Komisija je 10. ožujka 2020. postavila temelje za industrijsku strategiju kojom bi se podržao dvostruki prijelaz na zeleno i digitalno gospodarstvo, povećala globalna konkurentnost industrije EU-a i ojačala otvorena strateška autonomija Europe. Dan nakon što je nova industrijska strategija predstavljena Svjetska zdravstvena organizacija proglasila je COVID-19 pandemijom.

Ovo ažuriranje ne zamjenjuje industrijsku strategiju iz 2020. niti upotpunjuje u njoj pokrenute postupke – velik dio rada još je u tijeku te zahtijeva posebne napore. Riječ je o ciljanom ažuriranju u kojem se ističe ono što je još potrebno učiniti i pouke koje je potrebno izvući.

Mala i srednja poduzeća (MSP-ove), kao glavne pokretače inovacija u različitim ekosustavima, potrebno je uzeti u obzir u svim aktivnostima u okviru strategije. To se horizontalno odražava tako da se veća pozornost posvećuje regulatornim opterećenjima za MSP-ove. Nove mjere bit će od velike koristi MSP-ovima i novoosnovanim poduzećima, bez obzira na to je li riječ o ojačanom jedinstvenom tržištu, smanjenoj ovisnosti o opskrbi ili ubrzanoj zelenoj i digitalnoj tranziciji. Strategija uključuje i neke mjere namijenjene MSP-ovima, kao što su povećana otpornost, borba protiv kašnjenja u plaćanju i potpora solventnosti.

Iskustva stečena tijekom pandemije bolesti COVID-19

Pandemija bolesti COVID-19 snažno je utjecala na gospodarstvo EU-a. Njezin se učinak razlikuje ovisno o ekosustavima i veličini poduzeća. Kriza je razotkrila međuovisnost globalnih lanaca vrijednosti i pokazala ključnu ulogu globalno integriranog i funkcionalnog jedinstvenog tržišta.

  • Pad gospodarstva EU-a za 6,3 %
  • Pad prometa u 60 % MSP-ova 2020.
  • Pad trgovine unutar EU-a za 24 % u drugom i trećem tromjesečju 2020.
  • Smanjenje zaposlenosti MSP-ova 2020. za 1,7 % – 1,4 milijuna radnih mjesta
  • Očekivano smanjenje ulaganja 2021. u 45 % poduzeća

Premda se učinak krize razlikuje ovisno o ekosustavima i poduzećima, najistaknutiji problemi su: 

  • ograničeno slobodno kretanje robe i usluga zbog zatvorenih granica
  • ograničena dostupnost osnovnih proizvoda zbog prekinutih globalnih lanaca opskrbe 
  • poremećaj potražnje

Kako bi se riješili ti problemi, u ažuriranoj industrijskoj strategiji predlažu su nove mjere kako bi se u obzir uzela iskustva stečena tijekom krize i održala razina ulaganja. U središtu je strategije:

 

Otpornost jedinstvenog tržišta

Jedinstveno tržište najvažniji je EU-ov adut jer nudi sigurnost, razne mogućnosti i odskočnu dasku za europska poduzeća u svijetu. No, pandemija bolesti COVID-19 utjecala je na mogućnosti koje nudi jedinstveno tržište. Zatvaranja granica, poremećaji opskrbe i nedostatak predvidljivosti negativno su utjecali na poduzeća i građane.     

Kako bi riješila te probleme, Komisija je predložila: 

Single market emergency instrument Hitni instrument za jedinstveno tržište: pružiti strukturno rješenje kako bi se osigurala dostupnost i slobodno kretanje osoba, robe i usluga u kontekstu mogućih budućih kriza
Deepening the single market Produbljivanje jedinstvenog tržišta: istražiti mogućnost usklađivanja standarda za ključne poslovne usluge; te ojačati digitalizaciju nadzora tržišta i drugih ciljanih mjera za MSP-ove.
Monitoring the single market Praćenje jedinstvenog tržišta: godišnja analiza stanja na jedinstvenom tržištu koja uključuje 14 industrijskih ekosustava.

Graph of industrial ecosystems

14 industrijskih ekosustava su: građevinarstvo, digitalni sektor, zdravstvo, poljoprivredno-prehrambeni sektor, obnovljivi izvori energije, energetski intenzivne industrije, promet i automobilska industrija, elektronika, tekstil, svemir i obrana, kulturni i kreativni sektor, turizam, lokalna ekonomija i socijalno poduzetništvo te maloprodaja.

