Mjere REPowerEU

Nova geopolitička stvarnost i situacija na energetskom tržištu zahtijevaju od nas da drastično ubrzamo prelazak na čistu energiju i povećamo energetsku neovisnost Europe o nepouzdanim dobavljačima i nestabilnim fosilnim gorivima.

REPowerEU je plan Europske komisije da Europa postane neovisna o ruskim foslim gorivima znatno prije 2030. u kontekstu ruske invazije na Ukrajinu.

85 % Europljana smatra da bi EU trebao što prije smanjiti svoju ovisnost o ruskom plinu i nafti kako bi pružio potporu Ukrajini. Zajedničkim djelovanjem Unije, Europa to može postići brže.

U planu REPowerEU utvrđuje se niz mjera za brzo smanjenje ovisnosti o ruskim fosilnim gorivima i brz napredak zelene tranzicije. Temelji se na sljedećem:

Natural gas station

Diversifikacija

EU surađuje s međunarodnim partnerima kako bi se pronašli alternativni izvori opskrbe energijom. Kratkoročno moramo što prije osigurati alternativnu opskrbu plinom, naftom i ugljenom, a u budućnosti će nam biti potreban i vodik iz obnovljivih izvora.

a couple looking at energy bills

Štednja

Svaki građanin, poduzeće i organizacija može štedjeti energiju. Male promjene u ponašanju, ako ih svi usvojimo, mogu donijeti znatne uštede. Bit će potrebne i izvanredne mjere za prekide u opskrbi.

Wind farm

Ubrzavanje prelaska na čistu energiju

Energija iz obnovljivih izvora najjeftinija je i najčišća energija koju možemo sami proizvoditi i tako smanjiti potrebu za uvozom energije. Planom REPowerEU ubrzat će se zelena tranzicija i potaknuti golema ulaganja u energiju iz obnovljivih izvora. Moramo omogućiti i bržu zamjenu fosilnih goriva u industriji i prometu kako bi se smanjile emisije i ovisnost.

   

 

Čista energija

Kako bi EU prestao biti ovisan o ruskim fosilnim gorivima, bit će potrebno veliko povećanje obnovljivih izvora energije te brža elektrifikacija i zamjena fosilnih goriva i topline dobivene iz njih u industriji, zgradama i prometnom sektoru. Tim će se prelaskom na čistu energiju smanjiti cijene energije s vremenom i ovisnost o uvozu. 

Sign on a car powered by hydrogen Obnovljivi izvori energije najjeftinija su i najčišća dostupna energija koja se može proizvesti na domaćem tržištu, čime se smanjuje potreba za uvozom energije. Komisija predlaže povećanje cilja EU-a za 2030. za obnovljive izvore energije sa sadašnjih 40 % na 45 %. Planom REPowerEU povećali bi se ukupni kapaciteti za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora na 1.236 GW do 2030., u usporedbi s 1.067 GW do 2030. predviđenih u okviru paketa „Spremni za 55 %” za 2030.

Strategijom EU-a za solarnu energiju potaknut će se uvođenje fotonaponske energije. U okviru plana REPowerEU tom se strategijom nastoji proizvesti više od 320 GW novih solarnih fotonaponskih sustava do 2025. (što je dvostruko više od današnje razine), a do 2030. gotovo 600 GW. Ti dodatni kapaciteti na početku razdoblja zamjenjuju potrošnju prirodnog plina od 9 milijardi kubičnih metara godišnje do 2027.

Čista industrija

Zamjenom ugljena, nafte i plina u industrijskim procesima pridonijet će se smanjenju ovisnosti o ruskim fosilnim gorivima. Usporedno će se omogućiti upravljanje prijelazom na čišću energiju, jačanje industrijske konkurentnosti i promicanje vodeće uloge Europe u međunarodnom tehnološkom razvoju. 

an employee working on a solar panel
  • Elektrifikacija, energetska učinkovitost i iskorištavanje obnovljivih izvora industriji bi mogli omogućiti uštedu od 35 milijardi kubičnih metara prirodnog plina do 2030., povrh ciljeva inicijative Fit for 55.
  • Najveća smanjenja potrošnje plina, gotovo 22 milijarde kubičnih metara, moguće je ostvariti u sektorima nemetalnih minerala, cementa, stakla i keramike te proizvodnje kemikalija i rafinerija.
  • Očekuje se da će se oko 30 % primarne proizvodnje čelika u EU-u dekarbonizirati do 2030. zahvaljujući iskorištavanju obnovljivog vodika.

Industrijski sektor također će imati ključnu ulogu u povećanju proizvodnje opreme i komponenti nužnih za brzu pretvorbu našeg energetskog sustava.

Ušteda energije

Štednja energije najjeftiniji je, najsigurniji i najčišći način da smanjimo ovisnost o uvozu fosilnih goriva iz Rusije. Smanjenjem potrošnje energije svi se možemo lako uključiti, od potrošača i poduzeća do svih sektora industrije. Uz mjere energetske učinkovitosti i naši pojedinačni postupci pozitivno će utjecati na cijene – smanjit ćemo račun za energiju, gospodarstvo će biti otpornije, a ubrzat će se i prijelaz EU-a na čistu energiju.

Electric household appliance

Mnogo je načina da se smanji potrošnja energije u svakodnevnom životu:

  • Smanjiti temperaturu grijanja ili manje upotrebljavati klimatizacijske uređaje
  • Učinkovitije koristiti kućanske aparate
  • Voziti ekonomičnije
  • Prijeći na javni prijevoz i aktivniju mobilnost
  • Gasiti svjetla

Svi korisnici moraju znati kako najbolje štedjeti energiju i koji su koraci najučinkovitiji. Komisija će građanima osigurati ciljane informacije kako bi donosili utemeljene odluke i kupovali energetski učinkovite proizvode. Da bismo definirali i poticali najbolje mjere štednje energije, surađivat ćemo s organizacijama kao što je Međunarodna agencija za energiju, s državama članicama i lokalnim tijelima.

