelovanje usmjereno je rezultate i ishode od kojih će imati zajedničku korist. Rezultati i očekivani ishodi jasno su definirani, realistični i bave se pitanjima koja su utvrđena u analizi potreba.

Udruženja znanja trebala bi imati kratkoročan i dugoročan utjecaj na širok raspon uključenih dionika na pojedinačnoj i organizacijskoj razini te na razini sustava.

Udruženja znanja općenito su usmjerena na suradnju među organizacijama s poslovnim nastanom u zemljama sudionicama programa. Međutim, organizacije iz partnerskih zemalja mogu sudjelovati u udruženju znanja kao partneri (ne kao podnositelji zahtjeva) ako njihovim sudjelovanjem projekt dobiva nužnu dodanu vrijednost.

 

Koje se aktivnosti podupiru u okviru te aktivnosti?

U okviru udruženja znanja provodi se koherentan i opsežan skup međusobno povezanih aktivnosti koje su fleksibilne i koje se mogu prilagoditi različitim sadašnjim i budućim kontekstima i kretanjima diljem Europe. Na sljedećem popisu navedeni su primjeri aktivnosti:

  • Poticanje inovacija u visokom obrazovanju, poslovnom sektoru i u širem društveno-gospodarskom okruženju:
    • zajednički razvoj i provedba novih metoda učenja i poučavanja (kao što su novi višedisciplinarni kurikulumi, poučavanje i učenje usmjereno na učenika i utemeljeno na stvarnim problemima)
    • organiziranje kontinuiranih obrazovnih programa i aktivnosti s poduzećima i unutar njih
    • zajednički razvoj rješenja za izazovne probleme, proizvode i inovacije procesa (studenti, profesori i stručnjaci zajedno).

 

  • Razvoj poduzetničkog načina razmišljanja i poduzetničkih vještina:
    • stvaranje programa za stjecanje i primjenu transverzalnih vještina u različitim programima visokog obrazovanja razvijenih u suradnji s poduzećima i kojima se nastoje ojačati zapošljivost, kreativnost i novi profesionalni putevi
    • uvođenje obrazovanja o poduzetništvu u sve discipline kako bi se studentima, istraživačima i nastavnom osoblju prenijeli znanje, vještine i motivacija za uključivanje u poduzetničke aktivnosti u raznim okruženjima
    • otvaranje novih mogućnosti za učenje praktičnom primjenom poduzetničkih vještina, što može uključivati i/ili dovesti do komercijalizacije novih usluga, proizvoda i prototipova pa sve do stvaranja novih i supsidijarnih poduzeća.

 

  • Poticanje protoka i razmjene znanja između visokog obrazovanja i poduzeća:
    • aktivnosti povezane sa studijem u poduzećima koja su u potpunosti uključena u kurikulum, priznata i bodovana
    • organiziranje probnih inovativnih mjera i njihovo ispitivanje
    • razmjene studenata, istraživača, nastavnog osoblja i osoblja društva na ograničeno razdoblje
    • uključenost osoblja društva u poučavanje i istraživanje.

 

U okviru udruženja znanja mogu se organizirati aktivnosti mobilnosti studenata, istraživača i osoblja radi učenja ako se njima podupiru ostale aktivnosti udruženja ili ako ih nadopunjuju te ako donose dodanu vrijednost za ostvarenje ciljeva projekta. Aktivnosti mobilnosti ne čine osnovne aktivnosti udruženja znanja; širenje i unapređenje tih aktivnosti moralo bi se poduprijeti u okviru ključne aktivnosti 1 ovog programa ili u okviru drugih instrumenata financiranja.

 

Koje su temeljne osobine udruženja znanja?

Ključne osobine udruženja znanja jesu:

  • Inovacije u visokom obrazovanju i inovacije u poduzećima i njihovu društveno-gospodarskom okruženju s pomoću visokog obrazovanja; inovacijama se smatraju najmodernije inovacije povezane s određenim projektom, okvirom partnerstva i analiziranim potrebama.
  • Održivost suradnje sveučilišta i poslovnog sektora. Snažno i predano partnerstvo s uravnoteženim sudjelovanjem poduzeća i visokih učilišta ključno je za uspjeh udruženja znanja. Uloga i doprinos svake organizacije sudionice i svakog pridruženog partnera moraju biti konkretni i komplementarni.
  • Učinak koji nadilazi životni ciklus projekta i organizacije uključene u udruženje. Očekuje se da će se partnerstvo i aktivnosti nastaviti. Zbog toga ishodi/rezultati ne moraju stajati sami za sebe nego moraju biti povezani s postojećim poduzećima, programima, projektima, platformama, pothvatima itd. ili integrirani u njih. Promjene na visokim učilištima i u poduzećima moraju biti mjerljive. Rezultati i rješenja moraju biti prenosivi i dostupni široj publici.

Udruženja znanja visoko su konkurentan dio programa Erasmus+. Zajednički atributi uspješnih prijedloga su:

  • pouzdani odnosi između visokih učilišta i poduzeća: udruženja znanja moraju pokazati predanost i dodanu vrijednost svih partnera, pri čemu je nužna snažna i uravnotežena uključenost poslovnog sektora i sektora visokog obrazovanja. Dobro osmišljen prijedlog rezultat je bliske suradnje među potencijalnim partnerima i utemeljen je na čvrstoj analizi potreba
  • njihov inovativni i transnacionalni karakter koji je vidljiv u svim kriterijima.

U valjanoj analizi potreba objašnjena je logička pozadina, njome se utječe na odabir partnera, ona prijedlog čini konkretnim, pridonosi povećanju sposobnosti ostvarivanja učinka te osigurava da su krajnji korisnik i ciljne skupine dobro uključeni u projektne aktivnosti.

 

Koju ulogu imaju organizacije koje sudjeluju u udruženju znanja?

Podnositelj/koordinator: organizacija sudionica koja predaje prijedlog projekta u ime svih partnera. Koordinator preuzima potpunu odgovornost kako bi osigurao da se projekt provodi u skladu sa sporazumom. Zadaće su koordinatora sljedeće:

  • zastupa udruženje i djeluje u njegovo ime prema Europskoj komisiji
  • snosi financijsku i pravnu odgovornost za odgovarajuću operativnu, administrativnu i financijsku provedbu cijelog projekta
  • koordinira udruženje u suradnji s projektnim partnerima.

Punopravni partneri su one organizacije sudionice koje aktivno pridonose postizanju ciljeva udruženja znanja. Svaki punopravni partner mora potpisati punomoć kojom se organizaciji koordinatorici prenosi odgovornost da djeluje kao glavni korisnik i da djeluje u njegovo ime za vrijeme provedbe projekta. Ako je relevantno, isto vrijedi i za partnere iz partnerskih zemalja.

Pridruženi partneri (izborno): u udruženja znanja mogu biti uključeni pridruženi partneri koji pridonose provedbi pojedinih zadaća/aktivnosti projekta ili podupiru širenje i održivost udruženja. Za potrebe upravljanja ugovorima „pridruženi partneri” ne smatraju se partnerima u projektu i ne dobivaju financijska sredstva. Međutim, njihova uključenost i uloga u projektu i različite aktivnosti moraju biti jasno opisani.

Pridruženi subjekti (izborno): organizacije koje pridonose ostvarenju ciljeva i aktivnosti projekta. Pridruženi subjekti moraju se navesti u zahtjevu za bespovratna sredstva i ispunjavati zahtjeve navedene u Prilogu III. (Pojmovnik) ovom Programskom vodiču.

 

Koji se kriteriji primjenjuju za ocjenjivanje prijedloga udruženja znanja?

U nastavku su navedeni formalni kriteriji koje mora ispuniti prijedlog udruženja znanja kako bi bio prihvatljiv za dobivanje bespovratnih sredstava u okviru programa Erasmus+:

 

Kriteriji prihvatljivosti

Prihvatljive organizacije sudionice

Organizacija sudionica može biti bilo koja javna ili privatna organizacija, zajedno sa svojim pridruženim subjektima (ako ih ima), s poslovnim nastanom u zemlji sudionici programa ili u partnerskoj zemlji u svijetu (vidjeti odjeljak „Prihvatljive zemlje” u dijelu A ovog Vodiča).

Ta organizacija, na primjer, može biti:

  • visoko učilište
  • javno ili privatno, malo, srednje ili veliko poduzeće (uključujući socijalna poduzeća)
  • znanstveni institut
  • javno tijelo na lokalnoj, regionalnoj ili nacionalnoj razini
  • organizacija aktivna u području obrazovanja, osposobljavanja i mladih
  • posrednik ili udruženje koje zastupa organizacije za obrazovanje, osposobljavanje ili mlade
  • posrednik ili udruženje koje zastupa poduzeća
  • tijelo za dodjelu akreditacija, potvrda ili kvalifikacija.

Visoka učilišta s poslovnim nastanom u zemlji sudionici programa moraju imati valjanu Povelju Erasmus za visoko obrazovanje (ECHE). Visoka učilišta iz prihvatljivih partnerskih zemalja koja sudjeluju u programu ne moraju imati Povelju Erasmus za visoko obrazovanje.

Tko se može prijaviti?

Svaka organizacija sudionica s poslovnim nastanom u zemlji sudionici programa može biti podnositelj zahtjeva. Ta organizacija podnosi zahtjev u ime svih organizacija koje sudjeluju u projektu.

Broj organizacija sudionica

Udruženja znanja transnacionalna su i uključuju najmanje šest neovisnih organizacija iz najmanje triju zemalja sudionica programa, od kojih su najmanje dva visoka učilišta te najmanje dva poduzeća.

Trajanje projekta

2 ili 3 godine. Trajanje se mora odabrati u fazi podnošenja prijedloga, na temelju cilja projekta i vrste aktivnosti planiranih tijekom vremena.

U izvanrednim slučajevima trajanje udruženja znanja može se produljiti na zahtjev korisnika i uz suglasnost izvršne agencije za najviše 6 mjeseci. U tom slučaju ukupni iznos bespovratnih sredstava neće se mijenjati.

Kome predati zahtjev?

Izvršnoj agenciji za obrazovanje, audiovizualne medije i kulturu, koja ima sjedište u Bruxellesu.

Kada predati zahtjev?

Podnositelji moraju predati zahtjev za bespovratna sredstva najkasnije do 28. veljače u 12:00 (podne po briselskom vremenu) za projekte koji počinju 1. studenoga iste godine ili 1. siječnja sljedeće godine.

Kako predati zahtjev?

Pojedinosti o tome kako se prijaviti potražite u dijelu C ovog Vodiča.

 

Organizacije podnositeljice zahtjeva ocjenjuju se na temelju relevantnih kriterija za isključenje i odabir. Više informacija potražite u dijelu C ovog Vodiča.

 

Kriteriji za dodjelu

Projekt se ocjenjuje na temelju sljedećih kriterija:

Relevantnost prijedloga

(najviše 25 bodova)

 

  • Svrha: prijedlog je relevantan za ciljeve aktivnosti (vidjeti odjeljak „Koji su ciljevi i prioriteti udruženja znanja”).
  • Dosljednost: prijedlog je utemeljen na pouzdanoj i primjerenoj analizi potreba; ciljevi i proizvodi jasno su definirani, realistični i odnose se na pitanja koja su relevantna za organizacije sudionice i za aktivnost.
  • Inovacije: u prijedlogu su uzete u obzir najnovije metode i tehnike koje dovode do inovativnih rezultata i rješenja karakterističnih za projekt.
  • Europska dodana vrijednost: u prijedlogu je jasno prikazana dodana vrijednost koja proizlazi iz njegove transnacionalnosti i moguće prenosivosti.

Kvaliteta plana i provedbe projekta
(najviše 25 bodova)

 

  • Usklađenost: u prijedlogu je naveden koherentan i opsežan skup prikladnih aktivnosti za ispunjenje utvrđenih potreba i postizanje očekivanih rezultata.
  • Struktura: program rada jasan je i razumljiv i obuhvaća sve faze.
  • Upravljanje: vremenski raspored, organizacija, zadaci i odgovornosti dobro su definirani i realni. U prijedlogu su svakoj aktivnosti dodijeljena odgovarajuća sredstva.
  • Kvaliteta i financijska kontrola: posebnim mjerama za ocjenjivanje procesa i rezultata osiguravaju se visoka kvaliteta i ekonomičnost provedbe projekta.

Kvaliteta projektnog tima i sporazuma o suradnji

(najviše 30 bodova)

  • Konfiguracija: predloženo udruženje znanja uključuje odgovarajuću kombinaciju partnera iz sektora visokog obrazovanja i poslovnog sektora s potrebnim profilima, vještinama, iskustvom, stručnošću i upravljačkom podrškom koji su potrebni za njegovo uspješno ostvarenje.
  • Obveze: svaka organizacija sudionica sudjeluje u potpunosti u skladu sa svojim mogućnostima i posebnim područjima stručnosti.
  • Partnerstvo: doprinosi partnera iz sektora visokog obrazovanja i poslovnog sektora znatni su, primjereni i komplementarni.
  • Suradnja / timski duh: u prijedlog su uključeni jasan raspored i odgovornosti za transparentno i učinkovito donošenje odluka, rješavanje sukoba, izvješćivanje i komunikaciju među organizacijama sudionicama.
  • Nagrada: projekt donosi jasnu dodanu vrijednost i korist svakoj partnerskoj organizaciji.
  • Uključenost partnerskih zemalja: ako je primjenjivo, uključenost organizacije sudionice iz partnerske zemlje donosi nužnu dodanu vrijednost projektu.

Učinak i širenje

(najviše 20 bodova)

  • Iskorištavanje rezultata: u prijedlogu je prikazano kako će partneri i ostali dionici iskoristiti proizvode i kako će ti proizvodi dovesti do očekivanih ishoda. Uvedene su odgovarajuće mjere za ocjenjivanje ishoda projekta. U prijedlogu su navedeni načini za mjerenje iskorištavanja tijekom životnog ciklusa projekta i nakon njega.
  • Širenje: u projektu je naveden jasan plan širenja rezultata, koji uključuje odgovarajuće aktivnosti, alate i kanale kako bi se osiguralo da će se tijekom životnog ciklusa projekta i nakon njega rezultati i koristi učinkovito širiti među dionicima i javnosti koja ne sudjeluje u projektu.
  • Učinak: u prijedlogu su prikazani društveni i gospodarski značaj i doseg. Navedene su prikladne mjere za praćenje napretka i procjenu očekivanog učinka (kratkoročnog i dugoročnog).
  • Otvoreni pristup: ako je relevantno, u projektu se opisuje kako će materijali, dokumenti i producirani medijski sadržaji biti besplatno dostupni i kako će se promovirati s pomoću otvorenih licencija bez nesrazmjernih ograničenja.
  • Održivost: prijedlog sadržava odgovarajuće mjere i resurse kako bi se osiguralo da će se partnerstvo, rezultati i koristi projekta održati i nakon životnog ciklusa projekta.

 

Prijedlozi moraju dobiti najmanje 70 bodova kako bi se mogli uzeti u obzir za financiranje. Osim toga, moraju dobiti najmanje 13 bodova za kategorije „relevantnost projekta” i „kvaliteta plana i provedbe projekta”, 16 bodova za kategoriju „kvaliteta projektnog tima i sporazuma o suradnji” i 11 bodova za kategoriju „učinak i širenje”.

 

Što biste još trebali znati o toj aktivnosti?

Osiguravanje kvalitete mora biti sastavnica ugrađena u projekt kako bi se osiguralo da udruženja znanja uspješno ostvare očekivane rezultate i postignu učinak koji daleko nadilazi same partnerske organizacije. Udruženja znanja moraju ostvariti ciljane aktivnosti širenja kojima se dopire do dionika, donositelja politika, stručnjaka i poduzeća. Tijekom provedbe projekta udruženja znanja trebala bi objavljivati publikacije, kao što su izvješća, priručnici, smjernice itd. Općenito bi rezultati trebali biti dostupni u obliku otvorenih obrazovnih sadržaja te na odgovarajućim stručnim i sektorskim platformama ili platformama nadležnih tijela. Udruženjima znanja trebali bi se stvoriti novi načini i instrumenti za olakšavanje njihove suradnje i za osiguravanje nastavka partnerstva između visokog obrazovanja i poslovnog sektora.

Udruženja znanja nova su i ambiciozna aktivnost; podliježu posebnom praćenju koje zahtijeva aktivno sudjelovanje svih sudionika i dionika. U okviru udruženja znanja predviđa se njihovo sudjelovanje u tematskim klasterima za potporu uzajamnom obogaćivanju, razmjeni dobrih praksi i zajedničkom učenju. Osim toga, određena proračunska sredstva u okviru udruženja znanja trebala bi biti rezervirana za prezentaciju projekta i rezultata na forumima između sveučilišta i poslovnog sektora i/ili ostalim važnim događanjima (najviše pet za vrijeme trajanja projekta).

Koja su pravila financiranja?

Proračun projekta mora se sastaviti na temelju sustava jediničnih troškova. Sustav „jediničnih troškova” pojednostavnjeni je oblik određivanja iznosa bespovratnih sredstava. Takvi pojednostavnjeni oblici bespovratnih sredstava po svojoj prirodi predstavljaju doprinose za osnovne troškove projekta koji nisu naknada za stvarne rashode povezane s konkretnim aktivnostima u projektu. U slučaju projekata udruženja znanja utvrđeni jedinični troškovi primjenjuju se na projektnu sastavnicu koja se odnosi na osoblje. To su unaprijed određeni doprinosi utvrđeni po radnom danu po kategoriji radnika.

Proračun projekta mora se izraditi na temelju sljedećih pravila financiranja (u EUR):

Maksimalni doprinos EU-a koji se dodjeljuje za dvogodišnje udruženje znanja: 700 000 EUR
Maksimalni doprinos EU-a koji se dodjeljuje za trogodišnje udruženje znanja: 1 000 000 EUR

Prihvatljivi troškovi

Mehanizam financiranja

Iznos

Pravilo za dodjelu

Potpora za provedbu

Doprinos za sve aktivnosti izravno povezane s provedbom projekta (osim za moguću ugrađenu mobilnost), uključujući: upravljanje projektom, projektne sastanke, intelektualne proizvode (kao što su kurikulumi, pedagoški materijali, otvoreni obrazovni sadržaji, alati IT-a, analize, ispitivanja itd.), širenje, sudjelovanje na događanjima, konferencijama, putovanja itd.

Broj dana i profil osoblja koje sudjeluje po pojedinoj zemlji predstavlja temelj za računanje doprinosa EU-a.

Doprinos jediničnim troškovima

B2.1 po uključenom voditelju po danu rada na projektu

Uvjet: podnositelji zahtjeva morat će opravdati vrstu i količinu resursa koji su potrebni za provedbu predloženih aktivnosti i proizvoda.

Proizvodi bi trebali biti znatni u smislu kvalitete i kvantitete kako bi bili prihvatljivi za dodjelu ove vrste bespovratnih sredstava.

B2.2 po istraživaču / nastavniku / voditelju osposobljavanja po danu rada na projektu

B2.3 po uključenom tehničaru po danu rada na projektu

B2.4 po članu administrativnog osoblja po danu rada na projektu

* Vidjeti Međunarodnu standardnu klasifikaciju zanimanja – ISCO http://www.ilo.org/public/english/bureau/stat/isco/isco08/index.htm

 

Dodatna pravila financiranja za aktivnosti mobilnosti koje se ostvaruju u okviru udruženja znanja (izborno financiranje)

Prihvatljivi troškovi

Mehanizam financiranja

Iznos

Pravilo za dodjelu

Putovanje

Doprinos za putne troškove sudionika od mjesta podrijetla do mjesta u kojem se provodi aktivnost i natrag

Doprinos jediničnim troškovima

Za udaljenosti od 100 do 1999 km:

275 EUR po sudioniku

Uvjet: podnositelji prijedloga morat će obrazložiti da su aktivnosti mobilnosti potrebne za postizanje ciljeva i rezultata projekta. Udaljenost se izračunava kalkulatorom udaljenosti koji podupire Europska komisija3. Podnositelj prijedloga mora navesti udaljenost jednosmjernog putovanja za izračun iznosa bespovratnih sredstava EU-a kojim će se financirati povratno putovanje4

 

Za udaljenosti od 2000 km ili više:

360 EUR po sudioniku

Troškovi boravka

Doprinos troškovima boravka sudionika tijekom aktivnosti

Doprinos jediničnim troškovima

Aktivnosti usmjerene na osoblje

do 14. dana aktivnosti: 100 EUR po danu po sudioniku

+

od 15. do 60. dana aktivnosti: 70 EUR po danu po sudioniku

Aktivnosti usmjerene na učenike:

do 14. dana aktivnosti: 55 EUR po danu po sudioniku

+

od 15. do 60. dana aktivnosti: 40 EUR po danu po sudioniku

 

Tablica A – Provedba projekta (iznosi u EUR po danu) u zemljama sudionicama programa

Iznosi ovise o: a) profilu osoblja koje je uključeno u projekt i b) zemlji organizacije sudionice čije je osoblje uključeno u provedbu.

 

Voditelj

Nastavnik / voditelj osposobljavanja / istraživač /

osoba koja radi s mladima

Tehničar

Administrativno osoblje

 

B2.1

B2.2

B2.3

B2.4

Danska, Irska, Luksemburg, Nizozemska, Austrija, Švedska, Lihtenštajn, Norveška

353

289

228

189

 

Belgija, Njemačka, Francuska, Italija, Finska, Ujedinjena Kraljevina, Island

 

336

257

194

157

 

Češka, Grčka, Španjolska, Cipar, Malta, Portugal, Slovenija

 

197

164

122

93

 

Bugarska, Estonija, Hrvatska, Latvija, Litva, Mađarska, Poljska, Rumunjska, Slovačka, Srbija, Republika Sjeverna Makedonija, Turska

 

106

88

66

47

 

Tablica B – Provedba projekta (iznosi u EUR po danu) u partnerskim zemljama

Iznosi ovise o: a) profilu osoblja koje je uključeno u projekt i b) zemlji organizacije sudionice čije je osoblje uključeno u provedbu.

 

Voditelj

Nastavnik / voditelj osposobljavanja / istraživač

Tehničar

Administrativno osoblje

 

B2.1

B2.2

B2.3

B2.4

Australija, Kanada, Katar, Kuvajt, Makao, Monako, San Marino, Sjedinjene Američke Države, Švicarska

353

289

228

189

Andora, Brunej, Japan, Novi Zeland, Singapur, Ujedinjeni Arapski Emirati, Država Vatikanskoga Grada

336

257

194

157

Bahami, Bahrein, Hong Kong, Izrael, Koreja (Republika), Oman, Saudijska Arabija, Tajvan

197

164

122

93

Afganistan, Albanija, Alžir, Angola, Antigva i Barbuda, Argentina, Armenija, Azerbajdžan, Bangladeš, Barbados, Belize, Benin, Bjelarus, Bocvana, Bolivija, Bosna i Hercegovina, Brazil, Burkina Faso, Burundi, Butan, Cookovi otoci, Côte d’Ivoire, Crna Gora, Čad, Čile, Demokratska Republika Kongo, Demokratska Republika Timor-Leste, Dominika, Dominikanska Republika, državno područje Rusije priznato međunarodnim pravom, državno područje Ukrajine priznato međunarodnim pravom, Džibuti, Egipat, Ekvador, Ekvatorska Gvineja, El Salvador, Eritreja, Etiopija, Fidži, Filipini, Gabon, Gambija, Gana, Grenada, Gruzija, Gvajana, Gvatemala, Gvineja, Gvineja Bisau, Haiti, Honduras, Indija, Indonezija, Iran, Irak, Jamajka, Jemen, Jordan, Južna Afrika, Južni Sudan, Kabo Verde, Kamerun, Kambodža, Kazahstan, Kenija, Kiribati, Kina, Kirgistan, Kolumbija, Kongo, Komori, Koreja (DNR), Kosovo, Kostarika, Kuba, Laos, Lesoto, Libanon, Liberija, Libija, Madagaskar, Malavi, Maldivi, Malezija, Mali, Maroko, Maršalovi Otoci, Mauricijus, Mauritanija, Meksiko, Mikronezija – Federativne države, Mjanmar, Moldova, Mongolija, Mozambik, Namibija, Nauru, Nepal, Niger, Nigerija, Nikaragva, Niue, Pakistan, Palau, Palestina, Panama, Papua Nova Gvineja, Paragvaj, Peru, Ruanda, Salomonovi Otoci, Samoa, Sejšeli, Senegal, Sijera Leone, Sirija, Somalija, Srednjoafrička Republika, Sudan, Surinam, Svazi, Sveta Lucija, Sveti Kristofor i Nevis, Sveti Toma i Prinsipe, Sveti Vincent i Grenadini, Šri Lanka, Tadžikistan, Tajland, Tanzanija, Tonga, Togo, Trinidad i Tobago, Tunis, Turkmenistan, Tuvalu, Uganda, Urugvaj, Uzbekistan, Vanuatu, Venezuela, Vijetnam, Zambija, Zimbabve

 

106

88

66

47

Udruženja sektorskih vještina

Koji su ciljevi i prioriteti udruženja sektorskih vještina?

Udruženja sektorskih vještina usmjerena su na usklađivanje vještina i potreba na tržištu rada s obzirom na jedan ili više profila zanimanja u određenom sektoru. To čine utvrđivanjem postojećih ili novonastalih potreba tržišta rada po pojedinom sektoru (aspekt potražnje) te jačanjem spremnosti početnih i stalnih sustava strukovnog obrazovanja i osposobljavanja (SOO) za djelovanje, na svim razinama, u skladu s potrebama tržišta rada (aspekt ponude). Oslanjajući se na dokaze o potrebnim vještinama, udruženja sektorskih vještina podupiru osmišljavanje i izvršavanje sadržaja transnacionalnog strukovnog osposobljavanja te metodologije poučavanja i osposobljavanja za europske osnovne stručne profile. 

U okviru udruženja sektorskih vještina za stratešku sektorsku suradnju u području vještina utvrđuju se i razvijaju konkretne aktivnosti kako bi se potražnja za vještinama uskladila s ponudom radi potpore sveukupnoj strategiji rasta po pojedinom sektoru.

Projekti će doprinijeti poboljšanju kvalitete i relevantnosti europskog strukovnog obrazovanja i sustava osposobljavanja kako je navedeno u zajedničkom izvješću ET 2020 iz 2015. te sukladno odluci ministara nadležnih za strukovno obrazovanje i osposobljavanje 2015. godine u Rigi u pogledu novog kompleta srednjoročnih predmeta isporuke za razdoblje 2015.-2020.

To bi se trebalo postići aktivnostima usmjerenima na sljedeće ciljeve:

  • razvijanje strateških pristupa razvoju sektorskih vještina kroz partnerstva za održivu suradnju između ključnih dionika u sektoru u javnih tijela;
  • razvoj platformi i partnerstava na transnacionalnoj razini koje se temelje na inovativnim metodama suradnje, kao prvi korak prema uspostavi „Platformi strukovne izvrsnosti” u svojstvu pokretača kvalitetnih strukovnih vještina u kontekstu europskih, nacionalnih, regionalnih/lokalnih sektorskih strategija;
  • utvrđivanje postojećih i novih potrebnih vještina za struke iz određenih sektora te pretakanje navedenih podataka u Europsku panoramu vještina;
  • jačanje razmjene znanja i prakse između ustanova za obrazovanje i osposobljavanje te tržišta rada, s posebnim naglaskom na sektorske subjekte;
  • promicanje relevantnih sektorskih kvalifikacija i potpora sporazumu o njihovom priznavanju;
  • izgradnju međusobnog povjerenja, olakšavanje prekograničnog certificiranja, a time i pojednostavnjivanje profesionalne mobilnosti u sektoru te povećanje priznavanja kvalifikacija unutar sektora na europskoj razini
  • prilagodba izvođenja strukovnog obrazovanja i osposobljavanja potrebnim vještinama, usredotočujući se na vještine relevantne za određeni posao i ključne kompetencije;
  • integriranje učenja kroz rad u pružanje strukovnog obrazovanja i osposobljavanja i, gdje je moguće, u sklopu s međunarodnim iskustvom te iskorištavanje njegovog potencijala za poticanje gospodarskog razvoja i inovacija, poboljšavajući na taj način konkurentnost predmetnih sektora;
  • planiranje postupnog uvođenja projektnih predmeta isporuke što dovodi do sustavnog učinka u obliku stalne prilagodbe pružanja strukovnog obrazovanja i osposobljavanja potrebnim vještinama, na temelju održivog partnerstva među pružateljima i ključnih dionika tržišta rada na prikladnoj razini („povratne petlje”). To bi planiranje trebalo utvrditi i uključiti ključne nacionalne i/ili regionalne dionike te osigurati opsežno širenje rezultata.

 

Što je udruženje sektorskih vještina?

Udruženja sektorskih vještina transnacionalni su projekti u okviru kojih se utvrđuju postojeće i nove potrebe za vještinama u određenom gospodarskom sektoru ili se djeluje na temelju njih i/ili se te potrebe prenose u strukovne kurikulume kako bi se te potrebe ispunile.

Udruženja sektorskih vještina namijenjena su strukovnom obrazovanju i osposobljavanju na bilo kojoj razini Europskog kvalifikacijskog okvira (EKO) od 3 do 8, uključujući razinu nakon srednjeg obrazovanja koje nije više ni visoko te razinu višeg i visokog obrazovanja (primjerice, sveučilišta za primijenjene znanosti, politehnički instituti, itd.). Primjene koje se usredotočuju na strukovno obrazovanje i osposobljavanje na višoj i visokoj razini (razine EKO-a od 6 do 8) moraju uključivati snažnu sastavnicu učenja kroz rad1, i najmanje još jednu kvalifikacijsku razinu strukovnog obrazovanja i osposobljavanja između razina EKO-a 3 i 5 (odnosno, ne isključivo razinu višeg i visokog obrazovanja).

Udruženja sektorskih vještina dužna su primijeniti instrumente i alate EU-a poput EKO-a, ECVET-a (European Credit System for Vocational Education and Training (Europski kreditni sustav u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju)), EQAVET-a (European Quality Assurance in Vocational Education and Training (Europski referentni okvir za osiguranje kvalitete u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju)), kao i Preporuku Vijeća o europskom okviru za kvalitetno i učinkovito pripravništvo2, gdje je potrebno.

Posebno će se obuhvatiti digitalne vještine jer su one sve važnije za sve profesionalne profile na cijelom tržištu rada.

Isto tako, prijelaz na kružno i zelenije gospodarstvo mora se temeljiti na promjenama kvalifikacija i nacionalnih kurikuluma obrazovanja i osposobljavanja kako bi se ispunile nove profesionalne potrebe za zelenim vještinama.

U sklopu projekata ti se ciljevi mogu postići primjenom jednog ili više od sljedećih lotova (organizacija može biti uključena kao podnositeljica zahtjeva u nekoliko prijedloga i lotova ako se prijedlozi odnose na različite sektore):

1. lot: Udruženja sektorskih vještina za razvoj sektorskih pristupa putem transnacionalnih „Platformi strukovne izvrsnosti”. Ovaj lot podržava razvoj pilot-projekata na temelju inovativnih metoda suradnje, kao prvi korak ka uspostavi „Platformi strukovne izvrsnosti”. Njime se podržava razvoj sektorskih pristupa za izradu i pružanje sadržaja strukovnog obrazovanja i osposobljavanja u kombinaciji sa strateškim pristupom razvoju vještina na lokalnoj/regionalnoj razini u skladu s lokalnim/regionalnim strategijama rasta i inovacija. Pri izradi i pružanju zajedničkog sadržaja osposobljavanja trebao bi se slijediti pristup i aktivnosti opisane za lot 2.

2. lot: Udruženja sektorskih vještina za osmišljavanje i pružanje SOO-a namijenjeni su osmišljavanju i pružanju zajedničkog sadržaja osposobljavanja za strukovne programe za jedno ili nekoliko povezanih zanimanja u sektoru te metodologija poučavanja i osposobljavanja. Posebno će se usredotočiti na učenje kroz rad, čime će se učenicima pružiti vještine koje se traže na tržištu rada. 2. lot – Udruženja sektorskih vještina moraju primjenjivati instrumente i alate na razini EU-a, kao što su EQF, ECVET i EQAVET.

3. lot: Udruženja sektorskih vještina za provedbu novog strateškog pristupa (Plan) za sektorsku suradnju u području vještina: Plan za sektorsku suradnju u području vještina3 jedna je od deset mjera Novog programa vještina za Europu (vidjeti opis na stranici Europa4). U trenutačnom pozivu Plan će se provoditi u šest sektora koji se suočavaju s velikim nedostatkom vještina (vidjeti kriterije prihvatljivosti). Udruženja u okviru 3. lota podupirat će provedbu Plana razvojem strategije za sektorske vještine. Ta strategija mora proizvesti sustavni i strukturni učinak na smanjenje manjkova, nedostataka i neusklađenosti u području vještina te osigurati odgovarajuću kvalitetu i razinu vještina radi podupiranja rasta, inovacija i tržišnog natjecanja u sektoru. Strategija za sektorske vještine mora obuhvaćati jasan skup aktivnosti, postignuća i jasno određenih proizvoda s ciljem usklađivanja potražnje i ponude vještina radi podupiranja sveukupne strategije rasta po pojedinom sektoru. Ciljevi 2. lota (ispunjavanje utvrđenih potreba za vještinama osmišljavanjem i izvršavanjem SOO-a) moraju biti obuhvaćeni strategijom za sektorske vještine. Udruženje iz lota 3. također treba primijeniti i aktivnosti iz lota 2. Za lot 3. moguće je financirati samo 1 prijedlog po sektoru.

Ako dva ili više prijedloga dobiju isti broj bodova, a dostupni proračun nije dovoljan za financiranje svih prijedloga, prednost će imati prijedlozi članova europskih vijeća za sektorske vještine.

 

Koje se aktivnosti podupiru u okviru te aktivnosti?

Svako udruženje sektorskih vještina provodi dosljedan, sveobuhvatan i promjenjiv skup međusobno povezanih aktivnosti koje su fleksibilne i mogu se prilagoditi različitim trenutačnim i budućim potrebama tržišta rada, kao što su:

  1. LOT: Udruženja sektorskih vještina za razvoj sektorskih pristupa putem „Platformi strukovne izvrsnosti”"

Uspostava transnacionalnih platformi strukovne izvrsnosti, sa sektorskim pristupom i sljedećim ciljevima:

  • uspostava partnerstava poslovnog i obrazovnog sektora koja može uključivati suradnju u pogledu pripravništva, vježbeništva, dijeljenja opreme, razmjene osoblja i nastavnika među tvrtkama i centrima za strukovno obrazovanje i osposobljavanje te organizacija drugih zajedničkih aktivnosti.
  • razvoj inovacijskih čvorišta, centara za širenje tehnologije i/ili virtualne prikaze, s posebnim naglaskom na potporu malim i srednjim poduzećima dijeljenjem opreme i stručnosti, provođenjem istraživanja i razvojem proizvoda i usluga, uz uključenost učenika u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju;
  • pružanje poslovnih inkubatora učenicima u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju kako bi razvili svoje poduzetničke vještine i pokrenuli vlastite poslovne projekte/startupove ili se pripremili za samozapošljavanje;
  • aktivno sudjelovanje u aktivnostima regionalnih „trokuta znanja” s ciljem da postanu predvodnici istraživanja i tehnološkog razvoja, omogućavanjem brzog ažuriranja kurikuluma i kvalifikacija za osposobljavanje;
  • razvoj inovativnih metoda podučavanja i osposobljavanja na temelju digitalnih tehnologija (primjerice, masovni otvoreni mrežni, simulatori, proširena stvarnost, itd.) te rješenja virtualne/mješovite mobilnosti učenika i osoblja;
  • promicanje kontinuiranog profesionalnog razvoja nastavnika i voditelja osposobljavanja, s naglaskom na pedagoške i tehničke vještine te njihova uključenost u istraživačke projekte među članovima platforme;
  • razvoj učenja na temelju izazova/projekta koje spaja interdisciplinarnu stručnost pomoću učenika u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju iz različitih studijskih područja (primjerice, dizajn, marketing, inženjerstvo) kako bi riješili stvarne radne probleme/izazove.
  • pružanje usluga profesionalne orijentacije;
  • razvoj mehanizama i promicanje vrednovanja neformalnog i informalnog učenja;
  • razvoj strategija internacionalizacije za poticanje transnacionalne mobilnosti učenika, nastavnika, voditelja osposobljavanja i voditelja ustanova u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju te voditelja sektora ljudskih resursa i osposobljavanja u poduzećima;
  • razvoj/istraživanje održivih financijskih modela kojima se kombinira javno i privatno financiranje te aktivnosti koje donose prihode;

Osmišljavanje transnacionalnog strukovnog kurikuluma na razini sektora:

  • Pri osmišljavanju transnacionalnog kurikuluma na razini sektora, potrebno je slijediti pristup i aktivnosti opisane za lot 2.

 

2. lot: Udruženje sektorskih vještina za osmišljavanje i pružanje SOO-a

Osmišljavanje transnacionalnog strukovnog kurikuluma na razini sektora:

  • po potrebi, prikupljanje i tumačenje dokaza o potrebnim vještinama na tržištu rada i određenom gospodarskom sektoru, oslanjajući se na Europsku panoramu vještina i, po potrebi, rad europskih sektorskih vijeća;
  • utvrđivanje potreba u smislu pružanja osposobljavanja, ako je moguće oslanjajući se na profile zanimanja iz Europske klasifikacije vještina, kompetencija, kvalifikacija i zanimanja (European Skills, Competencies, Qualifications and Occupations, ESCO);
  • na temelju utvrđenih potrebnih vještina za određene profile zanimanja u određenom gospodarskom sektoru utvrditi i osmisliti kurikulume SOO-a ili kvalifikacijske norme (u skladu s EQF-om i po obavijesti ESCO-a) kako bi se te potrebe ispunile
  • prenijeti potrebne vještine u inovativne, modularne programe i/ili kvalifikacije SOO-a usmjerene na ishode učenja (primjenjujući ECVET za osmišljavanje kvalifikacija koje se sastoje od jedinica ishoda učenja) kako bi se omogućila transparentnost i usporedivost, uzimajući u obzir i potrebe priznavanja prethodnog učenja (npr. neformalnog ili informalnog)
  • primijeniti upravljanje kvalitetom na novi sadržaj osposobljavanja primjenom načela osiguravanja kvalitete EQAVET-a ili uporabom već postojećih sustava osiguravanja kvalitete koji bi, međutim, trebali biti u skladu s EQAVET-om
  • integrirati razdoblja učenja kroz rad u novi sadržaj osposobljavanja, uključujući prilike za praktičnu primjenu znanja u stvarnim situacijama na radnom mjestu te ugraditi iskustvo transnacionalnog učenja kad god je moguće
  • osmisliti pružanje SOO-a usmjeravajući se na specifične vještine za zanimanja i na ključne kompetencije5, meke vještine i discipline STEM-a (znanost, tehnologija, inženjerstvo i matematika), istodobno pružajući prilike za stjecanje ili razvijanje tih kompetencija, osobito u kontekstima osposobljavanja povezanog s radom
  • promicati relevantne sektorske kvalifikacije SOO-a (uključujući združene transnacionalne programe koje dodjeljuje više pružatelja SOO-a) i podupirati sporazum o njihovu priznavanju provođenjem načela ECVET-a te uvrstiti kvalifikacije u nacionalne kvalifikacijske okvire (NKO) i Europski kvalifikacijski okvir (EQF) te druge relevantne europske alate i instrumente u predmetnom sektoru
  • povećati priznavanje kvalifikacija na europskoj i nacionalnoj razini unutar sektora promicanjem sektorskih kvalifikacija i njihovim usuglašavanjem, olakšati prekogranično certificiranje i graditi međusobno povjerenje, pridonoseći povećanoj mobilnosti osoba koje stječu znanje i stručnjaka u sektoru 
  • utvrditi, dokumentirati i promicati uspješne projekte i primjere dobre prakse povezane s vještinama ili kvalifikacijama te one koji potiču partnerstva s više sudionika, uključujući i one iz drugih sektora ili izvan Europe, te iznijeti detaljne prijedloge radi njihova repliciranja ili povećanja dosega, ako je relevantno 
  • ako je relevantno, osigurati da rezultati projekta budu dostupni u otvorenom formatu podataka kako bi se mogli unositi u Panoramu vještina i ESCO.

 

Izvršavanje strukovnog kurikuluma:

  • utvrđivanje najprikladnije metodologije za izvršavanje kurikuluma, uporabom inovativnih pristupa podučavanju i učenju te strateškom i integriranom uporabom informacijskih tehnologija (primjerice, kombinirano učenje, simulatori, proširena stvarnost, itd.), rješenja virtualne/mješovite mobilnosti učenika i osoblja, i otvorenih obrazovnih sadržaja (primjerice MOOC-evi6)
  • utvrditi načine za provedbu inovativnih metoda poučavanja i učenja u okviru SOO-a radi ispunjavanja potreba određenih ciljnih skupina osoba koje stječu znanje te pružanjem mogućnosti učenja kroz rad
  • razviti aktivnosti za olakšavanje međugeneracijskog prijenosa znanja u okviru SOO-a
  • opisati načine na koje se metodologijama i postupcima ocjenjivanja mogu obuhvatiti svi oblici učenja, uključujući učenje kroz rad, te olakšati vrednovanje vještina i kompetencija stečenih prije osposobljavanja 
  • utvrditi odgovarajuće mjere za praćenje osoba koje stječu znanje nakon završetka osposobljavanja radi uspostavljanja „sustava povratnih informacija”7. Ti sustavi praćenja i povratnih informacija mogu se temeljiti na informacijama iz poduzeća, od osoba koje stječu znanje / zaposlenika te iz javnih izvora informacija i od dionika na tržištu rada
  • predložiti odgovarajuće mjere za službeno priznavanje novih ili prilagođenih strukovnih kurikuluma i kvalifikacija u zemljama sudionicama i u obuhvaćenom sektoru/sektorima
  • planirati postupno predstavljanje rezultata projekta, čime se osigurava sustavni učinak.

 

3. lot: Udruženja sektorskih vještina za provedbu novog strateškog pristupa (Plan) za sektorsku suradnju u području vještina

Udruženja sektorskih vještina u okviru tog lota uspostavljaju održivu suradnju u razvoju vještina u određenom sektoru među ključnim dionicima te djelatnosti, pružatelja obrazovanja i osposobljavanja te javnih tijela.

