Zdravlje naših građana na prvom je mjestu. Istovremeno, pandemija koronavirusa snažan je udar na europsko i svjetsko gospodarstvo. Države članice već su donijele ili donose proračunske mjere i politike za likvidnost i povećanje kapaciteta svojih zdravstvenih sustava i pružanje pomoći onim građanima i sektorima koji su posebno pogođeni.

economic response descriptions

Pregled mjera po zemljama

Da bi se ublažile negativne posljedice na živote građana i gospodarstvo, Europska komisija pokrenula je sveobuhvatan gospodarski odgovor na pandemiju, primijenila potpunu fleksibilnost fiskalnih pravila EU-a, revidirala svoja pravila o državnim potporama i uspostavila investicijsku inicijativu kao odgovor na koronavirus u vrijednosti od 37 milijardi EUR za pružanje likvidnosti malim poduzećima i sektoru zdravstvene skrbi.

Osim toga, Komisija je 2. travnja predložila dalekosežne mjere za aktivaciju svih sredstava iz proračuna EU-a kako bi se zaštitili životi i izvori prihoda. Komisija je pokrenula novu inicijativu za potporu radi smanjenja rizika od nezaposlenosti u izvanrednoj situaciji (engl. Support mitigating Unemployment Risks in Emergency – SURE), čiji je cilj očuvati radna mjesta i podupirati obitelji. Također je predložila da se sva raspoloživa sredstva iz strukturnih fondova preusmjere na suzbijanje koronavirusa. Potporu će dobiti i poljoprivrednici i ribari te oni kojima je pomoć najpotrebnija. Inicijativa Solidarnost EU-a za zdravlje donosi tri milijarde eura namijenjene zadovoljavanju potreba zdravstvenih sustava država članica.

Potpora oporavku turizma EU-a

Turistički sektor teško je pogođen strogim ograničenjima kretanja i putovanja uvedenima zbog širenja pandemije koronavirusa. Kako bi se taj sektor mogao reaktivirati, Komisija je 13. svibnja predložila niz mjera za postupno i koordinirano pokretanje turističkih usluga te pružanje posebne potpore turističkim poduzećima. Te mjere uključuju:

Likvidnost za turističke subjekte, posebno mala poduzeća

  • Uz novu fleksibilnost pravila o državnim potporama države članice mogu uvesti posebne mjere, npr. programe jamstava za vaučere i druge programe za likvidnost, kako bi se poduzećima pružila potpora u ispunjavanju zahtjeva za povrat novca u kontekstu pandemije koronavirusa.
  • Financiranje sredstvima EU-a: EU i dalje osigurava izravnu likvidnost poduzećima pogođenima krizom putem investicijske inicijative kao odgovora na koronavirus, uz zajedničko upravljanje s državama članicama. Osim toga, Komisija je u okviru Europskog investicijskog fonda stavila na raspolaganje do 8 milijardi eura za financiranje 100 000 malih poduzeća pogođenih krizom.

Spašavanje radnih mjesta uz pomoć 100 milijardi eura financijske pomoći iz programa SURE

Program SURE pomaže državama članicama pokriti troškove nacionalnih programa skraćenog radnog vremena i provesti slične mjere za očuvanje radnih mjesta u poduzećima. Osim toga, Komisija podupire partnerstva između službi za zapošljavanje, socijalnih partnera i poduzeća radi lakše prekvalifikacije, posebno za sezonske radnike.

Povezivanje građana s lokalnom ponudom, promicanje turizma i Europe kao sigurnog turističkog odredišta

U suradnji s državama članicama Komisija će i dalje raditi na promicanju održivog turizma u skladu s europskim zelenim planom te poticati digitalnu transformaciju turističkih usluga. Usto će podržati paneuropske kampanje za promicanje Europe kao turističkog odredišta i organizirati europsku konvenciju o turizmu kako bi se postavili temelji za budući održivi, inovativan i otporan europski turistički sektor.

Informativni članak: EU pomaže u ponovnom pokretanju turizma u Europi

Pitanja i odgovori: Paket o turizmu i prometu

Priopćenje za medije

Zaštita poduzeća i očuvanje radnih mjesta

Pandemija koronavirusa izazov je za europsko gospodarstvo i život građana.

