Potpora EU-a Ukrajini – praktične informacije

 

Mjere EU-a

 

U prvom planu

Kronologija

  • 29. travnja

    Komisija je državama članicama isplatila više od 3,5 milijardi eura predujmova državama članicama kako bi im pomogla da upravljaju dolascima ljudi koji bježe od rata u Ukrajini na njihova državna područja. Sredstva za REACT-EU isplaćena su u okviru djelovanja kohezijske politike za izbjeglice u Europi.

  • 27. travnja

    Komisija je predložila da se na godinu dana suspendiraju uvozne carine na sav ukrajinski izvoz u EU. Prijedlogom se predviđa i suspendiranje svih antidampinških i zaštitnih mjera EU-a za izvoz ukrajinskog čelika na godinu dana. Taj dalekosežan potez napravljen je kako bi se potaknuo ukrajinski izvoz u EU i kako bi ukrajinski proizvođači i izvoznici prebrodili tešku situaciju u kojoj su se našli.

  • 17. travnja

    EU je izdvojio dodatnih 50 milijuna eura humanitarne pomoći za osobe pogođene ratom Rusije protiv Ukrajine, od čega je 45 milijuna eura predviđeno za humanitarne projekte u Ukrajini, a 5 milijuna eura za Moldovu. Time je ukupan iznos humanitarne pomoći koji je EU izdvojio kao odgovor na rat dosegnuo 143 milijuna eura. Ta su sredstva dio paketa potpore u iznosu od milijardu eura koji se Europska komisija obvezala osigurati u okviru kampanje prikupljanja donacija „Stand Up for Ukraine”.

  • 9. travnja

    U okviru globalnog prikupljanja donacija i kampanje pod nazivom Stand Up for Ukraine (Podrška Ukrajini) prikupljena je 9,1 milijarda eura za osobe koje bježe od ruske invazije u druga područja u Ukrajini i izvan nje, uključujući milijardu eura od Europske Komisije. Povrh toga, Europska banka za obnovu i razvoj najavila je dodatan zajam u iznosu od milijardu eura kako bi se odgovorilo na potrebe osoba raseljenih zbog invazije.

  • 8. travnja

    EU je postigao dogovor o petom paketu mjera ograničavanja protiv Rusije kao odgovor na njezinu brutalnu agresiju na Ukrajinu i njezin narod. Skupa s prethodna četiri paketa, tim će se sankcijama dodatno povećati gospodarski pritisak na Kremlj i smanjiti njegova sposobnost da financira invaziju na Ukrajinu. Mjere su opsežnije i oštrije kako bi još jače pogodile rusko gospodarstvo. Donesene su u koordinaciji s međunarodnim partnerima.

  • 8. travnja

    Telekomunikacijski operateri sa sjedištem u EU-u i Ukrajini potpisali su zajedničku izjavu o usklađenim naporima za osiguravanje i stabilizaciju cjenovno pristupačnog ili besplatnog roaminga i međunarodnih poziva između Unije i Ukrajine. Zajedničkom izjavom želi se uspostaviti stabilniji okvir za pomoć Ukrajincima raseljenima po Europi da ostanu u kontaktu s obitelji i prijateljima u domovini.

  • 6. travnja

    Komisija je objavila preporuku o priznavanju akademskih i stručnih kvalifikacija osoba koje bježe od ruske invazije na Ukrajinu. U preporuci će se tijelima država članica pružiti smjernice i praktični savjeti za brz, pravedan i fleksibilan postupak priznavanja.

  • 5. travnja

    Predsjednica Komisije Ursula von der Leyen najavila je peti krug sankcija EU-a protiv Rusije. Nove šire i strože mjere ograničavanja bit će usmjerene na šest stupova, dodatno će oslabiti rusko gospodarstvo i nastaviti s pritiskom na rusku vladu.

  • 4. travnja

    EU je skupa s Ukrajinom osnovao zajednički istraživački tim za prikupljanje dokaza te istraživanje ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti. EU je spreman dodatno se angažirati tako što će poslati istražne timove na teren kako bi podržali ukrajinsko tužiteljstvo. 