Udruženja u tom lotu obuhvaćaju aktivnosti 2. lota. Osim toga, moraju obuhvaćati sljedeće aktivnosti:

  • razvoj strategije za sektorske vještine kako bi se podržali ciljevi uspostave strategije rasta za sektor. Ta bi strategija trebala biti prvi ključni rezultat projekta kojim se utvrđuju konkretne aktivnosti i naznačuje jasan skup aktivnosti, postignuća i jasno određenih rezultata kako bi se odredilo na koji način uskladiti potražnju za vještinama s ponudom. U strategiji bi trebalo obrazložiti koliko je vjerojatno da bi glavni trendovi, kao što su globalna, društvena i tehnološka kretanja u sektoru, mogli utjecati na radna mjesta i potrebe za vještinama. Ona bi trebala sadržavati opis očekivanog tijeka i posebno obratiti pozornost na učinak digitalnih i ključnih tehnologija razvoja
  • podupiranje i ilustriranje strategije, utvrđivanje, dokumentiranje i promicanje konkretnih primjera politika i inicijativa na nacionalnoj i regionalnoj razini usmjerenih na rješavanje problema manjka vještina i neusklađenosti njihove ponude i potražnje te poticanje partnerstava s više sudionika (npr. između industrije, socijalnih partnera, obrazovanja i osposobljavanja, javnih tijela). Te bi primjere trebalo predstaviti u obliku sažetaka koji sadržavaju jasan opis politike/projekta, uloge i odgovornosti različitih dionika, trajanje, financiranje (ako je dostupno) i rezultate 
  • razvoj zajedničke metodologije za procjenu trenutačne situacije i predviđanje budućih potreba te (godišnje) praćenje napretka i razvoja potražnje za vještinama i njihove ponude na osnovi uvjerljivih scenarija predviđanja
  • utvrđivanje profila zanimanja koje je potrebno revidirati ili izraditi i za njih potrebnih vještina te potrebne razine sposobnosti na temelju, ako je primjenjivo, profila zanimanja u ESCO-u i postojećim okvirima kompetencija8; ako je relevantno, može se razmotriti razvoj okvira za sektorske kompetencije 
  • utvrđivanje, opis i određivanje prioriteta za preispitivanje ili uspostavu novih kvalifikacija na osnovi relevantnih profila zanimanja
  • poticanje razvoja konkretnih rješenja u pružanju SOO-a (uključujući viši SOO) te partnerstava između poslovnog sektora, obrazovanja i istraživanja
  • razvoj konkretnih rješenja za promicanje mobilnosti učenika u strukovnom obrazovanju, tražitelja zaposlenja i pripravnika u cijeloj Europi u određenom sektoru iskorištavanjem postojećih alata EU-a (npr. Erasmus+, EURES, Drop'Pin, Europski savez za naukovanje)
  • razvoj aktivnosti za promicanje privlačnosti sektora kao dobrog odabira za karijeru, osobito među mladima, uz istovremenu težnju ravnoteži spolova u sektoru 
  • osmišljavanje dugoročnog akcijskog plana za postupno predstavljanje rezultata projekta nakon njegova završetka. Taj se plan temelji na dugoročnim partnerstvima pružatelja obrazovanja i osposobljavanja te ključnih dionika iz industrijskog sektora na odgovarajućoj razini. Trebao bi uključivati utvrđivanje odgovarajućih upravljačkih struktura te planove za proširenje i financijsku održivost. Planom bi se trebala osigurati i odgovarajuća vidljivost i širenje rada Udruženja, među ostalim i na razini EU-a i na nacionalnoj razini, a trebao bi sadržavati i pojedinosti o tome kako će se predstavljanje provesti na nacionalnoj i/ili regionalnoj razini s relevantnim vladinim i sektorskim tijelima. U akcijskom planu navodi se i kako se mogućnostima financiranja koje nudi EU (npr. europski strukturni fondovi, Europski fond za strateška ulaganja, Erasmus+, COSME, sektorski programi) te nacionalnim i regionalnim sredstvima mogu podržati strategije vještina. Pritom bi se u obzir trebale uzeti nacionalne i regionalne strategije pametne specijalizacije
  • dostavljanje svih relevantnih kvalitativnih dokaza i kvantitativnih podataka na razini EU-a i/ili nacionalnoj razini u skladu s povezanim otvorenim formatom podataka9.

 

Koje su ključne značajke udruženja sektorskih vještina?

Ključne su značajke udruženja sektorskih vještina:
  • inovacije u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju za određena zanimanja u gospodarskim sektorima (ako je primjenjivo, prema ESCO-u10:) i
  • učinak koji nadilazi životni ciklus projekta i organizacije uključene u Udruženje. Očekuje se da će se partnerstvo i aktivnosti nastaviti. Promjene u pružanju SOO-a za profesionalne profile moraju biti mjerljive. Rezultati i rješenja moraju biti prenosivi i dostupni široj publici. Rezultati udruženja sektorskih vještina trebali bi biti dostupni za uporabu i objavu u Panorami vještina EU-a. 
 
Udruženja sektorskih vještina moraju pokazati predanost i dodanu vrijednost svih partnera. Partneri bi trebali kombinirati sustavne i sektorske informacije s dobrim poznavanjem potrebnih vještina i prakse osposobljavanja u svojem gospodarskom sektoru. Podjela zadaća i rezultata trebala bi odražavati odgovarajuću kombinaciju stručnosti partnera i aktivnosti za koje su zaduženi. Partneri bi trebali biti reprezentativni predstavnici sektora barem na nacionalnoj razini, imati europski doseg te stručnost i kompetencije u predviđanju ili pružanju strukovnih vještina, osposobljavanju ili osmišljavanju kvalifikacija.
 

U 1.lotu - Udruženja sektorskih vještina za razvoj sektorskih pristupa kroz „Platforme strukovne izvrsnosti” moraju pokazati jedinstvenu kombinaciju transnacionalnog sektorskog fokusa na razvoj vještina s poveznicom na lokalni/regionalni gospodarski razvoj. Partneri će razviti sektorske pristupe pomoću pilot-Platformi strukovne izvrsnosti s ciljem uspostave globalnih referentnih točaka za osposobljavanje u određenim sektorima kod početnog osposobljavanja mladih i kontinuiranog usavršavanja odraslih.

Ove se platforme sastoje od transnacionalnih partnerstava za razvoj i pružanje združenih kurikuluma i kvalifikacija strukovnog obrazovanja i osposobljavanja, sa snažnim naglaskom na praktično osposobljavanje u poduzećima, mobilnost učenika i osoblja te poduzetništvo. Partnerstva će uključivati pružatelje strukovnog obrazovanja i osposobljavanja u srednjoškolskom obrazovanju, obrazovanju nakon srednjoškolskog koje nije više ni visoko i na razini višeg i visokog obrazovanja, u poduzećima, komorama, istraživačkim centrima, organizacijama koje su uključene u inovativne ekosustave i u relevantnim nadležnim javnim tijelima. Platforme strukovne izvrsnosti trebale bi se tumačiti u širem kontekstu koji se prilagođava raznolikosti sustava strukovnog obrazovanja i osposobljavanja u raznim zemljama.

Ustanove za strukovno obrazovanje i osposobljavanje koje sudjeluju u tim platformama djeluju kao katalizatori za poslovna ulaganja i potporu europskim i regionalnim inovacijama i strategijama pametne specijalizacije osiguranjem ponude visokokvalificiranih radnika kroz fleksibilnu i pravodobnu ponudu osposobljavanja za vještine koje potražuju poduzeća.

 
U 2. lotu – Udruženja sektorskih vještina za osmišljavanje i pružanje SOO-a Partneri će morati tumačiti postojeće rezultate istraživanja o potrebnim vještinama specifičnima za određeno zanimanje pri provedbi strukovnog obrazovanja i osposobljavanja ili osmišljavanju kvalifikacijskih normi na osnovi zajedničkog europskog osnovnog stručnog profila, ako je moguće oslanjajući se na ESCO. Ako je primjereno, svoj bi rad trebali temeljiti na informacijama o vještinama koje su prikupila europska vijeća za sektorske vještine i postojećim studijama o sektorskim vještinama koje je naručila Europska komisija. Panorama vještina EU-a pruža obilje informacija o vještinama, analiza i studija o profesijama (zanimanjima) i sektorima.
 
Udruženje bi zatim trebalo pretvoriti te podatke u inovativne kurikulume strukovnog obrazovanja usmjerene na ishode učenja (primjenom ECVET-a) koji uključuju razdoblja učenja kroz rad i koje treba poduprijeti mehanizmima za osiguravanje kvalitete (u skladu s EQAVET-om). Partneri Udruženja trebali bi u prijedlogu prikazati koje će mjere poduzeti u obuhvaćenim zemljama i sektoru za formalno priznavanje (početno strukovno obrazovanje i osposobljavanje) ili certificiranje (trajno strukovno osposobljavanje) novih ili prilagođenih kurikuluma za strukovno obrazovanje te kako će nastaviti provoditi postupke nakon završetka financiranja sredstvima EU-a. Službe za profesionalno usmjeravanje i regionalna ili lokalna tijela trebali bi imati ulogu posrednika u podupiranju procesa usklađivanja vještina s planiranjem kurikuluma strukovnog obrazovanja kako bi škole koje pružaju početni SOO, mlade učenike ili njihove roditelje zainteresirali za određena zanimanja koja su iznimno tražena na tržištu rada. Udruženja sektorskih vještina trebala bi provoditi predložene aktivnosti tako da se maksimalno poveća učinak na zanimanje ili nekoliko povezanih zanimanja u određenom sektoru. 
 
Uz aktivnosti navedene u 2. lotu, u 3. lotu – Udruženja sektorskih vještina za provedbu novog strateškog pristupa (Plan) za sektorsku suradnju u području vještina, partneri će morati razviti sveobuhvatan i strateški pristup koji obuhvaća sve aktivnosti. Taj bi strateški pristup trebao biti jasno povezan s ukupnom strategijom rasta sektora kako bi se sektoru pružila podrška u svladavanju najhitnijih izazova i ostvarenju srednjoročnih i dugoročnih ciljeva, među ostalim, ako je primjenjivo, u smislu rasta, inovacija, konkurentnosti i zapošljavanja. Udruženja će morati uzimati u obzir glavne promjene u politici i publikacije na razini EU-a koje se odnose na njihov sektor te će se oni morati odražavati u njihovu radu.

 

Koja je uloga organizacija koje sudjeluju u udruženju sektorskih vještina?

Podnositelj/koordinator: organizacija sudionica koja predaje prijedlog projekta u ime svih partnera. Koordinator preuzima potpunu odgovornost kako bi osigurao da se projekt provodi u skladu sa sporazumom. Koordinator preuzima sljedeće zadaće:
  • zastupa Udruženje i djeluje u njegovo ime pred Europskom komisijom
  • snosi financijsku i pravnu odgovornost za odgovarajuću operativnu, administrativnu i financijsku provedbu cijelog projekta
  • koordinira Udruženje u suradnji s projektnim partnerima.
 
Punopravni partneri: organizacije sudionice koje aktivno pridonose ostvarivanju ciljeva Udruženja sektorskih vještina. Svaki punopravni partner mora potpisati punomoć kojom pristaje na to da koordinator preuzme prethodno navedene dužnosti u ime partnerstva tijekom provedbe projekta. Isto se odnosi i na partnere iz partnerskih zemalja. 
 
Pridruženi partneri (izborno): u udruženja sektorskih vještina mogu biti uključeni pridruženi partneri koji pridonose njihovim aktivnostima. Oni ne podliježu ugovornim zahtjevima jer ne primaju financijska sredstva. Međutim, njihova uključenost i uloga u projektu te različiti radni paketi moraju biti jasno opisani.
 
Pridruženi subjekti (izborno): organizacije koje pridonose ostvarenju ciljeva i aktivnosti projekta. Pridruženi subjekti moraju se navesti u zahtjevu za bespovratna sredstva i ispunjavati zahtjeve navedene u Prilogu III. (Pojmovnik) ovom Programskom vodiču.

 

Koji se kriteriji primjenjuju na ocjenjivanje udruženja sektorskih vještina?

U nastavku su navedeni formalni kriteriji koje mora ispuniti prijedlog udruženja sektorskih vještina kako bi bio prihvatljiv za bespovratna sredstva u okviru programa Erasmus+. 
 

1. Lot: Udruženja sektorskih vještina za razvoj sektorskih pristupa putem „Platformi strukovne izvrsnosti”

Kriteriji prihvatljivosti za 1. lot/h4>

Prihvatljive organizacije sudionice

Sljedeće su organizacije, zajedno s njihovim pridruženim subjektima (ako postoje), prihvatljive za sudjelovanje u Udruženju u 1. lotu. To mogu biti javne ili privatne organizacije s poslovnim nastanom u zemlji sudionici programa (vidjeti odjeljak „Prihvatljive zemlje” u dijelu A ovog Vodiča):
 
  • javni ili privatni pružatelji strukovnog obrazovanja i osposobljavanja, na bilo kojoj razini EKO-a, osobito oni s vlastitim odjelom za osposobljavanje, oni koji omogućavaju pripravništvo i oni koji omogućavaju zajedničko osposobljavanje (suradničko osposobljavanje);
  • organizacije i mreže na razini EU-a ili nacionalnoj razini koje predstavljaju industriju, mala i srednja poduzeća, socijalne partnere, dionike struke te obrazovanja i osposobljavanja, uključujući organizacije mladih te relevantne sektorske organizacije;
  • gospodarske, industrijske, radničke komore te druga posrednička tijela;
  • mreže pružatelja strukovnog obrazovanja i osposobljavanja i europske i nacionalne organizacije koje ih predstavljaju;
  • europski i/ili nacionalni socijalni partneri
  • ministarstva rada ili povezana tijela (agencije ili vijeća)
  • službe za zapošljavanje u javnom ili privatnom sektoru
  • instituti za istraživanje tržišta rada, državni zavodi za statistiku
  • javna ili privatna, mala, srednja ili velika poduzeća (uključujući socijalna poduzeća)
  • agencije za gospodarski razvoj i organizacije uključene u inovativne ekosustave;
  • gospodarske, industrijske ili radničke komore
  • sektorske ili stručne udruge poslodavaca ili zaposlenika obrtničke komore
  • europske ili nacionalne sektorske krovne organizacije
  • instituti za istraživanje pojedinog sektora
  • vijeća za sektorske vještine;
  • tijela koja pružaju usluge profesionalnog usmjeravanja, stručnog savjetovanja i informiranja
  • javna tijela zadužena za obrazovanje i osposobljavanje i pitanja tržišta rada na lokalnoj, regionalnoj ili nacionalnoj razini;
  • tijela za akreditaciju, certificiranje, priznavanje ili kvalifikacije (tijela s „regulatornom funkcijom”).

Tko se može prijaviti?

Svaka organizacija sudionica s poslovnim sjedištem u državi sudionici programa može biti podnositelj zahtjeva. Ta organizacija podnosi zahtjev u ime svih organizacija koje sudjeluju u projektu.

Broj i profil organizacija sudionica

Udruženje sektorskih vještina mora obuhvaćati najmanje 4 zemlje sudionice programa i uključivati najmanje 8 punopravnih partnera, od kojih su najmanje 3 predstavnici poduzeća, industrije ili sektora (primjerice, komore ili trgovinska udruženja), a najmanje 3 pružatelji obrazovanja i osposobljavanja.

Prihvatljivi sektori

Svi sektori11 osim sektora prihvatljivih u okviru 3. lota.

Trajanje projekta

2 godine. O trajanju je potrebno odlučiti u fazi podnošenja zahtjeva, na temelju cilja projekta i vrste aktivnosti koje se planiraju.
U iznimnim slučajevima trajanje udruženja sektorskih vještina može se produljiti do 6 mjeseci na zahtjev korisnika i uz suglasnost Izvršne agencije. U tom se slučaju ukupan iznos bespovratnih sredstava neće promijeniti.

Kome predati zahtjev? Izvršnoj agenciji za obrazovanje, audiovizualne medije i kulturu, kojoj je sjedište u Bruxellesu.

Kada predati zahtjev?

Podnositelji moraju dostaviti zahtjev za bespovratna sredstva do 28. veljače u 12:00 (podne po briselskom vremenu) za projekte koji počinju 1. studenoga ili 1. prosinca iste godine ili 1. siječnja sljedeće godine.

Kako predati zahtjev?

Pojedinosti o tome kako se prijaviti potražite u dijelu C ovog Vodiča.

 

Organizacije podnositeljice zahtjeva ocjenjuju se na temelju relevantnih kriterija za isključenje i odabir. Više informacija potražite u dijelu C ovog Vodiča.

 

Kriteriji za dodjelu za 1. lot

Projekt se ocjenjuje na temelju sljedećih kriterija:

Relevantnost projekta
(najviše 25 bodova)

  • Poveznica na politiku: prijedlog pridonosi postizanju europskih ciljeva za razvoj inovativnih suradničkih partnerstava, kao prvi korak ka uspostavi transnacionalnih „Platformi strukovne izvrsnosti”;
  • Predstavnici strukovnog obrazovanja i osposobljavanja: Udruženje sektorskih vještina uključuje partnere koji primjereno predstavljaju osmišljavanje i izvođenje strukovnog obrazovanja i osposobljavanja;
  • Sektorska zastupljenost: Udruženje sektorskih vještina uključuje partnere koji primjereno predstavljaju predmetni sektor;
  • Digitalne vještine: mjera do koje se u prijedlogu predviđa istraživanje potreba za digitalnim vještinama. Prijedloge koji uključuju taj aspekt smatrat će se vrlo važnima
  • Zelene vještine: mjera do koje se u prijedlogu predviđa istraživanje zahtjeva za vještine povezane s prijelazom na kružno i zelenije gospodarstvo. Prijedloge koji uključuju taj aspekt smatrat će se vrlo važnima
  • Svrha: prijedlog je važan za ciljeve aktivnosti;
  • Dosljednost: ciljevi su utemeljeni na kvalitetnoj analizi potreba; jasno su definirani, realni i odnose se na pitanja koja su važna za organizacije sudionice i aktivnost
  • Inovacije: u prijedlogu se razmatraju najnovije metode i tehnike te se pružaju inovativni rezultati i rješenja
  • Europska dodana vrijednost: iz prijedloga je jasno vidljiva dodana vrijednost koja se ostvaruje njegovom transnacionalnom prirodom

Kvaliteta plana i provedbe projekta
(najviše 30 bodova)

 

  • Koherentnost: ukupnim planom projekta osigurava se dosljednost između ciljeva projekta, metodologije, aktivnosti i predloženog proračuna. Prijedlog donosi koherentan i sveobuhvatan skup odgovarajućih aktivnosti kako bi se ispunile utvrđene potrebe i postigli očekivani rezultati
  • Struktura: program rada jasan je i shvatljiv te obuhvaća sve faze (pripremu, provedbu, iskorištavanje, praćenje, vrednovanje i širenje rezultata)
  • Upravljanje: predviđena su kvalitetna rješenja za upravljanje. Rokovi, organizacija, zadaće i odgovornosti dobro su definirani i realni. Svakoj su aktivnosti projekta dodijeljena odgovarajuća sredstva
  • Proračun: u proračunu su predviđena odgovarajuća sredstva potrebna za uspjeh projekta; nisu previsoka ni preniska
  • Financijska kontrola i kontrola kvalitete: mjerama za kontrolu kvalitete (stalnim vrednovanjem kvalitete, vanjskim pregledima, aktivnostima ocjenjivanja prema referentnim vrijednostima itd.) i pokazateljima kvalitete osigurava se visokokvalitetna i troškovno učinkovita provedba projekta. Jasno su utvrđeni izazovi/rizici projekta i na odgovarajući su način uključene mjere za njihovo ublažavanje. Procesi stručnog pregleda planiraju se kao sastavni dio projekta. Program rada Udruženja uključuje nezavisno vanjsko vrednovanje kvalitete u sredini roka provedbe i na kraju projekta

Kvaliteta projektnog tima i sporazuma o suradnji

(najviše 25 bodova)

  • Konfiguracija: sastav partnerstva u skladu je s projektnim ciljevima, spajajući relevantnu stručnost i kompetencije koje su potrebne za provedbu planiranih aktivnosti.  Zastupljenost i stručnost partnera u predmetnom sektoru i na europskoj razini uvjerljivo je prikazana. Partneri kombiniraju sustavne i sektorske informacije s dobrim poznavanjem potrebnih vještina i prakse osposobljavanja u svojem gospodarskom sektoru. Vrlo je važno sudjelovanje europskih socijalnih partnera i/ili nacionalnih socijalnih partnera u zemljama obuhvaćenima Udruženjem s jasnom raspodjelom uloga. Raširenost i zastupljenost relevantnih partnera u zemljama sudionicama programa uključenima u Udruženje trebale bi biti takve da Udruženju omoguće veliku sposobnost provedbe u obuhvaćenim zemljama (primjerice, sudjelovanjem europske sektorske organizacije i/ili europskih socijalnih partnera). Ako su u prijedlog uključena i tijela s regulatornom funkcijom u području strukovnog obrazovanja i osposobljavanja, prijedlog će se smatrati vrlo važnim;
  • Predanost: odgovornosti i zadaće jasno su podijeljene i primjerene te sve organizacije sudionice pokazuju predanost i aktivno doprinose u smislu stručnosti i sposobnosti
  • Zadaće: koordinator visokokvalitetno upravlja transnacionalnim mrežama i koordinira ih te preuzima vodstvo u kompleksnom okruženju. Pojedinačne zadaće dodjeljuju se na osnovi posebnih znanja i vještina svakog partnera
  • Suradnja / timski rad: predlaže se učinkovit mehanizam za osiguravanje dobre koordinacije, donošenja odluka i komunikacije među organizacijama sudionicama, sudionicima i svim ostalim relevantnim dionicima

Učinak i širenje

(najviše 20 bodova)

  • Iskorištavanje rezultata: u prijedlogu je prikazano kako će se partneri i ostali dionici koristiti ishodima Udruženja. Pružaju se sredstva za mjerenje iskorištavanja za vrijeme trajanja projekta i nakon njegova završetka
  • Širenje rezultata: u prijedlogu je naveden jasan plan za širenje rezultata i on uključuje odgovarajuće aktivnosti, alate i kanale kako bi se osiguralo da će se rezultati i koristi učinkovito proširiti među dionicima: donositeljima politika, stručnjacima za profesionalno usmjeravanje, poduzećima i mladima koji stječu znanje u okviru obveznog obrazovanja u pogledu zanimanja koja su vrlo tražena na tržištu rada ili potencijala za osnivanje novih poduzeća, tijekom projekta i nakon njegova završetka u prijedlogu je navedeno koji će partneri biti odgovorni za širenje rezultata i prikazano je relevantno iskustvo koje imaju u aktivnostima njihova širenja
  • Učinak: prijedlog pokazuje društvenu i gospodarsku relevantnost i doseg. Uključuje partnere sa značajnom ulogom u predmetnom sektoru te u obrazovanju i osposobljavanju. Uključuje mjere te ciljeve i pokazatelje za praćenje napretka i procjenu očekivanog učinka (kratkoročnog i dugoročnog); ako su tijela s regulatornom funkcijom (osobito u području kvalifikacija) uvjerljivo uključena kako bi se osiguralo priznavanje ili certificiranje sadržaja osposobljavanja, prijedlog je vrlo važan. Ako je punopravni partner europska sektorska krovna organizacija koja predstavlja socijalne partnere ili predmetni sektor, prijedlog je vrlo važan. Ako su punopravni partner agencije za gospodarski razvoj i organizacije uključene u lokalne/regionalne inovativne ekosustave, prijedlog je vrlo važan.
  • Otvoreni pristup12: ako je primjenjivo, u prijedlogu se opisuje kako će se materijali, dokumenti i mediji staviti na raspolaganje i promicati preko otvorenih licencija13 te u njemu nema nerazmjernih ograničenja 
  • Održivost: prijedlogom se objašnjava na koji će se način uvesti i dalje razvijati pilot-Platforme strukovne izvrsnosti. U prijedlogu su navedene primjerene mjere i utvrđeni financijski resursi (europski, nacionalni i privatni) kako bi se osiguralo da rezultati i koristi koje Udruženje ostvari budu dugoročno održivi

 

Kako bi došli u obzir za financiranje, prijedlozi moraju dobiti najmanje 70 bodova. Osim toga, moraju dobiti najmanje 13 bodova za kategorije „relevantnost projekta” i „kvaliteta projektnog tima i sporazuma o suradnji”, 16 bodova za kategoriju „kvaliteta plana i provedbe projekta” i 11 bodova za kategoriju „učinak i širenje”.

 

2. lot: Udruženja sektorskih vještina za osmišljavanje i pružanje SOO-a

Kriteriji prihvatljivosti za 2. lot

PRIHVATLJIVE ORGANIZACIJE SUDIONICE

Sljedeće su organizacije, zajedno s njihovim pridruženim subjektima (ako postoje), prihvatljive za sudjelovanje u udruženju u 2. lotu. To mogu biti javne ili privatne organizacije s poslovnim nastanom u zemlji sudionici programa (vidjeti odjeljak „Prihvatljive zemlje” u dijelu A ovog Vodiča).
  • Javni ili privatni pružatelji SOO-a, uključujući socijalna poduzeća, osobito ona s vlastitim odjelom za osposobljavanje, ona koja omogućavaju naukovanje i ona koja omogućavaju zajedničko osposobljavanje (suradničko osposobljavanje)
  • Organizacije EU-a ili nacionalne organizacije koje predstavljaju industriju, mala i srednja poduzeća, relevantne sektorske organizacije
  • Mreže pružatelja SOO-a i europske ili nacionalne organizacije koje ih predstavljaju
  • Tijela zadužena za obrazovanje i osposobljavanje na regionalnoj ili nacionalnoj razini te ministarstva
  • Organizacije ili mreže – na razini EU-a ili nacionalnoj razini – koje predstavljaju socijalne partnere, industriju, sektorske organizacije, dionike struke te obrazovanja i osposobljavanja, uključujući organizacije mladih 
  • Gospodarske, industrijske, obrtničke i radničke komore te druga posrednička tijela
  • Vijeća za sektorske vještine 
  • Agencije za gospodarski razvoj, zavodi za statistiku i istraživački instituti
  • Kulturna i/ili kreativna tijela
  • Tijela koja pružaju usluge profesionalnog usmjeravanja, stručnog savjetovanja, informiranja i zapošljavanja
  • Tijela za akreditaciju, certificiranje, priznavanje ili kvalifikacije (tijela s „regulatornom funkcijom”)

TKO SE MOŽE PRIJAVITI?

Zahtjev može podnijeti svaka organizacija sudionica s poslovnim nastanom u zemlji sudionici programa. Ta organizacija podnosi zahtjev u ime svih organizacija koje sudjeluju u projektu.

BROJ I PROFIL ORGANIZACIJA SUDIONICA

Udruženje sektorskih vještina mora obuhvaćati najmanje 4 zemlje sudionice programa i uključivati najmanje 8 punopravnih partnera, od kojih su najmanje 3 predstavnici poduzeća, industrije ili sektora (npr. komore ili trgovinska udruženja), a najmanje 3 pružatelji obrazovanja i osposobljavanja.

PRIHVATLJIVI SEKTORI

Svi sektori14 osim šest sektora prihvatljivih u okviru 3. lota.

TRAJANJE PROJEKTA

2 ili 3 godine. O trajanju je potrebno odlučiti u fazi podnošenja zahtjeva, na temelju cilja projekta i vrste aktivnosti koje se planiraju.
U iznimnim slučajevima trajanje udruženja sektorskih vještina može se produljiti do 6 mjeseci na zahtjev korisnika i uz suglasnost Izvršne agencije. U tom se slučaju ukupan iznos bespovratnih sredstava neće promijeniti.

KOME PREDATI ZAHTJEV? Izvršnoj agenciji za obrazovanje, audiovizualne medije i kulturu, kojoj je sjedište u Bruxellesu.

KADA PREDATI ZAHTJEV?

Podnositelji moraju dostaviti zahtjev za bespovratna sredstva do 28. veljače u 12:00 (podne po briselskom vremenu) za projekte koji počinju 1. studenoga ili 1. prosinca iste godine ili 1. siječnja sljedeće godine.

KAKO PREDATI ZAHTJEV?

Pojedinosti o tome kako se prijaviti potražite u dijelu C ovog Vodiča.

 

Organizacije podnositeljice zahtjeva ocjenjuju se na temelju relevantnih kriterija za isključenje i odabir. Više informacija potražite u dijelu C ovog Vodiča.

 

Kriteriji za dodjelu za 2. lot

Prijedlozi se ocjenjuju na temelju sljedećih kriterija.

RELEVANTNOST PROJEKTA
(NAJVIŠE 25 BODOVA)

  • Povezanost s politikom i inicijativama EU-a: u prijedlogu se uzimaju u obzir europski ciljevi u području SOO-a te on pridonosi njihovu ostvarenju; u prijedlogu se uzima u obzir vidljivost postojećih alata i inicijativa EU-a za razvoj vještina te on pridonosi njezinu povećanju; po potrebi se oslanja na rad europskog vijeća za sektorske vještine
  • Predstavnici SOO-a: Udruženje sektorskih vještina uključuje partnere koji primjereno predstavljaju osmišljavanje i pružanje SOO-a
  • Sektorska zastupljenost: Udruženje sektorskih vještina uključuje partnere koji primjereno predstavljaju predmetni sektor 
  • Digitalne vještine: mjera do koje se digitalne vještine prijedlogom integriraju u sadržaj osposobljavanja za jedan profesionalni profil ili nekoliko povezanih profila. Prijedloge koji uključuju taj aspekt smatrat će se vrlo važnima
  • Zelene vještine: mjera do koje se vještine povezane s prijelazom na kružno i zelenije gospodarstvo prijedlogom integriraju u sadržaj osposobljavanja za jedan profesionalni profil ili nekoliko povezanih profila. Prijedloge koji uključuju taj aspekt smatrat će se vrlo važnima
  • Svrha: prijedlog je važan za ciljeve aktivnosti (vidjeti odjeljak „Koji su ciljevi udruženja sektorskih vještina?”)
  • Dosljednost: ciljevi su utemeljeni na kvalitetnoj analizi potreba; jasno su definirani, realni i odnose se na pitanja koja su važna za organizacije sudionice i aktivnost
  • Inovacije: u prijedlogu se razmatraju najnovije metode i tehnike te se pružaju inovativni rezultati i rješenja
  • Europska dodana vrijednost: iz prijedloga je jasno vidljiva dodana vrijednost koja se ostvaruje njegovom transnacionalnom prirodom

KVALITETA PLANA I PROVEDBE PROJEKTA
(NAJVIŠE 30 BODOVA)

 

  • Koherentnost: ukupnim planom projekta osigurava se dosljednost između ciljeva projekta, metodologije, aktivnosti i predloženog proračuna. Prijedlog donosi koherentan i sveobuhvatan skup odgovarajućih aktivnosti kako bi se ispunile utvrđene potrebe i postigli očekivani rezultati
  • Struktura: program rada jasan je i shvatljiv te obuhvaća sve faze (pripremu, provedbu, iskorištavanje, praćenje, vrednovanje i širenje rezultata)
  • Metodologija: prijedlog je usklađen s instrumentima i alatima EU-a povezanima s vještinama i zanimanjima te ih iskorištava, npr. EQF15, ECVET16, EQAVET17, Europass18, EURES19, Drop 'Pin20, ESCO21 itd. Kad god je to moguće, u projektu se uzimaju u obzir i iskorištavaju prijašnje relevantne aktivnosti (npr. inicijative zemalja sudionica programa, zajednice znanja i inovacija (ZZI-ovi) EIT-a22, prijašnja i sadašnja udruženja sektorskih vještina23. Pritom se upotrebljava pristup ishoda učenja, ECVET (jedinice ishoda učenja) i načela osiguravanja kvalitete u skladu s EQAVET-om
  • Upravljanje: predviđena su kvalitetna rješenja za upravljanje. Rokovi, organizacija, zadaće i odgovornosti dobro su definirani i realni. Svakoj su aktivnosti projekta dodijeljena odgovarajuća sredstva
  • Proračun: u proračunu su predviđena odgovarajuća sredstva potrebna za uspjeh projekta; nisu previsoka ni preniska
  • Kvaliteta rješenja za priznavanje i vrednovanje ishoda učenja sudionika u skladu s europskim alatima i načelima za transparentnost i priznavanje
  • Financijska kontrola i kontrola kvalitete: mjerama za kontrolu kvalitete (stalnim vrednovanjem kvalitete, vanjskim pregledima, aktivnostima ocjenjivanja prema referentnim vrijednostima itd.) i pokazateljima kvalitete osigurava se visokokvalitetna i troškovno učinkovita provedba projekta. Jasno su utvrđeni izazovi/rizici projekta i na odgovarajući su način uključene mjere za njihovo ublažavanje. Procesi stručnog pregleda planiraju se kao sastavni dio projekta. Program rada Udruženja uključuje nezavisno vanjsko vrednovanje kvalitete u sredini roka provedbe i na kraju projekta

KVALITETA PROJEKTNOG TIMA I SPORAZUMA O SURADNJI

(NAJVIŠE 25 BODOVA)

  • Konfiguracija: sastav partnerstva usklađen je s ciljevima projekta i kao relevantne udružuje stručnost i kompetencije koje su potrebne za osmišljavanje kurikuluma, osmišljavanje kvalifikacijskih normi, metodologiju pružanja osposobljavanja i politiku osposobljavanja. Uvjerljivo su prikazane reprezentativnost i stručnost partnera u predmetnom sektoru i na europskoj razini. Partneri kombiniraju sustavne i sektorske informacije s dobrim poznavanjem potrebnih vještina i prakse osposobljavanja u svojem gospodarskom sektoru. Vrlo je važno sudjelovanje europskih socijalnih partnera i/ili nacionalnih socijalnih partnera u zemljama obuhvaćenima Udruženjem s jasnim pripisivanjem uloge kako bi se razvili kurikulumi te osiguralo učenje kroz rad. Raširenost i reprezentativnost relevantnih partnera u zemljama sudionicama programa uključenima u Udruženje trebale bi biti takve da mu omoguće veliku sposobnost provedbe u zemljama koje obuhvaća (npr. sudjelovanjem europske sektorske organizacije ili europskih socijalnih partnera). Ako prijedlog uključuje i tijela s regulatornom funkcijom u SOO-u, smatrat će se vrlo važnim
  • Predanost: odgovornosti i zadaće jasno su podijeljene i primjerene te sve organizacije sudionice pokazuju predanost i aktivno doprinose u smislu stručnosti i sposobnosti
  • Zadaće: koordinator visokokvalitetno upravlja transnacionalnim mrežama i koordinira ih te preuzima vodstvo u kompleksnom okruženju. Pojedinačne zadaće dodjeljuju se na osnovi posebnih znanja i vještina svakog partnera
  • Suradnja / timski rad: predlaže se učinkovit mehanizam za osiguravanje dobre koordinacije, donošenja odluka i komunikacije među organizacijama sudionicama, sudionicima i svim ostalim relevantnim dionicima

UČINAK I ŠIRENJE

(NAJVIŠE 20 BODOVA)

  • Iskorištavanje rezultata: u prijedlogu je prikazano kako će se partneri i ostali dionici koristiti ishodima Udruženja. Pružaju se sredstva za mjerenje iskorištavanja za vrijeme trajanja projekta i nakon njegova završetka
  • Širenje rezultata: u prijedlogu se navodi jasan plan za širenje rezultata te on uključuje odgovarajuće aktivnosti i njihov vremenski raspored, alate i kanale kako bi se osiguralo da će se rezultati i koristi učinkovito širiti među dionicima, donositeljima politika, stručnjacima za profesionalno usmjeravanje, poduzećima i mladima koji stječu znanje u okviru obveznog obrazovanja u vezi sa zanimanjima koja su vrlo tražena na tržištu rada ili potencijalom za osnivanje novih poduzeća, tijekom projekta i nakon njegova završetka u prijedlogu je navedeno koji će partneri biti odgovorni za širenje rezultata i prikazano je relevantno iskustvo koje imaju u aktivnostima njihova širenja
  • Učinak: prijedlog prikazuje društvenu i gospodarsku relevantnost i doseg. Uključuje partnere sa značajnom ulogom u predmetnom sektoru te u obrazovanju i osposobljavanju. Uključuje mjere te ciljeve i pokazatelje za praćenje napretka i procjenu očekivanog učinka (kratkoročnog i dugoročnog); ako su tijela s regulatornom funkcijom (osobito u području kvalifikacija) uvjerljivo uključena kako bi se osiguralo priznavanje ili certificiranje sadržaja osposobljavanja, prijedlog je vrlo važan. Ako je punopravni partner europska sektorska krovna organizacija koja predstavlja socijalne partnere ili predmetni sektor, prijedlog je vrlo važan
  • Otvoreni pristup24: ako je primjenjivo, u prijedlogu se opisuje kako će se materijali, dokumenti i mediji staviti na raspolaganje i promicati preko otvorenih licencija25 i u njemu nema nerazmjernih ograničenja 
  • Održivost: u prijedlogu je objašnjeno kako će se razviti akcijski plan za provedbu na nacionalnoj i regionalnoj razini. U prijedlogu su navedene primjerene mjere i utvrđeni financijski resursi (europski, nacionalni i privatni) kako bi se osiguralo da rezultati i koristi koje Udruženje ostvari budu dugoročno održivi.

 

Kako bi došli u obzir za financiranje, prijedlozi moraju dobiti najmanje 70 bodova. Osim toga, moraju dobiti najmanje 13 bodova za kategorije „relevantnost projekta” i „kvaliteta projektnog tima i sporazuma o suradnji”, 16 bodova za kategoriju „kvaliteta plana i provedbe projekta” i 11 bodova za kategoriju „učinak i širenje”.

 

3. lot: Udruženja sektorskih vještina za provedbu novog strateškog pristupa (Plan) za sektorsku suradnju u području vještina

Kriteriji prihvatljivosti za 3. lot

PRIHVATLJIVE ORGANIZACIJE SUDIONICE

Sljedeće su organizacije, zajedno s njihovim pridruženim subjektima (ako postoje), prihvatljive za sudjelovanje u udruženju u 3. lotu. To mogu biti javne ili privatne organizacije s poslovnim nastanom u zemlji sudionici programa (vidjeti odjeljak „Prihvatljive zemlje” u dijelu A ovog Vodiča).
  • Javna ili privatna poduzeća koja su aktivna u odabranim sektorima, osobito ona s vlastitim odjelom za osposobljavanje, ona koja omogućavaju naukovanje i ona koja omogućavaju zajedničko osposobljavanje (suradničko osposobljavanje)
  • Organizacije EU-a ili nacionalne organizacije koje predstavljaju industriju, mala i srednja poduzeća, relevantne sektorske organizacije
  • Javni ili privatni pružatelji obrazovanja ili osposobljavanja, uključujući centre za osposobljavanje i visoka učilišta
  • Mreže pružatelja obrazovanja ili osposobljavanja i europske ili nacionalne organizacije koje ih predstavljaju
  • Tijela zadužena za obrazovanje i osposobljavanje ili zapošljavanje na regionalnoj ili nacionalnoj razini te povezana ministarstva
  • Organizacije ili mreže – na razini EU-a ili nacionalnoj razini – koje predstavljaju socijalne partnere, industriju, sektorske organizacije, dionike struke te obrazovanja i osposobljavanja, uključujući organizacije mladih 
  • Gospodarske, industrijske, radničke komore te druga relevantna sektorska posrednička tijela
  • Vijeća za sektorske vještine 
  • Agencije za gospodarski razvoj, zavodi za statistiku i istraživački instituti
  • Tijela koja pružaju usluge profesionalnog usmjeravanja, stručnog savjetovanja, informiranja i zapošljavanja
  • Tijela za akreditaciju, certificiranje, priznavanje ili kvalifikacije (tijela s „regulatornom funkcijom”)
  • Tijela koja predstavljaju relevantna nadležna tijela na regionalnoj i nacionalnoj razini

TKO SE MOŽE PRIJAVITI?

Zahtjev može podnijeti svaka organizacija sudionica s poslovnim nastanom u zemlji sudionici programa. Ta organizacija podnosi zahtjev u ime svih organizacija koje sudjeluju u projektu.

BROJ I PROFIL ORGANIZACIJA SUDIONICA

Udruženje sektorskih vještina mora obuhvaćati najmanje 8 zemalja sudionica programa i uključivati najmanje 12 punopravnih partnera, od kojih je najmanje 5 predstavnika poduzeća, industrije ili sektora (npr. komore, sindikati ili trgovinska udruženja), a najmanje 5 pružatelja obrazovanja i osposobljavanja.

PRIHVATLJIVI SEKTORI

  1. Baterije za e-mobilnost
  2. Bio-gospodarstvo, nove tehnologije i inovacije u poljoprivredi
  3. Obrambene tehnologije
  4. Digitalizacija energetskog lanca vrijednosti
  5. Energetski intenzivne industrije/industrijska simbioza
  6. Mikroelektronička izrada i dizajn

TRAJANJE PROJEKTA

4 godine.
U iznimnim slučajevima trajanje udruženja sektorskih vještina može se produljiti do 6 mjeseci na zahtjev korisnika i uz suglasnost Izvršne agencije. U tom se slučaju ukupan iznos bespovratnih sredstava neće promijeniti.

KOME PREDATI ZAHTJEV? Izvršnoj agenciji za obrazovanje, audiovizualne medije i kulturu, kojoj je sjedište u Bruxellesu.

KADA PREDATI ZAHTJEV?

Podnositelji moraju dostaviti zahtjev za bespovratna sredstva do 28. veljače u 12:00 (podne po briselskom vremenu) za projekte koji počinju 1. studenoga ili 1. prosinca iste godine ili 1. siječnja sljedeće godine.

KAKO PREDATI ZAHTJEV?

Pojedinosti o tome kako se prijaviti potražite u dijelu C ovog Vodiča.

 

Dodatne informacije koje se moraju uzeti u obzir po sektoru u projektima iz 3. lota.

S obzirom na 3. LOT – Udruženja sektorskih vještina za provedbu novog strateškog pristupa (Plan) za sektorsku suradnju u području vještina, za svaki se sektor moraju uzeti u obzir sljedeće informacije:

Baterije za e-mobilnost

Udruženje mora obuhvaćati barem sljedeća područja:

  1. Vještine koje su potrebne za masovnu proizvodnju baterijskih ćelija i baterija (za e-mobilnost, pohranu energije i ostale industrijske primjene) uključujući vještine za izradu materijala za baterijske ćelije, baterijskih ćelija i baterijskih sklopova/sustava;
  2. Trenutačna i očekivana buduća izrada baterijskih tehnologija (primjerice, trenutačna i napredna litij-ionska baterija i buduća kruta litij-ionska baterija);
  3. Tehnologije koje se odnose na uporabu baterija za e-mobilnost (kao što je uporaba radi pohrane energije) i recikliranje.
Kako bi se osiguralo dopunjavanje i sinergija, aktivnosti moraju biti usklađene s postojećim dokazima za sektor, uključujući mjere i smjernice iz sljedećih izvora:
  1. Plan o sektorskoj suradnji u području vještina za automobilsku industriju26
  2. Komunikacije Komisije: „Ostvarivanje mobilnosti s niskom razinom emisija” COM(2017) 67527
  3. Komunikacije Komisije: „Europa u pokretu” COM(2018) 29328 i njezin Prilog II.
  4. Strateški akcijski plan za baterije29
  5. Završno izvješće Skupine na visokoj razini o konkurentnosti i održivom rastu automobilske industrije u EU-u – 'GEAR 2030'30
  6. Strateški energetski tehnološki plan (SET)31

Bio-gospodarstvo, nove tehnologije i inovacije u poljoprivredi

 

Udruženje mora obuhvaćati barem sljedeća područja:

  1. Poljoprivredna održivost, upravljanje prirodnim resursima i klimatska politika;
  2. Digitalne tehnologije, digitalizacija, veliki podatci i umjetna inteligencija;
  3. Bio-gospodarstvo, kružno gospodarstvo i bio-proizvodi.

Kako bi se osigurala komplementarnost i sinergija, aktivnosti moraju biti usklađene s postojećim inicijativama i dokazima za sektor, uključujući mjere i smjernice iz sljedećih izvora:

  1. Stalni odbor za istraživanja u poljoprivredi (SCAR)32, osobito rad u području poljoprivrednog znanja i sustava inovacija (AKIS)
  2. Zakonodavstvo Zajedničke poljoprivredne politike33
  3. Strategija jedinstvenog digitalnog tržišta34
  4. Strateški pristup u području poljoprivrednog istraživanja i inovacija EU-a35
  5. Bio-gospodarska strategija EU-a36
  6. Akcijski plan EU-a za kružno gospodarstvo37
  7. Strategija EU-a za šume38
  8. Klimatska politika EU-a39
  9. Relevantni projekti programa Obzor 2020.40, Zajedničke inicijative za bio industriju (BBI JU)41 i programa LIFE za okoliš i klimatske aktivnosti42
Obrambene tehnologije
Udruženje mora obuhvaćati barem sljedeća područja: 
  1. Složeni sustavi naoružanja;
  2. Balistika;
  3. Robotika, autonomni sustavi, umjetna inteligencija;
  4. C4ISTAR (naredba, upravljanje, komunikacije, računala, informacije/podaci, nadzor itd.).

Isključeni su lučki sektor, sektor ribarstva i unutarnjih vodnih putova.

Kako bi se osigurala komplementarnost i sinergija, aktivnosti moraju biti usklađene s postojećim inicijativama i dokazima za sektor, uključujući mjere i smjernice iz sljedećih izvora:

  1. Vizija obrambenih vještina danas i sutra: analiza podataka o vještinama kojima se utvrđuju nedostatci (objava se očekuje u listopadu 2018. godine)43
  2. Europsko partnerstvo u području obrambenih vještina44
  3. Europski fond za obranu – Prijedlog Uredbe COM(2018) 47645
  4. Pokretanje Europskog fonda za obranu – COM(2017) 29546
  5. Europski akcijski plan obrane – COM(2016) 95047
  6. Studija o vještinama i kompetencijama u obrani (2015.)48
  7. Prema konkurentnijem i učinkovitijem sektoru obrane i sigurnosti – COM(2013) 38749
  8. Plan provedbe za Komunikaciju COM(2013) 38750
  9. Zaključci Europskog vijeća iz prosinca 2013.51
Digitalizacija energetskog lanca vrijednosti
Udruženje mora obuhvaćati barem sljedeća područja: 
  1. Digitalizacija prijenosa energije i distribucijskih mreža uključujući pametne mreže i pametne mjerne sustave;
  2. Informacijski i komunikacijski sustavi (ICT) za sektor energetike uključujući upravljanje podacima i kibernetičku sigurnost;
  3. Nove usluge energije uključujući odgovor na potražnju i ostale usluge povezane s energetskim podacima;
  4. Prijenos i digitalizacija opskrbe energijom i proizvodnje energije.
 