Tijekom ove zdravstvene krize bitno je da zaštitimo ne samo najvažnije sektore našega gospodarstva, već i našu imovinu, tehnologiju i infrastrukturu. a pogotovo radna mjesta i radnike.

SURE – novi instrument za ublažavanje rizika u slučaju nezaposlenosti 

Komisija je 24. i 25. kolovoza predložila Vijeću da odobri dodjelu ukupno 87,3 milijarde eura financijske potpore iz instrumenta SURE za 16 država članica:

Belgija 7,8 milijardi eura
Bugarska 511 milijuna eura
Češka 2 milijarde eura
Grčka 2,7 milijardi eura
Španjolska 21,3 milijarde eura
Hrvatska 1 milijarda eura
Italija 27,4 milijarde eura
Cipar 479 milijuna eura
Latvija 192 milijuna eura
Litva 602 milijuna eura
Malta 244 milijuna eura
Poljska 11,2 milijarde eura
Portugal 5,9 milijardi eura
Rumunjska 4 milijarde eura
Slovačka 631 milijun eura
Slovenija 1,1 milijarda eura

Nakon što bude odobrena, financijska će potpora biti u obliku zajmova EU-a državama članicama pod povoljnim uvjetima. Zajmovi će im pomoći da pokriju povećanja javnih rashoda za očuvanje radnih mjesta. Točnije, pomoći će državama članicama da pokriju troškove izravno povezane s financiranjem nacionalnih programa skraćenog radnog vremena i ostalih mjera za ublažavanje krize izazvane pandemijom. Programima skraćenog radnog vremena mogu se očuvati prihodi obitelji te proizvodni kapaciteti i ljudski kapital poduzećâ i gospodarstva u cjelini.

Privremena potpora radi smanjenja rizika od nezaposlenosti u izvanrednoj situaciji (SURE) je inicijativa pokrenuta 2. travnja, a cilj joj je zaštita radnih mjesta i radnika pogođenih pandemijom koronavirusa. Instrument SURE iznimno je važan element sveobuhvatne strategije EU-a za zaštitu građana i ublažavanje ozbiljnih socioekonomskih posljedica pandemije koronavirusa. To je jedna od triju sigurnosnih mreža koje je Europsko vijeće dogovorilo radi zaštite radnika, poduzeća i zemalja.

SURE - a new instrument to mitigate unemployment risks

Više informacija o inicijativi SURE i o tome kako će funkcionirati

Potpora za zapošljavanje mladih: lakši prelazak u svijet rada za novu generaciju

Pandemija koronavirusa dodatno je istaknula da mnogim mladim osobama često nije lako pronaći prvi posao. Europska komisija je 1. srpnja donijela mjere kojima nastoji osigurati što bolje mogućnosti za razvoj osobnog potencijala i tako omogućiti mladima da sudjeluju u oblikovanju budućnosti EU-a i napreduju u zelenoj i digitalnoj tranziciji. U okviru instrumenta Next Generation EU i budućeg proračuna EU-a Komisija je već predložila znatne mogućnosti financiranja mjera za zapošljavanje mladih, a sada je na državama članicama da ih iskoriste. U potporu za zapošljavanje mladih trebalo bi uložiti najmanje 22 milijarde eura.

EU je pokrenuo Garanciju za mlade 2013. i od tada je olakšao prelazak u svijet rada za oko 24 milijuna mladih. Komisijinim prijedlogom preporuke Vijeća o lakšem prelasku u svijet rada jača se Garancija za mlade, koju sad mogu koristiti osobe u dobi od 15 do 29 godina, i pojačava pomoć mladim osobama u nepovoljnom položaju u cijelom EU-u. U Preporuci se ponavlja jamstvo da će dobiti ponudu za posao, obrazovanje, naukovanje ili osposobljavanje u roku od četiri mjeseca ako se prijave za Garanciju za mlade.

  • Cilj je Komisijina prijedloga o strukovnom obrazovanju i osposobljavanju da ono postane modernije, privlačnije, fleksibilnije te prikladnije za digitalno i zeleno gospodarstvo. Prilagodljivije strukovno obrazovanje i osposobljavanje usmjereno na polaznike pripremit će mlade na prvo radno mjesto, a većem broju odraslih dati priliku da unaprijede ili promijene karijeru.
  • Druge mjere za potporu zapošljavanju mladih uključuju, kratkoročno gledano, poticaje za zapošljavanje i novoosnovana poduzeća te, srednjoročno gledano, izgradnju kapaciteta, osnivanje mreže mladih poduzetnika i centara za osposobljavanje u kojima je više poduzeća udružilo resurse.