  • 1. travnja

    Komisija je danas donijela prijedlog o konverziji hrivnja u valutu država članica domaćina od strane osoba koje bježe od rata u Ukrajini. Cilj je prijedloga promicati koordinirani pristup kako bi se onima koji bježe iz Ukrajine ponudili jednaki uvjeti za konverziju hrivnja u lokalnu valutu neovisno o državi članici u kojoj su smještene.

  • 28. ožujka

    Na izvanrednoj sjednici Vijeća za pravosuđe i unutarnje poslove potpredsjednik za promicanje europskog načina života Margaritis Schinas, povjerenica za unutarnje poslove Ylva Johansson i predstavnik francuskog predsjedništva Vijeća EU-a Gérald Darmanin iznijeli su plan u 10 točaka za snažniju europsku koordinaciju u prihvatu osoba koje bježe od rata u Ukrajini.

  • 25. ožujka

    Europska komisija i kanadska vlada najavile su pokretanje globalne kampanje za prikupljanje sredstava za pomoć izbjeglicama iz Ukrajine, u partnerstvu s međunarodnom organizacijom za promicanje interesa Global Citizen.

  • 23. ožujka

    Komisija je predstavila mjere kojima će se državama članicama pomoći da odgovore na potrebe osoba koje bježe od rata protiv Ukrajine. Osim izravne potpore u obliku pomoći na granicama, prihvata i civilne zaštite, EU je poduzeo daljnje mjere kako bi državama članicama pomogao da korisnicima tih mjera omoguće da doista iskoriste svoje pravo na pristup obrazovanju, zdravstvenoj skrbi, smještaju i radnim mjestima.

  • 22. ožujka

    Komisija je danas otvorila portal Europski istraživački prostor za Ukrajinu, jedinstvenu kontaktnu točku za informiranje i usluge potpore istraživačima u Ukrajini i istraživačima koji bježe iz te zemlje.

  • 17. ožujka

    Komisijina radna skupina za zamrzavanje i privremeno oduzimanje imovine, koja je osnovana kako bi se na razini EU-a zajamčila usklađena provedba sankcija protiv ruskih i bjeloruskih oligarha, pojačala je svoje djelovanje na međunarodnoj razini. Surađivat će s novoosnovanom radnom skupinom za ruske elite, posrednike i oligarhe (REPO), u okviru koje EU djeluje zajedno sa zemljama skupine G7 i Australijom.

  • 15. ožujka

    Nakon neformalnog sastanka šefova država i vlada EU-a, održanog 10. i 11. ožujka, Vijeće je odlučilo uvesti četvrti paket gospodarskih i pojedinačnih sankcija zbog ruske agresije na Ukrajinu. Tim će se sankcijama dodatno povećati gospodarski pritisak na Kremlj i smanjiti njegova sposobnost da financira invaziju na Ukrajinu.

  • 11. ožujka

    Komisija je isplatila 300 milijuna eura hitne makrofinancijske pomoći Ukrajini. To je prvi dio prvog obroka od 600 milijuna eura u okviru novog programa hitne makrofinancijske pomoći Ukrajini u iznosu od 1,2 milijarde eura. Taj je program konkretan dokaz nepokolebljive potpore EU-a Ukrajini.

  • 9. ožujka

    Vijeće je odlučilo uvesti dodatne ciljane sankcije s obzirom na stanje u Ukrajini i kao odgovor na sudjelovanje Bjelarusa u agresiji. One uključuju restriktivne mjere protiv dodatnih 160 pojedinaca. Zajedno sa sektorskim mjerama usmjerenima protiv Bjelarusa i Rusije koje je donijelo Vijeće, ovim novim mjerama uklanjaju se nedostaci i objedinjuju postojeće mjere koje je EU dogovorio kako bi odgovorio na vojnu agresiju Rusije protiv Ukrajine.