Kako bi se osigurala komplementarnost i sinergija, aktivnosti moraju biti usklađene s postojećim inicijativama i dokazima za sektor, uključujući mjere i smjernice iz sljedećih izvora:
  1. Paket Čista energija za sve Europljane52
  2. Okvirna strategija energetske unije53
  3. Treći energetski paket54
  4. Kodovi strujne mreže i smjernice55
Energetski intenzivne industrije / industrijska simbioza

Udruženje mora obuhvaćati barem sljedeća područja električne energije, grijanja i hlađenja, prijevoza i energetske infrastrukture iz obnovljivih izvora:

  1. Tehnologije industrijske simbioze;
  2. Energetski intenzivne industrije;
  3. Revizija energije i upravljanje energijom.

Kako bi se osigurala komplementarnost i sinergija, aktivnosti moraju biti usklađene s postojećim inicijativama i dokazima za sektor, uključujući mjere i smjernice iz sljedećih izvora:

  1. Paket kružnog gospodarstva iz 2018. uključujući Strategiju EU-a za plastiku56
  2. Komunikacija iz 2017. o „Obnovljenoj strategiji industrijske politike EU-a”57
  3. Plan za resursno učinkovitu Europu iz 2011.58
  4. Neslužbeni dokument o konkurentnosti energetski intenzivnog EU-a59
  5. Projekt za Izvješće o politici (2018). „Oblici održivih industrija: energetska učinkovitost i uporaba CO2”60
  6. Aktivnost 6. iz Strateškog energetskog tehnološkog plana (SET)61
  7. Direktiva o energetskoj učinkovitosti62
  8. Direktiva o otpadu63
  9. Referentni dokumenti o najboljim raspoloživim tehnikama (BREF)64
  10. Projekti financirani iz programa ERASMUS+: Recycle Art, ENACTPLUS65  SEEREUSE66
  11. Projekti u sklopu programa Obzor 2020. poput MAESTRI, SCALER, SHAREBOX, SYMBIOPTIMA, EPOS67
Mikroelektronička izrada i dizajn
 
Udruženje mora obuhvaćati barem sljedeća područja:
  1. Dizajn elektroničkih dijelova za digitalne, analogne i sklopove kombiniranog signala, poput: obrade i pohrane podataka, RF-a i mikrovalova, senzora (skeniranje, fotonika itd.) i pokretača (MEMS itd.);
  2. Dizajn elektroničkih sustava, poput: sustava na čipu, sustava u paketu, sudizajna hardvera/softvera;
  3. Osnove elektroničke proizvodnje, poput: uvoda u napredne materijale, opreme za obradu, proizvodnog procesa, ispitivanja, ambalaže, predvidljivih/preventivnih usluga

Kako bi se osigurala komplementarnost i sinergija, aktivnosti moraju biti usklađene s postojećim inicijativama i dokazima za sektor, uključujući smjernice iz sljedećih dokumenata:

  1. Koaliciju za digitalne vještine i radna mjesta – EC DG Cnect68
  2. Plan provedbe Europskog industrijskog strateškog plana - Skupina lidera na području elektronike iz 2014.69
  3. Vještine za ključne tehnologije razvoja u Europi – Studija – 2016., EC-DG Grow70
  4. Vještine za ključne tehnologije razvoja – Završno izvješće – 2016., Ekspertna skupina na visokoj razini o ključnim tehnologijama razvoja (Key enabling technologies, KET)71, i ponovnom promišljanju industrije – 2018., Strateška skupina na visokoj razini o industrijskim tehnologijama72
  5. Obnovljena strategija EU-a o industrijskoj politici – 2017.73
  6. Digitalizacija europske industrije – 2016.74

Organizacije podnositeljice zahtjeva ocjenjuju se na temelju relevantnih kriterija za isključenje i odabir. Više informacija potražite u dijelu C ovog Vodiča.

 

Kriteriji za dodjelu za 3. lot

Prijedlozi se ocjenjuju na temelju sljedećih kriterija.

RELEVANTNOST PROJEKTA
(NAJVIŠE 25 BODOVA)

  • Povezanost s politikom i inicijativama EU-a: u prijedlogu se uzimaju u obzir europski ciljevi u području SOO-a te on pridonosi njihovu ostvarenju; uzima se u obzir vidljivost postojećih alata i inicijativa EU-a za razvoj vještina i pridonosi se njezinu povećanju; po potrebi se oslanja na rad europskog vijeća za sektorske vještine
  • Zastupljenost obrazovanja: Udruženje uključuje partnere koji primjereno predstavljaju pružatelje obrazovanja
  • Sektorska zastupljenost: Udruženje uključuje partnere koji primjereno predstavljaju predmetni sektor
  • Digitalne i ključne razvojne tehnologije (KET), uključujući vještine u području umjetne inteligencije (AI): mjera u kojoj se prijedlogom te vještine uključuju u sadržaj osposobljavanja za jedan profesionalni profil ili nekoliko povezanih profila.
  • Zelene i plave vještine: mjera do koje se prijedlogom integriraju vještine povezane s prijelazom na kružno i zelenije gospodarstvo za jedan profesionalni profil ili nekoliko povezanih u smislu potrebnih vještina i sadržaja osposobljavanja. Prijedloge koji uključuju taj aspekt smatrat će se vrlo važnima
  • Svrha: prijedlog je relevantan za ciljeve aktivnosti, teme i aktivnosti opisane u 2. odjeljku. Prijedlog pridonosi izgradnji transnacionalnih mreža i alata za suradnju među relevantnim dionicima kako bi se obrazovanje prilagodilo novim potrebama industrije sektora
  • Dosljednost: ciljevi su utemeljeni na kvalitetnoj analizi potreba; jasno su definirani, realni i odnose se na pitanja koja su važna za organizacije sudionice i aktivnost
  • Inovacije: u prijedlogu se razmatraju najnovije metode i tehnike te se pružaju inovativni rezultati i rješenja
  • Europska dodana vrijednost: iz prijedloga je jasno vidljiva dodana vrijednost koja se ostvaruje njegovom transnacionalnom prirodom

KVALITETA PLANA I PROVEDBE PROJEKTA
(NAJVIŠE 30 BODOVA)

 

  • Koherentnost: ukupnim planom projekta osigurava se dosljednost između ciljeva projekta, metodologije, aktivnosti i predloženog proračuna. Prijedlog donosi koherentan i sveobuhvatan skup odgovarajućih aktivnosti kako bi se ispunile utvrđene potrebe i postigli očekivani rezultati
  • Struktura: program rada jasan je i shvatljiv te obuhvaća sve faze (pripremu, provedbu, iskorištavanje, praćenje, vrednovanje i širenje rezultata)
  • Metodologija: prijedlog je usklađen s instrumentima i alatima EU-a povezanima s vještinama i zanimanjima te ih iskorištava, npr. EQF75, ECVET76, EQAVET77, Europass78, EURES79, Drop 'Pin80, ESCO81 itd. Kad god je to moguće, u projektu se uzimaju u obzir i iskorištavaju prijašnje relevantne aktivnosti (npr. inicijative zemalja sudionica programa, zajednice znanja i inovacija (ZZI-ovi) EIT-a82, prijašnja i sadašnja udruženja sektorskih vještina83. Pritom se upotrebljava pristup ishoda učenja, ECVET (jedinice ishoda učenja) i načela osiguravanja kvalitete u skladu s EQAVET-om
  • Upravljanje: predviđena su kvalitetna rješenja za upravljanje. Rokovi, organizacija, zadaće i odgovornosti dobro su definirani i realni. Svakoj su aktivnosti projekta dodijeljena odgovarajuća sredstva
  • Proračun: u proračunu su predviđena odgovarajuća sredstva potrebna za uspjeh projekta; nisu previsoka ni preniska
  • Kvaliteta rješenja za priznavanje i vrednovanje ishoda učenja sudionika u skladu s europskim alatima i načelima za transparentnost i priznavanje
  • Financijska kontrola i kontrola kvalitete: mjerama za kontrolu kvalitete (stalnim vrednovanjem kvalitete, vanjskim pregledima, aktivnostima ocjenjivanja prema referentnim vrijednostima itd.) i pokazateljima kvalitete osigurava se visokokvalitetna i troškovno učinkovita provedba projekta. Jasno su utvrđeni izazovi/rizici projekta i na odgovarajući su način uključene mjere za njihovo ublažavanje. Procesi stručnog pregleda planiraju se kao sastavni dio projekta. Program rada Udruženja uključuje nezavisno vanjsko vrednovanje kvalitete u sredini roka provedbe i na kraju projekta

KVALITETA PROJEKTNOG TIMA I SPORAZUMA O SURADNJI

(NAJVIŠE 25 BODOVA)

  • Konfiguracija: sastav Udruženja usklađen je s ciljevima projekta i kao relevantne udružuje stručnost i kompetencije koje su potrebne za utvrđivanje i predviđanje vještina, ponudu vještina, osmišljavanje kurikuluma, osmišljavanje kvalifikacijskih normi, metodologiju pružanja osposobljavanja i politiku osposobljavanja. Partneri kombiniraju sustavne i sektorske informacije s dobrim poznavanjem potrebnih vještina i prakse osposobljavanja u svojem gospodarskom sektoru. Udruženje osigurava primjerenu zastupljenost cijelog sektora: uvjerljivo je prikazana reprezentativnost i stručnost partnera u predmetnom sektoru i na europskoj razini. Vrlo je važno sudjelovanje europskih socijalnih partnera i/ili nacionalnih socijalnih partnera u zemljama obuhvaćenima Udruženjem. Geografska raširenost i reprezentativnost relevantnih partnera u zemljama sudionicama programa uključenima u Udruženje trebale bi biti takve da mu omoguće veliku sposobnost provedbe u obuhvaćenim zemljama (npr. sudjelovanjem europske sektorske organizacije i/ili europskih socijalnih partnera). Ako su u prijedlog uključena i tijela s regulatornom funkcijom u području obrazovanja i osposobljavanja, prijedlog će se smatrati vrlo važnim
  • Predanost: odgovornosti i zadaće jasno su podijeljene i primjerene te sve organizacije sudionice pokazuju predanost i aktivno doprinose u smislu stručnosti i sposobnosti
  • Zadaće: koordinator visokokvalitetno upravlja transnacionalnim mrežama i koordinira ih te preuzima vodstvo u kompleksnom okruženju. Pojedinačne zadaće dodjeljuju se na osnovi posebnih znanja i vještina svakog partnera
  • Suradnja / timski rad: predlaže se učinkovit mehanizam za osiguravanje dobre koordinacije, donošenja odluka i komunikacije među organizacijama sudionicama, sudionicima i svim ostalim relevantnim dionicima

UČINAK I ŠIRENJE

(NAJVIŠE 20 BODOVA)

  • Iskorištavanje rezultata: u prijedlogu je prikazano kako će se ishodi Udruženja iskoristiti u državama sudionicama
  • Širenje rezultata: u prijedlogu se navodi jasan plan za širenje rezultata te on uključuje odgovarajuće aktivnosti i njihov vremenski raspored, alate i kanale kako bi se osiguralo da će se rezultati i koristi učinkovito širiti među dionicima, donositeljima politika, stručnjacima za profesionalno usmjeravanje, poduzećima i mladima koji stječu znanje u okviru obveznog obrazovanja u vezi sa zanimanjima koja su vrlo tražena na tržištu rada ili potencijalom za osnivanje novih poduzeća tijekom trajanja projekta i nakon njegova završetka; u prijedlogu se detaljno opisuje kako će se utvrditi, dokumentirati i širiti konkretni primjeri najbolje prakse; u prijedlogu je navedeno koji će partneri biti odgovorni za širenje rezultata i prikazano je relevantno iskustvo koje imaju u aktivnostima njihova širenja
  • Učinak: prijedlog prikazuje društvenu i gospodarsku relevantnost i doseg. Uključuje partnere sa značajnom ulogom u predmetnom sektoru te u obrazovanju i osposobljavanju. Uključuje mjere te ciljeve i pokazatelje za praćenje napretka i procjenu očekivanog učinka (kratkoročnog i dugoročnog). Uključuje tijela s regulatornom funkcijom (osobito u području kvalifikacija) koja su aktivno uključena kako bi se osiguralo priznavanje ili certificiranje sadržaja osposobljavanja prijedloga. Ako je punopravni partner europska sektorska krovna organizacija koja predstavlja socijalne partnere ili predmetni sektor, prijedlog se smatra vrlo važnim 
  • Otvoreni pristup: ako je primjenjivo, u prijedlogu se opisuje kako će se materijali, dokumenti i mediji staviti na raspolaganje i promicati preko otvorenih licencija te u povezanom otvorenom formatu podataka i u njemu nisu sadržana nerazmjerna ograničenja
  • Održivost: u prijedlogu je objašnjeno kako će se razviti akcijski plan za provedbu na nacionalnoj i regionalnoj razini. U prijedlogu su navedene primjerene mjere i utvrđeni financijski resursi (europski, nacionalni i privatni) kako bi se osiguralo da rezultati i koristi koje Udruženje ostvari budu dugoročno održivi i nakon završetka projekta.

 

Za 3. lot moguće je financirati samo 1 prijedlog po probnom sektoru. Kako bi došli u obzir za financiranje, prijedlozi moraju dobiti najmanje 70 bodova. Osim toga, moraju dobiti najmanje 13 bodova za kategorije „relevantnost projekta” i „kvaliteta projektnog tima i sporazuma o suradnji”, 16 bodova za kategoriju „kvaliteta plana i provedbe projekta” i 11 bodova za kategoriju „učinak i širenje”.

 

Što biste još trebali znati o toj aktivnosti?

Osiguravanje kvalitete ključno je kako bi se osiguralo da udruženja uspješno ostvare rezultate i postignu učinak koji uvelike nadilazi same partnerske organizacije. Očekuje se da će udruženja ostvariti rezultate koji se u velikoj mjeri mogu prenijeti na druga područja predmetnog gospodarskog sektora. Stoga udruženja moraju pružiti kvalitetan plan upravljanja kvalitetom.
 
Udruženja bi trebala provoditi i procese stručnog pregleda kao sastavni dio projekta. Program rada udruženja stoga bi trebao uključivati nezavisno vanjsko vrednovanje kvalitete u sredini roka provedbe i na kraju projekta, koje treba podnijeti zajedno s izvješćem o napretku projekta i završnim izvješćem. U izvješću o napretku organizacije sudionice morat će pokazati daljnje aktivnosti koje proizlaze iz preporuka vrednovanja kvalitete u sredini roka provedbe.
 
Sva udruženja trebaju poduzeti ciljane aktivnosti širenja, osobito preko organizacija/tijela za profesionalno usmjeravanje/orijentaciju. Morat će pružiti sveobuhvatan plan širenja koji uključuje:
  • strategiju aktivnog širenja kako bi se doprlo do dionika, donositelja politika, stručnjaka za profesionalno usmjeravanje, poduzeća i mladih koji stječu znanje u okviru obveznog obrazovanja u pogledu zanimanja koja su vrlo tražena na tržištu rada ili potencijala za osnivanje novih poduzeća
  • uzimanje u obzir rezultata u cijelom sektoru
  • stavljanje rezultata Udruženja na raspolaganje uporabom otvorenih licencija.
 
U planu širenja trebalo bi jasno objasniti kako će se planirani rezultati projekta širiti, uključujući i definiranje ciljeva, sredstava koja će se upotrebljavati i odgovarajućeg vremenskog rasporeda. U zahtjevima bi trebalo navesti i koji će partner biti odgovoran za širenje rezultata i prikazati relevantno iskustvo koje on ima u aktivnostima širenja rezultata. Na kraju odabranih projekata morat će se izraditi kratak sažetak aktivnosti projekta, koji će se objaviti u alatu za širenje programa.
 
Udruženja sektorskih vještina nova su i ambiciozna aktivnost; podliježu posebnom nadzoru koji zahtijeva aktivno sudjelovanje svih sudionika i dionika. U udruženjima sektorskih vještina mora se predvidjeti njihovo sudjelovanje u sastancima i događanjima koje organiziraju Izvršna agencija za obrazovanje, audiovizualne medije i kulturu te Europska komisija. Mora se planirati proračun za najviše tri sastanka godišnje.

 

Koja su pravila financiranja?

Proračun projekta mora se izraditi na temelju sljedećih pravila za financiranje (u EUR):

Lot 1. – Udruženja sektorskih vještina za razvoj sektorskih pristupa putem „Platformi strukovne izvrsnosti”:             

  • Indikativni ukupni proračun: 4 000 000 eura
  • Najviši doprinos EU-a dodijeljen po projektu (2 godine): 1 000 000 eura

Lot 2. – Udruženja sektorskih vještina za osmišljavanje i pružanje strukovnog obrazovanja i osposobljavanja:

  • Indikativni ukupni proračun: 3 500 000 eura
  • Najviši doprinos EU-a dodijeljen po projektu (2 godine):    700 000 eura
  • Najviši doprinos EU-a dodijeljen po projektu (3 godine): 1 000 000 eura

Lot 3. – Udruženja sektorskih vještina za provedbu novog strateškog pristupa (Plan) za sektorsku suradnju u području vještina:

  • Indikativni ukupni proračun: 24 000 000 eura
  • Najviši doprinos EU-a dodijeljen po projektu (4 godine): 4 000 000 eura

 

Za lot 3. moguće je odabrati samo 1 prijedlog po probnom sektoru

Prihvatljivi troškovi

Mehanizam financiranja

Iznos

Pravilo za dodjelu

Potpora pri provedbi

Doprinos za sve aktivnosti izravno povezane s provedbom projekta, uključujući: upravljanje projektom, projektne sastanke, intelektualne proizvode (kao što su kurikulumi, pedagoški materijali, otvoreni obrazovni sadržaji (OER), informatički alati, analize, studije itd.), širenje, sudjelovanje u događanjima, konferencije, putovanja itd.


Broj dana i profil uključenog osoblja iz pojedine zemlje temelj su za računanje doprinosa EU-a.

Doprinos jediničnim troškovima

B3.1 po uključenom voditelju po danu rada na projektu

Uvjet: podnositelji zahtjeva morat će opravdati vrstu i količinu resursa koji su potrebni za provedbu predloženih aktivnosti i proizvoda.

Proizvodi bi trebali biti znatne kvalitete i kvantitete kako bi bili prihvatljivi za dodjelu te vrste bespovratnih sredstava.

B3.2 po istraživaču / učitelju / voditelju osposobljavanja po danu rada na projektu

B3.3 po uključenom tehničaru po danu rada na projektu

B3.4 po uključenom članu administrativnog osoblja po danu rada na projektu

 

Tablica A – Provedba projekta (iznosi u EUR po danu) u zemljama sudionicama programa

Iznosi ovise o: a) profilu osoblja uključenog u projekt i b) zemlji organizacije sudionice čije je osoblje uključeno u projekt.

 

Voditelj

Učitelj / voditelj osposobljavanja / istraživač /

Osoba koja radi s mladima

Tehničar

Administrativno osoblje

 

B3.1

B3.2

B3.3

B3.4

Danska, Irska, Luksemburg, Nizozemska, Austrija, Švedska, Lihtenštajn, Norveška

353

289

228

189

 

Belgija, Njemačka, Francuska, Italija, Finska, Ujedinjena Kraljevina, Island

 

336

257

194

157

 

Češka, Grčka, Španjolska, Cipar, Malta, Portugal, Slovenija

 

197

164

122

93

 

Bugarska, Estonija, Hrvatska, Latvija, Litva, Mađarska, Poljska, Rumunjska, Srbija, Slovačka, Republika Sjeverna Makedonija, Turska

 

106

88

66

47

Jačanje kapaciteta u visokom obrazovanju

Ta aktivnost kojoj je cilj podržati modernizaciju, pristupačnost i internacionalizaciju visokog obrazovanja u partnerskim državama treba se provoditi u kontekstu prioriteta utvrđenih u komunikacijama „Novi konsenzus EU-a o razvoju”1 i „Europsko visoko obrazovanje u svijetu”2

Provodi se u okviru vanjskih politika EU-a koje su definirane financijskim instrumentima Europske unije kojima se podupire ta mjera, odnosno u okviru:

  • Europskog instrumenta za susjedstvo (ENI)3
  • Instrumenta za razvojnu suradnju (DCI)4
  • Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA)5
  • Europskog razvojnog fonda.

Tom se mjerom pridonosi razvoju održivog i uključivog društveno-gospodarskog rasta u partnerskim zemljama i njome bi se trebali osigurati razvoj i ostvarenje ciljeva i načela vanjskog djelovanja EU-a, uključujući nacionalno vlasništvo, socijalnu koheziju, jednakost, odgovarajuću geografsku ravnotežu i raznolikost. Posebnu je pozornost potrebno posvetiti najmanje razvijenim državama, sveučilištima u udaljenijim područjima te studentima u nepovoljnom položaju podrijetlom iz siromašnih socioekonomskih sredina i studentima s posebnim potrebama.

Sljedeći odjeljak trebalo bi čitati usporedno s Prilogom I. ovom Vodiču (Posebna pravila i informacije u vezi s jačanjem kapaciteta u visokom obrazovanju).

 

Što je projekt jačanja kapaciteta?

Projekti jačanja kapaciteta transnacionalni su projekti suradnje koji se temelje na višestranim partnerstvima, u prvom redu između visokih učilišta iz zemalja sudionica programa i prihvatljivih partnerskih zemalja koji se financiraju iz prethodno navedenih instrumenata. Oni mogu uključivati i partnere izvan akademske zajednice radi poboljšanja veza s društvom i poslovnim sektorom te jačanja sistemskog učinka projekata. Strukturiranom suradnjom, razmjenom iskustva, dobrom praksom i mobilnošću pojedinaca, projektima jačanja kapaciteta želi se:

  • poduprijeti modernizaciju, pristupačnost i internacionalizaciju visokog obrazovanja u prihvatljivim partnerskim zemljama
  • pomoći prihvatljivim partnerskim zemljama da riješe probleme koji postoje na visokim učilištima i u sustavima visokog obrazovanja, uključujući probleme u pogledu kvalitete, relevantnosti, jednakog pristupa, planiranja, pružanja obrazovanja i upravljanja
  • pridonijeti suradnji između EU-a i prihvatljivih partnerskih zemalja (i među prihvatljivim partnerskim zemljama)
  • promicati dobrovoljno usklađivanje s promjenama u visokom obrazovanju u EU-u
  • promicati kontakte među ljudima, međukulturnu svijest i razumijevanje.

Ti se ciljevi nastoje ostvariti u prihvatljivim partnerskim zemljama mjerama kojima se:

  • poboljšava kvaliteta visokog obrazovanja i njegova važnost za tržište rada i društvo
  • povećava razina kompetencija i vještina na visokim učilištima razvojem novih i inovativnih obrazovnih programa
  • jačaju kapaciteti za upravljanje, vođenje i inovacije te internacionalizacija visokih učilišta
  • povećavaju kapaciteti nacionalnih tijela za modernizaciju sustava visokog obrazovanja podupiranjem određivanja, provedbe i praćenja reformskih politika
  • potiču regionalna integracija i suradnja u različitim regijama6 svijeta zajedničkim inicijativama, razmjenom dobrih praksi i suradnjom.

Podupiru se dvije kategorije projekata jačanja kapaciteta:

Združeni projekti: cilj im je proizvesti ishode od kojih u prvom redu i izravno korist imaju organizacije iz prihvatljivih partnerskih zemalja koje sudjeluju u projektu. Ti projekti uglavnom uključuju tri različite vrste aktivnosti:

  • razvoj kurikuluma
  • modernizaciju vodstva i funkcioniranja visokih učilišta te upravljanja njima
  • jačanje odnosa između visokih učilišta i šireg gospodarskog i društvenog okruženja.

Strukturni projekti: cilj im je proizvesti učinak na sustave visokog obrazovanja i promicati reforme na nacionalnoj i/ili regionalnoj razini u prihvatljivim partnerskim zemljama. Ti su projekti u načelu usmjereni na dvije različite kategorije aktivnosti:

  • modernizaciju politika, vodstva i upravljanja u sustavima visokog obrazovanja
  • jačanje odnosa između sustava visokog obrazovanja i šireg gospodarskog i društvenog okruženja.

Projekti jačanja kapaciteta mogu se provoditi kao:

  • nacionalni projekti, tj. projekti koji uključuju ustanove iz samo jedne prihvatljive partnerske zemlje
  • projekti koji uključuju više zemalja u jednoj regiji i koji uključuju najmanje dvije zemlje iz te regije
  • projekti koji uključuju više zemalja iz više regija i koji uključuju najmanje jednu zemlju iz svake uključene regije.

 

 

Koje se aktivnosti podupiru u okviru te aktivnosti?

U okviru programa Erasmus+ postoji velika fleksibilnost u odnosu na aktivnosti koje se mogu provoditi u okviru projekta jačanja kapaciteta ako je u prijedlogu dokazano da se tim aktivnostima najprikladnije mogu ostvariti ciljevi projekta.

U okviru združenih projekata obično se može provoditi velik broj aktivnosti kao što su:

  • razvoj, ispitivanje i prilagodba:
    • kurikuluma, kolegija, nastavnih materijala i alata
    • metoda učenja i poučavanja te pedagoških pristupa, posebno onih kojima se omogućuje stjecanje ključnih kompetencija i osnovnih vještina, jezičnih vještina, poduzetničkog obrazovanja te koji su usmjereni na uporabu informacijskih i komunikacijskih tehnologija
    • novih oblika programa praktičnog osposobljavanja i proučavanja slučajeva iz stvarnog života u poduzećima i industriji
    • suradnje između sveučilišta i poduzeća, uključujući osnivanje novih poduzeća
    • novih oblika učenja i pružanja obrazovanja i osposobljavanja, posebno strateške uporabe otvorenog i fleksibilnog učenja, virtualne mobilnosti, otvorenih obrazovnih sadržaja i boljeg iskorištavanja potencijala informacijskih i komunikacijskih tehnologija
    • metoda i alata za usmjeravanje, savjetovanje i mentorstvo
    • alata i metoda za profesionalizaciju i profesionalni razvoj akademskog i administrativnog osoblja
    • osiguravanja kvalitete na razini programa i ustanova
    • novih sustava i struktura za vođenje i upravljanje
    • modernih sveučilišnih usluga, npr. za financijsko upravljanje, međunarodne odnose, savjetovanje i usmjeravanje studenata, akademska pitanja i istraživanje
  • jačanje internacionalizacije visokog učilišta i kapaciteta za učinkovito umrežavanje u području istraživanja te znanstvenih i tehnoloških inovacija (međunarodna otvorenost kurikuluma, studentskih usluga, međuinstitucijskih programa mobilnosti, znanstvene suradnje i prijenosa znanja itd.)
  • nadogradnja sredstava potrebnih za provedbu inovativne prakse (npr. za nove kurikulume i metode poučavanja, razvoj novih usluga itd.)
  • organizacija osposobljavanja nastavnog i pomoćnog osoblja, tehničara te administrativnog osoblja i upravitelja sveučilišta.

 

Očekuje se da će projekti reforme kurikuluma posebno uključivati osposobljavanje nastavnog osoblja i baviti se pitanjima poput osiguravanja kvalitete i zapošljivosti osoba s diplomom povezivanjem s tržištem rada. Studijski programi moraju biti službeno akreditirani prije završetka trajanja projekta. Predavanje novih ili ažuriranih kolegija mora započeti za vrijeme trajanja projekta s odgovarajućim brojem studenata i prekvalificiranih nastavnika te se mora odvijati najmanje tijekom jedne trećine trajanja projekta. Osposobljavanje za vrijeme projekata povezanih s reformom kurikuluma može uključivati i administrativno osoblje kao što su knjižničari, laboratorijsko osoblje i informatičari.

Strukturnim projektima može se obično provoditi niz aktivnosti, kao što su:

  • jačanje internacionalizacije sustava visokog obrazovanja
  • uvođenje reformi po uzoru na bolonjski proces (sustav ciklusa od tri razine, osiguravanje kvalitete, vrednovanje itd.)
  • provedba alata transparentnosti kao što su sustavi kredita, postupci akreditacije, smjernice za priznavanje prethodnog i neformalnog učenja itd.
  • uspostava nacionalnih kvalifikacijskih okvira
  • razvoj i provedba unutarnjih i vanjskih sustava/smjernica za osiguravanje kvalitete
  • razvoj i provedba novih pristupa i alata za donošenje politika i praćenje, uključujući osnivanje predstavničkih tijela, organizacija i udruženja
  • jačanje integracije obrazovanja, istraživanja i inovacija.

Te aktivnosti konkretnije mogu uključivati:

  • ankete i studije o posebnim pitanjima reformi
  • savjete o politici i stručne savjete
  • organizaciju konferencija, seminara, radionica, okruglih stolova (na kojima bi trebalo doći do operativnih zaključaka i preporuka)
  • organizaciju osposobljavanja osoblja o politici
  • organizaciju osposobljavanja osoblja (koje može uključivati izradu priručnika i smjernica) koje obuhvaća nastavno i pomoćno osoblje, tehničare te administrativno osoblje i upravitelje sveučilišta
  • organizaciju kampanja za podizanje svijesti.

 

Koju ulogu imaju organizacije koje sudjeluju u projektu jačanja kapaciteta?

Ovisno o ciljevima projekti jačanja kapaciteta trebali bi uključivati najprikladnije i najraznolikije partnere kako bi se imalo koristi od njihovih različitih iskustava, profila i posebne stručnosti za proizvodnju relevantnih i visokokvalitetnih rezultata projekta. Bit će važno osigurati ravnopravno i aktivno sudjelovanje različitih partnera na temelju primjerene podjele zadaća i jasnog prikaza mogućnosti umrežavanja te, za povećanje učinka, treba moći iskoristiti različite razine partnerstva, a ne samo pojedinačno sudjelovanje organizacija.

Partneri moraju dostaviti punomoći7 koje su potpisali koordinator i svaki partner te kojima se potvrđuje da koordinatoru daju punomoć da djeluje u njihovo ime i za njihov račun kod potpisivanja mogućih sporazuma i naknadnih klauzula s Izvršnom agencijom za obrazovanje, audiovizualne medije i kulturu.

Na temelju područja primjene i ciljeva aktivnosti organizacije sudionice iz prihvatljivih partnerskih zemalja ciljne su korisnice projekta jačanja kapaciteta. Aktivnosti i ishodi opisani u prijedlogu moraju koristiti prihvatljivim partnerskim zemljama, njihovim visokim učilištima i sustavima visokog obrazovanja.

Potiču se visoka učilišta iz prihvatljivih partnerskih zemalja da podnesu prijave uz uvjet da imaju potrebnu financijski i operativni kapacitet.

Organizacije sudionice iz zemalja sudionica programa donose svoje iskustvo i stručnost u vezi s ciljevima projekta. Njihova je uloga pridonijeti ostvarenju ciljeva projekta i njihove potrebe ne bi trebale utjecati na izradu projekta. Te organizacije mogu dobiti udio proračunskih sredstava u vezi s troškovima koji su nastali njihovom ulogom.

Osim toga, projektu jačanja kapaciteta u području visokog obrazovanja mogla bi koristiti i uključenost pridruženih partnera (izborno). Te organizacije (primjerice partneri izvan akademske zajednice) neizravno pridonose provedbi posebnih zadaća/aktivnosti i/ili podupiru širenje i održivost projekta. Takav doprinos može, primjerice, biti u obliku prijenosa znanja i vještina, pružanja dodatnih tečajeva ili mogućnosti upućivanja na rad ili angažmana. Pridruženi partneri ne ubrajaju se u najmanji broj visokih učilišta ili ministarstava koji je potreban za uspostavu partnerstva. Za potrebe upravljanja ugovorima „pridruženi partneri” ne smatraju se dijelom konzorcija i stoga se ne smatraju korisnicima, pa se njihovi troškovi ne uzimaju u obzir za izračun iznosa bespovratnih sredstava EU-a.

 

Koju ulogu imaju organizacije koje sudjeluju u projektu jačanja kapaciteta u području visokog obrazovanja?

Podnositelj/koordinator: organizacija sudionica koja predaje prijedlog projekta u ime svih partnera. Koordinator preuzima potpunu odgovornost kako bi osigurao da se projekt provodi u skladu sa sporazumom. Zadaće su koordinatora sljedeće:

  • zastupa projektne partnere i djeluje u njihovo ime prema Europskoj komisiji
  • snosi financijsku i pravnu odgovornost za odgovarajuću operativnu, administrativnu i financijsku provedbu cijelog projekta
  • koordinira projekt u suradnji s projektnim partnerima.

Punopravni partneri: to su one organizacije sudionice iz zemalja sudionica programa ili partnerskih zemalja koje aktivno pridonose ostvarivanju ciljeva projekta jačanja kapaciteta. Svaki punopravni partner mora potpisati punomoć kojom se organizaciji koordinatorici prenosi odgovornost da djeluje kao glavni korisnik i da djeluje u njegovo ime za vrijeme provedbe projekta.

Pridruženi partneri (izborno): u projekte jačanja kapaciteta mogu biti uključeni pridruženi partneri koji pridonose provedbi pojedinih zadaća projekta/aktivnosti ili podupiru širenje i održivost projekta. Za potrebe upravljanja ugovorima „pridruženi partneri” ne smatraju se partnerima u projektu i ne dobivaju financijska sredstva, niti se ne ubrajaju u organizacije koje se uzimaju u obzir pri računanju najmanjeg broja organizacija za sastav konzorcija. Međutim, njihova uključenost i uloga u projektu i različite aktivnosti moraju biti jasno opisani.

Pridruženi subjekti (izborno): organizacije koje pridonose ostvarenju ciljeva i aktivnosti projekta. Pridruženi subjekti moraju se navesti u zahtjevu za bespovratna sredstva i ispunjavati zahtjeve navedene u Prilogu III. (Pojmovnik) ovom Programskom vodiču.

 

Koji se kriteriji primjenjuju za ocjenjivanje projekta jačanja kapaciteta?

U nastavku su navedeni formalni kriteriji koje mora ispuniti projekt jačanja kapaciteta u visokom obrazovanju kako bi bio prihvatljiv za bespovratna sredstva programa Erasmus+:

 

Kriteriji prihvatljivosti

Prihvatljive partnerske zemlje

Partnerske zemlje koje pripadaju 1. – 4. i 6. – 11. regiji (vidjeti odjeljak „Prihvatljive zemlje” u dijelu A ovog Vodiča).

Prihvatljive organizacije sudionice8

Organizacija sudionica može biti:

  • bilo koja javna ili privatna organizacija, sa svojim pridruženim subjektima (ako ih ima), koja provodi cjelokupne studije kojima se stječu visokoškolske kvalifikacije i priznate diplome na tercijarnoj razini obrazovanja9 (koja se definira kao visoko učilište i koju kao takvu priznaju nadležna tijela)

ili

  • bilo koja javna ili privatna organizacija, sa svojim pridruženim subjektima (ako ih ima), aktivna na tržištu rada ili u područjima obrazovanja, osposobljavanja i mladih. Ta organizacija, na primjer, može biti:
    • javno ili privatno, malo, srednje ili veliko poduzeće (uključujući socijalna poduzeća)
    • javno tijelo na lokalnoj, regionalnoj ili nacionalnoj razini (uključujući ministarstva)
    • socijalni partner ili drugi predstavnik poslovnog sektora, uključujući gospodarske komore, obrtnička/stručna udruženja i sindikate
    • znanstveni institut
    • zaklada
    • škola/institut (na bilo kojoj razini, od predškolske razine do višeg sekundarnog obrazovanja, uključujući strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih)
    • neprofitna organizacija, udruga, nevladina organizacija (uključujući nacionalne ili međunarodne udruge ili mreže visokih učilišta, udruženja studenata ili nastavnika itd.)
    • kulturna organizacija, knjižnica, muzej
    • tijelo koje pruža usluge profesionalnog usmjeravanja, usluge stručnog savjetovanja i informiranja.

Svaka organizacija sudionica mora imati poslovni nastan u zemlji sudionici programa ili u prihvatljivoj partnerskoj zemlji.

Visoka učilišta s poslovnim nastanom u zemlji sudionici programa moraju imati valjanu Povelju Erasmus za visoko obrazovanje (ECHE). Visoka učilišta iz prihvatljivih partnerskih zemalja koja sudjeluju u programu ne moraju imati Povelju Erasmus za visoko obrazovanje.

Prihvatljive su udruge ili organizacije visokih učilišta koje se bave promicanjem, unapređenjem i reformom visokog obrazovanja te suradnjom unutar Europe i između Europe i ostalih dijelova svijeta. Ako takva udruženja, organizacije ili mreže obuhvaćaju i ostale sektore obrazovanja i osposobljavanja, glavni naglasak njihovih aktivnosti mora biti na visokom obrazovanju, što mora biti jasno vidljivo iz statuta organizacije i upravljačkih struktura. Udruga, organizacija ili mreža visokih učilišta smatra se jednom pravnom osobom / partnerskom ustanovom, što znači da će se smatrati jednim subjektom podrijetlom iz države u kojoj se nalazi njezino sjedište. Te se organizacije neće smatrati visokim učilištima. Bespovratna sredstva mogu dobiti samo oni članovi koji imaju poslovni nastan u zemljama sudionicama programa ili prihvatljivim partnerskim zemljama.

Međunarodne vladine organizacije mogu sudjelovati kao partneri u projektu jačanja kapaciteta ako se same financiraju.

Posebna odredba za Ukrajinu: u slučaju Ukrajine prihvatljiva su samo ona visoka učilišta koja priznaje Ministarstvo obrazovanja i znanosti Ukrajine (za dodatne informacije obratite se Nacionalnom uredu za program Erasmus+ u Ukrajini).

Tko se može prijaviti?

Sljedeće vrste organizacija sudionica mogu podnijeti zahtjev za bespovratna sredstva: 

  • visoko učilište
  • udruga ili organizacija visokih učilišta
  • samo za strukturne projekte: pravno priznata nacionalna ili međunarodna organizacija rektora, nastavnika ili studenata

s poslovnim nastanom u zemlji sudionici programa ili prihvatljivoj partnerskoj zemlji.

Ta organizacija podnosi zahtjev u ime svih organizacija koje sudjeluju u projektu.

Iznimka: organizacije iz Libije i Sirije (3. regija) i Ruske Federacije (4. regija) koje sudjeluju u programu ne mogu biti podnositelji zahtjeva.

Broj i profil organizacija sudionica

Projekti jačanja kapaciteta moraju ispunjavati sve sljedeće kriterije:

 

Za projekte koji obuhvaćaju samo jednu partnersku zemlju (nacionalni projekti):

U projekt moraju biti uključene jedna prihvatljiva partnerska zemlja i najmanje dvije zemlje sudionice programa.

Ti projekti moraju uključivati, kao punopravne partnere, najmanji broj visokih učilišta kako slijedi:

  • najmanje jedno visoko učilište iz najmanje dvije zemlje sudionice programa koje sudjeluju u projektu
  • najmanje tri visoka učilišta iz partnerske zemlje koja sudjeluje u projektu
  • projekti moraju uključivati najmanje onoliko visokih učilišta iz partnerskih zemalja koliko ima visokih učilišta iz zemalja sudionica programa.

Iznimka: u partnerskim zemljama u kojima ima manje od pet visokih učilišta ili ako jedno učilište čini više od 50 % ukupne studentske populacije te zemlje, prihvatit će se zahtjevi koji uključuju samo jedno visoko učilište iz tih zemalja.

 

Za projekte koji obuhvaćaju dvije ili više partnerskih zemalja (projekti u kojima sudjeluje više zemalja):

U projekt moraju biti uključene najmanje dvije prihvatljive partnerske zemlje i najmanje dvije zemlje sudionice programa. Partnerske zemlje mogu biti iz iste regije10 ili iz različitih regija obuhvaćenih aktivnosti.

Ti projekti moraju uključivati, kao punopravne partnere, najmanji broj visokih učilišta kako slijedi:

  • najmanje jedno visoko učilište iz najmanje dvije zemlje sudionice programa koje sudjeluju u projektu
  • najmanje dva visoka učilišta iz svake partnerske zemlje koja sudjeluje u projektu
  • projekti moraju uključivati najmanje onoliko visokih učilišta iz partnerskih zemalja koliko ima visokih učilišta iz zemalja sudionica programa.

Iznimka: u partnerskim zemljama u kojima ima manje od pet visokih učilišta ili ako jedno učilište čini više od 50 % ukupne studentske populacije te zemlje, prihvatit će se zahtjevi koji uključuju samo jedno visoko učilište iz tih zemalja uz uvjet da projekt uključuje najmanje onoliko visokih učilišta iz partnerskih zemalja koliko ima visokih učilišta iz zemalja sudionica programa.

 

Dodatni posebni kriteriji koji se odnose na:

  • Strukturne projekte: projekti moraju, kao punopravne partnere, uključivati i ministarstva nadležna za visoko obrazovanje u svakoj od prihvatljivih partnerskih zemalja u kojima se provodi projekt.
  • U projektima u kojima sudjeluju partneri iz 4. regije (Ruska Federacija) mora sudjelovati još najmanje jedna partnerska zemlja.
  • U projektima u kojima sudjeluju partneri iz 8. regije (Latinska Amerika) moraju sudjelovati najmanje dvije partnerske zemlje iz te regije.

 

Ostali kriteriji

 

Ako je u projekt uključeno udruženje, organizacija ili mreža visokih učilišta, moraju biti ispunjeni prethodno navedeni zahtjevi za najmanji broj organizacija sudionica, računajući udruženje / organizaciju / mrežu kao samo jednog partnera iz zemlje u kojoj se nalazi njihovo sjedište. Molimo da uzmete u obzir da se te organizacije ne mogu smatrati visokim učilištima.

Trajanje projekta

Projekti jačanja kapaciteta mogu trajati dvije ili tri godine. Trajanje se mora odabrati u trenutku podnošenja prijave ovisno o cilju projekta i vrsti predviđenih aktivnosti.

Samo u iznimnim okolnostima može se odobriti jedno produljenje razdoblja prihvatljivosti, najduže u trajanju od 12 mjeseci, ako koordinator ne može završiti provedbu projekta u predviđenom roku.

Kome predati zahtjev?

Izvršnoj agenciji za obrazovanje, audiovizualne medije i kulturu, sa sjedištem u Bruxellesu.

Kada predati zahtjev?

Podnositelji moraju predati zahtjev za bespovratna sredstva najkasnije do 7. veljače u 12:00 (podne po briselskom vremenu) za projekte koji počinju 15. studenoga iste godine ili 15. siječnja sljedeće godine.

Kako predati zahtjev?

Zahtjev se mora predati u skladu s načinom prijave koji je opisan u dijelu C ovog Vodiča.

 

Organizacije podnositeljice zahtjeva mogu se ocijeniti i na temelju kriterija za isključenje i odabir. Više informacija potražite u dijelu C ovog Vodiča.

 

Kriteriji za dodjelu

Projekt se ocjenjuje dvostupanjskim postupkom na temelju sljedećih kriterija:

Korak 1.

Relevantnost projekta

 

(najviše 30 bodova)

 

  • Prijedlog i predviđeni rezultati u skladu s ciljevima aktivnosti za izgradnju kapaciteta u ciljnoj državi/državama;
  • U prijedlogu se jasno navode tematski nacionalni ili regionalni prioriteti određeni u programu za ciljane države ili regije;
  • U prijedlogu se objašnjava zašto planirane aktivnosti i očekivani rezultati ispunjavaju potrebe ciljnih skupina na najbolji mogući način.
  • Prijedlog se upisuje u strategiju modernizacije, razvoja i internacionalizacije ciljnog visokog učilišta te je u skladu s razvojnim strategijama za visoko obrazovanje u prihvatljivim partnerskim državama, uključujući skretanje veće pozornosti na uključenost, raznolikost i sudionike koji su u nepovoljnom socioekonomskom položaju, gdje je potrebno;
  • Ciljevi prijedloga jasni su, realistični i primjereni te se temelje na stvarnoj i odgovarajućoj analizi potreba;
  • Prijedlog je inovativan i/ili nadopunjuje druge inicijative ili projekte koji se već provode u okviru postojećih ili bivših aktivnosti;
  • U prijedlogu je dokazano da se slični rezultati ne mogu ostvariti nacionalnim, regionalnim ili lokalnim financiranjem.