Financiranje plana REPowerEU

Do 2027. potrebna su dodatna ulaganja u vrijednosti od 210 milijardi EUR za postupno ukidanje uvoza fosilnih goriva iz Rusije, koji trenutačno europske porezne obveznike košta gotovo 100 milijardi EUR godišnje. 

euro symbol

Mehanizam za oporavak i otpornost okosnica je provedbe plana REPowerEU i osigurava dodatna sredstva EU-a. Države članice bi u svoje planove za oporavak i otpornost trebale uvrstiti poglavlje o planu REPowerEU kako bi usmjerile ulaganja u prioritete plana REPowerEU i provele potrebne reforme.

Države članice mogu koristiti preostala sredstva za zajmove u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost (trenutačno 225 milijardi EUR) i nova bespovratna sredstva u okviru tog mehanizma, koja se financiraju dražbom emisijskih jedinica u sustavu trgovanja emisijama, koje se trenutačno drže u rezervi za stabilnost tržišta i koja vrijede 20 milijardi EUR.

Drugi izvori financiranja iz plana REPowerEU uključuju:

  • fondove kohezijske politike
  • Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj
  • Instrument za povezivanje Europe
  • Inovacijski fond
  • Financiranje nacionalnim sredstvima i sredstvima EU-a za potporu ciljevima plana REPowerEU
  • nacionalne fiskalne mjere
  • privatna ulaganja
  • Europsku investicijsku banku

Suradnja s međunarodnim partnerima

Želimo graditi dugoročna partnerstva koja su obostrano korisna – jačajući energiju iz obnovljivih izvora i povećavajući energetsku učinkovitost diljem svijeta te surađujući na zelenoj tehnologiji i inovacijama. Nova EU-ova energetska platforma igrat će ključnu ulogu u udruživanju potražnje, koordiniranju upotrebe infrastrukture, pregovorima s međunarodnim partnerima i pripremama za zajedničku nabavu plina i vodika.

Djelovanja:

  • Povećanje isporuke ukapljenog prirodnog plina iz SAD-a i Kanade te plinovoda i plina ukapljenog prirodnog plina iz Norveške
  • Intenziviranje suradnje s Azerbajdžanom, osobito na južnom plinskom koridoru
  • Politički sporazumi s dobavljačima plina kao što su Egipat i Izrael radi povećanja isporuka ukapljenog prirodnog plina
  • Ponovo pokretanje dijaloga s Alžirom
  • Kontinuirana suradnja s glavnim proizvođačima u Perzijskom zaljevu, uključujući Katar, kao i Australiju
  • Koordinacija s kupcima plina kao što su Japan, Kina i Koreja
  • Istraživanje izvoznog potencijala zemalja supsaharske Afrike kao što su Nigerija, Senegal i Angola

EU će nastaviti surađivati i s partnerima iz skupina G7, G20 i drugih međunarodnih foruma, uključujući OPEC i Međunarodnu agenciju za energiju (IEA) kako bi se osiguralo dobro funkcioniranje globalnih tržišta nafte.

Kronologija

  • 18. srpnja

    EU i Azerbajdžan potpisali su novi Memorandum o razumijevanju o strateškom partnerstvu u području energetike, kojim se postavljaju temelji dugoročnog partnerstva u području energetske učinkovitosti i čiste energije. Zahvaljujući tome udvostručit će se kapacitet južnog plinskog koridora kako bi se EU-u do 2027. isporučivalo najmanje 20 milijardi kubičnih metara plina godišnje.

  • 15. srpnja

    Komisija je odobrila IPCEI Hy2Tech, prvi važan projekt od zajedničkog europskog interesa u sektoru vodika. Cilj je projekta razviti inovativne tehnologije za vrijednosni lanac vodika kako bi se dekarbonizirali industrijski procesi i prijevoz. Obuhvaća 35 poduzeća i 41 projekt iz 15 država članica.

  • 27. lipnja

    Donesena su nova pravila o skladištenju plina. Njima će se ojačati sigurnost opskrbe plinom u EU-u, i to već ove zime. Prema novim pravilima od država članica EU-a zahtijeva se da do studenoga ove godine skladišta plina napune do 80 % kapaciteta, a u narednim godinama do 90 %.

  • 23. lipnja

    EU i Norveška suglasne su produbiti svoje partnerstvo kako bi se povećala kratkoročna i dugoročna opskrba plinom, riješilo pitanje visokih cijena energije i razvijala suradnja u području čiste energije, uključujući vodik.

  • 17. lipnja

    EU, SAD i još 11 zemalja pokrenuli su energetski plan za ispunjavanje globalne obveze smanjenja emisija metana (Global Methane Pledge Energy Pathway) da ubrzaju smanjenje emisija metana u sektoru nafte i plina, a time i napredak u području klime i energetske sigurnosti.

  • 15. lipnja

    EU, Egipat i Izrael potpisali su trilateralni memorandum o razumijevanju za izvoz prirodnog plina u Europu, koji će se iz Izraela, Egipta i drugih izvora u istočnom Sredozemlju otpremati u Europu putem egipatske infrastrukture za izvoz UPP-a.

  • 25. svibnja

    Komisija osniva radnu skupinu Platforme EU-a za energiju zaduženu za alternativnu opskrbu.

  • 18. svibnja

    Komisija je predstavila REPowerEU, plan za brzo smanjenje ovisnosti o ruskim fosilnim gorivima i brz napredak zelene tranzicije

Dokumenti