Potpora za zapošljavanje mladih – lakši prelazak u svijet rada za novu generaciju

Potpora za zapošljavanje mladih – lakši prelazak u svijet rada za novu generaciju

Zaštita malih i srednjih poduzeća

Komisija je 6. travnja najavila da će u travnju biti dostupno otprilike osam milijardi eura za hitnu financijsku pomoć malim i srednjim poduzećima diljem EU-a. Milijardu eura koje je Komisija osigurala iz Europskog fonda za strateška ulaganja poslužit će kao jamstvo Europskom investicijskom fondu koji će poticati lokalne banke i druge zajmodavce na osiguravanje likvidnosti za najmanje 100 000 europskih malih i srednjih poduzeća.

Opstanak malih i srednjih poduzeća teško pogođenih pandemijom koronavirusa presudan je za nacionalna gospodarstva EU-a. i zato su ona uključena u sveobuhvatni paket, koji su zajedno sastavile Komisija i Grupa Europske investicijske banke.

Pronađite potporu za svoje poduzeće

Koronavirus različito utječe na razne sektore i poduzeća, a to ovisi o nizu čimbenika, od ovisnosti o Kini kao izvoru međuproizvoda i mogućnosti pronalaska alternativnih dobavljača do postojanja zaliha i oslanjanja na proizvodnju bez zaliha (just in time). 

Europska komisija u bliskom je kontaktu s nacionalnim tijelima, predstavnicima industrije i ostalim dionicima te prati i ocjenjuje učinak na europske industrije i trgovinu. Komisija čini sve da podupre razne sektore, posebno one koji su ključni za proizvodnju hrane i opskrbu hranom te turizam.

Financiranje Unije dostupno je za sve vrste poduzeća: mala i srednja te velika poduzeća. Dostupan je širok raspon financiranja: poslovni zajmovi, mikrofinanciranje, jamstva i vlasnički kapital. EU svake godine podupire više od 200 000 poduzeća. Komisija može pomoći u pronalaženju financijskih institucija koje pružaju financijsku potporu. 

Paket mjera za bankarstvo radi potpore kućanstvima i poduzećima

Europska komisija 28. travnja donijela je paket mjera o bankarstvu kako bi olakšala bankovno kreditiranje kućanstava i poduzeća diljem Europske unije. Tim se paketom nastoji osigurati nastavak bankovnog kreditiranja gospodarstva te na taj način podupirati gospodarstvo i znatno ublažiti učinke pandemije na građane i poduzeća. Uz primjenu potpune fleksibilnosti bankarskih propisa EU-a i predložene ciljane zakonodavne izmjene Komisija bankama omogućuje da nastave pružati potporu za likvidnost onima kojima je to potrebno. Komisija surađuje s europskim financijskim sektorom i razmatra načine za razvoj najbolje prakse i pružanje dodatne potpore građanima i poduzećima. Paket mjera o bankarstvu uključuje interpretativnu Komunikaciju o računovodstvenom i bonitetnom okviru EU-a te ciljane „brze izmjene” bankarskih propisa EU-a.

Najbolje prakse za pomoć potrošačima i poduzećima

Komisija je 14. srpnja pozdravila objavu popisa „najboljih praksi” koje su dogovorili financijski sektor i organizacije potrošača i poduzeća kako bi se pružila pomoć potrošačima i poduzećima te dodatno ublažile posljedice pandemije koronavirusa. U popisu se konkretno navodi kako različiti sudionici na tržištu mogu poduprijeti građane i poduzeća tijekom krize. Najbolje prakse obuhvaćaju aspekte kao što su mjere za odgodu plaćanja, sigurnija bezgotovinska plaćanja i odobravanje brzih zajmova uz pravedne kamate kako bi se pomoglo onima s financijskim poteškoćama.

Europski semestar

Europska komisija predložila je 20. svibnja preporuke za pojedine zemlje – države članice EU-a i Ujedinjenu Kraljevinu. U tim se preporukama pružaju smjernice za gospodarske politike, među ostalim i u kontekstu pandemije koronavirusa. Naglasak je na rješavanju najhitnijih izazova koje je pandemija donijela i ponovnom pokretanju održivog rasta.