Kvaliteta plana i provedbe projekta

 

(najviše 30 bodova)

 

 

  • Aktivnosti predložene za vrijeme trajanja projekta visoke su kvalitete, važne i primjerene za ostvarenje ciljeva i predviđenih rezultata.
  • Predložena metodologija inovativna je, izvediva i primjerena za ostvarenje predviđenih rezultata.
  • Prijedlog je isplativ i svakoj su aktivnosti dodijeljena odgovarajuća sredstva.
  • Ukupnim dizajnom projekta osigurava se dosljednost između ciljeva projekta, metodologije, aktivnosti i predloženog proračuna.
  • Plan rada jasan je i realističan s jasno definiranim aktivnostima, realističnim rokovima, jasnim rezultatima i etapama. U njemu je prikazana logička i solidna sposobnost planiranja i uključene su odgovarajuće faze za pripremu, provedbu, vrednovanje, praćenje i širenje rezultata.
  • Jasno su utvrđeni izazovi/rizici prijedloga i na odgovarajući su način uključene mjere smanjenja rizika. Uspostavljene su mjere kontrole kvalitete, uključujući pokazatelje i mjerila, kako bi se osigurala kvalitetna provedba projekta, na vrijeme i u skladu s predviđenim proračunom. Navedeni su pouzdani izvori za provjeru pokazatelja za mjerenje ishoda mjere.

Kvaliteta projektnog tima i sporazuma o suradnji

 

(najviše 20 bodova)

 

 

  • Prijedlog podrazumijeva snažno i komplementarno partnerstvo visokih učilišta.
  • Projektni tim ima nužne vještine, iskustvo, stručnost i potporu za upravljanje radi uspješnog ostvarenja svih aspekata prijedloga.
  • Ako je primjenjivo, prijedlog uključuje i najprikladniji i najraznolikiji raspon partnera izvan akademske zajednice kako bi se imalo koristi od različitih iskustava, profila i posebnih stručnih znanja.
  • Odgovornosti i zadaće jasno su i primjereno podijeljene te svaka organizacija sudionica pokazuje posvećenost i pruža aktivan doprinos u smislu stručnosti i kapaciteta.
  • Predlaže se učinkovit mehanizam za osiguravanje dobre koordinacije, donošenja odluka i komunikacije između organizacija sudionica, sudionika i svih ostalih mjerodavnih dionika.
  • Organizacije sudionice iz prihvatljivih partnerskih zemalja na zadovoljavajući su način uključene u provedbu mjere i odlučivanje (uključujući mjere za rješavanje sukoba).
  • Prijedlog uključuje visoka učilišta koja prije nisu primala potporu za jačanje sposobnosti.

Učinak i održivost

 

(najviše 20 bodova)

 

 

  • Prijedlog će vjerojatno imati znatan učinak na kapacitete organizacija sudionica (posebno visokih učilišta) u prihvatljivim partnerskim zemljama, posebno na razvoj i modernizaciju visokog obrazovanja; pomoći će im u otvaranju prema društvu u cjelini, tržištu rada i svijetu te poduprijeti njihov kapacitet za međunarodnu suradnju.
  • Prijedlog će imati multiplicirajuće učinke izvan organizacija sudionica na lokalnoj/regionalnoj/nacionalnoj ili međunarodnoj razini. Uspostavit će se mjere za ocjenjivanje djelotvornog učinka projekta.
  • Plan širenja za vrijeme i nakon trajanja projekta jasan je i učinkovit te su u svakoj organizaciji sudionici utvrđeni odgovarajući resursi kako bi se osiguralo kvalitetno širenje iskustava projekta i proizvoda relevantnim dionicima.
  • Prijedlogom će se osigurati stvarna održivost predloženih aktivnosti i proizvoda nakon trajanja projekta, posebno privlačenjem sufinanciranja ili drugih oblika potpore. Osigurat će se i usmjeravanje i učinkovita uporaba/provedba rezultata projekta.

 

U fazi ocjenjivanja prijave mogu prikupiti do 100 bodova. Prijedlozi moraju dobiti ukupno najmanje 60 bodova i od tog broja bodova najmanje 15 bodova u kategoriji „relevantnost projekta”.

Nakon 1. koraka procjene, prijedlozi koji ispunjavaju navedene zahtjeve kvalitete rangiraju se od najbolje do najlošije rangiranog s obzirom na ukupne bodove. Kako bi se prešlo na 2. korak, ustanovit će se popis prijava po regiji dvostruko procijenjenog broja financiranih projekata (ovisno o dostupnom regionalnom proračunu11.

Korak 2.

U 2. koraku, projekt se vrednuje na temelju još jednog kriterija:

Izvedivost projekta u ciljnoj regiji/regijama

Da/Ne

 

 

  • Prijedlog je izvediv u lokalnom kontekstu partnerskih država na koje se prijava odnosi. Za vrednovanje ovog kriterija Odboru za vrednovanje pomažu delegacije EU-a u predmetnim državama.

Kao rezultat 2. koraka, prijedlozi koji se smatraju izvedivima u ciljnim regijama formalno se predlažu za financiranje, u skladu s rangiranjem od najbolje rangiranog prema najlošije rangiranom unutar okvira dostupnog proračuna po regionalnoj omotnici i do najviše tri projektna prijedloga po organizaciji koja podnosi zahtjev. Nadalje, pozornost će se skrenuti na osiguravanje dovoljne geografske zastupljenosti unutar regije u pogledu broja projekata po državi.

Prihvaćanje prijedloga ne znači dodjelu bespovratnih sredstava u iznosu koji je zatražio podnositelj zahtjeva. Tražena sredstva mogu se smanjiti na temelju financijskih pravila koja se primjenjuju na mjeru i rezultata vrednovanja.

Prioriteti

Ovisno o zemljama uključenima u projekt, za obje kategorije projekata (združeni projekti i strukturni projekti) mogu se definirati nacionalni, regionalni ili opći prioriteti. U tom je slučaju potrebno pokazati kako i u kojoj će se mjeri ostvarivati ti prioriteti.

Prijedlozi kojima se ne poštuju nacionalni i/ili regionalni prioriteti neće biti uzeti u obzir za financiranje. Opći prioriteti uzet će se u obzir u fazi odabira kako bi se odlučilo između prijedloga slične kvalitete.

Predlažu se tri kategorije nacionalnih/regionalnih prioriteta, koji obuhvaćaju sljedeća područja:

  • poboljšanje kvalitete obrazovanja i osposobljavanja u različitim tematskim područjima (za razvoj kurikuluma)
  • poboljšanje upravljanja i rada visokih učilišta
  • razvoj sektora visokog obrazovanja u društvu u cjelini.

Nacionalni projekti,u onim zemljama u kojima su utvrđeni nacionalni prioriteti, morat će biti usklađeni s tim prioritetima. Za sve će ostale zemlje projekti morati biti u skladu s regionalnim prioritetima.

Projekti koji uključuju više zemalja, odnosno projekti u kojima sudjeluju ustanove iz najmanje dvije prihvatljive partnerske zemlje, moraju biti u skladu s regionalnim ili nacionalnim prioritetima (ako je primjenjivo) uključenih prihvatljivih partnerskih zemalja. Drugim riječima, tema projekta mora biti navedena kao regionalni prioritet za svaku od partnerskih zemalja sudionica ili mora biti navedena kao nacionalni prioritet za svaku od predmetnih partnerskih zemalja sudionica. Prednost se daje projektima koji su usmjereni na područja koja nisu bila dovoljno pokrivena prethodnim ili postojećim projektima i koja uključuju visoka učilišta iz partnerske zemlje koja nije imala korist ili je u ograničenoj mjeri sudjelovala u programu i/ili prethodnoj generaciji programa.

Podroban popis prioriteta koji se primjenjuju na projekte jačanja kapaciteta bit će objavljen na stranicama izvršne agencije.

 

Što biste još trebali znati o projektu jačanja kapaciteta?

Mjera jačanja kapaciteta u visokom obrazovanju provodi se u kontekstu prioriteta “Novog EU-ova konsenzusa o razvoju12.

Regionalna suradnja

Regionalna (zemlje u istoj regiji) i međuregionalna suradnja (suradnja između različitih regija u svijetu) trebale bi biti relevantne i opravdane detaljnom analizom zajedničkih potreba i ciljeva. Odabir zemalja mora biti primjeren i u skladu s predloženim ciljevima, posebno u slučajevima kada se radi o zemljama iz različitih regija. Međuregionalna suradnja moguća je u projektima koji se provode u više zemalja uz uvjet da je tema prijedloga navedena kao regionalni ili nacionalni prioritet (ako je primjenjivo) u svim predmetnim prihvatljivim partnerskim zemljama.

Učinak i širenje

Očekuje se da će projekti jačanja sposobnosti imati dugoročan strukturni učinak na sustave, organizacije/ustanove i pojedince u prihvatljivim partnerskim zemljama. Projekti moraju dokazati inovativni karakter, učinak i održivost rezultata te na koji se način u okviru projekta planiraju održati ili razviti ishodi po isteku provedbe projekta. Ako je primjenjivo, potrebno je dokazati da se projekti nastavljaju na rezultate prethodnih projekata koje je financirao EU, kao što su projekti u okviru prethodnih programa Alfa, Edulink, Erasmus Mundus i Tempus. U svakom je prijedlogu potrebno pokazati kako će se širiti rezultati projekta u relevantnim ciljnim skupinama. Strukturni projekti čiji je glavni cilj učinak na institucionalnoj razini bez prikazivanja nacionalnog učinka neće biti odabrani.

 

Koja su pravila financiranja (združenih i strukturnih) projekata jačanja kapaciteta?

Financijska potpora projektima jačanja kapaciteta u okviru programa Erasmus+ temelji se na procijenjenom proračunu u kojem se kombiniraju doprinosi jediničnim troškovima i stvarni troškovi.

Projekti jačanja kapaciteta u području visokog obrazovanja imaju brojne troškove, uključujući troškove osoblja, putne troškove i troškove smještaja, troškove opreme, troškove podugovaranja, troškove širenja informacija, objavljivanja, prijevoda, opće troškove i slično.

Riječ „bespovratna sredstva” odnosi se na iznos financiranja koji se može tražiti od programa i koji čini financijski doprinos Europske unije projektu i ne treba je miješati s ukupnim troškovima projekta koji uključuju i sufinanciranje partnerskih ustanova i vanjskih dionika.

Bespovratna sredstva EU-a za projekte trebaju se smatrati doprinosom za pokrivanje dijela stvarnih troškova koji nastaju partnerskim ustanovama tijekom provedbe aktivnosti predviđenih u prijavi/projektu. Za sudjelovanje u projektu jačanja kapaciteta nužno je sufinanciranje od strane ustanova korisnica. Sufinanciranje stoga partneri u projektu moraju procijeniti na početku, kada se priprema zahtjev.

Načelo sufinanciranja uzeto je u obzir u definiciji pristupa financiranju, a posebno kod utvrđivanja iznosa doprinosa jediničnim troškovima koji se koriste za izračun proračuna / bespovratnih sredstava projekta. Zbog toga će podnositelji i korisnici morati navesti pojedinosti dostupnog sufinanciranja za potrebe informiranja i transparentnosti. Dokaz o rashodima i prateći dokumenti neće biti potrebni.

Iako će za provedbu projekta možda biti potrebne druge vrste rashoda (kao što su troškovi širenja, objave, prijevoda, ako nisu podugovoreni, opći troškovi), ti se rashodi neće uzeti u obzir u izračunu predloženog iznosa bespovratnih sredstava. Zbog toga će morati biti obuhvaćeni sufinanciranjem.

Financijsko izvješćivanje o proračunskim stavkama na temelju doprinosa jediničnim troškovima (doprinos troškovima osoblja, putnim troškovima i troškovima smještaja) temeljit će se na načelu „događaja okidača”. Korisnici će morati dokazati da su se aktivnosti stvarno i primjereno provodile i da su nastali proizvodi, ali neće morati izvješćivati o uporabi sredstava. Zbog toga će korisnici moći fleksibilno upravljati dodijeljenim sredstvima za pokrivanje nužnih izdataka za provedbu projekta kada budu ispunjeni zahtjevi u smislu aktivnosti i postignuća.

Financijsko izvješćivanje o proračunskim stavkama na temelju stvarnih troškova (oprema i podugovaranje) temeljit će se na izdacima koji su stvarno nastali i koji će morati biti propisno dokumentirani (vidjeti u nastavku).

Predložena bespovratna sredstva nikada neće prelaziti traženi iznos bespovratnih sredstava i ovisit će o:

  • iznosu bespovratnih sredstava koje je zatražio podnositelj zahtjeva, prihvatljivosti aktivnosti i isplativosti projekta
  • ukupnom dostupnom proračunu za projekte jačanja kapaciteta.

O detaljnim načinima provedbe financijskih rješenja moraju se dogovoriti partneri i to unijeti u sporazum o partnerstvu koji se potpisuje na početku provedbe projekta.

 

Što biste još trebali znati o toj aktivnosti?

IZVANREDNI TROŠKOVI

za skupa putovanja

Podnositeljima će se omogućiti potraživanje financijske potpore za putne troškove pod naslovom proračuna „izvanredni troškovi” (do najviše 80 % ukupnih prihvatljivih troškova: pogledajte „Koja su pravila financiranja?”). Ta mogućnost dostupna je pod uvjetom da podnositelj može dokazati da se u skladu sa standardnim pravilima financiranja (na temelju jediničnih troškova utvrđenih s obzirom na raspon udaljenosti) ne pokriva najmanje 65 % putnih troškova sudionika. Ako se dodijele, izvanredni troškovi za skupa putovanja zamjenjuju standardna bespovratna sredstva za putovanja.

 

Proračun projekta mora se izraditi na temelju sljedećih pravila financiranja (u EUR):

Najmanji doprinos EU-a dodijeljen za združene i strukturne projekte: 500 000 EUR

Najveći doprinos EU-a dodijeljen za združene i strukturne projekte: 1 000 000 EUR

Prihvatljivi troškovi

Mehanizam financiranja

Iznos / gornja granica

Pravilo za dodjelu

Troškovi osoblja

Doprinos za troškove osoblja dok izvršavaju zadaće koje su izravno nužne za ostvarenje ciljeva projekta

Doprinos jediničnim troškovima

B4.1 po uključenom voditelju po danu rada na projektu

Najviše 40 % ukupnih bespovratnih sredstava

Uvjet: podnositelji zahtjeva morat će opravdati vrstu i količinu resursa koji su potrebni za provedbu predloženih aktivnosti i proizvoda. Doprinos se daje samo pod uvjetom da se plaća za iste zadaće isplaćuje samo jednom.

B4.2 po istraživaču / nastavniku / voditelju osposobljavanja po danu rada na projektu

B4.3 po uključenom tehničaru po danu rada na projektu

B4.4 po članu administrativnog osoblja po danu rada na projektu

Putni troškovi

Doprinos za putne troškove studenata i osoblja koji sudjeluju u projektu od mjesta podrijetla do mjesta u kojem se provodi aktivnost i natrag (uključujući troškove vize i povezanog obveznog osiguranja, putnog osiguranja i troškove otkazivanja putovanja ako su opravdani).

Aktivnosti i povezana putovanja moraju se izvršavati u zemljama koje sudjeluju u provedbi projekta. Iznimke od tog pravila mora odobriti Agencija. Detaljni popis prihvatljivih aktivnosti dostupan je u Prilogu I. ovom Vodiču.

Doprinos jediničnim troškovima

Za udaljenosti od 10 do 99 km:

20 EUR po sudioniku

Na temelju udaljenosti po sudioniku. Udaljenost se izračunava kalkulatorom udaljenosti koji podupire Europska komisija13. Podnositelj zahtjeva mora navesti udaljenost jednosmjernog putovanja za izračun iznosa bespovratnih sredstava EU-a kojim će se financirati povratno putovanje14. Financijska potpora pruža se samo za putovanja koja su izravno povezana s ostvarivanjem ciljeva projekta.

Za udaljenosti od 100 do 499 km:

180 EUR po sudioniku

Za udaljenosti od 500 do 1999 km:

 275 EUR po sudioniku

Za udaljenosti od 2000 do 2999 km:

360 EUR po sudioniku

Za udaljenosti od 3000 do 3999 km: 530 EUR po sudioniku

Za udaljenosti od 4000 i 7999 km:

820 EUR po sudioniku

Za udaljenosti od 8000 km ili više:

1500 EUR po sudioniku

Troškovi života

Troškovi boravka, smještaja, lokalnog i javnog prijevoza, kao što su autobus i taksi, osnovno i dopunsko zdravstveno osiguranje.

Doprinos jediničnim troškovima

Osoblje

do 14. dana aktivnosti: 120 EUR po danu po sudioniku

+

od 15. do 60. dana aktivnosti: 70 EUR po danu po sudioniku

+

od 61. dana aktivnosti do najviše 3 mjeseca: 50 EUR po danu po sudioniku

Na temelju trajanja boravka (uključujući putovanje) sudionika.

Studenti

do 14. dana aktivnosti: 55 EUR po danu po sudioniku

+

od 15. do 90. dana aktivnosti: 40 EUR po danu po sudioniku

Oprema

Doprinos za kupnju opreme koja je nužna za provedbu projekta. Potpora se daje samo za opremu kupljenu za potrebe visokih učilišta u partnerskim zemljama

Stvarni troškovi

100 % prihvatljivih troškova

Najviše 30 % ukupnih bespovratnih sredstava

Uvjet: zahtjev za financijsku potporu za pokrivanje tih troškova mora biti obrazložen u obrascu zahtjeva

Podugovaranje

Potpora za troškove podugovaranja koji su nužni za provedbu projekta, osobito uključujući troškove obveznih financijskih revizija (potvrda o reviziji) i za bilo koji vanjski postupak osiguravanja kvalitete.

 

Podugovaranje zadaća upravljanja projektom nije prihvatljivo.

Stvarni troškovi

100 % prihvatljivih troškova

Najviše 10 % ukupnih bespovratnih sredstava

Podugovaranje vanjskim tijelima trebalo bi se provoditi samo povremeno. Posebne kompetencije i stručnosti potrebne za ostvarenje ciljeva projekta potrebno je naći u konzorciju i one bi trebale određivati njegov sastav.

Izvanredni troškovi Visoki putni troškovi sudionika (za pojedinosti pogledajte odjeljak „Što biste još trebali znati o toj mjeri”). Stvarni troškovi Visoki putni troškovi: najviše do 80 % prihvatljivih troškova  

 

Tablica A – Troškovi osoblja (iznosi u EUR po danu) zemalja sudionica programa

Kategorija osoblja ovisit će o aktivnostima u okviru projekta, a ne o statusu ili tituli pojedinca. Drugim riječima, troškovi osoblja povezani s administrativnom zadaćom koju je izvršio pripadnik akademske zajednice plaćaju se u okviru kategorije „administrativno osoblje”. O načinima isplate naknada osoblju koje sudjeluje u projektu dogovorit će se zajednički organizacije koje sudjeluju u projektu, potvrdit će ih voditelji nadležni za zapošljavanje te će ti načini biti uključeni u sporazume o partnerstvu koje će partneri potpisati na početku provedbe projekta.

Na izračun bespovratnih sredstava primjenjivat će se jedinični troškovi zemlje u kojoj je radnik zaposlen, neovisno o tome u kojoj će izvršavati zadaće (tj. jedinični troškovi člana organizacije iz zemlje A koji radi (dijelom) u zemlji B izračunavat će se prema jediničnim troškovima zemlje A).

 

Voditelj

Nastavnik / voditelj osposobljavanja / istraživač /

osoba koja radi s mladima

Tehničar

Administrativno osoblje15

B4.1

B4.2

B4.3

B4.4

Danska, Irska, Luksemburg, Nizozemska, Austrija, Švedska, Lihtenštajn, Norveška

294

241

190

157

Belgija, Njemačka, Francuska, Italija, Finska, Ujedinjena Kraljevina, Island

280

214

162

131

Češka, Grčka, Španjolska, Cipar, Malta, Portugal, Slovenija

164

137

102

78

Bugarska, Estonija, Hrvatska, Latvija, Litva, Mađarska, Poljska, Rumunjska, Srbija, Slovačka, Republika Sjeverna Makedonija, Turska

88

74

55

39

Tablica B – Troškovi osoblja (iznosi u EUR po danu) partnerskih zemalja

Kategorija osoblja ovisit će o aktivnostima u okviru projekta, a ne o statusu ili tituli pojedinca. Drugim riječima, troškovi osoblja povezani, na primjer, s administrativnom zadaćom koju je obavio pripadnik akademske zajednice plaćaju se u okviru kategorije „administrativno osoblje”. O načinima isplate naknada osoblju koje sudjeluje u projektu dogovorit će se zajednički organizacije koje sudjeluju u projektu, potvrdit će ih voditelji nadležni za zapošljavanje te će ti načini biti uključeni u sporazume o partnerstvu koje će partneri potpisati na početku provedbe projekta.

Na izračun bespovratnih sredstava primjenjivat će se jedinični troškovi zemlje u kojoj je radnik zaposlen, neovisno o tome u kojoj će izvršavati zadaće (tj. jedinični troškovi člana organizacije iz zemlje A koji radi (dijelom) u zemlji B izračunavat će se prema jediničnim troškovima zemlje A).

 

Voditelj

Nastavnik / voditelj osposobljavanja / istraživač

Tehničar

Administrativno osoblje16

 

B4.1

B4.2

B4.3

B4.4

Izrael

166

132

102

92

Albanija, Angola, Antigva i Barbuda, Argentina, Barbados, Bosna i Hercegovina, Brazil, Cookovi otoci, Côte d’Ivoire, Crna Gora, Dominika, državno područje Ukrajine priznato međunarodnim pravom, Gabon, Grenada, Kolumbija, Komori, Kosovo17, Libanon, Libija, Meksiko, Nigerija, Peru, Sejšeli, Sveti Kristofor i Nevis, Sveta Lucija, Sveti Kristofor i Nevis, Sveti Toma i Prinsipe, Sveti Vincent i Grenadini, Tajland, Venezuela, Zambija, Zimbabve

108

80

57

45

Afganistan, Azerbajdžan, Bahami, Bolivija, Burkina Faso, Dominikanska Republika, državno područje Rusije priznato međunarodnim pravom, Džibuti, Ekvador, El Salvador, Gruzija, Gvatemala, Gvineja Bisau, Haiti, Iran, Irak, Jamajka, Jordan, Južna Afrika, Kamerun, Kazahstan, Kenija, Kina, Kongo, Kostarika, Maroko, Mikronezija, Mozambik, Namibija, Palestina18, Panama, Papua Nova Gvineja, Paragvaj, Senegal, Surinam, Svazi, Trinidad i Tobago, Vanuatu

77

57

40

32

Alžir, Armenija, Bangladeš, Belize, Benin, Bjelarus, Bocvana, Burundi, Butan, Čad, Demokratska Republika Kongo, Demokratska Republika Timor-Leste, Egipat, Ekvatorska Gvineja, Eritreja, Etiopija, Fidži, Filipini, Gambija, Gana, Gvajana, Gvineja, Honduras, Indija, Indonezija, Jemen, Južni Sudan, Kabo Verde, Kambodža, Kirgistan, Kiribati, Koreja (DNR), Kuba, Laos, Lesoto, Liberija, Madagaskar, Malavi, Maldivi, Malezija, Mali, Maršalovi Otoci, Mauricijus, Mauritanija, Mjanmar, Moldova, Mongolija, Nauru, Nepal, Niger, Nikaragva, Niue, Pakistan, Palau, Ruanda, Samoa, Salomonovi Otoci, Sijera Leone, Sirija, Somalija, Središnja Afrička Republika, Sudan, Šri Lanka, Tadžikistan, Tanzanija, Togo, Tonga, Tunis, Turkmenistan, Tuvalu, Uganda, Uzbekistan, Vijetnam

47

33

22

17

 

  • 1. https://ec.europa.eu/europeaid/new-european-consensus-development-our-world-our-dignity-our-future_en
  • 2. Europsko visoko obrazovanje u svijetu”, komunikacija Vijeća za Europski parlament, Vijeće, Europsko ekonomski i socijalno vijeće i Vijeće regija, Bruxelles, 11.07.2013 COM(2013) 499 konačna verzija
  • 3. UREDBA (EU) br. 232/2014 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 11. ožujka 2014. o uspostavi Europskog instrumenta za susjedstvo http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=OJ:L:2014:077:0027:0043:HR:PDF
  • 4.

    UREDBA (EU) br. 233/2014 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 11. ožujka 2014. o uspostavi Instrumenta financiranja za razvojnu suradnju za razdoblje 2014. – 2020.
    http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=OJ:L:2014:077:0044:0076:HR:PDF

  • 5.

    UREDBA (EU) br. 231/2014 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 11. ožujka 2014. o uspostavi Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA II)
    http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=OJ:L:2014:077:0011:0026:HR:PDF

  • 6.  U okviru te mjere regija se definira kao skupina zemalja koje pripadaju određenom makrogeografskom području. Klasifikacija regija koja se primjenjuje u okviru programa Erasmus+ u skladu je s kategorizacijama koje su uvedene različitim instrumentima EU-a za vanjsko djelovanje.
  • 7. Punomoć koju je propisno potpisao pravni zastupnik partnerske organizacije prilaže se ugovoru o dodjeli bespovratnih sredstava i stoga ima pravnu snagu. Obrazac koji je dostavila Agencija mora se koristiti u svim slučajevima bez ikakvih izmjena ili prilagođavanja. Punomoći se moraju dostaviti uz upotrebu obrasca objavljenog uz službene dokumente poziva na podnošenje prijedloga.
  • 8.

    Sljedeće vrste organizacija nisu prihvatljive:

    • institucije EU-a i ostala tijela EU-a, uključujući specijalizirane agencije (njihov iscrpni popis nalazi se na stranici ec.europa.eu/institutions/index_en.htm)
    • nacionalni uredi za program Erasmus+ u prihvatljivim partnerskim zemljama (kako bi se izbjegao mogući sukob interesa i/ili dvostruko financiranje)
    • organizacije koje upravljaju programima EU-a kao što su nacionalne agencije u zemljama sudionicama programa trebaju pogledati dio C ovog Vodiča.
  • 9. Međunarodna standardna klasifikacija obrazovanja (ISCED 2011), tercijarno obrazovanje, najmanje 5. razina. Obrazovanje poslije sekundarnog koje nije tercijarno (4. razina prema ISCED-u iz 2013.) nije prihvatljivo.
  • 10.  U okviru te mjere regija se definira kao skupina zemalja koje pripadaju određenom makrogeografskom području. Klasifikacija regija koja se primjenjuje u okviru programa Erasmus+ u skladu je s kategorizacijama koje su uvedene različitim instrumentima EU-a za vanjsko djelovanje.
  • 11. Indikativni iznosi koji su dostupni po regiji objavljeni su na sljedećoj stranici: https://eacea.ec.europa.eu/erasmus-plus/funding_en
  • 12. https://ec.europa.eu/europeaid/new-european-consensus-development-our-world-our-dignity-our-future_en
  • 13. Kalkulator za izračun udaljenosti: http://ec.europa.eu/programmes/erasmus-plus/resources/distance-calculator_en
  • 14. Na primjer, ako osoba iz Madrida (Španjolska) sudjeluje u aktivnosti koja se održava u Rimu (Italija), podnositelj prijedloga a) izračunava udaljenost od Madrida do Rima (1365,28 km), b) odabire primjenjiv raspon udaljenosti putovanja (tj. od 500 do 1999 km) i c) izračunava bespovratna sredstva EU-a kojima će osigurati doprinos za troškove putovanja sudionika od Madrida do Rima i natrag (275 EUR).
  • 15. Studenti mogu raditi na projektu i njihove se plaće mogu isplatiti iz troškova osoblja (administrativnog osoblja) ako su potpisali ugovor o radu s ustanovom članicom konzorcija.
  • 16. Studenti mogu raditi na projektu i njihove se plaće mogu isplatiti iz troškova osoblja (administrativnog osoblja) ako su potpisali ugovor o radu s ustanovom članicom konzorcija.
  • 17. Tim se nazivom ne dovode u pitanje stajališta o statusu te je on u skladu s Rezolucijom Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda 1244 i Mišljenjem ICJ-a o Deklaraciji o neovisnosti Kosova.
  • 18. Tim se nazivom ne izražava priznavanje Palestinske države i ne dovode se u pitanje pojedinačna stajališta država članica o tom pitanju

Jačanje kapaciteta u području povezanom s mladima

Koji su ciljevi projekta jačanja kapaciteta?

Cilj je projekta jačanja kapaciteta u području mladih:

  • poticati suradnju i razmjenu u području povezanom s mladima između zemalja sudionica programa i partnerskih zemalja iz različitih regija1 svijeta
  • poboljšati kvalitetu i priznavanje rada s mladima, neformalnog učenja i volontiranja u partnerskim zemljama i jačati njihove sinergije i komplementarnost s formalnim odgojno- obrazovnim sustavima, tržištem rada i društvom
  • poticati razvoj, ispitivanje i pokretanje pravila i programa mobilnosti za neformalno učenje na regionalnoj razini (tj. unutar regija i među regijama svijeta)
  • promicati transnacionalnu mobilnost u svrhu neformalnog učenja između zemalja sudionica programa i partnerskih zemalja, s posebnim naglaskom na mlade s manje mogućnosti, radi poboljšanja razine kompetencija sudionika i poticanja njihova aktivnog sudjelovanja u društvu.
 

Što je projekt jačanja kapaciteta?

Projekti jačanja kapaciteta projekti su transnacionalne suradnje utemeljeni na multilateralnom partnerstvu među organizacijama aktivnima u području povezanom s mladima u zemljama sudionicama programa i partnerskim zemljama. Oni mogu uključivati i organizacije iz područja obrazovanja i osposobljavanja te iz drugih društveno-gospodarskih sektora.

 

Koje se aktivnosti podupiru u okviru projekta jačanja kapaciteta?

U okviru projekata jačanja kapaciteta trebale bi se provoditi aktivnosti kojima se:

  • promiče strateška suradnja između organizacija mladih s jedne strane i javnih tijela u partnerskim zemljama s druge strane
  • promiče suradnja između organizacija mladih i organizacija u području obrazovanja i osposobljavanja te s predstavnicama poduzeća i tržišta rada
  • jačaju kapacitete vijeća mladih, platforma za mlade te lokalnih, regionalnih i nacionalnih tijela koja se bave mladima u partnerskim zemljama
  • jačaju upravljanje, vodstvo, kapacitete inovacija i internacionalizaciju organizacija za mlade u partnerskim zemljama
  • pokreće, ispituje i provodi praksa rada s mladima, kao što su:
  • alati i metode za društveni i profesionalni razvoj osoba koje rade s mladima i voditelja osposobljavanja
  • neformalne metode učenja, posebno one kojima se promiče stjecanje/poboljšanje kompetencija, uključujući vještine medijske pismenosti
  • novi oblici praktičnog učenja i simulacije situacija iz stvarnog života u društvu novi oblici rada s mladima, posebno strateška uporaba otvorenog i fleksibilnog učenja, virtualne mobilnosti, otvorenih obrazovnih sadržaja i boljeg iskorištavanja potencijala informacijskih i komunikacijskih tehnologija
  • suradnja, umrežavanje i aktivnosti suradničkog učenja kojima se potiče učinkovito upravljanje, internacionalizacija i vodstvo u organizacijama za rad s mladima.

 

Sljedeće se aktivnosti mogu provoditi u okviru projekta jačanja kapaciteta:

Aktivnosti jačanja kapaciteta:

  • aktivnosti kojima se potiču dijalog o politici, suradnja, umrežavanje i razmjena prakse u području povezanom s mladima, kao što su konferencije, radionice i sastanci
  • velika događanja za mlade
  • kampanje informiranja i podizanja svijesti
  • razvoj alata za informiranje, komunikaciju i medije
  • razvoj metoda, alata i materijala za rad s mladima te kurikuluma za rad s mladima, modula za osposobljavanje i dokumentacijskih instrumenata, kao što je Youthpass
  • stvaranje novih načina rada s mladima i pružanje osposobljavanja i potpore, posebno preko otvorenih i fleksibilnih materijala za učenje, virtualne suradnje i otvorenih obrazovnih sadržaja.

 

Aktivnosti mobilnosti:

Aktivnosti mobilnosti obvezni su element projekata prema programu Udruga civilnog društva za mlade. Aktivnosti mobilnosti opcionalne su za sve ostale vrste projekata za izgradnju kapaciteta.

Postoje tri vrste aktivnosti mobilnosti:

  • Razmjene mladih između država sudionica programa i prihvatljivih partnerskih država;
  • Mobilnost osoba koje rade s mladima. između država sudionica programa i prihvatljivih programskih država;
  • Volonterske aktivnosti iz prihvatljivih partnerskih država i u njih.

 

Razmjene mladih i mobilnost osoba koje rade s mladima

Za detaljan opis ovih aktivnosti pogledajte odjeljak „Ključna aktivnost 1.: projekti mobilnosti za mlade i osobe koje rade s mladima” u dijelu B ovog Vodiča.

Volonterske aktivnosti

Volonterske aktivnosti omogućavaju mladima između 17 i 30 godina starosti da izraze svoju osobnu predanost kroz neplaćeni volonterski rad s punim radnim vremenom u drugoj državi. Mladi volonteri imaju priliku pridonijeti svakodnevnom radu organizacija koje se, među ostalim, bave informacijama i politikama za mlade, osobnim i društveno-obrazovnim razvojem mladih, građanskim inicijativama, socijalnom skrbi, uključivanjem osoba u nepovoljnom položaju, okolišem, programima neformalnog obrazovanja, informacijskim i komunikacijskim tehnologijama i medijskom pismenosti, kulturom i kreativnosti, razvojnom suradnjom, itd. Volonteri mogu svoj volonterski rad obavljati pojedinačno ili u skupini.

Sudjelovanje u volonterskoj aktivnosti mora za volontere biti besplatno, osim mogućeg doprinosa za putne troškove (ako bespovratnim sredstvima programa Erasmus+ ti troškovi nisu u potpunosti pokriveni) te dodatne troškove koji nisu povezani s provedbom aktivnosti. Nužni troškovi sudjelovanja volontera u aktivnosti obuhvaćeni su bespovratnim sredstvima programa Erasmus+ ili drugim sredstvima koja osiguravaju organizacije sudionice. Mladi s manje mogućnosti mogu dobiti dodatnu potporu kako bi se omogućilo njihovo sudjelovanje.

  • Sljedeće se aktivnosti ne smatraju volonterskim aktivnostima u okviru programa Erasmus+: povremeno, nestrukturirano volontiranje na pola radnog vremena; stručna praksa u poduzeću; plaćeni rad; rekreativna ili turistička aktivnost; tečaj jezika; iskorištavanje jeftine radne snage; te razdoblje studija ili strukovnog osposobljavanja u inozemstvu.

Na osnovi geografske pokrivenosti postoje četiri vrste projekata jačanja kapaciteta:

  • Projekti jačanja kapaciteta između organizacija koje djeluju u području povezanom s mladima u zemljama sudionicama programa i u ostalim partnerskim zemljama (iz 5. – 14. regije; vidjeti odjeljak „Prihvatljive zemlje” u dijelu A ovog Vodiča)

Tim se projektima, koje prijavljuju organizacije iz zemalja sudionica programa, nastoji ojačati kapacitet organizacija provedbom aktivnosti jačanja kapaciteta te oni mogu sadržavati aktivnosti mobilnosti.

Sljedeće se tri vrste projekata primjenjuju putem „Prozora” – zapadni Balkan i Tunis. Projekte prijavljuju organizacije čije je sjedište u jednoj od predmetnih partnerskih država u susjedstvu EU-a u okviru programskog prozora i mogu biti uključene partnerske organizacije iz drugih država iste regije. Pojam „prozor” odnosi se na činjenicu da se dodatna financijska sredstva EU-a dodjeljuju programu Erasmus+ kako bi se povećale mogućnosti za suradnju mladih s partnerskim državama u susjedstvu EU-a.2
  • Projekti jačanja kapaciteta između organizacija koje djeluju u području povezanom s mladima u zemljama sudionicama programa i u partnerskim zemljama sa zapadnog Balkana (1. regijavidjeti odjeljak „Prihvatljive zemlje” u dijelu A ovog Vodiča) – projekti programskog prozora za mlade zapadnog Balkana

Tim se projektima, koje prijavljuju organizacije sa sjedištem na zapadnom Balkanu (1. regija), nastoji ojačati kapacitet organizacija mladih provedbom aktivnosti jačanja kapaciteta te oni mogu sadržavati aktivnosti mobilnosti.

Projekti bi trebali promicati stratešku suradnju među organizacijama za mlade te između organizacija za mlade i javnih tijela.Projektima bi se trebali izgrađivati kapaciteti vijeća za mlade, organizacija za mlade, platformi za mlade i lokalnih, regionalnih i nacionalnih tijela koja se bave mladima u regiji, s posebnim fokusom na pomirenje.

  • Projekti jačanja kapaciteta između organizacija koje djeluju u području povezanom s mladima u zemljama sudionicama programa i u partnerskim zemljama Istočnog partnerstva (2. regijavidjeti odjeljak „Prihvatljive zemlje” u dijelu A ovog Vodiča) – projekti programskog prozora za mlade Istočnog partnerstva3

Tim se projektima, koje prijavljuju organizacije sa sjedištem u zemljama Istočnog partnerstva (2. regija), nastoji ojačati kapacitet organizacija mladih provedbom jedne od dviju vrsta projekata navedenih u nastavku:

– Stipendije civilnog društva za mlade:

Uključivi participativni projekti ojačat će kapacitete organizacija za mlade i osoba koje rade s mladima za izgradnju konstruktivnih odnosa s različitim partnerima, uključujući javna tijela i organizacije civilnog društva. Odabrani mladi predvodnici – „stipendisti” – iz organizacija podnositeljica zahtjeva unaprijedit će svoje vještine i kompetencije u području razvoja politike aktivnostima mobilnosti i radom u organizacijama primateljicama u zemljama sudionicama programa. Aktivnosti moraju uključivati transnacionalne aktivnosti mobilnosti u svrhu neformalnog učenja kao što su, primjerice, programi mentorstva i praćenja rada. U okviru provedbe projekta, po povratku u svoje organizacije pošiljateljice mladi predvodnici morat će provoditi i male projekte angažiranosti u politici za mlade.

Ova vrsta projekta mora uključivati aktivnosti mobilnosti koje uključuju odlazak stručnih suradnika iz država Istočnog partnerstva u države sudionice programa

– Partnerstvo za poduzetništvo:

Projektima se promiču obrazovanje u području poduzetništva mladih i društveno poduzetništvo među mladima s pomoću transnacionalnih neformalnih projekata učenja utemeljenih na višestranim partnerstvima među organizacijama koje djeluju u spomenutim područjima, uključujući poslovanje. Prioritet će imati projekti koji nude praktična rješenja za društvene izazove prisutne u zajednicama podrijetla i iskorištavaju gospodarski potencijal regije, među ostalim i sudjelovanjem privatnog sektora. Ta vrsta projekta može sadržavati i aktivnosti mobilnosti.

Europska komisija predviđa da će otprilike 60 % dostupnih sredstava raspodijeliti „stipendijama civilnog društva za mlade”, a 40 % „partnerstvu za poduzetništvo”.

  • Projekti jačanja kapaciteta između organizacija koje djeluju u području povezanom s mladima u državama sudionicama programa i Tunisa 4

Tim se projektima, koje prijavljuju organizacije sa sjedištem u Tunisu, nastoji ojačati kapacitet organizacija provedbom aktivnosti jačanja kapaciteta te oni mogu sadržavati aktivnosti mobilnosti.

Koju ulogu imaju organizacije koje su uključene u projekt jačanja kapaciteta?

Projekt jačanja kapaciteta uključuje:

  • Podnositelja zahtjeva/koordinatora: organizacija koja podnosi prijedlog projekta u ime svih partnera. Ako je projekt odobren, podnositelj zahtjeva/koordinator: 1) snosi financijsku i pravnu odgovornost za cijeli projekt prema izvršnoj agenciji; 2) koordinira projekt u suradnji sa svim drugim partnerima uključenima u projekt; 3) prima financijsku potporu EU-a iz programa Erasmus+ i odgovoran je za raspodjelu sredstava među partnerima uključenima u projekt.
  • Partnere: organizacije koje aktivno pridonose pripremi, provedbi i ocjenjivanju projekta jačanja kapaciteta.
  • Pridružene subjekte (izborno): organizacije koje pridonose ostvarenju ciljeva i aktivnosti projekta. Pridruženi subjekti moraju se navesti u zahtjevu za bespovratna sredstva i ispunjavati zahtjeve navedene u Prilogu III. (Pojmovnik) ovom Programskom vodiču.

Ako je projektom predviđena provedba razmjena mladih, volonterskih aktivnosti i/ili mobilnosti osoba koje rade s mladima, organizacije sudionice uključene u te aktivnosti preuzimaju sljedeće uloge i zadaće:

  • Organizacija pošiljateljica: odgovorna za slanje mladih u inozemstvo (to uključuje: organiziranje praktičnih detalja, pripremu sudionika prije odlaska, pružanje potpore sudionicima u svim fazama projekta).
  • Organizacija primateljica: odgovorna za organizaciju aktivnosti, razvoj programa aktivnosti za sudionike u suradnji sa sudionicima i partnerskim organizacijama, pružanje potpore sudionicima u svim fazama projekta.

Nadalje, sudjelovanje u volonterskoj aktivnosti mora za volontere biti besplatno, osim mogućeg doprinosa za putne troškove (ako se ti troškovi ne pokrivaju u potpunosti bespovratnim sredstvima iz programa Erasmus+) i dodatne troškove koji nisu povezani s provedbom aktivnosti. Nužni troškovi sudjelovanja volontera u aktivnosti obuhvaćeni su bespovratnim sredstvima programa Erasmus+ ili drugim sredstvima koja osiguravaju organizacije sudionice.

 

Koji se kriteriji primjenjuju za ocjenjivanje projekta jačanja kapaciteta?

U nastavku su navedeni formalni kriteriji koje mora ispuniti projekt jačanja kapaciteta kako bi bio prihvatljiv za bespovratna sredstva u okviru programa Erasmus+:

 

Kriteriji prihvatljivosti

Prihvatljive organizacije sudionice

Organizacija sudionica može biti bilo koja javna ili privatna organizacija, zajedno sa svojim pridruženim subjektima (ako ih ima), s poslovnim nastanom u zemlji sudionici programa ili u partnerskoj zemlji iz regija 1., 2., od 5. do 14. i iz Tunisa, kako je definirano u odjeljku „Prihvatljive zemlje” Programskog vodiča programa Erasmus+.

Ta organizacija, na primjer, može biti:

  • neprofitna organizacija, udruga, nevladina organizacija (uključujući europske nevladine organizacije za mlade)
  • nacionalno vijeće mladih
  • javno tijelo na lokalnoj, regionalnoj ili nacionalnoj razini
  • škola / institut / obrazovni centar (na bilo kojoj razini, od predškolske do višeg sekundarnog obrazovanja, uključujući strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih)
  • javno ili privatno, malo, srednje ili veliko poduzeće (uključujući socijalna poduzeća)
  • socijalni partner ili drugi predstavnik poslovnog sektora, uključujući gospodarske komore, obrtnička/stručna udruženja i sindikate
  • visoko učilište
  • znanstveni institut
  • zaklada
  • centar za osposobljavanje organizirano među više poduzeća
  • kulturna organizacija, knjižnica, muzej
  • tijelo koje pruža usluge stručnog savjetovanja i informiranja.

Tko se može prijaviti?

Svaka:

  • neprofitna organizacija, udruga, nevladina organizacija (uključujući europske nevladine organizacije za mlade)
  • nacionalno vijeće mladih
  • javno tijelo na lokalnoj, regionalnoj ili nacionalnoj razini.

 

Za projekte između zemalja sudionica programa i drugih partnerskih zemalja iz regija od 5. do 14.: podnositelj mora imati poslovni nastan u zemlji sudionici programa, a podnosi zahtjev u ime svih organizacija uključenih u projekt. Druge vrste organizacija mogu biti uključene samo kao partneri, a ne kao podnositelji zahtjeva.

Za projekte programskog prozora za mlade zapadnog Balkana: Podnositelj zahtjeva mora imati poslovno sjedište u pratnerskoj državi zapadnog Balkana (regija 1)

Za projekte programskog prozora za mlade Istočnog partnerstva:

Podnositelj zahtjeva mora imati poslovni nastan u zemlji Istočnog partnerstva.