Jačanje otvorene strateške autonomije EU-a

A factory employee transporting boxes

Za EU, jednog od glavnih uvoznika i izvoznika, otvorenost trgovini i ulaganjima izvor je snage, rasta i otpornosti. No, COVID-19 izazvao je poremećaje u globalnom lancu opskrbe i nestašice određenih ključnih proizvoda u Europi. Zato moramo nastaviti poboljšavati svoju otvorenu stratešku autonomiju u ključnim područjima, kako je već predviđeno u industrijskoj strategiji EU-a iz 2020.

Komisija predlaže:

Diversified international partnerships Različita međunarodna partnerstava: kako bi se osiguralo da trgovina i ulaganja i dalje imaju ključnu ulogu u izgradnji naše gospodarske otpornosti.
Four new industrial alliances Industrijski savezi mogu biti prikladan alat ako ubrzavaju aktivnosti koje se inače ne bi razvile, ako pomažu privući privatne ulagače kako bi se razmotrila nova poslovna partnerstva i modeli na otvoren i transparentan način u potpunosti u skladu s pravilima tržišnog natjecanja i ako imaju potencijal za stvaranje radnih mjesta velike vrijednosti. Savezi pružaju široku i otvorenu platformu te posebnu pozornost posvećuju uključivanju novoosnovanih poduzeća i MSP-ova. Komisija priprema osnivanje saveza za procesore i poluvodičke tehnologije i saveza za industrijske podatke, tehnologiju EDGE i računalstvo u oblaku te razmatra osnivanje saveza za svemirske lansere i saveza za zrakoplovstvo bez emisija.
Monitoring of strategic dependencies Praćenje strateških ovisnosti: objava prvog izvješća u kojem se analiziraju strateške ovisnosti EU-a. U izvješću je za 137 proizvoda u osjetljivim ekosustavima utvrđeno da EU uvelike ovisi o stranim izvorima.

 

Analiza strateških ovisnosti

  • Od ukupno 5200 analiziranih proizvoda za 137 proizvoda u osjetljivim ekosustavima EU uvelike ovisi o stranim dobavljačima.
  • Ti proizvodi predstavljaju 6 % vrijednosti svih uvezenih proizvoda u Europi.
  • Više od polovine tih ovisnosti odnosi se na proizvode iz Kine, a zatim Vijetnama i Brazila.
  • Za 34 proizvoda postoji niski potencijal za diversifikaciju i zamjenu proizvodom iz EU-a. To su razne sirovine i kemikalije koje se upotrebljavaju u energetski intenzivnim industrijama i zdravstvu.
  • Ti proizvodi predstavljaju 0,6 % vrijednosti svih uvezenih proizvoda u Europi.

Izvješće sadržava i detaljnu analizu šest strateških područja u kojima u EU-u postoje ovisnosti:

  • sirovine
  • baterije
  • aktivni farmaceutski sastojci
  • vodik
  • poluvodiči
  • tehnologija EDGE i računalstvo u oblaku

Ubrzavanje dvostruke tranzicije

Industrijska strategija iz 2020. sadržavala je popis mjera za potporu zelenoj i digitalnoj tranziciji industrije EU-a, od kojih su mnoge već donesene ili poduzete. Međutim, pandemija je drastično utjecala na brzinu i opseg te tranzicije. Poduzeća usmjerena na održivost i digitalizaciju imaju veće vjerojatnosti da budu među vođama sutrašnjice. 

U cilju ubrzavanja dvostruke tranzicije, među prijedlozima Komisije su:

  • Transition pathways
    Načini tranzicijeOsmisliti zajedno sa sektorom i dionicima načine tranzicije kako bi se odredilo koje su mjere nužne za ostvarenje dvostruke tranzicije te bolje razumjeli razmjeri, pogodnosti i propisani uvjeti.
  • Multi-country projects
    Projekti koji obuhvaćaju više državaKako bi se podržao oporavak i izgradili digitalni i zeleni kapaciteti, Komisija će podržati države članice u zajedničkim projektima kojima je cilj maksimalno povećati ulaganja u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost.
  • Analysis of the steel sector
    Analiza sektora čelikaKako bi industrija čelika postala čista i konkurentna, Komisija analizira i odgovara na izazove u tom sektoru.
  • Horizon Europe partnerships
    Partnerstva u okviru Obzora EuropaPrikupiti privatna i javna sredstva radi financiranja istraživanja i inovacija u području niskougljičnih tehnologija i procesa. 
  • Decarbonised energy
    Obilna, pristupačna i povoljna dekarbonizirana energijaKomisija će surađivati s državama članicama u cilju ubrzavanja ulaganja u obnovljive izvore energije i mreže te svladati prepreke.

Dokumenti

PreuzimanjePDF - 1.2 MB
PreuzimanjePDF - 6.4 MB
PreuzimanjePDF - 4 MB
PreuzimanjePDF - 1.4 MB
PreuzimanjePDF - 499.5 KB
PreuzimanjePDF - 3.2 MB