Komisija je državama članicama preporučila dvostruku perspektivu: kratkoročno je glavni cilj ublažavanje teških negativnih socioekonomskih posljedica pandemije; s druge strane, u kratkoročnom do srednjoročnom razdoblju preporuke su usmjerene na postizanje održivog i uključivog rasta koji omogućuje zelenu tranziciju i digitalnu transformaciju. Promicanje konkurentne održivosti kako bi se izgradilo gospodarstvo koje uzima u obzir interese građana i našeg planeta ostaje najvažnija zadaća i u krizi uzrokovanoj koronavirusom.

  • Icon of a virus

    Ublažavanje neposrednih zdravstvenih i socioekonomskih posljedica pandemije

  •  

    Icon of a euro sign and a stack of coins

    Ponovni rast uz promicanje zelene i digitalne tranzicije na jedinstvenom tržištu 

Preporuke pokrivaju područja kao što su ulaganja u javno zdravlje i otpornost zdravstvenog sektora, očuvanje radnih mjesta s pomoću dohodovne potpore za pogođene radnike, ulaganja u ljude i vještine, potpora korporativnom sektoru, a posebno malim i srednjim poduzećima, te poduzimanje mjera protiv agresivnog poreznog planiranja i pranja novca. Koordinirani europski gospodarski odgovor ključan je za ponovno pokretanje gospodarske aktivnosti, ublažavanje štete za gospodarstvo i društvo te smanjenje razlika i neravnoteža. Europski semestar za usklađivanje ekonomske politike i politike zapošljavanja stoga je ključan element strategije oporavka.

Europski semestar 2020.

Ljetna gospodarska prognoza Komisije za 2020.

Europska komisija je 7. srpnja objavila svoju ljetnu gospodarsku prognozu 2020. U toj su prognozi uzete u obzir informacije do 30. lipnja, a Komisijin prijedlog plana oporavka, koji se temelji na instrumentu Next Generation EU, nije dio prognoze.

Unatoč brzom i sveobuhvatnom odgovoru politike na razini EU-a i na nacionalnoj razini, pandemija bolesti COVID-19 imat će veći utjecaj na gospodarsku aktivnost 2020. jer ukidanje mjera ograničenja kretanja napreduje sporije od predviđenog. Razmjeri i trajanje pandemije te mjera protiv njezina širenja koje bi mogle biti potrebne u budućnosti, u osnovi su nepoznati. U prognozi se polazi od toga da će se mjere postupno ukidati i da neće biti „drugog vala” zaraze. Predviđa se da će se gospodarstvo EU-a 2020. smanjiti za 8,3 %, a 2021. povećati za 5,8 %, dok će se gospodarstvo europodručja smanjiti za 8,7 % u 2020. i povećati za 6,1 % u 2021.

Udar na gospodarstvo EU-a simetričan je jer je pandemija pogodila sve države članice. Međutim, očekuje se znatna asimetričnost pada outputa u 2020. i jačine oporavka u 2021. Prema sadašnjim predviđanjima razlike u opsegu posljedica pandemije i jačini oporavka među državama članicama bit će još izraženije nego što se očekivalo u proljetnoj prognozi. Ne može se isključiti brži oporavak, pogotovo ako epidemiološka situacija dopusti brže ukidanje preostalih mjera.

Map of spring economic forecast

Europska komisija svake godine objavljuje dvije sveobuhvatne prognoze (proljetnu i jesensku) i dvije privremene prognoze (zimsku i ljetnu). Privremene prognoze obuhvaćaju godišnje i tromjesečne podatke o BDP-u i inflaciji za tekuću i sljedeću godinu za sve države članice te agregate za EU i europodručje.

Opskrbljenost osnovnim namirnicama

Fond europske pomoći za najpotrebitije

Europa poduzima mjere za usporavanje širenja koronavirusa, a najvažnije je pomoći najpotrebitijima. Fondom europske pomoći za najpotrebitije (FEAD) onima kojima je najpotrebnija pruža se pomoć, uključujući hranu, odjeću i druge osnovne potrepštine za osobnu upotrebu, npr. cipele, sapune i šampone. U okviru tog fonda omogućit će se isporuka pomoći u hrani i osnovna materijalna pomoć putem elektroničkih vaučera, čime će se smanjiti rizik od infekcije koronavirusom. Materijalna pomoć mora biti usklađena s mjerama za socijalno uključivanje, kao što su smjernice i potpora za pomoć osobama da se izvuku iz siromaštva. Više od 3,8 milijardi eura osigurano je za FEAD za razdoblje od 2014. do 2020.