Uz prethodno navedene vrste prihvatljivih organizacija podnositeljica zahtjeva, prihvatljivi su podnositelji zahtjeva i privatna poduzeća, uključujući socijalna poduzeća.

Za projekte programskog prozora za mlade iz Tunisa:

Podnositelj zahtjeva mora imati poslovni nastan u Tunisu.

 

Podnositelji zahtjeva moraju – do određenog roka za podnošenje prijedloga – biti registrirani kao pravne osobe najmanje godinu dana.

Broj i profil organizacija sudionica

Projekti jačanja kapaciteta transnacionalni su projekti i uključuju najmanje 3 organizacije sudionice iz 3 različite zemlje od kojih je najmanje jedna zemlja sudionica programa i jedna je prihvatljiva partnerska zemlja.

U projekte koji se financiraju u okviru jednoga od programskih prozora ne smiju biti uključene organizacije sudionice /sudionici iz ostalih susjednih regija.

Trajanje projekta

Od 9 mjeseci do 2 godine. Trajanje se mora odabrati u fazi podnošenja prijave ovisno o cilju projekta i vrsti predviđenih aktivnosti.

Kome predati zahtjev?

Izvršnoj agenciji za obrazovanje, audiovizualne medije i kulturu, koja ima sjedište u Bruxellesu.

Kada predati zahtjev?

Podnositelji moraju predati zahtjev za dodjelu bespovratnih sredstava do sljedećih datuma:

  • 24. siječnja u 12:00 (podne po briselskom vremenu) za projekte koji počinju od 1. kolovoza do 31. prosinca iste godine

Kako predati zahtjev?

Pojedinosti o tome kako se prijaviti potražite u dijelu C ovog Vodiča.

Ostali kriteriji

Jedan podnositelj zahtjeva smije predati samo jedan prijedlog projekta po roku za podnošenje prijedloga.

Raspored za svaku aktivnost koja se planira u okviru projekta mora se priložiti uz obrazac zahtjeva.

 

Dodatni kriteriji prihvatljivosti za razmjene mladih

Trajanje aktivnosti

Od 5 do 21 dana, ne uključujući vrijeme putovanja.

Mjesto/mjesta provedbe aktivnosti

Aktivnost se mora provoditi u zemlji jedne od organizacija koje sudjeluju u aktivnosti. 

Prihvatljivi sudionici

Mladi u dobi od 13 do 30 godina5 koji imaju prebivalište u zemljama organizacije pošiljateljice i primateljice.

Broj sudionika

Najmanje 16 i najviše 60 sudionika (voditelji skupina nisu uključeni).

Najmanje 4 sudionika po skupini (voditelji skupina nisu uključeni).

Svaka nacionalna skupina mora imati barem jednog voditelja skupine. Voditelj skupine odrasla je osoba koja prati mlade ljude koji sudjeluju u razmjenama mladih kako bi se osiguralo njihovo učinkovito učenje, zaštita i sigurnost.

 

Dodatni kriteriji prihvatljivosti za volonterske aktivnosti

Akreditacija

Sve organizacije sudionice koje imaju poslovni nastan u zemlji sudionici programa ili u jednoj od partnerskih zemalja u susjedstvu EU-a moraju imati valjanu akreditaciju ili relevantnu oznaku kvalitete Europskih snaga solidarnosti u trenutku relevantnog roka za podnošenje prijave (više informacija potražite u relevantnom odjeljku u Prilogu I. ovom Vodiču).

Trajanje aktivnosti

Od 60 dana do 12 mjeseci.

Mjesto/mjesta provedbe aktivnosti

Volonter iz zemlje sudionice programa mora obavljati svoju službu u jednoj od partnerskih zemalja na koje se projekt odnosi.

Volonter iz prihvatljive partnerske zemlje mora obavljati svoju službu u jednoj od zemalja sudionica programa na koje se projekt odnosi.

Prihvatljivi sudionici

Mladi u dobi od 17 do 30 godina6 s prebivalištem u zemlji u kojoj se nalazi njihova organizacija pošiljateljica.

Volonter može sudjelovati samo u jednoj volonterskoj aktivnosti programa Erasmus+ ili Europskih snaga solidarnosti.

Iznimka: volonteri koji su sudjelovali u volonterskoj aktivnosti u trajanju od najviše 2 mjeseca mogu sudjelovati u dodatnoj volonterskoj aktivnosti.

Broj sudionika

Najviše 30 volontera za cijeli projekt jačanja kapaciteta.

 

Dodatni kriteriji prihvatljivosti za mobilnost osoba koje rade s mladima

Trajanje aktivnosti

Od 5 dana do 2 mjeseca, ne uključujući vrijeme putovanja.

Mjesto/mjesta provedbe aktivnosti

Aktivnost se mora provoditi u zemlji jedne od organizacija koje sudjeluju u aktivnosti.

Prihvatljivi sudionici

Sudionici trebaju imati najmanje 18 godina. Ne postoji gornja dobna granica.

Sudionici, osim voditelja osposobljavanja i posrednika, moraju imati prebivalište u zemlji u kojoj se nalazi njihova organizacija pošiljateljica ili primateljica. 

Broj sudionika

Do 50 sudionika (uključujući, ako je primjenjivo, voditelje osposobljavanja i posrednike) za svaku aktivnost koja je planirana u okviru projekta.

 

Organizacije podnositeljice zahtjeva ocjenjuju se na temelju relevantnih kriterija za isključenje i odabir. Više informacija potražite u dijelu C ovog Vodiča.

 

Kriteriji za dodjelu

Projekt se ocjenjuje na temelju sljedećih kriterija:

Relevantnost projekta

(najviše 30 bodova)

  • Relevantnost prijedloga za ciljeve aktivnosti (vidjeti odjeljak „Koji su ciljevi projekta jačanja kapaciteta”)
  • Stupanj do kojeg:
  • ciljevi su jasno definirani, realistični i odnose se na pitanja koja su relevantna za organizacije sudionice i ciljne skupine
  • prijedlog je inovativan i/ili nadopunjuje druge inicijative koje organizacije sudionice već provode
  • aktivnosti jačanja kapaciteta jasno su definirane, a cilj im je osnažiti kapacitete organizacija sudionica
  • projekt uključuje mlade s manje mogućnosti.

S obzirom na programski prozor za mlade u sklopu Istočnog partnerstva:

  • Stupanj do kojeg projekti nude:
    • za partnerstva u okviru poduzetništva: praktična rješenja za društvene izazove prisutne u državama Istočnog partnerstva uključujući iskorištavanje gospodarskog potencijala njihove zajednice i regija, između ostaloga, i uključivanjem privatnog sektora.
    • za Udruge civilnog društva za mlade: mobilne aktivnosti stručnih suradnika iz zemalja Istočnog partnerstva u države u sklopu programa Erasmus+..

Kvaliteta plana i provedbe projekta

(najviše 30 bodova)

  • Jasnoća, potpunost i kvaliteta programa rada, uključujući odgovarajuće faze pripreme, provedbe, praćenja, vrednovanja i širenja rezultata
  • Usklađenost između ciljeva projekta i predloženih aktivnosti
  • Kvaliteta predloženih neformalnih metoda učenja
  • Kvaliteta rješenja za priznavanje i vrednovanje ishoda učenja sudionika te dosljedna uporaba europskih alata za transparentnost i priznavanje
  • Postojanje i važnost mjera za kontrolu kvalitete kako bi se osiguralo da je provedba projekta visoke kvalitete, dovršena na vrijeme i u okviru proračuna
  • Stupanj do kojeg je projekt troškovno učinkovit i do kojeg se njime raspodjeljuju primjerena sredstva za svaku aktivnost

Ako su projektom predviđene aktivnosti mobilnosti:

  • Primjerenost mjera za odabir i/ili uključivanje sudionika u aktivnosti mobilnosti.

Kvaliteta projektnog tima i sporazuma o suradnji

(najviše 20 bodova)

  • Stupanj do kojeg:
  • projekt uključuje odgovarajuću kombinaciju komplementarnih organizacija sudionica s nužnim profilom, iskustvom i stručnošću za uspješnu provedbu svih vidova projekta
  • raspodjela odgovornosti i zadaća pokazuje predanost i aktivan doprinos svih organizacija sudionica.
  • Postojanje učinkovitih mehanizama za koordinaciju i komunikaciju između organizacija sudionica te s drugim relevantnim dionicima.

Učinak i širenje

(najviše 20 bodova)

  • Kvaliteta mjera za ocjenjivanje ishoda projekta
  • Mogući učinak projekta:
  • na sudionike i organizacije sudionice, za vrijeme i nakon trajanja projekta
  • izvan organizacija i osoba koje izravno sudjeluju u projektu, na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i/ili međunarodnoj razini
  • Kvaliteta plana širenja: primjerenost i kvaliteta mjera usmjerenih na razmjenu ishoda projekta unutar i izvan organizacija sudionica.
  • Ako je relevantno, u projektu se opisuje kako će materijali, dokumenti i producirani medijski sadržaji biti besplatno dostupni i kako će se promovirati s pomoću otvorenih licencija bez nesrazmjernih ograničenja
  • Kvaliteta planova za osiguranje održivosti projekta: može li se projektom i nakon uporabe bespovratnih sredstava EU-a postizati učinak i rezultati.

 

Prijedlozi moraju dobiti najmanje 60 bodova kako bi se mogli uzeti u obzir za financiranje. Nadalje, moraju dobiti najmanje polovinu najvišeg broja bodova u svakoj od kategorija prethodno navedenih kriterija za dodjelu (tj. najmanje 15 bodova za kategorije „relevantnost projekta” i „učinak i širenje” te 10 bodova za kategorije „kvaliteta plana i provedbe projekta” i „kvaliteta projektnog tima i rješenja za suradnju”).

 

Što biste još trebali znati o toj aktivnosti?

IZVANREDNI TROŠKOVI ZA SKUPA PUTOVANJA

Podnositeljima prijedloga projekata mobilnosti omogućit će se potraživanje financijske potpore za putne troškove pod naslovom proračuna „izvanredni troškovi” (do najviše 80 % ukupnih prihvatljivih troškova: vidjeti „Koja su pravila financiranja?”). Ta mogućnost dostupna je pod uvjetom da podnositelj može dokazati da se u skladu sa standardnim pravilima financiranja (na temelju jediničnih troškova utvrđenih s obzirom na raspon udaljenosti) ne pokriva najmanje 70 % putnih troškova sudionika. Ako se dodijele, izvanredni troškovi za skupa putovanja zamjenjuju standardna bespovratna sredstva za putovanja.

 

Koja su pravila financiranja?

Proračun projekta mora se izraditi na temelju sljedećih pravila financiranja (u EUR):

Najveća bespovratna sredstva dodijeljena za projekt jačanja kapaciteta:          150 000 EUR

Prihvatljivi troškovi

Mehanizam financiranja

Iznos

Pravilo za dodjelu

Troškovi aktivnosti

Troškovi izravno povezani s provedbom aktivnosti jačanja kapaciteta projekta (osim aktivnosti mobilnosti) uključujući:

  • troškove osoblja (samo stalno zaposleno osoblje, s granicom od 20 % prihvatljivih izravnih troškova projekata za izgradnju kapaciteta)
  • troškove informacijske i komunikacijske tehnologije (IKT)
  • transnacionalne projektne sastanke između partnera u projektu za potrebe provedbe i koordinacije, za konferencije i velika događanja za mlade (isključujući putne troškove):
  • smještaj i lokalni prijevoz
  • troškove vize i osiguranja
  • najam prostorija za sastanke, konferencije i druga događanja
  • troškove tumačenja
  • troškove za vanjske govornike (uključujući hranu i smještaj; lokalni prijevoz)
  • intelektualne proizvode i širenje rezultata projekta
  • Proizvodnja
  • Prijevod
  • Troškovi širenja i/ili informiranja
  • savjetovanja, radionice, anketiranja mladih na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini koliko je potrebno za postizanje ciljeva projekta
  • jezičnu, međukulturnu i sa zadaćama povezanu pripremu sudionika u aktivnostima mobilnosti
  • troškove financijske revizije projekta (ako su zatražena bespovratna sredstva veća od 60 000 eura)

Neizravni troškovi:

Paušalni iznos koji ne prelazi 7 % prihvatljivih izravnih troškova projekta prihvatljiv je u okviru neizravnih troškova koji predstavljaju opće administrativne troškove korisnika i koje ne pokrivaju prihvatljivi izravni troškovi (primjerice, računi za struju ili internet, troškovi najma prostora, itd.) ali se mogu smatrati naplativima iz projekta.

Stvarni troškovi

Najviše 80 % ukupnih prihvatljivih troškova.

Uvjet: traženi

Proračun opravdan je u odnosu na

Planirane aktivnosti.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Putni troškovi

 

 

 

 

 

 

Putni troškovi za transnacionalne projektne sastanke između partnera u projektu za potrebe provedbe i koordinacije, za konferencije i velika događanja za mlade:

 

 

 

 

 

Doprinos jediničnim troškovima

Za udaljenosti od 10 do 99 km:

20 EUR po sudioniku

Na temelju udaljenosti po sudioniku. Udaljenost se izračunava kalkulatorom koji podupire Europska komisija. Podnositelj zahtjeva mora navesti udaljenost jednosmjernog putovanja kako bi se mogao izračunati iznos bespovratnih sredstava EU-a za povratno putovanje.

Za udaljenosti od 100 do 499 km:

180 EUR po sudioniku

Za udaljenosti od 500 do 1999 km:

275 EUR po sudioniku

Za udaljenosti od 2000 do 2999 km:

360 EUR po sudioniku

Za udaljenosti od 3000 do 3999 km:

530 EUR po sudioniku

Za udaljenosti od 4000 do 7999 km:

820 EUR po sudioniku

Za udaljenosti od 8000 km ili više:

1500 EUR po sudioniku7

 

A) Pravila financiranja za razmjene mladih koje se odvijaju u okviru projekata jačanja kapaciteta (izborno financiranje)

Prihvatljivi troškovi

Mehanizam financiranja

Iznos

Pravilo za dodjelu

Putovanje

Doprinos za putne troškove sudionika, uključujući osobe koje putuju kao pratnja, od mjesta podrijetla do mjesta u kojem se provodi aktivnost i natrag.

Doprinos jediničnim troškovima

Za udaljenosti od 10 do 99 km:

20 EUR po sudioniku

Na temelju udaljenosti po sudioniku. Udaljenost se izračunava kalkulatorom udaljenosti koji podupire Europska komisija8. Podnositelj zahtjeva mora navesti udaljenost jednosmjernog putovanja za izračun iznosa bespovratnih sredstava EU-a kojim će se financirati povratno putovanje9  

 

Za udaljenosti od 100 do 499 km:

180 EUR po sudioniku

Za udaljenosti od 500 do 1999 km:

275 EUR po sudioniku

Za udaljenosti od 2000 do 2999 km:

360 EUR po sudioniku

Za udaljenosti od 3000 do 3999 km:

530 EUR po sudioniku

Za udaljenosti od 4000 do 7999 km:

820 EUR po sudioniku

Za udaljenosti od 8000 km ili više:

1500 EUR po sudioniku

Organizacijska potpora

Troškovi izravno povezani s provedbom aktivnosti mobilnosti u okviru projekta (uključujući troškove za pripremne aktivnosti, hranu, smještaj, lokalni prijevoz, prostorije, osiguranje, opremu i materijale, vrednovanje, širenje i iskorištavanje rezultata te prateće aktivnosti).

Doprinos jediničnim troškovima

B4.1 po danu aktivnosti po sudioniku10

Na temelju trajanja boravka po sudioniku (ako je potrebno, uključujući i jedan dan putovanja prije početka aktivnosti i jedan dan putovanja nakon završetka aktivnosti).

Potpora za posebne potrebe

Dodatni troškovi koji se izravno odnose na sudionike s invaliditetom i osobe u pratnji (uključujući putne troškove i troškove boravka ako su opravdani i ako bespovratna sredstva za te sudionike nisu zatražena u okviru proračunskih kategorija „putovanje” i „organizacijska potpora”).

 

Stvarni troškovi

100 % prihvatljivih troškova

Uvjet: zahtjev za financijsku potporu za posebne potrebe mora biti obrazložen u obrascu zahtjeva

Izvanredni troškovi

Troškovi za potporu sudjelovanja mladih s manje mogućnosti pod jednakim uvjetima (osim putnih troškova i boravka za sudionike).

 

Troškovi vize i povezani troškovi, dozvole boravka, cjepiva, liječničke potvrde.

 

Visoki putni troškovi sudionika (za pojedinosti pogledajte odjeljak „Što biste još trebali znati o toj mjeri”).

Stvarni troškovi

 

Visoki putni troškovi: najviše do 80 % prihvatljivih troškova

 

Ostali troškovi: 100 % prihvatljivih troškova

 

Uvjet: zahtjev za financijsku potporu za pokrivanje izvanrednih troškova mora biti obrazložen u obrascu prijave

 

B) Pravila financiranja za volonterske aktivnosti koje se odvijaju u okviru projekata jačanja kapaciteta (izborno financiranje)

Prihvatljivi troškovi

Mehanizam financiranja

Iznos

Pravilo za dodjelu

Putovanje

Doprinos za putne troškove sudionika, uključujući osobe koje putuju kao pratnja, od mjesta podrijetla do mjesta u kojem se provodi aktivnost i natrag

Doprinos jediničnim troškovima

Za udaljenosti od 10 do 99 km:

20 EUR po sudioniku

Na temelju udaljenosti po sudioniku. Udaljenost se izračunava kalkulatorom udaljenosti koji podupire Europska komisija11. Podnositelj zahtjeva mora navesti udaljenost jednosmjernog putovanja za izračun iznosa bespovratnih sredstava EU-a kojim će se financirati povratno putovanje12

 

Za udaljenosti od 100 do 499 km:

180 EUR po sudioniku

Za udaljenosti od 500 do 1999 km:

275 EUR po sudioniku

Za udaljenosti od 2000 do 2999 km:

360 EUR po sudioniku

Za udaljenosti od 3000 do 3999 km:

530 EUR po sudioniku

Za udaljenosti od 4000 do 7999 km:

820 EUR po sudioniku

Za udaljenosti od 8000 km ili više:

1500 EUR po sudioniku

Organizacijska potpora

Troškovi izravno povezani s provedbom aktivnosti mobilnosti u okviru projekta (uključujući troškove za pripremne aktivnosti, hranu, smještaj, lokalni prijevoz, prostorije, osiguranje, opremu i materijale, vrednovanje, širenje i iskorištavanje rezultata te prateće aktivnosti).

Doprinos jediničnim troškovima

B4.3 po danu po volonteru13

Na temelju trajanja boravka po sudioniku (ako je potrebno, uključujući i jedan dan putovanja prije početka aktivnosti i jedan dan putovanja nakon završetka aktivnosti)

Pojedinačna potpora

„Džeparac” volonteru za dodatne osobne troškove.

Doprinos jediničnim troškovima

B4.4 po danu po sudioniku

Na temelju trajanja boravka po sudioniku (ako je potrebno, uključujući i jedan dan putovanja prije početka aktivnosti i jedan dan putovanja nakon završetka aktivnosti)

Potpora za posebne potrebe

Troškovi boravka osoba u pratnji i putni troškovi ako su opravdani i ako bespovratna sredstva za te sudionike nisu zatražena u okviru proračunske kategorije „putovanje”. Dodatni troškovi koji se izravno odnose na sudionike s invaliditetom (uključujući putne troškove i troškove boravka ako su opravdani i ako bespovratna sredstva za te sudionike nisu zatražena u okviru proračunskih kategorija „putovanje” i „organizacijska potpora”).

Stvarni troškovi

100 % prihvatljivih troškova

Uvjet: zahtjev za financijsku potporu za posebne potrebe mora biti obrazložen u obrascu zahtjeva

Izvanredni troškovi

Troškovi za podupiranje sudjelovanja mladih s manje mogućnosti pod jednakim uvjetima, uključujući troškove posebne pripreme i pojačanog mentorstva (osim putnih troškova i troškova organizacijske potpore za sudionike i osobe u pratnji).

Troškovi vize i povezani troškovi, dozvole boravka, cjepiva, liječničke potvrde.

Visoki putni troškovi sudionika (za pojedinosti pogledajte odjeljak „Što biste još trebali znati o toj mjeri”).

Stvarni troškovi

Visoki putni troškovi: najviše do 80 % prihvatljivih troškova

 

Ostali troškovi: 100 % prihvatljivih troškova

 

Uvjet: zahtjev za financijsku potporu za pokrivanje izvanrednih troškova mora biti obrazložen u obrascu prijave

 

C) Pravila financiranja za mobilnost osoba koje rade s mladima koja se odvija u okviru projekta jačanja kapaciteta (izborno financiranje)

Prihvatljivi troškovi

Mehanizam financiranja

Iznos

Pravilo za dodjelu

Putovanje

Doprinos za putne troškove sudionika, uključujući osobe koje putuju kao pratnja, od mjesta podrijetla do mjesta u kojem se provodi aktivnost i natrag

Doprinos jediničnim troškovima

Za udaljenosti od 10 do 99 km:

20 EUR po sudioniku

Na temelju udaljenosti po sudioniku. Udaljenost se izračunava kalkulatorom udaljenosti koji podupire Europska komisija14. Podnositelj zahtjeva mora navesti udaljenost jednosmjernog putovanja za izračun iznosa bespovratnih sredstava EU-a kojim će se financirati povratno putovanje15

 

Za udaljenosti od 100 do 499 km:

180 EUR po sudioniku

Za udaljenosti od 500 do 1999 km:

275 EUR po sudioniku

Za udaljenosti od 2000 do 2999 km:

360 EUR po sudioniku

Za udaljenosti od 3000 do 3999 km:

530 EUR po sudioniku

Za udaljenosti od 4000 do 7999 km:

820 EUR po sudioniku

Za udaljenosti od 8000 km ili više:

1500 EUR po sudioniku

Organizacijska potpora

Troškovi izravno povezani s provedbom aktivnosti mobilnosti u okviru projekta (uključujući troškove za pripremne aktivnosti, hranu, smještaj, lokalni prijevoz, prostorije, osiguranje, opremu i materijale, vrednovanje, širenje i iskorištavanje rezultata te prateće aktivnosti).

Doprinos jediničnim troškovima

B4.2 po sudioniku16 po danu aktivnosti. Najviše 1100 EUR po sudioniku.  

Na temelju trajanja boravka po sudioniku (ako je potrebno, uključujući i jedan dan putovanja prije početka aktivnosti i jedan dan putovanja nakon završetka aktivnosti).

Potpora za posebne potrebe

Dodatni troškovi koji se izravno odnose na sudionike s invaliditetom i osobe u pratnji (uključujući putne troškove i troškove boravka ako su opravdani i ako bespovratna sredstva za te sudionike nisu zatražena u okviru proračunskih kategorija „putovanje” i „organizacijska potpora”).

Stvarni troškovi

100 % prihvatljivih troškova

Uvjet: zahtjev za financijsku potporu za posebne potrebe mora biti obrazložen u obrascu zahtjeva

Izvanredni troškovi

Troškovi vize i povezani troškovi, dozvole boravka, cjepiva, liječničke potvrde.

Visoki putni troškovi sudionika (za pojedinosti pogledajte odjeljak „Što biste još trebali znati o toj mjeri”).

Troškovi za potporu sudjelovanja osoba koje rade s mladima s manje mogućnosti pod jednakim uvjetima (osim putnih troškova i organizacijske potpore za sudionike). To uključuje jezičnu podršku (primjerice, tumača) kako bi se omogućilo sudjelovanje osobama koje rade s mladima a koje dovoljno ne poznaju jezik na kojem se predmetna aktivnost odvija.

Stvarni troškovi

Visoki putni troškovi: najviše do 80 % prihvatljivih troškova

 

Ostali troškovi: 100 % prihvatljivih troškova

 

Uvjet: zahtjev za financijsku potporu za pokrivanje izvanrednih troškova mora biti obrazložen u obrascu prijave

 

D) Organizacijska i pojedinačna potpora

Iznosi ovise o zemlji u kojoj se provodi aktivnost mobilnosti.

 

Organizacijska potpora

Pojedinačna potpora

 

 

Razmjene mladih (EUR po danu)

Mobilnost osoba koje rade s mladima

(EUR po danu)

Volonterske aktivnosti

(EUR po danu)

 

B4.1

B4.2

B4.3

B4.4

Belgija

42

65

26

4

Bugarska

32

53

17

4

Češka

32

54

17

5

Danska

45

72

26

6

Njemačka

41

58

23

5

Estonija

33

56

18

4

Irska

49

74

26

6

Grčka

38

71

21

5

Španjolska

34

61

18

5

Francuska

38

66

20

6

Hrvatska

35

62

19

5

Italija

39

66

21

5

Cipar

32

58

21

5

Latvija

34

59

19

4

Litva

34

58

18

4

Luksemburg

45

66

26

5

Mađarska

33

55

17

5

Malta

39

65

22

5

Nizozemska

45

69

26

5

Austrija

45

61

23

5

Poljska

34

59

18

4

Portugal

37

65

20

5

Rumunjska

32

54

17

3

Slovenija

34

60

20

4

Slovačka

35

60

19

5

Finska

45

71

26

5

Švedska

45

70

26

5

Ujedinjena Kraljevina

45

76

26

6

Republika Sjeverna Makedonija

28

45

15

3

Island

45

71

26

6

Lihtenštajn

45

74

24

6

Norveška

50

74

26

6

Turska

32

54

17

4

Srbija 29 48 15 3

partnerska zemlja

29

48

15

3

  • 1.  U okviru te aktivnosti regija se definira kao skupina zemalja koje pripadaju određenom makrogeografskom području.
  • 2. Aktivnosti mobilnosti koje se provode u suradnji s partnerskim državama u susjedstvu država EU-a, ali koje je prijavila partnerska organizacija u državi sudionici programa mogu dobiti potporu u okviru ključne aktivnosti 1.: Projekt mobilnosti za mlade i osobe koje rade s mladima i u skladu s projektima dijaloga s mladima iz ključne aktivnosti 3.
  • 3. Financirano iz programa EU4youth
  • 4. Tu aktivnost treba odobriti Odbor Europskog instrumenta za susjedstvo.
  • 5. Molimo vas da uzmete u obzir i sljedeće: 

    donja dobna granica – sudionici moraju imati minimalnu zahtijevanu dob na početku provedbe aktivnosti;

    gornja dobna granica – sudionici ne smiju biti stariji od navedene gornje dobne granice na dan isteka roka za podnošenje prijava.

  • 6. Vidjeti prethodnu napomenu.
  • 7. Uključujući voditelje osposobljavanja, posrednike i osobe u pratnji.
  • 8. https://ec.europa.eu/programmes/erasmus-plus/resources/distance-calculator_hr
  • 9. Na primjer, ako osoba iz Madrida (Španjolska) sudjeluje u aktivnosti koja se održava u Rimu (Italija), podnositelj zahtjeva a) izračunava udaljenost od Madrida do Rima (1365,28 km), b) odabire primjenjiv raspon udaljenosti putovanja (tj. od 500 do 1999 km) i c) izračunava bespovratna sredstva EU-a kojima će osigurati doprinos za putne troškove sudionika od Madrida do Rima i natrag (275 EUR).
  • 10. Uključujući voditelje skupina i osobe u pratnji.
  • 11. https://ec.europa.eu/programmes/erasmus-plus/resources/distance-calculator_hr
  • 12. Na primjer, ako osoba iz Madrida (Španjolska) sudjeluje u aktivnosti koja se održava u Rimu (Italija), podnositelj zahtjeva a) izračunava udaljenost od Madrida do Rima (1365,28 km), b) odabire primjenjiv raspon udaljenosti putovanja (tj. od 500 do 1999 km) i c) izračunava bespovratna sredstva EU-a kojima će osigurati doprinos za putne troškove sudionika od Madrida do Rima i natrag.
  • 13. Uključujući osobe u pratnji za volontere s manje mogućnosti.
  • 14. https://ec.europa.eu/programmes/erasmus-plus/resources/distance-calculator_hr
  • 15. Na primjer, ako osoba iz Madrida (Španjolska) sudjeluje u aktivnosti koja se održava u Rimu (Italija), podnositelj zahtjeva a) izračunava udaljenost od Madrida do Rima (1365,28 km), b) odabire primjenjiv raspon udaljenosti putovanja (tj. od 500 do 1999 km) i c) izračunava bespovratna sredstva EU-a kojima će osigurati doprinos za putne troškove sudionika od Madrida do Rima i natrag (275 EUR).   
  • 16. Uključujući voditelje osposobljavanja, posrednike i osobe u pratnji.

Ključna mjera 3.: potpora reformi politike

Aktivnosti kojima se podupire reforma politike usmjerene su na ostvarivanje ciljeva europskih politika, osobito strategije Europa 2020., Strateškog okvira za europsku suradnju i osposobljavanje (ET 2020) i Europske strategije za mlade.

Koje se mjere podupiru?

Sljedeća se aktivnost provodi putem ovog Vodiča kroz program:

  • Projekti dijaloga s mladima.

U ovom dijelu B vodiča navedene su detaljne informacije o kriterijima i pravilima za financiranje koja se primjenjuju na ovu aktivnost.

Osim toga, Ključnom mjerom 3. obuhvaćene su brojne druge aktivnost kojima se podupire reforma politike u područjima obrazovanja, osposobljavanja i mladih. Ove aktivnosti izravno provodi Europska komisija ili se provode putem posebnih poziva na podnošenje prijedloga kojima upravlja Izvršna agencija. Više informacija dostupno je na web-mjestima Europske komisije, Izvršne agencije i nacionalnih agencija. U nastavku se nalazi kratak opis tih aktivnosti:

Znanje u područjima obrazovanja, osposobljavanja i mladih, koje uključuje prikupljanje dokaza, analizu i suradničko učenje. A posebno:

  • tematska stručnost i stručnost za određene države, studije o pitanjima politika i reformama, uključujući aktivnosti koje obavlja mreža Eurydice;
  • potpora sudjelovanju država sudionica u programu Erasmus+ u europskim/međunarodnim anketama usmjerenim na praćenje posebnih trendova i razvoja, uključujući razvoj jezičnih sposobnosti u Europi;
  • događanja u organizaciji predsjedništva EU-a, konferencije i sastanci na visokoj razini;
  • razmjene iskustva i dobre prakse i suradničke revizije;
  • potpora provedbi otvorenih metoda koordinacije.

Inicijative za inovacijske politike čiji je cilj razvoj novih politika i pripremanje njihove provedbe. Uključuju posebne pozive na podnošenje prijedloga kojima upravlja Izvršna agencija o: a) eksperimentima s europskim politikama koje predvode javna tijela na visokoj razini i koji uključuju testiranje političkih mjera na terenu u nekoliko država, na temelju pouzdanih metoda ocjenjivanja; b) projektima suradnje usmjerenim na budućnost za razvoj inovativnih politika.

Potpora europskim alatima za politike, posebno:

  • alatima transparentnosti (vještine i kvalifikacije) kojima će se olakšati transparentnost i priznavanje vještina i kvalifikacija te prijenos bodova, poticati osiguranje kvalitete, podržavati upravljanje vještinama i usmjeravanje. Ova će aktivnost također uključivati mreže kojima se pruža potpora provedbi tih alata;
  • inteligentnim vještinama za razvoj i potporu europskim alatima kao što je Panorama vještina EU-a – internetska platforma;
  • mrežama kojima se podupiru posebna područja politika kao što su pismenost i učenje odraslih te rad s mladima i informiranje mladih (SALTO i Eurodesk);
  • posebnim alatima za visoko obrazovanje – razvoj i potpora alatima kao što su U-Multirank, potpora Bolonjskom procesu ili vanjskoj dimenziji visokog obrazovanja; nacionalni timovi stručnjaka za reformu visokog obrazovanja u susjedstvu i proširenje, te Rusija i Središnja Azija;
  • posebnim alatima VET-a za provedbu Povelje mobilnosti u VET-u u cilju povećanja razine kvalitete organizirane mobilnosti i podržavanja nacionalnih tijela u području naukovanja radi povećanja kvalitete i ponude naukovanja diljem Europe.

Suradnja s međunarodnim organizacijama, kao što su OECD i Vijeće Europe. Ovom će se aktivnosti također poticati dijalog o politici s partnerskim državama i promicanje međunarodne privlačnosti europskog visokog obrazovanja u svijetu. Ovim će se također podržati mreža stručnjaka za visoko obrazovanje u partnerskim državama u susjedstvu EU-a i međunarodne organizacije studenata.

Dijalog sa zainteresiranim stranama, promicanje politike i programa, uključujući:

  • suradnju s civilnim društvom u okviru koje se podupiru europske nevladine organizacije i europske mreže u područjima obrazovanja, osposobljavanja i mladih preko posebnog poziva na podnošenje ponuda kojim upravlja Izvršna agencija;
  • javna događanja, sastanke, rasprave i savjetovanja s donositeljima politika i dionicima o važnim pitanjima politika (kao što su Forum za obrazovanje, osposobljavanje i mlade i Europski tjedan mladih);
  • dijalog u području mladih, uključujući potporu Nacionalnim radnim skupinama te sastancima na kojima se promiče dijalog između mladih ljudi i donositelja odluka (vidjeti odjeljak u nastavku);
  • aktivnosti jačanja svijesti, informiranja i širenja o rezultatima i prioritetima politika, o programu Erasmus+, njegovim rezultatima i mogućim sinergijama s drugim programima EU-a, posebno Europskim strukturnim i investicijskim fondovima.

Aktivnosti koje se provode putem ove Ključne mjere usmjerene su na:

  • poboljšanje kvalitete, učinkovitosti i ravnopravnosti sustava obrazovanja i osposobljavanja i politika za mlade preko otvorenih metoda koordinacije;
  • podupiranje provedbe općih preporuka i posebnih preporuka za države koje su rezultat europskih semestara;
  • promicanje transnacionalne suradnje i uzajamnog učenja između nadležnih tijela na najvišoj političkoj razini u cilju ispitivanja i unaprjeđenja sustava, struktura i procesa;
  • razvoj znanja i analitičke sposobnosti za podupiranje politike utemeljene na dokazima u okviru Strateškog okvira za suradnju u obrazovanju i osposobljavanju (ET2020), Europske strategije za mlade i posebnih programa politika, kao što su Bolonjski i Kopenhaški proces;
  • pružanje pouzdanih i usporedivih međunarodnih podataka i odgovarajućih sekundarnih analiza za donošenje europskih i međunarodnih politika, olakšavanje prikupljanja i analize dokaza za ocjenjivanje i praćenje provedbe inovativnih politika i za poticanje prenosivosti i mogućnosti širenja;
  • podupiranje europskih mreža i provedbu alata kojima se potiče transparentnost i priznavanje vještina i kvalifikacija stečenih formalnim, neformalnim i informalnim učenjem;
  • podupiranje aktivne uključenosti mreža civilnog društva i nevladinih organizacija u provedbi politike;
  • podupiranje mehanizama dijaloga s mladim ljudima i poticanje njihovog aktivnog sudjelovanja u demokratskom društvu;
  • podupiranje razmjena dobre prakse, dijaloga, uzajamnog učenja i suradnje između donositelja politika, praktičara i dionika iz država sudionica u Programu i partnerskih država;
  • jačanje svijesti o rezultatima europskih politika i programu Erasmus+ i omogućivanje njihovog iskorištavanja na lokalnoj, regionalnoj ili nacionalnoj razini. Povećanje profila i privlačnosti europskog visokog obrazovanja u cijelom svijetu;
  • poticanje sinergija s drugim programima EU-a, kao što su europski strukturni i ulagački fondovi te s programima financiranja na nacionalnoj ili regionalnoj razini.

Projekti Dijaloga s mladima

Koji je cilj ove aktivnosti?

U okviru te aktivnosti promiče se aktivno sudjelovanje mladih u demokratskom životu i potiče rasprava o pitanjima usmjerenima na teme i prioritete utvrđene u Strategiji EU-a za mlade i mehanizmima dijaloga. Mehanizmi dijaloga1 strukturirani su oko prioriteta i rokova te uključuju događanja na kojima mladi raspravljaju o dogovorenim temama međusobno i s donositeljima politika, stručnjacima za rad s mladima i predstavnicima javnih tijela zaduženih za mlade kako bi se dobili rezultati koji su korisni za donošenje politika.

 

Što su projekti Dijaloga s mladima?

Projekti dijaloga s mladima mogu biti u obliku sastanaka, konferencija, savjetovanja i događanja. Tim se događanjima promiče aktivno sudjelovanje mladih u demokratskom životu Europe i njihova interakcija s donositeljima odluka. Zahvaljujući tim događanjima mladi mogu izraziti svoje mišljenje (oblikovanjem stajališta, prijedloga i preporuka) o tome kako bi se politike za mlade trebale oblikovati i provoditi u Europi.

Projekt dijaloga s mladima sastoji se od tri faze:

  • planiranje i priprema
  • provedba aktivnosti
  • vrednovanje (uključujući razmišljanja o mogućem nastavku).

Koje se aktivnosti podupiru u okviru te aktivnosti?

Projekti u okviru te aktivnosti mogu uključivati jednu ili više sljedećih aktivnosti:

  • nacionalne sastanke i transnacionalne/međunarodne seminare koji omogućuju informiranje, rasprave i aktivno sudjelovanje mladih – u dijalogu s donositeljima odluka o mladima – o pitanjima koja su važna za Strategiju EU-a za mlade i njezine mehanizme dijaloga
  • nacionalne sastanke i transnacionalne seminare kojima se priprema temelj za službene konferencije za mlade koje država članica koja predsjeda Europskom unijom organizira tijekom svakog semestra
  • događanja kojima se promiču rasprave i informiranje o temama u području politike mladih koje su povezane s aktivnostima organiziranima za vrijeme Europskog tjedna mladih
  • savjetovanja s mladima radi utvrđivanja njihovih potreba s obzirom na sudjelovanje u demokratskom životu (internetska savjetovanja, ankete itd.)
  • sastanke i seminare, informativna događanja ili rasprave mladih i donositelja odluka / stručnjaka za rad s mladima o temi sudjelovanja u demokratskom životu
  • događanja kojima se simulira funkcioniranje demokratskih institucija i uloga donositelja odluka u njima.

Aktivnosti vode mladi; mladi sudionici moraju biti aktivno uključeni u sve faze projekta, od pripreme do praćenja. Cijela se provedba projekta temelji na načelima i praksi neformalnog učenja.

Sljedeće aktivnosti nisu prihvatljive za bespovratna sredstva u okviru ove radnje: statutarni sastanci organizacija ili mreža organizacija, politički motivirana događanja.

 

Koji se kriteriji primjenjuju na ocjenjivanje tog projekta?

U nastavku su navedeni formalni kriteriji koje projekt mora ispuniti kako bi bio prihvatljiv za bespovratna sredstva u okviru programa Erasmus+:

 

Kriteriji prihvatljivosti

Prihvatljive organizacije sudionice

Organizacija sudionica može biti:

  • neprofitna organizacija, udruga, nevladina organizacija
  • europska nevladina organizacija za mlade
  • javno tijelo na lokalnoj ili regionalnoj razini

s poslovnim nastanom u zemlji sudionici programa ili u partnerskoj zemlji u susjedstvu EU-a (regije od 1. do 4.; vidjeti odjeljak „Prihvatljive zemlje” u dijelu A ovog Vodiča). Organizacije iz prihvatljivih partnerskih zemalja mogu sudjelovati u projektu samo kao partneri (ne kao podnositeljice zahtjeva).

Tko se može prijaviti?

Zahtjev može podnijeti svaka organizacija sudionica s poslovnim nastanom u zemlji sudionici programa. U slučaju projekata koje provode dvije ili više organizacija sudionica, jedna od njih podnosi zahtjev u ime svih organizacija sudionica uključenih u projekt.

Broj organizacija sudionica

Transnacionalne/međunarodne aktivnosti: aktivnost mora uključivati barem dvije organizacije sudionice iz barem dvije različite zemlje, od kojih je barem jedna zemlja sudionica programa.

Nacionalne aktivnosti: aktivnost uključuje najmanje jednu organizaciju iz zemlje sudionice programa.

Prihvatljivi sudionici

Mladi sudionici: mladi u dobi od 13 do 30 godina s prebivalištem u zemljama uključenima u projekt.

Donositelji odluka: ako je u projektu predviđeno sudjelovanje donositelja odluka ili stručnjaka u području politike mladih, ti sudionici mogu biti uključeni bez obzira na dob ili geografsko podrijetlo.

Broj sudionika

U projekt mora biti uključeno najmanje 30 mladih sudionika.

Sudionici iz države u kojoj se nalazi organizacija primateljica moraju biti uključeni u svaku aktivnost

Mjesto/mjesta

Nacionalne aktivnosti: aktivnost se mora provoditi u zemlji organizacije podnositeljice zahtjeva. Transnacionalne/međunarodne aktivnosti: aktivnosti se mogu odvijati u bilo kojoj od zemalja sudionica programa koje su uključene u aktivnost.

Iznimka: samo u obrazloženim slučajevima i ako glavna aktivnost sadržava elemente dijaloga s donositeljima odluka na europskoj razini, aktivnost se može odvijati u sjedištu jedne od institucija Europske unije2

Trajanje projekta

Od 3 do 24 mjeseca.

Kome predati zahtjev?

Nacionalnoj agenciji zemlje u kojoj organizacija podnositeljica ima poslovni nastan.

Kada predati zahtjev?

Podnositelji moraju predati zahtjev za dodjelu bespovratnih sredstava do sljedećih datuma:

  • 5. veljače u 12:00 (podne po briselskom vremenu) za projekte koji počinju od 1. svibnja do 30. rujna iste godine
  • 30. travnja u 12:00 (podne po briselskom vremenu) za projekte koji počinju od 1. kolovoza do 31. prosinca iste godine
  • 1. listopada u 12:00 (podne po briselskom vremenu) za projekte koji počinju od 1. siječnja do 31. svibnja sljedeće godine.

Kako predati zahtjev?

Pojedinosti o tome kako se prijaviti potražite u dijelu C ovog Vodiča.

Ostali kriteriji

Obrascu zahtjeva mora se priložiti raspored za svaku aktivnost koja se planira u okviru projekta.

Obrascu zahtjeva mora se priložiti izjava o časti pravnog zastupnika. 

 

Organizacije podnositeljice zahtjeva ocjenjuju se na temelju relevantnih kriterija za isključenje i odabir. Više informacija potražite u dijelu C ovog Vodiča.

 

Kriteriji za dodjelu

Projekti se ocjenjuju na temelju sljedećih kriterija:

Relevantnost projekta

(najviše 30 bodova)

 

  • Relevantnost prijedloga za:
  • ciljeve aktivnosti (pogledajte navedeni odjeljak „Koji je cilj ove aktivnosti?”);
  • potrebe i ciljeve organizacija sudionica i pojedinih sudionika.
  • Stupanj do kojeg prijedlog može:
  • stvarati visokokvalitetne ishode za sudionike
  • jačati sposobnosti organizacija sudionica.
  • Stupanj do kojeg u projektu sudjeluju mladi s manje mogućnosti.

Kvaliteta plana i provedbe projekta

(najviše 40 bodova)

 

 

  • Jasnoća, potpunost i kvaliteta svih faza prijedloga projekta (priprema, provedba aktivnosti mobilnosti i praćenje)
  • Usklađenost ciljeva projekta i predloženih aktivnosti
  • Kvaliteta praktičnih rješenja, načina upravljanja i potpore
  • Kvaliteta predloženih neformalnih participativnih metoda učenja i aktivno sudjelovanje mladih u svim fazama projekta
  • Primjerenost mjera za odabir i/ili uključivanje sudionika u aktivnosti
  • Stupanj do kojeg projekt uključuje relevantne donositelje odluka (donositelji politika, stručnjaci za rad s mladima, predstavnici javnih tijela zaduženih za mlade itd.)
  • Ako je primjereno, kvaliteta suradnje i komunikacije među organizacijama sudionicama te s drugim relevantnnim dionicima.

Učinak i širenje

(najviše 30 bodova)

 

  • Kvaliteta mjera za ocjenjivanje ishoda projekta
  • Mogući učinak projekta:
  • na sudionike i organizacije sudionice, za vrijeme i nakon završetka projekta
  • izvan organizacija i osoba koje izravno sudjeluju u projektu na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i/ili europskoj razini.
  • Primjerenost i kvaliteta mjera usmjerenih na širenje ishoda projekta unutar i izvan organizacija sudionica
  • Ako je relevantno, stupanj do kojeg je u projektu opisano kako će materijali, dokumenti i mediji biti slobodno dostupni i kako će se promicati otvorenim licencijama te stupanj u kojem projekt ne sadržava nerazmjerna ograničenja.