  • 8. ožujka

    Komisija je predstavila znatnu potporu koju EU daje osobama koje bježe od rata u Ukrajini i državama članicama EU-a koje ih primaju. Europa pokazuje solidarnost potporom u obliku izravne humanitarne pomoći, hitne pomoći u području civilne zaštite, potpore na granicama te jasnog pravnog statusa koji osobama koje bježe od rata omogućuje da odmah dobiju zaštitu u EU-u.

  • 8. ožujka

    Komisija je donijela prijedlog o inicijativi Kohezijsko djelovanje za izbjeglice u Europi (CARE) kako bi se državama članicama i regijama omogućilo da pruže hitnu potporu ljudima koji bježe od ruske invazije na Ukrajinu.

  • 4. ožujka

    Komisija je obustavila suradnju s ruskim subjektima u području istraživanja, znanosti i inovacija. Komisija neće sklapati nove ugovore ni nove sporazume s ruskim organizacijama u okviru programa Obzor Europa. Isto tako, Komisija je obustavila suradnju s Rusijom i njezinim saveznikom Bjelarusom u okviru programa prekogranične suradnje iz Europskog instrumenta za susjedstvo te programa Interreg za regiju Baltičkog mora.

  • 2. ožujka

    Nakon najave predsjednice Komisije Ursule von der Leyen, Vijeće Europske unije odlučilo je obustaviti distribuciju ruskih državnih medija Russia Today i Sputnik, koji šire dezinformacije, u cijeloj Uniji. Sankcije obuhvaćaju sva sredstva za prijenos i distribuciju, primjerice putem kabelskih veza, satelita, IPTV-a, platformi, internetskih stranica i aplikacija. Obustavljaju se sve odgovarajuće dozvole, odobrenja i dogovori o distribuciji. Te mjere obuhvaćaju sve države članice EU-a te imaju izravan i trenutačan učinak.

  • 2. ožujka

    Komisija je predložila da se aktivira primjena Direktive o privremenoj zaštiti kako bi pružila brzu i učinkovitu pomoć ljudima u bijegu od rata u Ukrajini. U skladu s tim prijedlogom osobama koje bježe od rata odobrit će se privremena zaštita u EU-u, što znači da će im se izdati boravišna dozvola i omogućiti pristup obrazovanju i tržištu rada.

  • 2. ožujka

    EU je postigla dogovor o isključenju ključnih ruskih banaka iz SWIFT-a, vodećeg svjetskog sustava financijskih komunikacija. Tom će se mjerom tim bankama onemogućiti da brzo i učinkovito provode financijske transakcije u cijelom svijetu. Današnja odluka usko je koordinirana s međunarodnim partnerima EU-a, kao što su Sjedinjene Američke Države i Ujedinjena Kraljevina.

  • 28. veljače

    Komisija je najavila da će izdvojiti dodatnih 90 milijuna eura za programe hitne pomoći civilima pogođenima ratom u Ukrajini, na poziv Ujedinjenih naroda na hitnu pomoć. Sredstva će pomoći ljudima u Ukrajini i Moldovi.

    Komisija također koordinira isporuku materijalne pomoći Ukrajini putem Mehanizma EU-a za civilnu zaštitu. Primljene su ponude iz 20 država članica, što uključuje 8 milijuna osnovnih medicinskih proizvoda i potporu u području civilne zaštite.

    Moldova je aktivirala mehanizam za potporu Ukrajincima koji dolaze u njihovu zemlju. Austrija, Francuska i Nizozemska već su Moldovi ponudile hitnu potporu kao što su skloništa i medicinska pomoć.

  • 27. veljače

    Komisija je predložila dodatne mjere potpore namijenjene Ukrajini i sankcije protiv Rusije, uključujući:

    • financiranje kupnje i isporuke oružja i druge opreme u Ukrajinu
    • zatvaranje zračnog prostora EU-a za promet zrakoplova koji su u ruskom vlasništvu, registrirani u Rusiji ili pod ruskom kontrolom [na snazi od 28. veljače]
    • zabranu medija u državnom vlasništvu Russia Today i Sputnik te njihovih podružnica [na snazi od 2. ožujka].