 

Kako bi došli u obzir za financiranje, prijedlozi moraju dobiti najmanje 60 bodova. Nadalje, moraju dobiti barem polovinu najvišeg broja bodova u svakoj od kategorija prethodno navedenih kriterija za dodjelu (tj. najmanje 15 bodova za kategorije „relevantnost projekta” i „učinak i širenje” te 20 bodova za kategoriju „kvaliteta plana i provedbe projekta”).

 

Što biste još trebali znati o toj aktivnosti?

Izvanredni troškovi za skupa putovanja

Podnositeljima prijedloga projekata mobilnosti omogućit će se potraživanje financijske potpore za putne troškove sudionika pod naslovom proračuna „izvanredni troškovi” (do najviše 80 % ukupnih prihvatljivih troškova: pogledajte „Koja su pravila financiranja?”). Ta mogućnost dostupna je uz uvjet da podnositelj može dokazati da se u skladu sa standardnim pravilima financiranja (na temelju doprinosa jediničnim troškovima utvrđenima s obzirom na raspon udaljenosti) ne pokriva najmanje 70 % putnih troškova sudionika. Ako se dodijele, izvanredni troškovi za skupa putovanja zamjenjuju standardna bespovratna sredstva za putovanja.

 

Koja su pravila financiranja?

Proračun projekta mora se izraditi na temelju sljedećih pravila za financiranje (u EUR):

Najveći iznos bespovratnih sredstava po projektu dodijeljen za projekt dijaloga s mladima: 50 000 EUR

 

Prihvatljivi troškovi

Mehanizam financiranja

Iznos

Pravilo za dodjelu

Putovanje

 

Doprinos za putne troškove sudionika, uključujući osobe u pratnji, od mjesta podrijetla do mjesta u kojem se provodi aktivnost i natrag.

Doprinos jediničnim troškovima

Za udaljenosti od 10 do 99 km:

20 EUR po sudioniku

Na temelju udaljenosti po sudioniku. Udaljenost se izračunava kalkulatorom udaljenosti koji podupire Europska komisija3 Podnositelj zahtjeva mora navesti udaljenost jednosmjernog putovanja kako bi se mogao izračunati iznos bespovratnih sredstava EU-a za povratno putovanje4

 

Za udaljenosti od 100 do 499 km:

180 EUR po sudioniku

Za udaljenosti od 500 do 1999 km:

275 EUR po sudioniku

Za udaljenosti od 2000 do 2999 km:

360 EUR po sudioniku

Za udaljenosti od 3000 do 3999 km:

530 EUR po sudioniku

Za udaljenosti od 4000 do 7999 km:

820 EUR po sudioniku

Za udaljenosti od 8000 km ili više:

1500 EUR po sudioniku

Organizacijska potpora

Doprinos bespovratnih sredstava svim drugim troškovima koji su izravno povezani s aktivnostima pripreme, provedbe i praćenja aktivnosti

Doprinos jediničnim troškovima

C1.1 po danu aktivnosti po sudioniku5

Na temelju trajanja boravka po sudioniku (ako je potrebno, uključujući i jedan dan putovanja prije početka aktivnosti i jedan dan putovanja nakon završetka aktivnosti).

Potpora za posebne potrebe

Dodatni troškovi koji se izravno odnose na sudionike s invaliditetom i osobe u pratnji (uključujući troškove putovanja i boravka, ako su opravdani i ako bespovratna sredstva za te sudionike nisu zatražena u okviru proračunskih kategorija „putovanje” i „organizacijska potpora”).

Stvarni troškovi

100 % prihvatljivih troškova

Uvjet: zahtjev za financijsku potporu za pokrivanje troškova za posebne potrebe i izvanrednih troškova mora biti obrazložen u obrascu zahtjeva

Izvanredni troškovi

Troškovi povezani s (internetskim) savjetovanjima i anketama među mladima ako je to potrebno za sudjelovanje u toj aktivnosti.

Troškovi povezani sa širenjem i iskorištavanjem rezultata.

Troškovi za potporu sudjelovanja mladih s manje mogućnosti pod jednakim uvjetima (osim putnih troškova i organizacijske potpore).

Troškovi viza i povezani troškovi, troškovi dozvola boravka, cjepiva, liječničke potvrde.

Troškovi pružanja financijskog jamstva ako to zatraži nacionalna agencija.

Visoki putni troškovi sudionika (pojedinosti potražite u odjeljku „Što biste još trebali znati o toj aktivnosti”).

Stvarni troškovi

Troškovi povezani s (internetskim) savjetovanjima i anketama među mladima, za financijska jamstva i aktivnosti širenja rezultata: 75 % prihvatljivih troškova

Visoki putni troškovi: najviše 80 % prihvatljivih troškova

Ostali troškovi: 100 % prihvatljivih troškova

 

Tablica A – Organizacijska potpora (iznosi u EUR po danu)

Iznosi ovise o zemlji u kojoj se provodi aktivnost.

 

Zemlja

Organizacijska

potpora

 

 

C1.1

Belgija

42

Bugarska

32

Češka

32

Danska

45

Njemačka

41

Estonija

33

Irska

49

Grčka

38

Španjolska

34

Francuska

38

Hrvatska

35

Italija

39

Cipar

32

Latvija

34

Litva

34

Luksemburg

45

Mađarska

33

Malta

39

Nizozemska

45

Austrija

45

Poljska

34

Portugal

37

Rumunjska

32

Slovenija

34

Slovačka

35

Finska

45

Švedska

45

Ujedinjena Kraljevina

45

Republika Sjeverna Makedonija

28

Island

45

Lihtenštajn

45

Norveška

50

Turska

32

Srbija 29

Partnerska zemlja

29

 

Aktivnosti programa Jean Monnet

Koje se mjere podupiru?

Aktivnostima iz programa Jean Monneta podupiru se sljedeće aktivnosti:

  • Moduli programa Jean Monnet (poučavanje i istraživanje);
  • Katedre Jean Monnet (poučavanje i istraživanje);
  • Centri izvrsnosti Jean Monnet (poučavanje i istraživanje);
  • Potpora udrugama u okviru programa Jean Monnet;
  • Mreže Jean Monnet (rasprava o politici s akademskim svijetom);
  • Projekti programa Jean Monnet (rasprava o politici s akademskim svijetom).

U sljedećim odjeljcima ovog Vodiča podrobno su opisani kriteriji i pravila financiranja koja se primjenjuju na aktivnosti u okviru programa Jean Monnet.

Koji su ciljevi programa Jean Monnet?

Aktivnostima programa Jean Monnet promiče se izvrsnost u poučavanju i istraživanju u području studija o Europskoj uniji diljem svijeta. Cilj je tih aktivnosti poticati dijalog između akademskog svijeta i donositelja politika, posebno radi jačanja upravljanja politikama EU-a i globalnim politikama.

Studiji o Europskoj uniji obuhvaćaju studije o Europi u cjelini s posebnim naglaskom na proces europskih integracija u njegovim unutarnjim i vanjskim vidovima. Promiču aktivno europsko građanstvo i bave se ulogom EU-a u globaliziranom svijetu, čime podižu svijest o Uniji te olakšavaju buduće angažmane i međuljudski dijalog u čitavom svijetu.

Glavna područja su sljedeća:

  • studiji EU-a i komparativnog regionalizma;
  • komunikacijski i informacijski studiji EU-a;
  • gospodarski studiji EU-a;
  • povijesni studiji EU-a;
  • studiji EU-a o međukulturalnom dijalogu;
  • interdisciplinarni studiji EU-a;
  • studiji EU-a o međunarodnim odnosima i diplomaciji;
  • pravni studiji EU-a;
  • politički i administrativni studiji EU-a.

Međutim, različita područja politika (kao što su sociologija, filozofija, religija, zemljopis, književnost, umjetnost, znanost, ekološki studiji, globalni studiji itd.) mogu također biti povezana s ovim područjem studija kada uključuju element poučavanja, istraživanja ili razmišljanja o EU-u i općenito pridonose europeizaciji kurikuluma.

Usporedni studiji uzet će se u obzir samo ako se odnose na različite postupke integracije u svijetu.

U vezi s općim ciljevima programa Erasmus+, cilj je programa Jean Monnet sljedeći:

  • promicati izvrsnost u poučavanju i istraživanju u području studija EU-a;
  • opremiti studente i mlade stručnjake sa znanjem o temama o Europskoj uniji koje su važne za njihov akademski i poslovni život i poboljšati njihove građanske vještine;
  • poticati dijalog između akademskog svijeta i donositelja politika, posebno u cilju jačanja upravljanja politikama EU-a;
  • promicanje inovacija u području obrazovanja i istraživanja (tj. međusektorski i/ili multidisciplinarni studiji, otvoreno obrazovanje, umrežavanje s drugim ustanovama);
  • uvesti i diversificirati predmete u vezi s EU-om u cijelom kurikulumu koji ustanove visokog obrazovanja predlažu svojim studentima;
  • poboljšati kvalitetu stručnog osposobljavanja o temama u vezi s EU-om (s modulima koji se detaljnije bave temama EU-a ili se proširuju na nove predmete);
  • poticati uključivanje mladih akademika u poučavanje i istraživanje o europskim temama.

Očekuje se da će program Jean Monnet donijeti pozitivne i dugoročne učinke na uključene sudionike, na organizacije koje ga promiču te na sustave politika unutar kojeg se provodi.

U odnosu na sudionike koji su izravno ili neizravno uključeni u Aktivnosti, programom Jean Monnet nastoje se ostvariti sljedeći rezultati:

  • povećana zapošljivost i bolje prilike za napredak u karijeri za mlade diplomante uključivanjem i jačanjem europske dimenzije studija;
  • veći interes za razumijevanje EU-a i sudjelovanje u Europskoj uniji, što dovodi do aktivnijeg građanstva;
  • potpora za mlade istraživače (tj. one koji su stekli doktorsku diplomu u posljednjih pet godina) i profesore koji žele nastaviti s istraživanjem i poučavanjem predmeta o EU-u;
  • veće prilike za akademsko osoblje u smislu profesionalnog razvoja i razvoja karijere.

Očekuje se da će aktivnosti koje se podupiru u okviru programa Jean Monnet donijeti sljedeće rezultate za organizacije sudionice:

  • veća sposobnost za poučavanje i istraživanje o temama u području EU-a: bolji ili inovativni kurikulumi; veća sposobnost za privlačenje izvrsnih studenata; pojačana suradnja s partnerima iz drugih država; bolja raspodjela financijskih sredstava na poučavanje i istraživanje o temama EU-a unutar ustanova;
  • modernije, dinamičnije, posvećenije i stručnije okruženje u organizaciji: promicanje stručnog razvoja mladih istraživača i profesora; spremnost za integraciju dobre prakse i novih predmeta o EU-u u nastavne programe i inicijative; otvorenost sinergijama s drugim organizacijama.

Očekuje se da će se programom Jean Monnet dugoročno poticati promicanje i diversifikacija studija o EU-u u cijelom svijetu i jačati i povećavati sudjelovanje osoblja iz drugih fakulteta i odjela u području poučavanja i istraživanja u Europskoj uniji.

Moduli programa Jean Monnet

Što je modul programa jean monnet?

Modul programa Jean Monnet Module kratak je nastavni program (ili tečaj) u području studija o Europskoj uniji u ustanovi visokog obrazovanja. Svaki Modul traje najmanje 40 sati po akademskoj godini. Moduli mogu biti usmjereni na jednu disciplinu europskih studija ili multidisciplinarnog pristupa i stoga tražiti doprinos nekoliko profesora i stručnjaka.

U okviru programa Erasmus+ podupiru se Moduli programa Jean Monnet u cilju:

  • promicanja istraživanja i prvog iskustva u poučavanju za mlade istraživače i znanstvenike i praktičare u pitanjima Europske unije (do 20 % proračunskih sredstava dodijeljenih za podupiranje Modula odobravat će se za koordinatore istraživače koji su u posljednjih pet godina stekli doktorsku diplomu);
  • poticanja objavljivanja i širenja rezultata znanstvenog istraživanja;
  • stvaranja interesa za EU i čine osnovu za buduće stupove europskog znanja, posebno u partnerskim državama;
  • poticanja uvođenja elementa Europske unije u studije koji uglavnom nisu povezani s EU-om;
  • pružanja prilagođenih tečajeva o posebnim pitanjima EU-a koja su važna za diplomante u njihovom profesionalnom životu.

Modulom Jean Monnet učvršćuje se i uvodi poučavanje o pitanjima EU-a u kurikulume koji su do sada uključivali teme u vezi s EU-om samo u ograničenoj mjeri. Na taj način veći broj učenika i zainteresiranih građana ima pristup činjenicama i znanju o Europskoj uniji.

Koje se aktivnosti podupiru u okviru ove mjere?

Moduli programa Jean Monnet moraju imati jedan od sljedećih oblika:

  • opći ili uvodni tečajevi o pitanjima Europske unije (posebno u institucijama i na fakultetima koji nemaju razvijenu ponudu predmeta iz tog područja);
  • specijalizirani tečajevi o događanjima u Europskoj uniji (posebno u institucijama i na fakultetima koji već imaju vrlo razvijenu ponudu predmeta u tom području);
  • ljetni i intenzivni tečajevi koji su potpuno priznati.

Koja je uloga organizacija koje sudjeluju u modulu Jean Monnet?

Ustanove visokog obrazovanja imaju ulogu podupiranja i promicanja koordinatora modula osiguravanjem najvećih mogućih javnih koristi od njihovih aktivnosti unutar i izvan institucije.

Ustanove visokog obrazovanja podupiru koordinatore modula u njihovim aktivnostima poučavanja, istraživanja i razmišljanja: oni priznaju razvijene aktivnosti poučavanja; nadziru aktivnosti, omogućuju vidljivost i vrednuju rezultate koje je ostvarilo njihovo osoblje uključeno o program Jean Monnet.

Od ustanova visokog obrazovanja traži se da održavaju aktivnosti Modula Jean Monnet za vrijeme trajanja cijelog projekta, uključujući zamjenu akademskog koordinatora u slučaju da nastane potreba. Ako ustanova mora zamijeniti koordinatore modula, Izvršnoj agenciji mora se poslati pisani zahtjev. Osim toga novi predloženi koordinator mora imati istu razinu specijalizacije u području studija o Europskoj uniji.

Koji se kriteriji primjenjuju na ocjenjivanje modula Jean Monnet?

U nastavku su navedeni formalni kriteriji koje mora ispuniti Modul Jean Monnet kako bi bio prihvatljiv za bespovratna sredstva programa Erasmus+:

Kriteriji prihvatljivosti

Tko može predati zahtjev?

Ustanova visokog obrazovanja (UVO) s poslovnim nastanom u bio kojoj državi svijeta. UVO koji ima poslovni nastan u državama sudionicama u programu mora imati valjanu Povelju Erasmus za visoko obrazovanje (ECHE). ECHE ne moraju imati UVO-i koji sudjeluju u programu iz partnerskih država.

Pojedinci ne mogu izravno zatražiti bespovratna sredstva.

Trajanje projekta Tri godine.
Trajanje aktivnosti

Modul Jean Monnet mora se poučavati najmanje 40 sati u akademskoj godini (tri godine za redom) u području studija o Europskoj uniji u ustanovi visokog obrazovanja koja je podnijela zahtjev.

Nastavni sati uključuju izravne konzultacije u kontekstu grupnih predavanja, seminara, tutorijala i mogu uključivati bilo koji od prethodno navedenih oblika učenja na daljinu, ali ne uključuju podučavanje jedan na jedan.

Kome predati zahtjev? Izvršnoj agenciji za obrazovanje, audiovizualnu djelatnost i kulturu, koja ima sjedište u Bruxellesu.
Kada predati zahtjev? Podnositelji moraju predati zahtjev za bespovratna sredstva do 22. veljače u 12:00 (podne po briselskom vremenu) za projekte čija provedba započinje 1. rujna iste godine.
Kako predati zahtjev? Detalje o tome kako se prijaviti potražite u dijelu C ovog Vodiča.

Organizacije podnositeljice zahtjeva ocjenjuju se na temelju mjerodavnih kriterija za isključenje i kriterija za odabir. Više informacija potražite u dijelu C ovog Vodiča.

Kriteriji za dodjelu

Projekti se ocjenjuju na temelju sljedećih kriterija:

Važnost projekta (Najviše 25 bodova)
  • Važnost prijedloga za:
  • Ciljeve aktivnosti (vidjeti odjeljak „Koji su ciljevi programa Jean Monnet” i „Što je Modul programa Jean Monnet?”).
  • Stupanj do kojeg prijedlog:
  • primjeren je za razvoj novih aktivnosti poučavanja, istraživanja ili rasprava;
  • uključuje korištenje novih metodologija, alata i tehnologija;
  • pokazuje dokaze o akademskoj dodanoj vrijednosti;
  • promiče i omogućuje bolju vidljivost europskih studija/pitanja u ustanovi koja sudjeluje u aktivnosti Jean Monnet i izvan nje.
  • Važnost prijedloga za prioritetne ciljne skupine aktivnosti:
  • ustanove ili akademici koji još ne primaju financijska sredstva iz programa Jean Monnet;
  • posebne teme iz područja EU-a u programima studija koji nisu pretjerano izloženi, ali na koje sve više utječu europski vidovi;
  • studenti koji ne dolaze automatski u dodir s europskim studijima (u područjima kao što su znanost, inženjering, medicina, obrazovanje, umjetnost i jezici, itd.).
Kvaliteta plana i provedbe aktivnosti (Najviše 25 bodova)
  • Jasnoća, potpunost i kvaliteta programa rada, uključujući odgovarajuće faze za pripremu, provedba, ocjenjivanje, praćenje i širenje;
  • Dosljednost između ciljeva projekta, aktivnosti i predloženog proračuna aktivnosti;
  • Kvaliteta i izvedivost predložene metodologije.
Kvaliteta projektnog tima (Najviše 25 bodova)
  • Važnost profila i stručnosti ključnih sveučilišnih djelatnika – iz akademskog i neakademskog područja – koji su uključeni u aktivnosti koje se predlažu u okviru projekta.
Učinak i širenje (Najviše 25 bodova)
  • Kvaliteta mjera za ocjenjivanje rezultata aktivnosti poučavanja;
  • Mogući učinak projekta:
  • na ustanovu/e koja sudjeluje u aktivnosti Jean Monnet;
  • na studente i učenike koji imaju koristi od aktivnosti Jean Monnet;
  • na druge organizacije i pojedince uključene na lokalnoj, regionalnoj nacionalnoj i/ili europskoj razini.
  • Primjerenost i kvaliteta mjera usmjerenih na širenje rezultata aktivnosti u okviru i izvan ustanove koja je domaćin aktivnosti Jean Monnet;
  • Ako je primjenjivo, stupanj do kojeg je u prijedlogu opisano kako će materijali, dokumenti i mediji biti dostupni i promicati se otvorenim dozvolama i ne sadrži nerazmjerna ograničenja.

Prijedlozi moraju dobiti najmanje 60 bodova kako bi se mogli uzeti u obzir za financiranje. Osim toga, moraju dobiti najmanje 13 bodova u svakoj od prethodno navedenih kategorija Kriterija za dodjelu.

Što biste još trebali znati o modulu programa Jean Monnet?

Širenje i učinak

Moduli programa Jean Monnet potrebni su za širenje i iskorištavanje rezultata organiziranih aktivnosti poučavanja i istraživanja izvan područja primjene izravno uključenih dionika. Time će se značajno povećati učinak i pridonijeti sustavnim promjenama.

Kako bi se povećao njihov učinak, one bi trebale u svojim aktivnostima širenja uključivati stvaranje i ponudu otvorenih obrazovnih sadržaja (OER) i otvorene obrazovne aktivnosti koje su u skladu s tehnološkim napretkom. Time će se poticati fleksibilniji i kreativni načini učenja i privući veći broj studenata, stručnjaka, političara i drugih zainteresiranih skupina.

Svi koordinatori Modula programa Jean Monnet morat će ažurirati svoje odjeljke internetskog alata za Erasmus+ na kojima će se nalaziti sve informacije o aktivnostima programa Jean Monnet. Poticat će ih se da koriste postojeće platforme i alate (tj. direktorij programa Jean Monnet, virtualna zajednica programa Jean Monnet). Putem tih odjeljaka, koji su dio općeg alata IT-a za Erasmus+, javnost će biti informirana u ustanovama i studijima koje one nude u okviru programa Jean Monnet. Nositelji bespovratnih sredstava morat će redovito ažurirati alat s rezultatima svog rada.

Koordinatori modula Jean Monnet potiču se da:

  • objave barem jedan članak koji su revidirali stručnjaci za vrijeme trajanja bespovratnih sredstava;
  • sudjeluju u događanjima širenja i informiranja na nacionalnoj i europskoj razini;
  • organiziraju događanja (predavanja, seminare, radionice itd.) s donositeljima politika na lokalnoj (npr. gradonačelnici i savjetnici), regionalnoj i nacionalnoj razini te s organiziranim civilnim društvom i školama;
  • šire rezultate svojih aktivnosti organizacijom seminara ili predavanja koji su usmjereni na javnost i predstavnike civilnog društva i prilagođeni njima;
  • umreže se s drugim koordinatorima Modula, Centrima izvrsnosti, Katedrama Jean Monnet i podržavanim ustanovama;
  • primjenjuju otvorene obrazovne sadržaje (OER), objave sažetke, sadržaj i raspored svojih aktivnosti te očekivane rezultate.

Koja su pravila financiranja?

Najveći iznos bespovratnih sredstava koji se može dodijeliti iznosi 30 000 EUR, koji mogu činiti najviše 75 % ukupnog troška modula Jean Monnet.

Primjenjuje se sustav utemeljen na kombinaciji raspona jediničnih troškova i paušalnog financiranja za dodjelu bespovratnih sredstava u okviru aktivnosti programa Jean Monnet. Ovaj se sustav utvrđuje na temelju izračunatih nacionalnih troškova poučavanja po satu. Koristi se sljedeća metoda:

  • Raspon jediničnih troškova poučavanja: izračunati nacionalni jedinični trošak poučavanja po satu D.1 množi se s brojem sati poučavanja;
  • Dodatno paušalno financiranje: „dodatni postotak od 40 % za Modul programa Jean Monnet dodaje se na gore navedenu jediničnu troškovnu osnovu.

Konačan iznos bespovratnih sredstava dobiva se primjenom najviše 75 % sredstava EU-a od ukupnog izračunatog iznosa bespovratnih sredstava i poštovanjem najviše gornje granice za bespovratna sredstva za Modul programa a Jean Monnet (30 000 EUR).

Točni iznosi koji se primjenjuju na module programa Jean Monnet mogu se naći u odjeljku „Jedinični troškovi programa Jean Monnetˮ na kraju poglavlja o programu Jean Monnet u ovom dijelu vodiča.

Katedra jean monnet

Što je katedra Jean Monnet?

Katedra Jean Monnet je radno mjesto predavača u području studija o Europskoj uniji za sveučilišne profesore koje se odobrava na razdoblje od tri godine. Katedru Jean Monnet mora voditi jedan profesor, koji mora imati barem 90 sati predavanja u akademskoj godini.

Koje se aktivnosti podupiru u okviru ove mjere?

Glavne aktivnosti (najmanje 90 sati u akademskoj godini):

  • produbljivanje poučavanja o studijima o Europskoj uniji utjelovljeno u službeni kurikulum ustanove visokog obrazovanja;
  • pružanje detaljnog poučavanja o pitanjima o Europskoj uniji za buduće stručnjake u područjima za kojima postaje sve veća potražnja na tržištu rada.

Dodatne aktivnosti:

  • održavanje poučavanja/predavanja studentima iz drugih odjela (npr. arhitekture, medicine itd.) kako bi ih se bolje pripremilo za budući profesionalni život;
  • poticanje, savjetovanje i nadzor mladih generacija učitelja i istraživača u studijima iz područja Europske unije;
  • vođenje, praćenje i nadzor istraživanja o temama iz područja EU-a za druge obrazovne razine kao što su osposobljavanje učitelja i obvezno obrazovanje;
  • organiziranje aktivnosti (konferencija, seminara/webinara, radionica itd.) usmjerenih na donositelje politika na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini te na civilno društvo.

Koja je uloga organizacija koje sudjeluju u programu Katedri Jean Monnet?

Katedre Jean Monnet sastavni su dio ustanove visokog obrazovanja koja sklapa ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava/dobiva odluku.

Nositelji katedre Jean Monnet sudjeluju u službenom akademskom radu ustanove. Od ustanova visokog obrazovanja traži se da podržavaju nositelje katedri Jean Monnet u aktivnostima poučavanja, istraživanja i razmišljanja, čime se najraširenijem opsegu kurikuluma omogućuje da imaju korist od tečajeva; oni bi trebali priznati razvijene aktivnosti poučavanja.

Ustanove visokog obrazovanja odgovorne su za njihovu primjenu. One su obvezne održavati aktivnosti katedre Jean Monnet za vrijeme trajanja projekta, uključujući zamjenu nositelja Katedre u slučaju potrebe. Ako ustanova mora zamijeniti nositelja katedre, potrebno je poslati pisani zahtjev za odobrenje Izvršnoj agenciji. Osim toga, novi predloženi nositelj katedre mora imati isti stupanj specijalizacije u području studija o Europskoj uniji.

Koji se kriteriji primjenjuju na ocjenjivanje katedre Jean Monnet?

U nastavku su navedeni formalni kriteriji koje mora ispuniti Katedra Jean Monnet kako bi bila prihvatljiva za bespovratna sredstva iz programa Erasmus+:

Kriteriji prihvatljivosti

Tko može predati zahtjev?

Ustanova visokog obrazovanja (UVO) s poslovnim nastanom u bio kojoj državi svijeta. UVO koji ima poslovni nastan u državama sudionicama u programu mora imati valjanu Povelju Erasmus za visoko obrazovanje (ECHE). ECHE ne moraju imati UVO-i koji sudjeluju u programu iz partnerskih država.

Pojedinci ne mogu izravno zatražiti bespovratna sredstva.

Profil nositelja Katedre Jean Monnet Nositelji Katedre Jean Monnet moraju biti stalni zaposlenici ustanove koja ja predala zahtjev s položajem profesora. Oni ne mogu biti „gostujući profesoriˮ u UVO-u koji predaje zahtjev za bespovratna sredstva.
Trajanje projekta Tri godine.
Trajanje aktivnosti

Odsjek programa Jean Monnet vodi samo jedan profesor.

Nositelji Katedre Jean Monnet moraju poučavati najmanje 90 sati u akademskoj godini (tri godine za redom) u području studija o Europskoj uniji u ustanovi visokog obrazovanja koja je podnijela zahtjev.

Potrebno je predložiti najmanje jednu dodatnu gore opisanu aktivnost.

Sati predavanja uključuju i konzultacije u kontekstu skupine predavanja, seminara, tutorijala i mogu uključivati i prethodno navedeni oblik učenja na daljinu, ali ne uključuju podučavanje jedan na jedan i/ili mentorstvo.

Kome predati zahtjev? Izvršnoj agenciji za obrazovanje, audiovizualnu djelatnost i kulturu, koja ima sjedište u Bruxellesu.
Kada predati zahtjev? Podnositelji moraju predati zahtjev za bespovratna sredstva do 22. veljače u 12:00 (podne po briselskom vremenu) za projekte čija provedba započinje 1. rujna iste godine.
Kako predati zahtjev? Detalje o tome kako se prijaviti potražite u dijelu C ovog Vodiča.

Organizacije podnositeljice zahtjeva ocjenjuju se na temelju mjerodavnih kriterija za isključenje i kriterija za odabir. Više informacija potražite u dijelu C ovog Vodiča.

Kriteriji za dodjelu

Projekti se ocjenjuju na temelju sljedećih kriterija:

Važnost projekta (Najviše 25 bodova)
  • Važnost prijedloga za:
  • ciljeve i prioritete aktivnosti (vidjeti odjeljak „Koji su ciljevi programa Jean Monnet?”).
  • Stupanj do kojeg prijedlog:
  • primjeren je za razvoj novih aktivnosti poučavanja, istraživanja ili rasprava;
  • uključuje korištenje novih metodologija, alata i tehnologija;
  • promiče i omogućuje bolju vidljivost ovih europskih studija/pitanja u ustanovi koja sudjeluje u aktivnosti Jean Monnet i izvan nje.
  • Važnost prijedloga za prioritetne ciljne skupine aktivnosti:
  • ustanove ili akademici koji još ne primaju financijska sredstva iz programa Jean Monnet;
  • posebne teme iz područja EU-a u programima studija koji nisu pretjerano izloženi, ali na koje sve više utječu europski vidovi.
Kvaliteta plana i provedbe aktivnosti (Najviše 25 bodova)
  • Jasnoća, potpunost i kvaliteta programa rada, uključujući odgovarajuće faze za pripremu, provedba, ocjenjivanje, praćenje i širenje;
  • Dosljednost između ciljeva projekta, aktivnosti i predloženog proračuna aktivnosti;
  • Kvaliteta i izvedivost predložene metodologije.
Kvaliteta projektnog tima (Najviše 25 bodova)
  • Prijedlog se podnosi u korist profesora s izvrsnim profilom u određenom području studija o Europskoj uniji. Važnost profila i stručnosti ključnih djelatnika – iz akademskog i neakademskog područja – koji su uključeni u aktivnosti koje su predložene u okviru projekta.
Učinak i širenje (Najviše 25 bodova)
  • Kvaliteta mjera za ocjenjivanje rezultata aktivnosti poučavanja;
  • Mogući učinak projekta:
  • na ustanovu koja je domaćin aktivnosti Jean Monnet;
  • na studente i učenike koji imaju koristi od aktivnosti Jean Monnet;
  • na druge organizacije i pojedince uključene na lokalnoj, regionalnoj nacionalnoj i/ili europskoj razini.
  • Primjerenost i kvaliteta mjera usmjerenih na širenje rezultata aktivnosti u okviru i izvan ustanove koja je domaćin aktivnosti Jean Monnet;
  • Ako je važno, stupanj do kojeg je u projektu opisano kako će materijali, dokumenti i mediji biti slobodno dostupni i kako će se promicati otvorenim dozvolama i ne sadrži nerazmjerna ograničenja.

Prijedlozi moraju dobiti najmanje 60 bodova kako bi se mogli uzeti u obzir za financiranje. Osim toga, moraju dobiti najmanje 13 bodova u svakoj od prethodno navedenih kategorija Kriterija za dodjelu.

Što biste još trebali znati o Katedri programa Jean Monnet?

Širenje i učinak

Katedre Jean Monnet moraju širiti i iskorištavati rezultate organiziranih aktivnosti izvan izravno uključenih dionika. Time će se značajno povećati učinak i pridonijeti sustavnim promjenama.

Kako bi se povećao njihov utjecaj, nositelji Katedre trebali bi u svoje aktivnosti širenja uključiti stvaranje i ponudu otvorenih obrazovnih sadržaja (OER) i uključiti aktivnosti otvorenog obrazovanja kao odgovor na tehnološki napredak. Na taj će se način poticati fleksibilniji i kreativniji načini učenja i obuhvatit će se sve veći broj studenata, stručnjaka, donositelja politika i drugih zainteresiranih skupina.

Od Katedra Jean Monnet tražit će se da ažuriraju svoj odjeljak internetskog alata za Erasmus+ na kojima će se nalaziti sve informacije o aktivnostima programa Jean Monnet. Poticat će ih se da koriste postojeće platforme i alate (tj. direktorij programa Jean Monnet, virtualna zajednica programa Jean Monnet). Putem tih odjeljaka, koji su dio općeg alata IT-a za Erasmus+, javnost će biti informirana u ustanovama i studijima koje one nude u okviru programa Jean Monnet. Nositelji bespovratnih sredstava morat će redovito ažurirati alat s rezultatima svog rada.

Nositelje Katedre Jean Monnet potiče se da:

  • objave barem jednu knjigu preko sveučilišne izdavačke kuće za vrijeme trajanja bespovratnih sredstava. Bespovratnim sredstvima bit će pokriven dio objave i, ako je potrebno, troškovi prijevoda;
  • sudjeluju u događanjima širenja i informiranja na nacionalnoj i europskoj razini;
  • organiziraju događanja (predavanja, seminare, radionice itd.) s donositeljima politika na lokalnoj (npr. gradonačelnici i savjetnici), regionalnoj i nacionalnoj razini te s organiziranim civilnim društvom i školama;
  • šire rezultate svojih aktivnosti organizacijom seminara ili predavanja koji su usmjereni na javnost i predstavnike civilnog društva i prilagođeni njima;
  • umreže se s drugim Katedrama Jean Monnet, koordinatorima Modula, Centrima izvrsnosti i podržavanim institucijama;
  • primjenjuju otvorene obrazovne sadržaje (OER), objave sažetke, sadržaj i raspored svojih aktivnosti te očekivane rezultate.

Koja su pravila financiranja?

Najveći iznos bespovratnih sredstava koji se može dodijeliti iznosi 30 000 EUR, koji mogu činiti najviše 75 % ukupnog troška Katedre Jean Monnet.

Primjenjuje se sustav utemeljen na kombinaciji raspona jediničnih troškova i paušalnog financiranja za dodjelu bespovratnih sredstava u okviru aktivnosti programa Jean Monnet. Ovaj se sustav utvrđuje na temelju izračunatih nacionalnih troškova poučavanja po satu. Koristi se sljedeća metoda:

  • Raspon jediničnih troškova poučavanja: izračunati nacionalni jedinični trošak poučavanja po satu D.1 množi se s brojem sati Katedre Jean Monnet ;
  • Dodatno paušalno financiranje: „dodatni postotak od 10 % za Katedru Jean Monnet dodaje se na gore navedenu troškovnu osnovu. U tom se postotku uzimaju u obzir dodatne akademske aktivnosti uključene u Modul kao što su troškovi zaposlenika, troškovi putovanja i života, troškovi širenja, troškovi nastavnih materijala i neizravni troškovi, itd.

Konačan iznos bespovratnih sredstava dobiva se primjenom najviše 75 % sredstava EU-a od ukupnog izračunatog iznosa i poštovanjem najviše gornje granice za bespovratna sredstva za Katedru Jean Monnet (50 000 EUR).

Točni iznosi koji se primjenjuju na module programa Jean Monnet mogu se naći u odjeljku „Jedinični troškovi programa Jean Monnetˮ na kraju poglavlja o programu Jean Monnet u ovom dijelu vodiča.

Centri izvrsnosti Jean Monnet

Što je centar izvrsnosti Jean Monnet?

Centar izvrsnosti Jean Monnet središnja je točka kompetencija i znanja o temama u području Europske unije.

Centar izvrsnosti Jean Monnet okuplja stručnost i kompetencije eminentnih stručnjaka i cilj mu je razviti sinergije između različitih disciplina i resursa u području europskih studija te stvarati zajedničke transnacionalne aktivnosti i strukturne veze s akademskim ustanovama u drugim zemljama. Njime se osigurava i otvorenost prema civilnom društvu.

Centri izvrsnosti Jean Monnet imaju važnu ulogu u obraćanju studentima fakulteta koji se obično ne bave pitanjima Europske unije te donositeljima politika, državnim službenicima, organiziranom civilnom društvu i općoj javnosti.

Koje se aktivnosti podupiru u okviru te aktivnosti?

Centar izvrsnosti Jean Monnet mora razviti trogodišnji strateški plan koji obuhvaća širok spektar aktivnosti, kao što su:

  • organizacija i koordinacija ljudskih i dokumentarnih resursa u područjima studija o Europskoj uniji
  • vođenje aktivnosti istraživanja u posebnim područjima Europske unije
  • sustavno objavljivanje rezultata istraživanja
  • razvoj sadržaja i alata o temama EU-a radi ažuriranja i nadopunjavanja postojećih kolegija i kurikuluma (funkcija poučavanja)
  • jačanje rasprava i razmjene iskustava o EU-u, ako je moguće u partnerstvu s lokalnim dionicima i/ili predstavništvima EU-a u državama članicama i delegacijama EU-a u trećim zemljama (funkcija skupine za strateško promišljanje)

Koju ulogu imaju organizacije koje sudjeluju u centru izvrsnosti Jean Monnet?

Visoka učilišta koja planiraju osnovati centar izvrsnosti Jean Monnet moraju razmisliti o strateškom razvoju. Ona bi trebala najboljim stručnjacima među nastavnim i istraživačkim osobljem osigurati smjernice i viziju za stvaranje sinergija koje omogućavaju suradnju na visokoj razini u pogledu posebnih tema iz područja EU-a. Ona bi trebala podupirati i promicati inicijative centra i pomoći u njihovu razvoju.

Visoka učilišta moraju održavati aktivnosti centra izvrsnosti Jean Monnet za vrijeme trajanja projekta i prema potrebi mogu zamijeniti akademskog koordinatora. Ako ustanova mora zamijeniti izvornog akademskog koordinatora, izvršnoj agenciji potrebno je poslati pisani zahtjev za odobrenje.

Centar izvrsnosti može uključivati suradnju nekoliko ustanova/organizacija s poslovnim nastanom u istom gradu ili regiji. U svakom slučaju, to mora biti jasno označen institut ili struktura specijalizirana za studije u području Europske unije i domaćin mu mora biti visoko učilište.

Koji se kriteriji primjenjuju za ocjenjivanje centra izvrsnosti Jean Monnet?

U nastavku su navedeni formalni kriteriji koje mora ispuniti centar izvrsnosti Jean Monnet kako bi bio prihvatljiv za dodjelu bespovratnih sredstava programa Erasmus+:

Kriteriji prihvatljivosti

Tko se može prijaviti?

Visoko učilište s poslovnim nastanom u bilo kojoj zemlji svijeta. Visoka učilišta koja imaju poslovni nastan u zemljama sudionicama programa moraju imati valjanu Povelju Erasmus za visoko obrazovanje (ECHE). Visoka učilišta iz prihvatljivih partnerskih zemalja koja sudjeluju u programu ne moraju imati Povelju Erasmus za visoko obrazovanje.

Pojedinci ne mogu izravno zatražiti bespovratna sredstva.

Trajanje projekta

Tri godine.

Kome predati zahtjev?

Izvršnoj agenciji za obrazovanje, audiovizualne medije i kulturu, koja ima sjedište u Bruxellesu.

Kada predati zahtjev?

Podnositelji moraju predati zahtjev za bespovratna sredstva do 22. veljače u 12:00 (podne po briselskom vremenu) za projekte koji počinju 1. rujna iste godine.

Kako predati zahtjev?

Pojedinosti o tome kako se prijaviti potražite u dijelu C ovog Vodiča.

Ostali kriteriji

Na svakom visokom učilištu može se istovremeno podržavati samo jedan centar izvrsnosti Jean Monnet.

Organizacije podnositeljice zahtjeva ocjenjuju se na temelju kriterija za isključenje i odabir. Više informacija potražite u dijelu C ovog Vodiča.

Kriteriji za dodjelu

Projekti se ocjenjuju na temelju sljedećih kriterija:

Relevantnost projekta

(Najviše 25 bodova)

  • Relevantnost prijedloga za:
  • ciljeve i prioritete aktivnosti (vidjeti odjeljke „Koji su ciljevi programa Jean Monnet?” i „Što je centar izvrsnosti Jean Monnet?”)
  • Stupanj do kojeg prijedlog:
  • primjeren je za razvoj novih aktivnosti poučavanja, istraživanja ili rasprava
  • pokazuje da ima akademsku dodanu vrijednost
  • promiče europske studije / europska pitanja u ustanovi koja je domaćin aktivnosti Jean Monnet i izvan nje te omogućava njihovu bolju vidljivost.
  • Relevantnost prijedloga za prioritetne ciljne skupine aktivnosti:
  • ustanove ili sveučilišni profesori koji još ne primaju financijska sredstva iz programa Jean Monnet.

Kvaliteta plana i provedbe projekta

(Najviše 25 bodova)

  • Jasnoća, potpunost i kvaliteta programa rada, uključujući odgovarajuće faze pripreme, provedbe, vrednovanja, praćenja i širenja
  • Dosljednost između ciljeva projekta, aktivnosti i predloženog proračuna
  • Kvaliteta i izvedivost predložene metodologije

Kvaliteta projektnog tima

(Najviše 25 bodova)

  • Važnost profila i stručnosti ključnih djelatnika – iz akademskog i neakademskog područja – koji su uključeni u aktivnosti koje su predložene u okviru projekta.

Učinak i širenje

(Najviše 25 bodova)

  • Kvaliteta mjera za vrednovanje ishoda aktivnosti poučavanja
  • Mogući učinak projekta:
  • na ustanove koje sudjeluju u aktivnosti Jean Monnet
  • na studente i učenike koji imaju korist od aktivnosti Jean Monnet
  • na druge organizacije i pojedince uključene na lokalnoj, regionalnoj nacionalnoj i/ili europskoj razini
  • Primjerenost i kvaliteta mjera usmjerenih na širenje ishoda aktivnosti u okviru i izvan ustanove koja je domaćin aktivnosti Jean Monnet
  • Ako je relevantno, stupanj do kojeg je u projektu opisano kako će materijali, dokumenti i medijski sadržaji biti besplatno dostupni i kako će se promovirati s pomoću otvorenih licencija bez nesrazmjernih ograničenja.

Prijedlozi moraju dobiti najmanje 60 bodova kako bi se mogli uzeti u obzir za financiranje. Osim toga, moraju dobiti najmanje 13 bodova u svakoj od prethodno navedenih kategorija kriterija za dodjelu.

Što biste još trebali znati o centru izvrsnosti Jean Monnet?

Širenje i učinak

Centri izvrsnosti Jean Monnet trebali bi širiti i iskorištavati rezultate organiziranih aktivnosti poučavanja i istraživanja i izvan kruga izravno uključenih dionika. Time će se znatno povećati učinak i pridonijeti sustavnim promjenama.

Kako bi se povećao njihov učinak, trebali bi u svojim aktivnostima širenja uključivati stvaranje i ponudu otvorenih obrazovnih sadržaja (OER) i otvorene obrazovne aktivnosti koje su u skladu s tehnološkim napretkom. Na taj će se način poticati fleksibilniji i kreativniji načini učenja i obuhvatit će se sve veći broj studenata, stručnjaka, donositelja politika i drugih zainteresiranih skupina.

Od centara izvrsnosti Jean Monnet tražit će se da ažuriraju svoj odjeljak posebnog internetskog alata za Erasmus+ na kojem će se nalaziti sve informacije o aktivnostima Jean Monnet. Poticat će ih se da se koriste relevantnim postojećim platformama i alatima (tj. direktorijem Jean Monnet, virtualnom zajednicom Jean Monnet). S pomoću tih funkcija, koje su dio općeg alata IT-a za Erasmus+, javnost će biti obaviještena o ustanovama i njihovim programima u okviru aktivnosti Jean Monnet. Korisnici bespovratnih sredstava morat će redovito ažurirati alat rezultatima svojeg rada.

Centre izvrsnosti Jean Monnet potiče se da:

  • sudjeluju u događanjima širenja i informiranja na europskoj i nacionalnoj razini
  • organiziraju događanja (predavanja, seminare, radionice itd.) s donositeljima politika na lokalnoj (npr. gradonačelnici i savjetnici), regionalnoj i nacionalnoj razini te s organiziranim civilnim društvom i školama
  • šire rezultate svojih aktivnosti organizacijom seminara ili predavanja koji su usmjereni na javnost i predstavnike civilnog društva te prilagođeni njima
  • umreže se s drugim centrima izvrsnosti, voditeljima centara Jean Monnet, koordinatorima modula i itd.
  • primjenjuju otvorene obrazovne sadržaje (OER), objavljuju sažetke, sadržaj i raspored svojih aktivnosti te očekivane ishode.

Koja su pravila financiranja?

U slučaju odabira projekta na bespovratna sredstva primjenjuju se sljedeća pravila financiranja:

Prihvatljivi troškovi

Mehanizam financiranja

Iznos

Pravilo za dodjelu

Troškovi aktivnosti

Prihvatljivi izravni troškovi

  • Troškovi osoblja
  • Putni troškovi i troškovi boravka
  • Troškovi podugovaranja (najviše 30 % prihvatljivih izravnih troškova)
  • Troškovi opreme (najviše 10 % prihvatljivih izravnih troškova)
  • Troškovi poučavanja
  • Ostali troškovi (uključujući troškove svih obveznih financijskih revizija / potvrda o reviziji)

Prihvatljivi neizravni troškovi

Paušalni iznos koji ne prelazi 7 % prihvatljivih izravnih troškova projekta prihvatljiv je u okviru neizravnih troškova koji predstavljaju opće administrativne troškove korisnika i koje ne pokrivaju prihvatljivi izravni troškovi (primjerice, računi za struju ili internet, troškovi najma prostora itd.) ali se mogu smatrati naplativima iz projekta.

Stvarni troškovi

80 % ukupnih prihvatljivih troškova

(osim ako podnositelj zatraži niži % bespovratnih sredstava)

Najviše 100 000 EUR

Uvjet: troškovi su nastali u vezi s aktivnošću i potrebni su za njezinu provedbu.

Potpora udrugama u okviru programa Jean Monnet

Programom Jean Monnet podupiru se udruge čija je izričita svrha pridonijeti studijima o procesima europskih integracija. Takve bi udruge trebale biti interdisciplinarne i otvorene svim zainteresiranim profesorima, učiteljima i istraživačima specijaliziranim za pitanja Europske unije u mjerodavnoj državi ili regiji. One bi trebale predstavljati akademsku zajednicu u području studija o Europskoj uniji na regionalnoj, nacionalnoj ili nadnacionalnoj razini.

Koja se djelovanja podupiru u okviru ove aktivnosti?

Za vrijeme trajanja bespovratnih sredstava, udruge mogu provoditi niz aktivnosti, kao što su, primjerice:

  • organizirati i provoditi zakonske aktivnosti udruge koje se bave studijima i temama o Europskoj uniji (npr. objava brošura, postavljanje posebnog web-mjesta, organizacija godišnjih sastanaka odbora, organizacija posebnih promotivnih događanja čiji je cilj osiguranje veće vidljivosti tema iz područja Europske unije itd.);
  • provoditi istraživanja u području posebnih europskih pitanja u svrhu informiranja donositelja politika na lokalnoj, nacionalnoj i europskoj razini i širenja rezultata među ustanovama uključenim u ova pitanja, uključujući ustanove EU-a te širu javnost, time potičući aktivno građanstvo.

Koju ulogu imaju udruge?

Udruge Jean Monnet trebale bi postati referentne točke u područjima o pitanjima Europske unije koja obuhvaćaju.

One će umnožavati i širiti znanje. Također će pridonijeti prikupljanju i iskorištavanju informacija i pružati analizu i vizije o određenim temama.

Udruge su odgovorne za vlastite prijedloge. One moraju provoditi aktivnosti opisane u njihovom programu rada za vrijeme trajanja bespovratnih sredstava.

Koji se kriteriji primjenjuju na ocjenjivanje potpore iz programa Jean Monnet za udruge?

U nastavku su navedeni formalni kriteriji koje mora ispuniti potpora iz programa Jean Monnet za udruge da bi bila prihvatljiva za bespovratna sredstva iz programa Erasmus+:

Kriteriji prihvatljivosti

Tko može predati zahtjev?

Svaka udruga profesora i istraživača specijaliziranih za studije o Europskoj uniji, s poslovnim nastanom u bilo kojoj državi svijeta. Izričita svrha udruge mora biti doprinos proučavanju postupka europskih integracija na nacionalnoj ili transnacionalnoj razini.

Udruga mora biti interdisciplinarnog karaktera.

Potpora će se pružati samo onim udrugama koje su službeno registrirane i imaju neovisan pravni položaj.

Pojedinci ne mogu izravno zatražiti bespovratna sredstva.

Trajanje projekta

Tri godine.

Kome predati zahtjev?

Izvršnoj agenciji za obrazovanje, audiovizualnu djelatnost i kulturu, koja ima sjedište u Bruxellesu.

Kada predati zahtjev?

Podnositelji moraju predati zahtjev za bespovratna sredstva do 22. veljače u 12:00 (podne po briselskom vremenu) za projekte čija provedba započinje 1. rujna iste godine.

Kako predati zahtjev?

Detalje o tome kako se prijaviti potražite u dijelu C ovog Vodiča.

Organizacije podnositeljice zahtjeva ocjenjuju se na temelju mjerodavnih kriterija za isključenje i kriterija za odabir. Više informacija potražite u dijelu C ovog Vodiča.

Kriteriji za dodjelu

Projekti se ocjenjuju na temelju sljedećih kriterija:

Važnost projekta

(Najviše 25 bodova)

  • Važnost prijedloga za:
  • ciljeve i prioritete aktivnosti (vidjeti odjeljak „Koji su ciljevi programa Jean Monnet” i „Što je potpora udrugama u okviru programa Jean Monnet”).
  • Stupanj do kojeg prijedlog:
  • primjeren je za podržavanje statutarnih aktivnosti udruge i provedbu istraživanja u području europskih pitanja.
  • unaprjeđuje informacije za donositelje politika na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i europskoj razini.
  • Važnost prijedloga za prioritetne ciljne skupine aktivnosti:
    • ustanove koje još ne primaju financijska sredstva iz programa Jean Monnet.

Kvaliteta plana i provedbe aktivnosti

(Najviše 25 bodova)

  • Jasnoća, potpunost i kvaliteta programa rada, uključujući odgovarajuće faze za pripremu, provedba, ocjenjivanje, praćenje i širenje;
  • Dosljednost između ciljeva projekta, aktivnosti i predloženog proračuna aktivnosti;
  • Kvaliteta i izvedivost predložene metodologije.

Kvaliteta projektnog tima

(Najviše 25 bodova)

  • Važnost profila i stručnosti ključnih djelatnika – iz akademskog i neakademskog područja – koji su uključeni u aktivnosti koje se provode u okviru projekta.

Učinak i širenje

(Najviše 25 bodova)

  • Kvaliteta mjera za ocjenjivanje rezultata aktivnosti poučavanja;
  • Mogući učinak projekta:
  • na ustanovu/e koja sudjeluje u aktivnosti Jean Monnet;
  • na druge organizacije i donositelje politika uključene na lokalnoj, regionalnoj nacionalnoj i/ili europskoj razini.
  • Primjerenost i kvaliteta mjera usmjerenih na širenje rezultata aktivnosti u okviru i izvan ustanove koja je domaćin aktivnosti Jean Monnet.

Prijedlozi moraju dobiti najmanje 60 bodova kako bi se mogli uzeti u obzir za financiranje. Osim toga, moraju dobiti najmanje 13 bodova u svakoj od prethodno navedenih kategorija Kriterija za dodjelu.

Što biste još trebali znati o potpori udrugama u okviru programa Jean Monnet?

Širenje i učinak

Udruge odabrane u okviru ove aktivnosti trebale bi širiti i iskorištavati rezultate organiziranih aktivnosti poučavanja i istraživanja dalje od izravno uključenih dionika. Time će se značajno povećati učinak i pridonijeti sustavnim promjenama.

Kako bi se povećao njihov učinak, one bi trebale u svojim aktivnostima širenja uključivati stvaranje i ponudu otvorenih obrazovnih sadržaja (OER) i otvorene obrazovne aktivnosti koje su u skladu s tehnološkim napretkom. Na taj će se način poticati fleksibilniji i kreativniji načini učenja i obuhvatit će se sve veći broj studenata, stručnjaka, donositelja politika i drugih zainteresiranih skupina.

Od udruga kojima su dodijeljena bespovratna sredstva Jean Monnet, tražit će se da ažuriraju svoj odjeljak internetskog alata za Erasmus+ na kojima će se nalaziti sve informacije o aktivnostima programa Jean Monnet. Poticat će ih se da koriste postojeće platforme i alate (tj. direktorij programa Jean Monnet, virtualna zajednica programa Jean Monnet). Putem tih odjeljaka, koji su dio općeg alata IT-a za Erasmus+, javnost će biti informirana u ustanovama i studijima koje one nude u okviru programa Jean Monnet. Nositelji bespovratnih sredstava morat će redovito ažurirati alat s rezultatima svog rada.

U slučaju odabira projekta, na bespovratna sredstva primjenjuju se sljedeća pravila financiranja:

Potpora udrugama u okviru projekta jean monnet

Prihvatljivi troškovi

Mehanizam financiranja

Iznos

Pravilo za dodjelu

Troškovi aktivnosti

Prihvatljivi izravni troškovi

  • Troškovi osoblja
  • Troškovi putovanja i troškovi života
  • Troškovi podugovaranja (najviše 30 % prihvatljivih izravnih troškova)
  • Troškovi opreme (najviše 10 % prihvatljivih izravnih troškova)
  • Ostali troškovi (uključujući troškove svih obveznih financijskih revizija / potvrda o reviziji)

Prihvatljivi neizravni troškovi

Paušalni iznos koji ne prelazi 7 % prihvatljivih izravnih troškova projekta prihvatljiv je u okviru neizravnih troškova koji predstavljaju opće administrativne troškove korisnika i koje ne pokrivaju prihvatljivi izravni troškovi (primjerice, računi za struju ili internet, troškovi najma prostora itd.) ali se mogu smatrati naplativima iz projekta.

Stvarni troškovi

Najviše 50 000 EUR

80 % ukupnih prihvatljivih troškova (osim ako podnositelj zatraži niži % bespovratnih sredstava)

Uvjet: u obrascu prijave moraju jasno navedeni ciljevi i program rada

Mreže Jean Monnet (rasprava o politici s akademskim svijetom)

Što je mreža Jean Monnet?

Mrežama Jean Monnet potiče se stvaranje i razvoj konzorcija međunarodnih igrača (Visoka učilišta, istraživački centri, udruge itd.) u području studija o Europskoj uniji.

One pridonose prikupljanju informacija, razmjeni prakse, izgradnji znanja i promicanju postupka europskih integracija u svijetu. Ovom se aktivnošću također može podupirati jačanje postojećih mreža kojima se podupiru određene aktivnosti, posebno poticanje suradnje mladih istraživača u područjima povezanim s EU-om.

Ti će se projekti temeljiti na prijedlozima usmjerenim na aktivnosti koje se ne mogu uspješno provoditi na nacionalnoj razini i za koje je potrebna uključenost barem triju partnerskih organizacija (uključujući ustanovu podnositeljicu zahtjeva) iz triju različitih država. Njihov je cilj provoditi projekte koji imaju multinacionalnu, a ne nacionalnu dimenziju.

Koja se djelovanja podupiru u okviru ove aktivnosti?

Za vrijeme trajanja projekta, mrežama se obično može ostvariti niz aktivnosti, kao što su, na primjer:

  • prikupljanje informacija i promicanje rezultata o metodologijama koje se primjenjuju na istraživanje na visokoj razini i podučavanje o temama povezanima s EU-om;
  • jačanje suradnje između različitih ustanova visokog obrazovanja i drugih relevantnih tijela u Europi i svijetu;
  • razmjena znanja i iskustva u cilju uzajamnog jačanja dobre prakse;
  • poticanje suradnje i stvaranje platforme za razmjenu znanja na visokoj razini s javnim dionicima i službama Europske komisije o temama važnim za EU.

Koja ulogu imaju organizacije koje sudjeluju u mrežama Jean Monnet?

Mreže Jean Monnet trebale bi postati referentne točke u područjima Europske unije koja obuhvaćaju. One će umnožavati i širiti znanje. Također će pridonijeti prikupljanju i iskorištavanju informacija i pružati analizu i vizije o određenim temama.

Ustanove visokog obrazovanja koje koordiniraju mreže Jean Monnet snose konačnu odgovornost za vlastite prijedloge. One moraju provoditi aktivnosti opisane u njihovom programu rada za vrijeme trajanja bespovratnih sredstava.

Koji se kriteriji primjenjuju na ocjenjivanje potpore za mreže iz programa Jean Monnet?

U nastavku su navedeni kriteriji koje moraju ispuniti mreže Jean Monnet da bi bile prihvatljiva za bespovratna sredstva iz programa Erasmus+:

Kriteriji prihvatljivosti

Tko može predati zahtjev?

Ustanova visokog obrazovanja (UVO) ili druga organizacija s poslovnim nastanom u bio kojoj državi svijeta. UVO-i u državi sudionici programa Erasmus+ moraju imati valjanu Povelju Erasmus za visoko obrazovanje (ECHE). ECHE ne moraju imati UVO-i koji sudjeluju u programu iz partnerskih država. Podnositelj mora biti koordinator mreže koja se sastoji od najmanje tri organizacije sudionice iz triju različitih država. Imenovane Europske ustanove (definirane u Uredbi kojem se osniva program Erasmus+) koje ostvaruju cilj od europskog interesa ne mogu se prijaviti u okviru ove aktivnosti.

Trajanje projekta

Tri godine.

Kome predati zahtjev?

Izvršnoj agenciji za obrazovanje, audiovizualnu djelatnost i kulturu, koja ima sjedište u Bruxellesu.

Kada predati zahtjev?

Podnositelji moraju predati zahtjev za bespovratna sredstva do 22. veljače u 12:00 (podne po briselskom vremenu) za projekte čija provedba započinje 1. rujna iste godine.

Kako predati zahtjev?

Detalje o tome kako se prijaviti potražite u dijelu C ovog Vodiča.

Organizacije podnositeljice zahtjeva ocjenjuju se na temelju mjerodavnih kriterija za isključenje i kriterija za odabir. Više informacija potražite u dijelu C ovog Vodiča.

Kriteriji za dodjelu

Projekti se ocjenjuju na temelju sljedećih kriterija:

Važnost projekta

(Najviše 25 bodova)

  • Važnost prijedloga za:
  • ciljeve i prioritete aktivnosti (vidjeti odjeljak „Koji su ciljevi programa Jean Monnet” i „Što je mreža Jean Monnet”).
  • Stupanj do kojeg prijedlog:
  • primjeren je za razvoj novih aktivnosti poučavanja, istraživanja ili rasprava;
  • pokazuje dokaze o akademskoj dodanoj vrijednosti;
  • promiče i omogućuje bolju vidljivost ovih europskih studija/pitanja u ustanovi koja sudjeluje u aktivnosti Jean Monnet i izvan nje.
  • Važnost prijedloga za prioritetne ciljne skupine aktivnosti:
  • ustanove ili akademici koji još ne primaju financijska sredstva iz programa Jean Monnet.

Kvaliteta plana i provedbe aktivnosti

(Najviše 25 bodova)

  • Jasnoća, potpunost i kvaliteta programa rada, uključujući odgovarajuće faze za pripremu, provedba, ocjenjivanje, praćenje i širenje;
  • Dosljednost između ciljeva projekta, aktivnosti i predloženog proračuna aktivnosti;
  • Kvaliteta i izvedivost predložene metodologije;
  • Izrada i upravljanje aktivnostima mreže, uključujući komunikacijske kanale između članova.

Kvaliteta projektnog tima

(Najviše 25 bodova)

  • Važnost profila i stručnosti ključnih djelatnika – iz akademskih i neakademskih područja – koji su uključeni u aktivnosti koje su predložene u okviru projekta.
  • Sastav mreže u smislu zemljopisne pokrivenosti i komplementarnosti kompetencija.

Učinak i širenje

(Najviše 25 bodova)

  • Kvaliteta mjera za ocjenjivanje rezultata aktivnosti poučavanja;
  • Mogući utjecaj i multiplikacijski učinak projekta:
  • na ustanovu koja je domaćin aktivnosti Jean Monnet i na ustanove članice mreže;
  • na studente i učenike koji imaju koristi od aktivnosti Jean Monnet;
  • na druge organizacije i pojedince uključene na lokalnoj, regionalnoj nacionalnoj i/ili europskoj razini.
  • Primjerenost i kvaliteta mjera usmjerenih na širenje rezultata aktivnosti u okviru i izvan ustanove koja je domaćin aktivnosti Jean Monnet;
  • Ako je važno, stupanj do kojeg je u projektu opisano kako će materijali, dokumenti i mediji biti slobodno dostupni i kako će se promicati otvorenim dozvolama i ne sadrži nerazmjerna ograničenja;

Prijedlozi moraju dobiti najmanje 60 bodova kako bi se mogli uzeti u obzir za financiranje. Osim toga, moraju dobiti najmanje 13 bodova u svakoj od prethodno navedenih kategorija Kriterija za dodjelu.

Što biste još trebali znati o potpori mrežama iz programa Jean Monnet?

Širenje i učinak

Mreže odabrane u okviru ove aktivnosti trebale bi širiti i iskorištavati rezultate aktivnosti izvan izravno uključenih sudionika. Time će se značajno povećati učinak i pridonijeti sustavnim promjenama.

Kako bi se poboljšao njihov učinak, one bi trebale uključivati u svojim aktivnostima širenja stvaranje alata i događaja prilagođenih ciljevima.

Od svih će se mreža Jean Monnet tražit će se da ažuriraju svoj odjeljak internetskog alata za Erasmus+ na kojima će se nalaziti sve informacije o aktivnostima programa Jean Monnet. Poticat će ih se da koriste postojeće platforme i alate (tj. direktorij programa Jean Monnet, virtualna zajednica programa Jean Monnet). Putem tih odjeljaka, koji su dio općeg alata IT-a za Erasmus+, javnost će biti informirana u ustanovama i studijima koje one nude u okviru programa Jean Monnet. Nositelji bespovratnih sredstava morat će redovito ažurirati alat s rezultatima svog rada.

Koja su pravila financiranja?

U slučaju odabira projekta, na bespovratna sredstva primjenjuju se sljedeća pravila financiranja:

Prihvatljivi troškovi

Mehanizam financiranja

Iznos

Pravilo za dodjelu

Troškovi aktivnosti

Prihvatljivi izravni troškovi

  • Troškovi osoblja
  • Troškovi putovanja i troškovi života
  • Troškovi podugovaranja (najviše 30 % prihvatljivih izravnih troškova)
  • Troškovi opreme (najviše 10 % prihvatljivih izravnih troškova)
  • Troškovi poučavanja
  • Ostali troškovi (uključujući troškove svih obveznih financijskih revizija / potvrda o reviziji)

Prihvatljivi neizravni troškovi

Paušalni iznos, koji ne prelazi 7 % prihvatljivih izravnih troškova projekta prihvatljiv je u okviru neizravnih troškova koji predstavljaju opće administrativne troškove korisnika i koje ne pokrivaju prihvatljivi izravni troškovi (primjerice, računi za struju ili internet, troškovi najma prostora itd.) ali se mogu smatrati naplativima iz projekta.

Stvarni troškovi

Maximum € 300 000

80 % ukupnih prihvatljivih troškova (osim ako podnositelj zatraži niži % bespovratnih sredstava)

Uvjet: u obrascu prijave moraju jasno navedeni ciljevi i program rada

Projekti programa Jean Monnet (rasprava o politici u akademskom svijetu)

Što je projekt programa Jean Monnet?

Projektima programa Jean Monnet podupiru se inovacije, uzajamno poticanje i širenje sadržaja Europske unije. Ovi će se projekti temeljiti na jednostranim prijedlozima – iako predložene aktivnosti mogu uključivati druge – i mogu trajati između 12 i 24 mjeseca.

  • Projektima „inovacija” istražuju se novi uglovi i različite metodologije kako bi predmeti koji se bave Europskom unijom bile privlačniji i prilagođeni različitim vrstama ciljnog stanovništva (npr. projekti Učenje o EU-u u školi);
  • Projektima „uzajamnog poticanja” promicat će se rasprave i razmišljanja o pitanjima Europske unije i povećavati znanje o Uniji i njezinim procesima. Cilj je tih projekata poticati znanje EU-a u određenim kontekstima;
  • Projekti „širenje sadržaja” bit će uglavnom usmjereni na aktivnosti informiranja i širenja.

Koje se aktivnosti podupiru u okviru projekata Jean Monnet?

Za vrijeme njihove provedbe, projektima Jean Monnet obično se može ostvariti niz aktivnosti, kao što su, primjerice:

„Inovacija“

  • razvoj i ispitivanje novih metodologija, sadržaja i alata o određenim temama u vezi s Europskom unijom;
  • stvaranje virtualnih učionica o određenim područjima i njihovo testiranje u različitim kontekstima;
  • dizajn, proizvodnja i provedba alata za samoosposobljavanje kojima se promiče aktivno građanstvo u EU-u;
  • razvoj i pružanje primjerenih pedagoškog sadržaja i novog/prilagođenog nastavnog materijala za učenje o pitanjima Europske unije na razini osnovnog i srednjoškolskog obrazovanja (Učenje o EU-u u školi);
  • izrada i provedba osposobljavanja i trajnog usavršavanja učitelja, osiguravanje odgovarajućeg znanja i vještina za poučavanje predmeta o Europskoj uniji;
  • pružanje posebno osmišljenih aktivnosti na temu Europske unije na razini osnovnih i srednjih škola i u ustanovama strukovnog obrazovanja i osposobljavanja;

„Uzajamno poticanje”

  • podržavanje razvoja europskih studija i/ili povećanje razine znanja i/ili jačanje dinamike „odjela / predsjednika / istraživačkog tima” u određenoj zemlji u ustanovi visokog obrazovanja koja je izrazila određeni interes/potrebu;
  • zajednički razvoj sadržaja i zajedničko poučavanje studenata u nekoliko ustanova. Ustanove koje sudjeluju u programu mogu organizirati zajedničke aktivnosti i pripremiti pomoćne alate za svoje studije;

„Širenje sadržaja“

  • aktivno podržavanje aktivnosti informiranja i širenja za osoblje javne uprave, za stručnjake u određenim područjima i za civilno društvo u cjelini;
  • organizacija konferencija, seminara i/ili okruglih stolova o relevantnim pitanjima povezanima s EU-om za najširi mogući raspon dionika.

Koju ulogu imaju organizacije koje sudjeluju u projektu Jean Monnet?

Ustanova koja predlaže projekt mora pripremiti jasnu i održivu strategiju s detaljnim programom rada, uključujući informacije o očekivanim rezultatima. U njemu bi trebala biti opravdana potreba za predloženim aktivnostima, trebali bi biti navedeni izravni i neizravni korisnici, te bi trebala biti zajamčena aktivna uloga svih organizacija sudionica.

Prijedloge potpisuje predstavnik ustanove visokog obrazovanja (ili druge prihvatljive organizacije) i dostavlja informacije o pravnom položaju, ciljevima i aktivnostima ustanove podnositeljice zahtjeva. Ustanove visokog obrazovanja (ili ostale prihvatljive organizacije) snose konačnu odgovornost za prijedloge. One moraju provoditi aktivnosti opisane u svojim projektima za vrijeme trajanja projekta.

Koji se kriteriji primjenjuju na ocjenjivanje projekta Jean Monnet?

U nastavku su navedeni kriteriji koja mora ispuniti projekt Jean Monnet da bi bio prihvatljiv za bespovratna sredstva iz programa Erasmus+:

Kriteriji prihvatljivosti

Tko može predati zahtjev?

Ustanova visokog obrazovanja (UVO) ili organizacija s poslovnim nastanom u bio kojoj državi svijeta. UVO-i u državi sudionici programa Erasmus+ moraju imati valjanu Povelju Erasmus za visoko obrazovanje (ECHE). ECHE ne moraju imati UVO-i koji sudjeluju u programu iz partnerskih država. Imenovane ustanove (utvrđene u Uredbi o osnivanju programa Erasmus+) koje ostvaruju cilj od europskog interesa ne mogu se prijaviti u okviru ove aktivnosti. Ustanove osnovnog i srednjeg obrazovanja ne mogu se prijaviti, iako mogu aktivno pridonijeti ostvarenju aktivnosti.

Trajanje projekta

12 ili 18 mjeseci ili 24 mjeseca.

Kome predati zahtjev?

Izvršnoj agenciji za obrazovanje, audiovizualnu djelatnost i kulturu, koja ima sjedište u Bruxellesu.

Kada predati zahtjev?

Podnositelji moraju predati zahtjev za bespovratna sredstva do 22. veljače u 12:00 (podne po briselskom vremenu) za projekte čija provedba započinje 1. rujna iste godine.

Kako predati zahtjev?

Detalje o tome kako se prijaviti potražite u dijelu C ovog Vodiča.

Organizacije podnositeljice zahtjeva ocjenjuju se na temelju mjerodavnih kriterija za isključenje i kriterija za odabir. Više informacija potražite u dijelu C ovog Vodiča.

Kriteriji za dodjelu

Projekti se ocjenjuju na temelju sljedećih kriterija:

Važnost projekta

(Najviše 25 bodova)

  • Važnost prijedloga za:
  • ciljeve i prioritete aktivnosti (vidjeti odjeljak „Koji su ciljevi programa Jean Monnet?” i „Što je projekt programa Jean Monnet?” („Inovacija”, „Uzajamno poticanje” i „Širenje sadržaja”);
  • Stupanj do kojeg prijedlog:
  • primjeren je za razvoj novih aktivnosti poučavanja, istraživanja ili rasprava;
  • pokazuje dokaze o akademskoj dodanoj vrijednosti;
  • promiče i omogućuje bolju vidljivost ovih europskih studija/pitanja u ustanovi koja sudjeluje u aktivnosti Jean Monnet i izvan nje.
  • Važnost prijedloga za prioritetne ciljne skupine aktivnosti:
  • ustanove ili akademici koji još ne primaju financijska sredstva iz programa Jean Monnet.

Kvaliteta plana i provedbe aktivnosti

(Najviše 25 bodova)

  • Jasnoća, potpunost i kvaliteta programa rada, uključujući odgovarajuće faze za pripremu, provedba, ocjenjivanje, praćenje i širenje;
  • Dosljednost između ciljeva projekta, aktivnosti i predloženog proračuna aktivnosti;
  • Kvaliteta i izvedivost predložene metodologije.

Kvaliteta projektnog tima

(Najviše 25 bodova)

  • Važnost profila i stručnosti ključnih djelatnika – iz akademskih i neakademskih područja – koji su uključeni u aktivnosti koje su predložene u okviru projekta.
  • Za projekte koji su usmjereni na studente osnovne i srednje škole: uključenost osoblja s mjerodavnim pedagoškim vještinama

Učinak i širenje

(Najviše 25 bodova)

  • Kvaliteta mjera za ocjenjivanje rezultata aktivnosti poučavanja;
  • Mogući učinak projekta:
  • na ustanovu koja je domaćin aktivnosti Jean Monnet;
  • na studente i učenike koji imaju koristi od aktivnosti Jean Monnet;
  • na druge organizacije i pojedince uključene na lokalnoj, regionalnoj nacionalnoj i/ili europskoj razini.
  • Primjerenost i kvaliteta mjera usmjerenih na širenje rezultata aktivnosti u okviru i izvan ustanove koja je domaćin aktivnosti Jean Monnet;
  • Ako je važno, stupanj do kojeg je u projektu opisano kako će materijali, dokumenti i mediji biti slobodno dostupni i kako će se promicati otvorenim dozvolama i ne sadrži nerazmjerna ograničenja;

Prijedlozi moraju dobiti najmanje 60 bodova kako bi se mogli uzeti u obzir za financiranje. Osim toga, moraju dobiti najmanje 13 bodova u svakoj od prethodno navedenih kategorija Kriterija za dodjelu.

Što biste još trebali znati o projektu Jean Monnet?

Širenje i učinak

Projekti Jean Monnet trebali bi širiti i iskorištavati rezultate aktivnosti izvan izravno uključenih sudionika. Time će se značajno povećati učinak i pridonijeti sustavnim promjenama.

Od projekata Jean Monnet tražit će se da ažuriraju svoj odjeljak posebnog internetskog alata za Erasmus+ na kojima će se nalaziti sve informacije o aktivnostima programa Jean Monnet. Poticat će ih se da koriste postojeće platforme i alate (tj. direktorij programa Jean Monnet, virtualna zajednica programa Jean Monnet). Putem tih odjeljaka, koji su dio općeg alata IT-a za Erasmus+, javnost će biti informirana u ustanovama i studijima koje one nude u okviru programa Jean Monnet. Nositelji bespovratnih sredstava morat će redovito ažurirati alat s rezultatima svog rada.

Projekte Jean Monnet potiče se da:

  • sudjeluju u događanjima širenja i informiranja na nacionalnoj i europskoj razini;
  • organiziraju događanja (predavanja, seminare, radionice itd.) s donositeljima politika na lokalnoj (npr. gradonačelnici i savjetnici), regionalnoj i nacionalnoj razini te s organiziranim civilnim društvom i školama;
  • šire rezultate svojih aktivnosti organizacijom seminara ili predavanja koji su usmjereni na opću publiku i predstavnike civilnog društva i prilagođeni njima;
  • umreže se s drugim Centrima izvrsnosti, Katedrama Jean Monnet, koordinatorima Modula te podržavanim ustanovama i udrugama;
  • primjenjuju otvorene obrazovne sadržaje (OER), objave sažetke, sadržaj i raspored svojih aktivnosti te očekivane rezultate.

Koja su pravila financiranja?

Proračun projekta mora se izraditi na temelju sljedećih pravila za financiranje (u EUR):

Najveći iznos bespovratnih sredstava dodijeljenih za projekt Jean Monnet: 60 000 EUR (što predstavlja 75 % ukupnih troškova)

Prihvatljivi troškovi

Mehanizam financiranja

Iznos

Sudjelovanje na konferencijama

Doprinos za troškove povezane s organizacijom konferencija, seminara radionica itd., osim troškova povezanih sa sudjelovanjem govornika koji nisu lokalni

Doprinos jediničnim troškovima

D.2 po danu po sudioniku

Putovanje (govornici koji nisu lokalni)

Doprinos troškovima putovanja na konferencije za govornike koji nisu lokalni na temelju udaljenosti. Udaljenosti se moraju izračunavati pomoću kalkulatora za izračun udaljenosti koji podupire Europska komisija1, navodeći udaljenost jednosmjernog putovanja kako bi se mogao izračunati iznos bespovratnih sredstava EU-a za pokrivanje troškova povratnog putovanja2

Jedinični troškovi

Za udaljenosti između 100 i 499 km:

180 EUR po sudioniku

Za udaljenosti između 500 i 1999 KM:

275 EUR po sudioniku

Za udaljenosti između 2000 i 2999 KM:

360 EUR po sudioniku

Za udaljenosti između 3000 i 3999 KM:

530 EUR po sudioniku

Za udaljenosti između 4000 i 7999 KM:

820 EUR po sudioniku

Za udaljenosti od 8000 KM ili više:

1500 EUR po sudioniku

Troškovi života (govornici koji nisu lokalni)

Doprinos troškovima života za govornike koji dolaze na konferencije, a nisu lokalni

Doprinos jediničnim troškovima

D.3 po danu po sudioniku

Dodatne aktivnosti

Doprinos dodatnim sporednim troškovima povezanim s dodatnim aktivnostima razvijenim u ovoj Aktivnosti; npr. akademsko praćenje događanja, izrada i održavanje web-mjesta, dizajn, tiskanje i širenje publikacija; troškovi tumačenja; troškovi proizvodnje

Paušalni iznos

25.000 EUR

Točni iznosi koji se primjenjuju na module programa Jean Monnet mogu se naći u odjeljku „Jedinični troškovi programa Jean Monnet” na kraju poglavlja o programu Jean Monnet u ovom dijelu vodiča.

Jedinični troškovi programa Jean Monnet

D.1 – Nacionalni troškovi poučavanja (u euro po nastavnom satu)

Iznosi ovise o državi u kojoj se provodi aktivnost.

Države sudionice u Programu

Belgija

200

Bugarska

80

Češka Republika

107

Danska

200

Njemačka

200

Estonija

107

Irska

172

Grčka

129

Španjolska

161

Francuska

184

Hrvatska

96

Italija

166

Cipar

151

Latvija

98

Litva

106

Luksemburg

200

Mađarska

104

Malta

138

Nizozemska

200

Austrija

200

Poljska

104

Portugal

126

Rumunjska

81

Slovenija

136

Slovačka

114

Finska

193

Švedska

200

Ujedinjena Kraljevina

184

Republika Sjeverna Makedonija

80

Island

159

Lihtenštajn

80

Norveška

200

Turska

87

Srbija

80

Partnerske države

Antigva i Barbuda

92

Australija

200

Bahrein

110

Barbados

94

Brunej

200

Kanada

200

Čile

83

Ekvatorska Gvineja

131

Hong Kong

200

Izrael

144

Japan

178

Republika Koreja

153

Kuvajt

200

Libija

90

Meksiko

86

Novi Zeland

153

Oman

131

Katar

200

Sveti Kristofor i Nevis

84

Saudijska Arabija

126

Sejšeli

126

Singapur

200

Švicarska

200

Državno područje Rusije priznato međunarodnim pravom

109

Trinidad i Tobago

115

Ujedinjeni Arapski Emirati

200

Sjedinjene Američke Države

200

Ostale države

80

D.2 – NACIONALNI TROŠKOVI KONFERENCIJA (U EUR PO DANU)

Države sudionice u Programu

Belgija

88

Bugarska

40

Češka

55

Danska

94

Njemačka

90

Estonija

47

Irska

75

Grčka

56

Španjolska

70

Francuska

80

Hrvatska

42

Italija

73

Cipar

66

Latvija

43

Litva

47

Luksemburg

144

Mađarska

46

Malta

60

Nizozemska

97

Austrija

94

Poljska

45

Portugal

55

Rumunjska

40

Slovenija

59

Slovačka

50

Finska

84

Švedska

95

Ujedinjena Kraljevina

81

Republika Sjeverna Makedonija

40

Island

69

Lihtenštajn

40

Norveška

138

Srbija

40

Turska

40

Partnerske države

Argentina

44

Australija

90

Bahrein

43

Barbados

41

Brunej

115

Kanada

89

Ekvatorska Gvineja

57

Hong Kong

117

Izrael

63

Japan

78

Republika Koreja

67

Kuvajt

110

Makao

154

Novi Zeland

67

Oman

57

Katar

194

Saudijska Arabija

55

Sejšeli

55

Singapur

133

Švicarska

118

Državno područje Rusije priznato međunarodnim pravom

48

Trinidad i Tobago

50

Ujedinjeni Arapski Emirati

107

Sjedinjene Američke Države

109

Ostale države

40

D.3 - DNEVNICE -GOVORNICI KOJI NISU LOKALNI (U EUR PO DANU)

Iznos ovisi o državi u kojoj se provodi aktivnost.

Države sudionice u Programu

Belgija

232

Bugarska

227

Češka

230

Danska

270

Njemačka

208

Estonija

181

Irska

254

Grčka

222

Španjolska

212

Francuska

245

Hrvatska

180

Italija

230

Cipar

238

Latvija

211

Litva

183

Luksemburg

237

Mađarska

222

Malta

205

Nizozemska

263

Austrija

225

Poljska

217

Portugal

204

Rumunjska

222

Slovenija

180

Slovačka

205

Finska

244

Švedska

257

Ujedinjena Kraljevina

276

Republika Sjeverna Makedonija

210

Island

245

Lihtenštajn

175

Norveška

220

Turska

220

Partnerske države

Afganistan

125

Albanija

210

Alžir        

170

Andora

195

Angola

280

Antigva i Barbuda

225

Argentina

285

Armenija

280

Australija

210

Azerbajdžan

270

Bahami

190

Bahrein

275

Bangladeš

190

Barbados

215

Bjelarus

225

Belize

185

Benin

150

Butan

180

Bolivija

150

Bosna i Hercegovina

200

Bocvana

185

Brazil

245

Brunej

225

Burkina Faso

145

Burundi

165

Kambodža

165

Kamerun

160

Kanada

230

Kabo Verde

125

Srednjoafrička Republika

140

Čad

210

Čile

245

Kina

210

Kolumbija

170

Komori

135

Kongo

185

Kongo (Demokratska Republika)

245

Cookovi otoci

185

Kostarika

190

Kuba

225

Džibuti

235

Dominika

215

Dominikanska Republika

230

Ekvador

190

Egipat

205

El Salvador

180

Ekvatorska Gvineja

145

Eritreja

130

Etiopija

195

Fidži

170

Gabon

190

Gambija

170

Gruzija

295

Gana

210

Grenada

215

Gvatemala

175

Gvineja

185

Gvineja Bisau

140

Gvajana

210

Haiti

190

Honduras

175

Hong Kong

265

Indija

245

Indonezija

195

Iran

200

Irak

145

Izrael

315

Republika Côte dʼIvoire

190

Jamajka

230

Japan

405

Jordan

195

Kazahstan

245

Kenija

225

Kiribati

205

Republika Koreja

230

Republika Koreja

300

Kosovo, under UNSC 1244/1999

220

Kuvajt

280

Kirgistan

255

Laos

195

Libanon

260

Lesoto

150

Liberija

235

Libija

225

Makao

150

Madagaskar

155

Malavi

215

Malezija

250

Maldivi

185

Mali

155

Maršalovi Otoci

185

Mauritanija

125

Mauricijus

200

Meksiko

255

Micronesia

190

Moldova

250

Monako

170

Mongolija

160

Crna Gora

220

Maroko

205

Mozambik

200

Mjanmar

125

Namibija

135

Nauru

185

Nepal

185

Novi Zeland

185

Nikaragva

185

Niger

125

Nigerija

235

Niue

185

Oman

205

Pakistan

180

Palau

185

Palestina

170

Panama

210

Papua Nova Gvineja

190

Paragvaj

190

Peru

210

Filipini

210

Katar

200

Ruanda

225

Sveti Kristofor i Nevis

270

Sveta Lucija

215

Sveti Vincent i Grenadini

265

Samoa

185

San Marino

175

Sveti Toma i Prinsipe

155

Saudijska Arabija

280

Senegal

200

Srbija

220

Sejšeli

225

Sijera Leone

190

Singapur

225

Salomonovi Otoci

170

Somalija

175

Južna Afrika

195

Šri Lanka

155

Sudan

270

Surinam

180

Svazi

140

Švicarska

220

Sirija

225

Tadžikistan

185

Tajvan

255

Tanzanija

250

Državno područje Rusije priznato međunarodnim pravom

365

Državno područje Ukrajine priznato međunarodnim pravom

270

Tajland

205

Demokratska Republika Timor-Leste

160

Togo

155

Tonga

155

Trinidad i Tobago

175

Tunis

145

Turkmenistan

230

Tuvalu

185

Uganda

235

Ujedinjeni Arapski Emirati

265

Sjedinjene Američke Države

280

Urugvaj

215

Uzbekistan

230

Vanuatu

170

Država Vatikanskoga Grada

175

Venezuela

210

Vijetnam

255

Jemen

225

Zambija

185

Zimbabve

165

Ostale države

205

  • 1. http://ec.europa.eu/programmes/erasmus-plus/resources/distance-calculator_hr
  • 2. Na primjer, ako osoba iz Madrida (Španjolska) sudjeluje u aktivnosti koja se odvija u Rimu (Italija), sudionik a) izračunava udaljenost od Madrida do Rima (1365,28 km); b) odabire primjenjiv raspon udaljenosti putovanja (tj. između 500 i 1999 km) i c) izračunava bespovratna sredstva EU-a kojima će osigurati doprinos troškova putovanja sudionika od Madrida do Rima i natrag (275 EUR).

Sport

Koje se aktivnosti podupiru?

Sljedeće aktivnosti u području sporta provode se s pomoću ovog Programskog vodiča:

  • suradnička partnerstva
  • mala suradnička partnerstva
  • neprofitna europska sportska događanja.

Osim toga, programom Erasmus+ podupiru se i aktivnosti za jačanje baze dokaza za donošenje politika (studije, prikupljanje podataka, ankete itd.), za promicanje dijaloga s mjerodavnim europskim dionicima (Forum EU-a za sport, događanja predsjedništva EU-a, konferencije, sastanci, seminari itd.). Te aktivnosti provodi Europska komisija izravno ili preko izvršne agencije.

Programom Erasmus+ nastoje se ostvariti sljedeći posebni ciljevi u području sporta:

  • ukloniti prekogranične prijetnje integritetu sporta, kao što su doping, namještanje utakmica i nasilje te sve vrste nesnošljivosti i diskriminacije
  • promicati i podržavati dobro upravljanje u sportu i dvojne karijere sportaša
  • većim sudjelovanjem u sportu i jednakim pristupom sportu za sve promicati volonterske aktivnosti u sportu te socijalnu uključenost, jednake mogućnosti i osviještenost o važnosti tjelesne aktivnosti koja pozitivno utječe na zdravlje.

Kako je predviđeno Uredbom o osnivanju programa Erasmus+, naglasak će biti na amaterskim sportovima.

Očekuje se da će aktivnosti u području sporta utjecati na razvoj europske dimenzije u sportu stvaranjem, razmjenom i širenjem iskustava i znanja o različitim problemima koji utječu na sport na europskoj razini.

Naposljetku, sportski projekti koji se podupiru u okviru programa Erasmus+ trebali bi dovesti do veće razine sudjelovanja u sportu, veće tjelesne aktivnosti i više volontiranja.

Konkretno, trebali bi dovesti do:

  • većeg znanja i svijesti o sportu i tjelesnoj aktivnosti u zemljama sudionicama programa
  • jačanja svijesti o ulozi sporta u promicanju socijalnog uključivanja, jednakih mogućnosti i tjelesne aktivnosti koja povoljno utječe na zdravlje
  • pojačane suradnje među ustanovama i organizacijama aktivnima u području sporta i tjelesne aktivnosti
  • boljeg sudjelovanja u sportskim i ostalim važnim organizacijama iz različitih zemalja sudionica programa u pojačanim mrežama
  • bolje razmjene dobre prakse.

Očekuje se da će se aktivnostima u području sporta pridonijeti provedbi Europskog tjedna sporta, a to je inicijativa koju je pokrenula Komisija radi promicanja sporta i tjelesne aktivnosti u Europskoj uniji, uzimajući u obzir smanjenje stopa sudjelovanja.

Europski tjedan sporta planira se održati u skladu sa sljedećim konceptom: službeno otvaranje, najvažnije događanje i pet fokusnih dana od kojih će svaki imati različitu temu: obrazovanje, radna mjesta, otvoreni prostor, sportski klubovi i fitness centri. Među ostalim aktivnostima, Europskim tjednom sporta poticat će se organizacija prekograničnih aktivnosti podizanja svijesti.

Od 2017. godine Europski tjedan sporta održavat će se od 23. do 30. rujna. Uz aktivnosti koje organizira Europska komisija države članice organizirat će nacionalne i koordinirati lokalne aktivnosti.

Više informacija o Europskom tjednu sporta 2019. dostupno je na: http://ec.europa.eu/sport/

Suradnička partnerstva

Koji su ciljevi suradničkog partnerstva?

Suradnička partnerstva nude mogućnost za razvijanje, prijenos i/ili provedbu inovativnih proizvoda i/ili rad na aktivnostima intenzivnog širenja i iskorištavanja postojećih i novih proizvoda ili inovativnih ideja u različitim područjima povezanima sa sportom i tjelesnim aktivnostima. Uključuju različite organizacije i subjekte iz svijeta sporta i izvan njega, a posebno javna tijela na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i europskoj razini, sportske organizacije, organizacije povezane sa sportom i obrazovna tijela. Suradnička partnerstva inovativni su projekti usmjereni na:

  • poticanje na sudjelovanje u sportu i tjelesnoj aktivnosti, posebno podupiranjem provedbe Preporuke Vijeća o tjelesnoj aktivnosti korisnoj za zdravlje te postupanjem u skladu sa Smjernicama EU-a o tjelesnim aktivnostima i Tartu pozivom za zdrav stil života
  • poticanje na sudjelovanje u sportu i tjelesnoj aktivnosti, posebno podupiranjem provedbe Europskog tjedna sporta
  • promicanje obrazovanja u sportu i preko sporta, s posebnim naglaskom na razvoj vještina i podršku provedbi Smjernica EU-a o dvojnim karijerama sportaša
  • promicanje volontiranja u sportu
  • borbu protiv dopinga, posebno u rekreativnim okruženjima
  • borbu protiv namještanja utakmica
  • poboljšanje dobrog upravljanja u sportu
  • borbu protiv nasilja i suzbijanje rasizma, diskriminacije i netolerancije u sportu
  • poticanje socijalne uključenosti i jednakih mogućnosti u sportu.

U svim tim područjima treba se promicati ravnopravnost spolova. Treba se poticati suradnja s partnerskim zemljama.

Suradničkim partnerstvima trebali bi se poticati stvaranje i razvoj europskih mreža u području sporta. EU time može pružiti mogućnosti za jačanje suradnje među dionicima koja ne bi postojala bez djelovanja EU-a. Suradničkim partnerstvima trebala bi se poticati i sinergija s lokalnim, regionalnim, nacionalnim i međunarodnim politikama za promicanje sporta i tjelesne aktivnosti te za rješavanje izazova u vezi sa sportom i sinergija među tim politikama.