    Komisija je također predložila novi paket mjera protiv Lukašenkovog režima u Bjelarusu koji je usmjeren na najvažnije sektore u zemlji, ograničavanje izvoza robe s dvojnom namjenom i sankcioniranje bjelaruskih državljana koji pomažu Rusiji u ratu.

  • 26. veljače

    Komisija je u suradnji s Francuskom, Njemačkom, Italijom, Kanadom, Ujedinjenom Kraljevinom i SAD-om predložila novi skup mjera kao odgovor na rusku agresiju na Ukrajinu. Cilj je tih mjera:

    • isključivanje važnih ruskih banaka iz SWIFT-a
    • zabrana transakcija ruske središnje banke i zamrzavanje sve njezine imovine [na snazi od 28. veljače]
    • udar na imovinu ruskih oligarha [na snazi od 28. veljače].
  • 25. veljače

    Nadovezujući se na zaključke sa sastanka Europskog vijeća održanog 24. veljače, donesen je paket pojedinačnih i gospodarskih mjera koji se temelji na pet stupova:

    • sankcije za financijski sektor kojima će se Rusiji onemogućiti pristup najvažnijim tržištima kapitala, a usmjerene su na 70 % ruskog bankarskog tržišta, ali i na ključna poduzeća u državnom vlasništvu, uključujući u području obrane
    • sankcije za energetski sektor kojima će se zabraniti prodaja, opskrba, prijenos ili izvoz u Rusiju određene robe i tehnologija za rafiniranje nafte te kojima će se uvesti ograničenja u pogledu pružanja povezanih usluga
    • sankcije za prometni sektor kojima će se zabraniti prodaja svih zrakoplova, rezervnih dijelova i opreme ruskim zračnim prijevoznicima. To će unazaditi taj ključni sektor ruskoga gospodarstva i općenito povezanost zemlje
    • sankcije za tehnološki sektor kojima se nameću dodatna ograničenja na izvoz robe i tehnologije s dvojnom namjenom, kao i ograničenja na izvoz određene robe i tehnologije koja bi mogla doprinijeti tehnološkom napretku ruskog obrambenog i sigurnosnog sektora
    • sankcije u okviru vizne politike, što znači da diplomati i povezane skupine te poslovni ljudi više neće imati povlašteni pristup EU-u.
  • 24. veljače

    Na izvanrednom sastanku Europskog vijeća čelnici EU-a najoštrije su osudili neizazvanu i neopravdanu vojnu agresiju Ruske Federacije na Ukrajinu. Postigli su, u bliskoj suradnji s partnerima i saveznicima EU-a, dogovor o daljnjim restriktivnim mjerama koje će imati goleme i ozbiljne posljedice za Rusiju zbog njezinog djelovanja.

  • 24. veljače

    Predsjednica Komisije Ursula von der Leyen oštro je osudila rusku agresiju na Ukrajinu. Pozvala je Rusiju da odmah zaustavi nasilje i povuče svoje postrojbe s ukrajinskog teritorija, ponovno ističući punu potporu EU-a Ukrajini i njezinom narodu. Europskim je čelnicima na odobrenje dala paket opsežnih sankcija usmjerenih na strateške sektore ruskoga gospodarstva kojima se Rusiji blokira pristup tehnologijama i tržištima.

  • 23. veljače

    Kao odgovor na Rusijino priznanje ukrajinskih područja Donjecka i Luhanska, koja nisu pod kontrolom ukrajinske vlade, te na odluku Rusije o slanju postrojbi u regiju, EU je donio paket sankcija. Te su sankcije usmjerene na:

    • pojedince i subjekte koji su sudjelovali u podrivanju ili ugrožavanju teritorijalne cjelovitosti i neovisnosti Ukrajine
    • gospodarske odnose između EU-a i dviju regija koje nisu pod kontrolom vlade kako bi odgovorni jasno osjetili gospodarske posljedice svojih nezakonitih i agresivnih djelovanja
    • sposobnost ruske države i vlade da pristupe tržištima kapitala te financijskim tržištima i uslugama EU-a kako bi se ograničilo financiranje eskalirajućih i agresivnih politika.

Dokumenti