U okviru suradničkih partnerstava programom Erasmus+ namjerava se podržati ispitivanje i razvoj novih oblika projekata i novih oblika transnacionalne suradnje u području sporta kojima će se potaknuti veći razvoj inicijativa koje se podupiru nacionalnim programima financiranja ili drugim europskim sredstvima, kao što su europski strukturni i investicijski fondovi.

Komisija će preko svoje izvršne agencije organizirati jedan krug odabira tijekom godine.

Koje se aktivnosti podupiru u okviru te aktivnosti?

Program Erasmus+ nudi veliku fleksibilnost u smislu aktivnosti koje se mogu provoditi suradničkim partnerstvima ako je u prijedlogu dokazano da su te aktivnosti najprimjerenije za ostvarivanje ciljeva utvrđenih u projektu. Suradnička partnerstva mogu obično obuhvaćati niz aktivnosti, kao što su, primjerice:

  • umrežavanje među dionicima
  • razvijanje, utvrđivanje, promicanje i razmjena dobre prakse
  • priprema, razvoj i provedba modula obrazovanja i osposobljavanja te alata
  • aktivnosti za povećanje kompetencija multiplikatora u području sporta i za razvoj praćenja i vrednovanja pokazatelja, posebno u vezi s promicanjem etičkog ponašanja i etičkih kodeksa među sportašima
  • aktivnosti jačanja svijesti o dodanoj vrijednosti sporta i tjelesne aktivnosti za osobni, društveni i profesionalni razvoj osoba
  • aktivnosti za promicanje inovativnih sinergija između područja sporta i područja zdravlja, obrazovanja, osposobljavanja i mladih
  • aktivnosti za povećanje baze dokaza u sportu za suzbijanje društvenih i gospodarskih izazova (prikupljanje podataka kojima se podupiru prethodno navedene aktivnosti, ankete, savjetovanja itd.)
  • konferencije, seminari, sastanci, događanja i mjere podizanja svijesti kojima se podupiru navedene aktivnosti.

Tko može sudjelovati u suradničkom partnerstvu?

Suradnička partnerstva otvorena su svim vrstama javnih ustanova ili organizacija aktivnih u području sporta i tjelesne aktivnosti. Ovisno o cilju projekta, suradnička partnerstva trebala bi uključivati odgovarajuće i raznolike partnere kako bi se iskoristila različita iskustva, profili i stručnost te proizveli relevantni i visokokvalitetni rezultati projekta.

Suradnička partnerstva usmjerena su na suradnju između organizacija s poslovnim nastanom u zemljama sudionicama programa.

Suradničko partnerstvo trebalo bi se sastojati od:

  • podnositelja zahtjeva / koordinatora: organizacija koja podnosi prijedlog projekta u ime svih partnera. Kad se projekt odobri, podnositelj zahtjeva / koordinator postat će glavni korisnik bespovratnih sredstava EU-a i potpisat će ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za više korisnika u ime svih organizacija sudionica. Ta koordinacijska uloga obuhvaća sljedeće zadaće:
  • predstavlja organizacije sudionice u odnosu prema Europskoj komisiji i djeluje u njihovo ime
  • snosi financijsku i pravnu odgovornost za odgovarajuću operativnu, administrativnu i financijsku provedbu cijelog projekta
  • koordinira suradničko partnerstvo u suradnji sa svim drugim partnerima u projektu
  • partnera: organizacije koje aktivno pridonose pripremi, provedbi i vrednovanju suradničkog partnerstva. Svaki partner mora potpisati punomoć kojom potpisnik opunomoćuje koordinatora da djeluje u njegovo ime i za njegov račun za vrijeme provedbe projekta.

Koji se kriteriji primjenjuju za ocjenjivanje suradničkog partnerstva?

U nastavku su navedeni formalni kriteriji koje mora ispuniti suradnički projekt kako bi bio prihvatljiv za dodjelu bespovratnih sredstava iz programa Erasmus+:

Kriteriji prihvatljivosti

Prihvatljive organizacije sudionice

Bilo koja organizacija ili javno tijelo, sa svojim pridruženim subjektima (ako ih ima), koji djeluju u području sporta, s poslovnim nastanom u zemlji sudionici programa ili u bilo kojoj partnerskoj zemlji u svijetu (vidjeti odjeljak „Prihvatljive zemlje” u dijelu A ovog Vodiča).

Takve organizacije, na primjer, mogu biti (otvoren popis):

  • javno tijelo zaduženo za sport na lokalnoj, regionalnoj ili nacionalnoj razini
  • nacionalni olimpijski odbor ili nacionalni sportski savez
  • sportska organizacija na lokalnoj, regionalnoj, europskoj ili međunarodnoj razini
  • nacionalna sportska liga
  • sportski klub
  • organizacija ili savez koji predstavlja sportaše
  • organizacija ili savezi koji predstavljaju profesionalce i volontere u sportu (kao što su treneri, menadžeri itd.)
  • organizacija koja predstavlja pokret „sport za sve”
  • organizacija aktivna u području promicanja tjelesne aktivnosti
  • organizacija koja predstavlja sektor aktivnog slobodnog vremena
  • organizacija aktivna u području obrazovanja, osposobljavanja ili mladih.

Tko se može prijaviti?

Svaka organizacija sudionica s poslovnim nastanom u zemlji sudionici programa može biti podnositelj zahtjeva. Ta organizacija podnosi zahtjev u ime svih organizacija koje sudjeluju u projektu.

Broj i profil organizacija sudionica

Suradničko partnerstvo transnacionalno je partnerstvo i uključuje najmanje pet organizacija iz pet različitih zemalja sudionica programa. Ne postoji maksimalan broj partnera. Međutim, proračun za upravljanje projektom i njegovu provedbu ograničen je (i odnosi se na 10 partnera). Sve organizacije sudionice moraju biti navedene u trenutku podnošenja zahtjeva za bespovratna sredstva.

Trajanje projekta

Trajanje se mora odabrati u fazi podnošenja prijave (12, 18, 24, 30 ili 36 mjeseci) ovisno o cilju projekta i vrsti predviđenih aktivnosti.

Mjesto/mjesta provedbe aktivnosti

Aktivnosti se moraju provoditi u zemljama (jednoj ili više) organizacija uključenih u suradničko partnerstvo.

Kome predati zahtjev?

Izvršnoj agenciji za obrazovanje, audiovizualne medije i kulturu, koja ima sjedište u Bruxellesu.

Kada predati zahtjev?

Podnositelji moraju predati zahtjev za bespovratna sredstva do 4. travnja u 12:00 (podne po briselskom vremenu) za projekte koji počinju 1. siječnja sljedeće godine.

Kako predati zahtjev?

Više pojedinosti o tome kako se prijaviti potražite u dijelu C ovog Vodiča.

 

Organizacije podnositeljice zahtjeva ocjenjuju se na temelju relevantnih kriterija za isključenje i odabir. Više informacija potražite u dijelu C ovog Vodiča.

 

Kriteriji za dodjelu

Okvirna raspodjela sredstava za različite kategorije suradničkih partnerstava bit će kako slijedi:

 

Unutar tih kategorija projekti će se ocjenjivati na temelju sljedećih kriterija:

Relevantnost projekta

(najviše 30 bodova)

  • Relevantnost prijedloga za:
  • ciljeve europskih politika u području sporta
  • ciljeve i prioritete te aktivnosti (vidjeti odjeljak „Koji su ciljevi suradničkog partnerstva”).
  • Stupanj do kojeg:
  • prijedlog je utemeljen na stvarnoj i primjerenoj analizi potreba
  • ciljevi su jasno definirani, realistični i odnose se na pitanja koja su važna za organizacije sudionice i ciljne skupine
  • prijedlog je inovativan i/ili nadopunjuje druge inicijative koje organizacije sudionice već provode
  • prijedlog donosi dodanu vrijednost na razini EU-a zahvaljujući rezultatima koji se ne bi mogli ostvariti aktivnostima koje se provode samo u jednoj zemlji.

Kvaliteta plana i provedbe projekta

(najviše 20 bodova)

  • Jasnoća, potpunost i kvaliteta svih faza programa rada, uključujući odgovarajuće faze pripreme, provedbe, praćenja, ocjenjivanja i širenja
  • Dosljednost između ciljeva projekta, metodologije, aktivnosti i predloženog proračuna
  • Kvaliteta i izvedivost predložene metodologije
  • Postojanje i kvaliteta rješenja za upravljanje (rokovi, organizacija, zadaće i odgovornosti dobro su definirani i realistični)
  • Postojanje i važnost mjera za kontrolu kvalitete kako bi se osiguralo da je provedba projekta visoke kvalitete, dovršena na vrijeme i u okviru proračuna
  • Stupanj do kojeg je projekt troškovno učinkovit i do kojeg se njime raspodjeljuju primjerena sredstva za svaku aktivnost

Kvaliteta projektnog tima i sporazuma o suradnji

(najviše 20 bodova)

  • Stupanj do kojeg:
  • ako je primjereno, projekt uključuje odgovarajuću kombinaciju komplementarnih organizacija sudionica s nužnim profilom, iskustvom i stručnošću za uspješnu provedbu svih vidova projekta, uključujući potrebni profil i stručnost u pogledu njihovih sposobnosti u području sportske politike i prakse
  • raspodjela odgovornosti i zadaća pokazuje posvećenost i aktivan doprinos svih organizacija sudionica.
  • Ako je primjenjivo, stupanj do kojeg sudjelovanje organizacije sudionice iz partnerske zemlje donosi nužnu dodanu vrijednost projektu.

Učinak i širenje

(najviše 30 bodova)

  • Kvaliteta mjera za vrednovanje ishoda projekta
  • Mogući učinak projekta:
  • na sudionike i organizacije sudionice, za vrijeme i nakon trajanja projekta
  • izvan organizacija i osoba koje izravno sudjeluju u projektu, na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i/ili europskoj razini
  • Kvaliteta plana širenja: primjerenost i kvaliteta mjera usmjerenih na razmjenu ishoda projekta unutar i izvan organizacija sudionica.
  • Ako je relevantno, stupanj do kojeg je u projektu opisano kako će materijali, dokumenti i medijski sadržaji biti besplatno dostupni i kako će se promovirati s pomoću otvorenih licencija bez nesrazmjernih ograničenja
  • Kvaliteta planova za osiguranje održivosti projekta: može li se projektom i nakon uporabe bespovratnih sredstava EU-a postizati učinak i rezultati.

 

Prijedlozi moraju dobiti najmanje 60 bodova kako bi se mogli uzeti u obzir za financiranje. Nadalje, moraju dobiti najmanje polovinu najvišeg broja bodova u svakoj od kategorija prethodno navedenih kriterija za dodjelu (tj. najmanje 15 bodova za kategorije „relevantnost projekta” i „učinak i širenje” te 10 bodova za kategorije „kvaliteta plana i provedbe projekta” i „kvaliteta projektnog tima i rješenja za suradnju”.

 

Koja su pravila financiranja?

Proračun projekta mora se izraditi na temelju sljedećih pravila financiranja (u EUR):

Najveća bespovratna sredstva dodijeljena za suradnička partnerstva: 400 000 EUR

Prihvatljivi troškovi

Mehanizam financiranja

Iznos

Pravilo za dodjelu

Upravljanje projektom i njegova provedba Upravljanje projektom (tj. planiranje, financije, koordinacija i komunikacija među partnerima itd.); materijali, alati, pristupi itd. za učenje/poučavanje/osposobljavanje u malom opsegu. Virtualna suradnja i lokalne projektne aktivnosti; informiranje, promidžba i širenje (npr. brošure, letci, informacije na internetu itd.). Doprinos jediničnim troškovima Doprinos za aktivnosti organizacije koordinatorice:
500 EUR mjesečno
Najviše 2750 EUR mjesečno Na temelju trajanja suradničkog partnerstva i broja uključenih organizacija sudionica
Doprinos jediničnim troškovima Doprinos za aktivnosti drugih organizacija sudionica:
250 EUR mjesečno po organizaciji
Transnacionalni projektni sastanci Sudjelovanje na sastancima između projektnih partnera koje organizira jedna od organizacija sudionica za potrebe provedbe i koordinacije. Doprinos putnim troškovima i troškovima boravka Doprinos jediničnim troškovima Za udaljenosti od 100 do 1999 km:
575 EUR po sudioniku po sastanku
Za udaljenosti od 2000 km ili više:
760 EUR po sudioniku po sastanku
Uvjet: podnositelji zahtjeva moraju opravdati potrebu za sastancima u pogledu broja sastanaka i uključenih sudionika. Udaljenost se izračunava kalkulatorom udaljenosti koji podupire Europska komisija.

Prihvatljivi troškovi

Mehanizam financiranja

Iznos

Pravilo za dodjelu

Izvanredni troškovi Doprinos stvarnim troškovima koji se odnose na podugovaranje ili kupnju proizvoda i usluga.
Troškovi pružanja financijskog jamstva ako ga je zatražila izvršna agencija.
Stvarni troškovi 80 % prihvatljivih troškova
Najviše 50 000 EUR po projektu (izuzimajući troškove pružanja financijskog jamstva)
Uvjet: podugovaranje mora biti povezano s uslugama koje organizacije sudionice iz opravdanih razloga ne mogu izravno pružati. Oprema se ne može odnositi na uobičajenu uredsku opremu ili opremu kojom se obično koriste organizacije sudionice.

 

Dodatna financijska sredstva za velika suradnička partnerstva

Intelektualni proizvodi

Intelektualni proizvodi / materijalni rezultati projekta (kao što su smjernice, pedagoški materijali, otvoreni obrazovni sadržaji, informatički alati, analize, ispitivanja, metode uzajamnog učenja, ankete i izvješća, izumi – npr. nove sportske igre itd.)

Doprinos jediničnim troškovima

B5.1 po voditelju po danu rada na projektu

Uvjet: očekuje se da su troškovi voditelja i administrativnog osoblja već obuhvaćeni stavkom „Upravljanje projektom i provedba”. Da bi se spriječilo moguće preklapanje s tom stavkom, podnositelji će trebati opravdati vrstu i opseg troškova osoblja za koje podnose zahtjev u vezi sa svakim predloženim proizvodom projekta.
Proizvodi bi trebali biti znatni u smislu kvalitete i kvantitete kako bi bili prihvatljivi za dodjelu ove vrste bespovratnih sredstava. Proizvodi trebaju dokazati svoj potencijal za širu primjenu i iskorištavanje te za učinak.

B5.2 po istraživaču / nastavniku / treneru / voditelju osposobljavanja / osobi koja radi s mladima po danu rada na projektu

B5.3 po tehničaru po danu rada na projektu

B5.4 po članu administrativnog osoblja po danu rada na projektu

Sportska događanja s multiplicirajućim učinkom

Doprinos troškovima povezanima s nacionalnim i transnacionalnim konferencijama, seminarima, događanjima na kojima se razmjenjuju i šire intelektualni proizvodi ostvareni u okviru projekta (isključujući putne troškove i troškove boravka predstavnika organizacija sudionica uključenih u projekt).

Doprinos jediničnim troškovima

100 EUR po lokalnom sudioniku
(tj. sudionici iz zemlje u kojoj se odvija događanje)

Najviše 30 000 EUR po projektu

Uvjet: potpora za događanja s multiplicirajućim učinkom pruža se samo ako su izravno povezana s intelektualnim proizvodima projekta. Projekt kojemu nisu odobrena bespovratna sredstva za intelektualne proizvode ne može primati potporu za organiziranje događanja s multiplicirajućim učinkom.

150 EUR po međunarodnom sudioniku (tj. sudionici iz drugih zemalja)

 

Tablica A – Intelektualni proizvodi (iznosi u EUR po danu)

Ova se sredstva mogu koristiti samo za troškove zaposlenika organizacija koje sudjeluju u projektu za ostvarivanje intelektualnih proizvoda. Iznosi ovise o: a) profilu osoblja koje je uključeno u projekt i b) zemlji organizacije sudionice čije je osoblje uključeno u provedbu.

Voditelj

Nastavnik / voditelj osposobljavanja / istraživač /

osoba koja radi s mladima

Tehničar

Administrativno osoblje

B5.1

B5.2

B5.3

B5.4

Danska, Irska, Luksemburg, Nizozemska, Austrija, Švedska, Lihtenštajn, Norveška

294

241

190

157

Belgija, Njemačka, Francuska, Italija, Finska, Ujedinjena Kraljevina, Island

280

214

162

131

Češka, Grčka, Španjolska, Cipar, Malta, Portugal, Slovenija

164

137

102

78

Bugarska, Estonija, Hrvatska, Latvija, Litva, Mađarska, Poljska, Rumunjska, Srbija, Slovačka, Republika Sjeverna Makedonija, Turska

88

74

55

39

Tablica B – Intelektualni proizvodi (iznosi u EUR po danu) 

Ova se sredstva mogu koristiti samo za troškove zaposlenika organizacija koje sudjeluju u projektu za ostvarivanje intelektualnih proizvoda. Iznosi ovise o: a) profilu osoblja koje je uključeno u projekt i b) zemlji organizacije sudionice čije je osoblje uključeno u provedbu.

Voditelj

Nastavnik / voditelj osposobljavanja / istraživač /

osoba koja radi s mladima

Tehničar

Administrativno osoblje

B5.1

B5.2

B5.3

B5.4

Australija, Kanada, Kuvajt, Makao, Monako, Katar, San Marino, Švicarska, Sjedinjene Američke Države

294

241

190

157

Andora, Brunej, Japan, Novi Zeland, Singapur, Ujedinjeni Arapski Emirati, Država Vatikanskoga Grada

280

214

162

131

Bahami, Bahrein, Hong Kong, Izrael, Koreja (Republika), Oman, Saudijska Arabija, Tajvan

164

137

102

78

Afganistan, Albanija, Alžir, Angola, Antigva i Barbuda, Argentina, Armenija, Azerbajdžan, Bangladeš, Barbados, Belize, Benin, Bjelarus, Bocvana, Bolivija, Bosna i Hercegovina, Brazil, Burkina Faso, Burundi, Butan, Cookovi otoci, Côte d’Ivoire, Crna Gora, Čad, Čile, , Demokratska Republika Kongo, Demokratska Republika Timor-Leste, Dominika, Dominikanska Republika, državno područje Rusije priznato međunarodnim pravom, državno područje Ukrajine priznato međunarodnim pravom, Džibuti, Egipat, Ekvador, Ekvatorska Gvineja, El Salvador, Eritreja, Etiopija, Fidži, Filipini, Gabon, Gambija, Gana, Grenada, Gruzija, Gvajana, Gvatemala, Gvineja, Gvineja Bisau, Haiti, Honduras, Indija, Indonezija, Iran, Irak, Jamajka, Jemen, Jordan, Južna Afrika, Južni Sudan, Kabo Verde, Kamerun, Kambodža, Kazahstan, Kenija, Kiribati, Kina, Kirgistan, Kolumbija, Kongo, Komori, Koreja (DNR), Kosovo, Kostarika, Kuba, Laos, Lesoto, Libanon, Liberija, Libija, Madagaskar, Malavi, Maldivi, Malezija, Mali, Maroko, Maršalovi Otoci, Mauricijus, Mauritanija, Meksiko, Mikronezija – Federativne države, Mjanmar, Moldova, Mongolija, Mozambik, Namibija, Nauru, Nepal, Niger, Nigerija, Nikaragva, Niue, Pakistan, Palau, Palestina, Panama, Papua Nova Gvineja, Paragvaj, Peru, Ruanda, Salomonovi Otoci, Samoa, Sejšeli, Senegal, Sijera Leone, Sirija, Somalija, Srednjoafrička Republika, Sudan, Surinam, Svazi, Sveta Lucija, Sveti Kristofor i Nevis, Sveti Toma i Prinsipe, Sveti Vincent i Grenadini, Šri Lanka, Tadžikistan, Tajland, Tanzanija, Tonga, Togo, Trinidad i Tobago, Tunis, Turkmenistan, Tuvalu, Uganda, Urugvaj, Uzbekistan, Vanuatu, Venezuela, Vijetnam, Zambija, Zimbabve

88

74

55

39

 

  • 1. Smjernice EU-a o dvojnim karijerama sportaša (koje je donijela Stručna skupina EU-a za obrazovanje i osposobljavanje u području sporta 28.09.2012. (ISBN 978-92-79-31161-1).

Mala suradnička partnerstva

Koji su ciljevi Malog suradničkog partnerstva?

Mala suradnička partnerstva omogućit će organizacijama da razvijaju i jačaju mreže, povećaju svoju sposobnost djelovanja na transnacionalnoj razini, razmjenjuju dobru praksu, uspoređuju ideje i metode u različitim područjima povezanima sa sportom i tjelesnom aktivnosti. Odabrani projekti mogu također proizvesti opipljive rezultate i očekuje se provođenje aktivnosti širenja rezultata, ali na način koji odgovara cilju i opsegu projekta. U malim suradničkim partnerstvima sudjeluju različite organizacije, uključujući javna tijela na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini, sportske organizacije, organizacije povezane sa sportom i obrazovna tijela. Mala suradnička partnerstva osobito će nastojati osigurati kontinuitet Pripremnih aktivnosti 2013. te se osobito odnose na projekte koji imaju za cilj:

  • Poticanje socijalne uključenosti i jednakih mogućnosti u sportu;
  • Promicanje europskih tradicionalnih sportova i igara;
  • Podržavanje mobilnosti volontera, trenera, voditelja i osoblja neprofitnih sportskih organizacija;
  • Zaštitu sportaša, osobito onih najmlađih, od zdravstvenih i sigurnosnih rizika unaprjeđenjem uvjeta treniranja i natjecanja;
  • Promicanje obrazovanja u sportu i kroz sport, s posebnim naglaskom na razvoj vještina.

Mala suradnička partnerstva trebala bi promicati stvaranje i razvoj transnacionalnih mreža u području sporta. EU na taj način može pružiti prilike za jaču suradnju dionika do koje bez djelovanja EU-a ne bi moglo doći. Mala suradnička partnerstva također bi trebala poticati sinergiju sa i između lokalnih, regionalnih, nacionalnih i međunarodnih politika u svrhu promicanja sporta i tjelesne aktivnosti te suočavanja sa izazovima u vezi sa sportom.

U mala suradnička partnerstva trebao bi biti uključen najmanje jedan lokalni ili regionalni sportski klub.

Komisija će, putem svoje Izvršne agencije, organizirati jedan krug odabira tijekom godine.

Koje se aktivnosti podupiru u okviru ove mjere?

Program Erasmus+ pruža veliku fleksibilnost po pitanju aktivnosti koja Mala suradnička partnerstva mogu provoditi, pod uvjetom da prijedlog dokazuje da su takve aktivnosti najprikladniji način za ostvarivanje utvrđenih ciljeva projekta. Mala suradnička partnerstva obično mogu obuhvaćati širok spektar djelovanja, primjerice:

  • umrežavanje među dionicima;
  • razvijanje, utvrđivanje, promicanje i razmjenu dobre prakse;
  • priprema, razvoj i provedba modula obrazovanja i osposobljavanja i alata;
  • aktivnosti jačanja svijesti o dodanoj vrijednosti sporta i tjelesne aktivnosti za osobni, društveni i profesionalni razvoj osoba;
  • konferencije, seminare, sastanke, događanja i aktivnosti podizanja svijesti kojima se podupiru navedene aktivnosti.

Tko može sudjelovati u Malim suradničkim partnerstvima?

Mala suradnička partnerstva otvorena su svim vrstama javnih tijela i organizacija aktivnih u području sporta i tjelesne aktivnosti. Ovisno o cilju projekta, Mala suradnička partnerstva trebala bi uključivati primjerena i različite partnere kako bi se iskoristila različita iskustva, profili i područja stručnosti te proizveli relevantni i visokokvalitetni rezultati projekta.

Mala suradnička partnerstva usmjerena su na suradnju između organizacija osnovanih u državama sudionicama u programu.

Malo suradničko partnerstvo trebalo bi se sastojati od:

  • podnositelja/koordinatora: organizacija koja podnosi prijedlog projekta u ime svih partnera. Kada je projekt odobren, podnositelj/koordinator postat će glavni korisnik bespovratnih sredstava EU-a i potpisat će ugovor o dodijeli bespovratnih sredstava. Molimo pročitajte dio C ovog Vodiča za detaljnije informacije o financijskim i ugovornim odnosima. Ta koordinacijska uloga obuhvaća sljedeće zadaće:
  • predstavlja i djeluje u ime organizacija sudionica prema Europskoj komisiji,
  • snosi financijsku i pravnu odgovornost za odgovarajuću operativnu, upravnu i financijsku provedbu cijelog projekta;
  • koordinira Suradničko partnerstvo u suradnji sa svim drugim partnerima u projektu,
  • prima financijsku potporu EU-a iz programa Erasmus+ i odgovoran je za raspodjelu sredstava između partnera uključenih u projekt.
  • partnera: organizacije koje aktivno pridonose pripremi, provedbi i ocjenjivanju Malog suradničkog partnerstva.

Koji se kriteriji primjenjuju na ocjenjivanje Malog suradničkog partnerstva?

U nastavku su navedeni kriteriji koja mora ispuniti Mali suradnički projekt da bi bio prihvatljiv za bespovratna sredstva iz programa Erasmus+:

Kriteriji prihvatljivosti

Prihvatljive organizacije sudionice

Bilo koja organizacija ili javno tijelo, sa svojim pridruženim subjektima (ako ih ima), koji djeluju u području sporta, s poslovnim nastanom u zemlji sudionici programa ili u bilo kojoj partnerskoj zemlji u svijetu (vidjeti odjeljak „Prihvatljive zemlje” u dijelu A ovog Vodiča).

Takve organizacije, na primjer, mogu biti (otvoren popis):

  • javno tijelo zaduženo za sport na lokalnoj, regionalnoj ili nacionalnoj razini;
  • acionalni olimpijski odbor ili nacionalni sportski savez;
  • sportska organizacija na lokalnoj, regionalnoj ili nacionalnoj razini;
  • nacionalna sportska liga;
  • sportski klub;
  • organizacija ili savez koji predstavlja sportaše;
  • organizacija ili savezi koji predstavljaju profesionalce i volontere u sportu (kao što su treneri, menadžeri itd.);
  • organizacija koja predstavlja pokret „sport za sve”;
  • organizacija aktivna u području promicanja tjelesne aktivnosti;
  • organizacija koja predstavlja aktivni sektor slobodnog vremena;

Tko može predati zahtjev?

Svaka organizacija sudionica s poslovnim nastanom u državi sudionici u Programu može biti podnositelj zahtjeva. Ova organizacija podnosi zahtjev u ime svih organizacija koje sudjeluju u projektu.

Broj i profil organizacija sudionica

Suradničko partnerstvo je transnacionalno i uključuje barem tri organizacije iz tri različite države sudionice u Programu. Ne postoji maksimalan broj partnera. Međutim, proračun za upravljanje i provedbu projekta ograničen je (i odnosi se na 5 partnera). Sve organizacije sudionice moraju biti utvrđene u trenutku podnošenja zahtjeva za bespovratna sredstva.

Trajanje projekta

Od 12 do 24 mjeseca. Trajanje se mora odabrati u fazi podnošenja zahtjeva (12, 18 ili 24 mjeseca) na temelju cilja projekta i vrste predviđenih aktivnosti.

Mjesto(a) provedbe aktivnosti

Aktivnosti se moraju provoditi u državama (jednoj ili više) organizacija uključenih u malo suradničko partnerstvo.

Kome predati zahtjev?

Izvršnoj agenciji za obrazovanje, audiovizualnu djelatnost i kulturu, koja ima sjedište u Bruxellesu.

Kada predati zahtjev?

Podnositelji moraju predati zahtjev za bespovratna sredstva do 4. travnja u 12:00 (podne po briselskom vremenu) za projekte čija provedba započinje 1. siječnja sljedeće godine.

Kako predati zahtjev?

Molimo pogledajte dio C ovog Vodiča za pojedinosti o načinu podnošenja zahtjeva.

Organizacije podnositeljice zahtjeva ocjenjuju se na temelju mjerodavnih kriterija za isključenje i kriterija za odabir. Više informacija potražite u dijelu C ovog Vodiča.

Kriteriji za dodjelu

Unutar tih kategorija, projekti će se ocjenjivati na temelju sljedećih kriterija:

Važnost projekta

(najviše: 30 bodova)

  • Važnost prijedloga za:
  • ciljeve europskih politika u području sporta;
  • ciljeve i prioritete ove mjere (vidjeti odjeljak „Koji su ciljevi suradničkog partnerstva”).
  • Stupanj do kojeg:
  • prijedlog je utemeljen na stvarnoj i primjerenoj analizi potreba;
  • ciljevi su jasno definirani, realistični i odnose se na pitanja koja su važna za organizacije sudionice i ciljne skupine;
  • prijedlog je inovativan i/ili nadopunjuje druge inicijative koje organizacije sudionice već provode;
  • prijedlog donosi dodanu vrijednost na razini EU-a preko rezultata koji se neće ostvariti aktivnostima koje se provode samo u jednoj državi.

Kvaliteta plana i provedbe aktivnosti

(najviše 20 bodova)

  • Jasnoća, potpunost i kvaliteta svih faza programa rada, uključujući odgovarajuće faze pripreme, provedbe, nadzora, ocjenjivanja i širenja
  • Dosljednost između ciljeva projekta, metodologije, aktivnosti i predloženog proračuna
  • Kvaliteta i izvedivost predložene metodologije
  • Postojanje i kvaliteta rješenja za upravljanje (rokovi, organizacija, zadaće i odgovornosti dobro su definirani i realistični)
  • Postojanje i važnost mjera za kontrolu kvalitete kako bi se osiguralo da je provedba projekta visoke kvalitete, dovršena na vrijeme i u okviru proračuna
  • Mjera do koje je projekt troškovno učinkovit i u kojoj se njime raspodjeljuju primjerena sredstva za svaku aktivnost.

Kvaliteta projektnog tima i sporazuma o suradnji

(najviše: 20 bodova)

  • Stupanj do kojeg:
    • ako je primjereno, projekt uključuje odgovarajuću mješavinu komplementarnih organizacija sudionica s nužnim profilom, iskustvom i stručnošću za uspješnu provedbu svih vidova projekta, uključujući potrebni profil i stručnost u pogledu njihovih sposobnosti u području sportske politike i prakse;
    • raspodjela odgovornosti i zadaća pokazuje posvećenost i aktivan doprinos svih organizacija sudionica;
    • Ako je primjenjivo, stupanj do kojeg uključenost organizacije sudionice iz partnerske države donosi nužnu dodanu vrijednost projektu.

Učinak i širenje

(najviše: 30 bodova)

  • Kvaliteta mjera za ocjenjivanje rezultata projekta
  • Mogući učinak projekta:
  • na sudionike i organizacije sudionice, za vrijeme i nakon trajanja projekta;
  • izvan organizacija i osoba koje izravno sudjeluju u projektu na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i/ili europskoj razini.
  • Kvaliteta plana širenja: primjerenost i kvaliteta mjera usmjerenih na širenje rezultata projekta u okviru i izvan organizacija sudionica
  • Ako je važno, stupanj do kojeg je u projektu opisano kako će materijali, dokumenti i mediji biti slobodno dostupni i kako će se promicati putem otvorenih dozvola i ne sadrži nerazmjerna ograničenja
  • Kvaliteta planova za osiguranje održivosti projekta: sposobnost za nastavljanje stvaranja učinaka nakon prestanka isplate bespovratnih sredstava EU-a.

Prijedlozi moraju dobiti najmanje 60 bodova kako bi se mogli uzeti u obzir za financiranje. Nadalje, moraju dobiti barem pola od najvišeg broja bodova u svakoj od kategorija prethodno navedenih Kriterija za dodjelu (najmanje 15 bodova za kategorije „Važnost projekta” i „Učinak i širenje”; 10 bodova za kategoriju „Kvaliteta plana i provedbe projektaˮ i „Kvaliteta projektnog tima i rješenja za suradnjuˮ).

Koja su pravila financiranja?

Proračun projekta mora se izraditi na temelju sljedećih pravila za financiranje (u EUR):

Najveća bespovratna sredstva dodijeljena za mala suradnička partnerstva: 60 000 EUR

Prihvatljivi troškovi

Mehanizam financiranja

Iznos

Pravilo za dodjelu

Upravljanje projektom i provedba

Upravljanje projektom (tj. planiranje, financije, koordinacija i komunikacija između partnera itd.); materijali, alati, pristupi itd. malog opsega za učenje/poučavanje/osposobljavanje; Virtualna suradnja i lokalne projektne aktivnosti; informiranje, promidžba i širenje (npr. brošure, letci, informacije na internetu).

Doprinos jediničnim troškovima

Doprinos za aktivnosti organizacije koordinatorice:
500 EUR mjesečno

Najviše 1 500 EUR mjesečno

Na temelju trajanja malog suradničkog partnerstva i broju uključenih organizacija sudionica

Doprinos jediničnim troškovima

Doprinos za aktivnosti drugih organizacija sudionica:
250 EUR mjesečno po organizaciji

Transnacionalni sastanci u okviru projekta

Sudjelovanje u sastancima između projektnih partnera koje organizira jedna od organizacija sudionica za potrebe provedbe i koordinacije. Doprinos troškovima putovanja i života.

Doprinos jediničnim troškovima

Za udaljenosti između 100 i 1 999 km:
575 EUR po sudioniku po sastanku

Za udaljenosti od 2 000 km ili više:
760 EUR po sudioniku po sastanku

Uvjet: podnositelji moraju opravdati potrebu za sastancima u smislu broja sastanaka i uključenih sudionika. Udaljenosti se moraju izračunavati pomoću kalkulatora za izračun udaljenosti koji podupire Europska komisija.

Prihvatljivi troškovi

Mehanizam financiranja

Iznos

Pravilo za dodjelu

Izvanredni troškovi

Doprinos stvarnim troškovima koji se odnose na podugovaranje ili kupnju proizvoda i usluga.

Stvarni troškovi

80 % prihvatljivih troškova
Najviše 10 000 EUR po projektu (izuzimajući troškove pružanja financijskog jamstva)

Uvjet: podugovaranje mora biti vezano uz usluge koje organizacije sudionice ne mogu izravno pružati iz opravdanih razloga. Oprema se ne može odnositi na uobičajenu uredsku opremu ili opremu koju obično koriste organizacije sudionice

Neprofitna europska sportska događanja

Koji su ciljevi neprofitnog europskog sportskog događanja?

Ova aktivnost ima za cilj podržati:

  • Volonterstvo u sportu;
  • Socijalnu uključenost kroz sport;
  • Ravnopravnost spolova u sportu;
  • Tjelesnu aktivnost koja ima povoljan utjecaj na zdravlje;
  • Provedbu Europskog tjedna sporta.

Komisija će, putem svoje Izvršne agencije, organizirati jedan krug odabira tijekom godine.

Okvirna raspodjela za različite kategorije u sklopu neprofitnih europskih sportskih događanja bit će kako slijedi:

  • otprilike 30 % za događanja radi provedbe Europskog tjedna sporta;
  • otprilike 70 % za događanja koja nisu povezana s Europskim tjednom sporta (npr. povezana su s volonterstvom u sportu, socijalnom uključenosti kroz sport, ravnopravnošću spolova u sportu, tjelesnom aktivnošću koja povoljno utječe na zdravlje).

Za provedbu Europskog tjedna sporta trebalo bi odabrati otprilike 4 događanja. Ona bi trebala biti usredotočena na teme utvrđene za provedbu Europskog tjedna sporta (obrazovanje, radno mjesto, otvoreni prostor, sportski klubovi i fitness-centri).

Trebalo bi odabrati otprilike 8 događanja koja nisu povezana s Europskim tjednom sporta. U vezi s prethodno navedenim temama (tj. volonterstvom, socijalnom uključenošću, ravnopravnošću spolova, tjelesnom aktivnošću koja povoljno utječe na zdravlje), najmanje jedno događanje trebalo bi biti usredotočeno na vanjsku dimenziju sporta (npr. sportsku diplomaciju), a najmanje jedno događanje trebalo bi biti usredotočeno na ulogu koju sport na lokalnoj razini ima u podupiranju ciljeva ove mjere (volonterstvo u sportu, socijalna uključenost u sportu i kroz sport, ravnopravnost spolova u sportu, tjelesna aktivnost koja povoljno utječe na zdravlje).

Za sva događanja vrijedi da bi trebalo promicati jednakost spolova. Trebalo bi poticati suradnju s partnerskim zemljama.

Što je neprofitno sportsko događanje?

Ovom se Aktivnošću pruža financijska potpora za sljedeće:

  • organizaciju europskih sportskih događanja u jednoj programskoj državi;
  • nacionalna događanja – koja istovremeno u nekoliko država sudionica u Programu organiziraju organizacije ili javna tijela aktivna u području sporta.

Očekivani rezultati ovih događanja sljedeći su:

  • povećana svijest o događanjima u vezi s ulogom sporta u promicanju socijalne uključenosti, jednakih mogućnosti i tjelesne aktivnosti za poboljšanje zdravlja;
  • povećano sudjelovanje u sportu, tjelesnoj aktivnosti i volontiranju.

Koje se aktivnosti podupiru u okviru ove mjere?

Potpora za događanja uključuje dodjelu bespovratnih sredstava pojedinačnim organizacijama zaduženim za pripremu, organizaciju i praćenje određenog događanja. U okviru ove mjere podupirat će se sljedeće standardne aktivnosti (otvoren popis):

  • pripreme za događanje;
  • organizacija obrazovnih aktivnosti za sportaše, trenere, organizatore i volontere za vrijeme pripreme za događanje;
  • organizacija događanja;
  • organizacija sporednih aktivnosti uz sportska događanja (konferencije, seminari);
  • provedba naknadnih aktivnosti (ocjenjivanja, izrada budućih planova);
  • komunikacijske aktivnosti povezane s temom događanja.

Koje aktivnosti nisu prihvatljive u okviru ove aktivnosti?

  • Sportska natjecanja koja redovito organiziraju međunarodni, europski ili nacionalni sportski savezi/lige;
  • Profesionalna sportska natjecanja.

Koji se kriteriji primjenjuju na ocjenjivanje neprofitnog sportskog događanja?

U nastavku su navedeni kriteriji koja mora ispuniti neprofitno sportsko događanje da bi bilo prihvatljivo za bespovratna sredstva iz programa Erasmus+:

Kriteriji prihvatljivosti

Tko može predati zahtjev?

Bilo koje javno tijelo ili organizacija aktivna u području sporta, s poslovnim nastanom u državi sudionici u Programu. Takve organizacije, na primjer, mogu biti (otvoren popis):

  • javno tijelo zaduženo za sport na lokalnoj, regionalnoj ili nacionalnoj razini;
  • sportska organizacija na lokalnoj, regionalnoj, europskoj ili međunarodnoj razini;
  • koordinator nacionalnog događanja organiziranog u okviru europskog događanja u području sporta.

Prihvatljiva događanja i sudionici

Europska sportska događanja organizirana u jednoj državi moraju uključivati sudionike u događanju iz barem 10 različitih država sudionica u Programu

ILI

sportska događanja organizirana u istovremeno u nekoliko država sudionica u Programu moraju uključivati sudionike u događanju iz barem 10 različitih država sudionica u Programu. Uvjet je ispunjen ako su ti sudionici uključeni u ukupna događanja.

 Sve organizacije sudionice moraju biti utvrđene u trenutku podnošenja zahtjeva za bespovratna sredstva.

Trajanje projekta:

Do 1 godine (od pripreme do praćenja događanja).

Datumi događanja

Događanje se mora održati tijekom sljedeće godine (bilo kada do 31. listopada).

Komu predati zahtjev?

Izvršnoj agenciji za obrazovanje, audiovizualnu djelatnost i kulturu kojoj je sjedište u Bruxellesu

Kada predati zahtjev?

Podnositelji moraju predati zahtjev za bespovratna sredstva do 4. travnja u 12:00 (podne po briselskom vremenu) za projekte koji počinju 1. studenog iste godine.

Kako predati zahtjev?

Molimo pogledajte dio C ovog Vodiča za pojedinosti o načinu podnošenja zahtjeva.

Organizacije podnositeljice zahtjeva ocjenjuju se na temelju relevantnih kriterija za isključenje i odabir. Više informacija potražite u dijelu C ovog Vodiča.

Kriteriji za dodjelu

Pri ocjenjivanju programa uzimat će se u obzir sljedeći kriteriji:

Relevantnost projekta

(najviše 30 bodova)

  • Važnost prijedloga za:
  • ciljeve europskih politika u području sporta;
  • ciljeve i prioritete ove mjere (vidjeti odjeljak „Koji su ciljevi neprofitnog sportskog događanja?” ).
  • stupanj do kojeg:
  • prijedlog je utemeljen na stvarnoj i primjerenoj analizi potreba;
  • ciljevi su jasno definirani, realistični i obuhvaćaju pitanja relevantna za organizacije sudionice i ciljne skupine;
  • prijedlog je inovativan i/ili nadopunjuje druge inicijative koje organizacije sudionice već provode;
  • prijedlog donosi dodanu vrijednost na razini EU-a putem rezultata koji se neće ostvariti aktivnostima koje se provode samo u jednoj državi.

Kvaliteta plana i provedbe projekta

(najviše 40 bodova)

  • Jasnoća, potpunost i kvaliteta svih faza programa rada, uključujući odgovarajuće faze pripreme, provedbe, nadzora, ocjenjivanja i širenja
  • Dosljednost između ciljeva projekta, metodologije, aktivnosti i predloženog proračuna
  • Kvaliteta i izvedivost predložene metodologije
  • Postojanje i kvaliteta rješenja za upravljanje (rokovi, organizacija, zadaće i odgovornosti dobro su definirani i realistični)
  • Postojanje i važnost mjera za kontrolu kvalitete kako bi se osiguralo da je provedba projekta visoke kvalitete, dovršena na vrijeme i u okviru proračuna
  • Mjera do koje je projekt troškovno učinkovit i u kojoj se njime raspodjeljuju primjerena sredstva za svaku aktivnost.

Učinak i širenje (najviše 30 bodova)

  • Kvaliteta mjera za ocjenjivanje rezultata projekta;
  • Mogući učinak projekta:
  • na sudionike i organizacije sudionice, za vrijeme i nakon trajanja projekta;
  • izvan organizacija i osoba koje izravno sudjeluju u projektu, na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i/ili europskoj razini.
  • Kvaliteta plana širenja: primjerenost i kvaliteta mjera usmjerenih na širenje rezultata projekta u okviru i izvan organizacija sudionica;
  • Kvaliteta mjera kojima će se osigurati vidljivost i medijska pokrivenost događanja te potpora EU-a.

Kako bi došli u obzir za financiranje, prijedlozi moraju dobiti najmanje 60 bodova. Nadalje, moraju dobiti barem polovinu najvišeg broja bodova u svakoj od kategorija prethodno navedenih kriterija za dodjelu (tj. najmanje 15 bodova za kategorije „relevantnost projekta” i „učinak i širenje” te 20 bodova za kategoriju „kvaliteta plana i provedbe projekta”).

Koja su pravila financiranja?

Proračun projekta mobilnosti mora se izraditi na temelju sljedećih pravila za financiranje (u EUR):

Prihvatljivi troškovi

Mehanizam financiranja

Iznos

Pravilo za dodjelu

Troškovi aktivnosti

Svaki trošak koji je izravno povezan s provedbom dodatnih aktivnosti projekta, uključujući:

Prihvatljivi izravni troškovi:

  • Osoblje
  • Putovanje i dnevnice
  • Oprema
  • Potrošni materijal i potrepštine
  • Podugovaranje
  • Carine, porezi i davanja
  • Ostali troškovi

Neizravni troškovi:

Paušalni iznos koji ne prelazi 7 % prihvatljivih izravnih troškova projekta prihvatljiv je u okviru neizravnih troškova koji predstavljaju opće administrativne troškove korisnika i koje ne pokrivaju prihvatljivi izravni troškovi (primjerice, računi za struju ili internet, troškovi najma prostora itd.) ali se mogu smatrati naplativima iz projekta.

Stvarni troškovi

Maksimalan iznos bespovratnih sredstava:

Za neprofitna europska sportska događanja organizirana tijekom Europskog tjedna sporta: 300 000 EUR

Neprofitna sportska događanja koja nisu povezana s Europskim tjednom sporta:

  • najviše 500 000 EUR

Najviše 80 % ukupnih prihvatljivih troškova.

Uvjet: traženi proračun opravdan je u odnosu na planirane aktivnosti.