Potpore u sektoru poljoprivrede

Borba protiv koronavirusa utječe na sve dijelove europskog gospodarstva. Jedan od sektora u kojem nipošto nećemo dopustiti poremećaje je proizvodnja hrane. U ovim teškim vremenima pružamo svesrdnu potporu svojim poljoprivrednicima, izjavila je predsjednica Ursula von der Leyen.

Pandemija koronavirusa pokazala je koliko je izdržljiv poljoprivredni sektor Unije koji Europljane i dalje opskrbljuje visokokvalitetnom i sigurnom hranom. Kako bi se osigurala kontinuirana proizvodnja zdrave i sigurne europske hrane, Komisija je predložila niz konkretnih mjera koje će ubrzati pružanje potrebne potpore poljoprivrednicima i drugim korisnicima.

Komisija je 4. svibnja donijela i objavila najnoviji paket izvanrednih mjera, prethodno najavljen 22. travnja, kako bi pružila dodatnu potporu poljoprivrednom i prehrambenom sektoru, koje je ova kriza najteže pogodila. Te izvanredne mjere uključuju potporu za privatno skladištenje, privremeno odobravanje tržišnih mjera za samoorganiziranje tržišnih subjekata u teško pogođenim sektorima, fleksibilnost u provedbi programa potpore tržištu te privremeno odstupanje od EU-ovih pravila o tržišnom natjecanju u sektorima mlijeka, cvijeća i krumpira.

Osim toga, Komisija je predložila da se državama članicama dopusti da sredstva za ruralni razvoj upotrijebe za kompenzacije od 5 000 eura poljoprivrednicima i 50 000 eura malim poljoprivredno-prehrambenim poduzećima. Tim se prijedlogom, koji Parlament i Vijeće tek trebaju odobriti, nastoji brzo pomoći onima koje je kriza najteže pogodila. To bi bio dodatak povrh najvišeg iznosa koji nacionalna tijela smiju koristiti za potporu poljoprivrednicima bez prethodnog odobrenja Komisije u poljoprivrednom sektoru i prethodno donesene povećane gornje granice za državne potpore.

Kako bi poljoprivrednicima omogućila veću fleksibilnost, Europska komisija je 17. ožujka produljila rok za podnošenje prijava za potporu u okviru zajedničke poljoprivredne politike do 15. lipnja 2020. Ostale mjere uključuju davanje više vremena upravnim tijelima za obradu zahtjeva, povećanje predujmova za izravna plaćanja i plaćanja za ruralni razvoj te pružanje dodatne fleksibilnosti za provjere na licu mjesta radi smanjenja potrebe za fizičkim kontaktom i administrativnog opterećenja.

Prema novom Privremenom okviru za državne potpore poljoprivrednici odnedavno mogu po poljoprivrednom gospodarstvu dobiti potporu od najviše 100 000 EUR, a poduzeća za preradu i prodaju hrane najviše 800 000 EUR. U nekim slučajevima mogu primiti i dodatnu potporu u iznosu do 25 000 EUR. Dakle, u sklopu Privremenog okvira ukupna nacionalna potpora po poljoprivrednom gospodarstvu može iznositi i do 120 000 EUR (odnosno 125 000 EUR).

Komisija potiče države članice da u najvećoj mogućoj mjeri iskoriste financijska sredstva koja su im još dostupna u okviru nacionalnih programa ruralnog razvoja kako bi financirale mjere za ublažavanje i brzi izlazak iz trenutačne krize.

Hitne mjere za potporu poljoprivrednom i prehrambenom sektoru

Potpora poljoprivrednicima i ruralnim područjima

Komisija je 30. lipnja objavila dodatne pozive na podnošenje prijedloga za potporu promotivnim aktivnostima proizvođača u poljoprivredno-prehrambenom sektoru koji su najviše pogođeni trenutačnom krizom. Dodatna sredstva u iznosu od 10 milijuna eura dodijelit će se za poticanje prodaje (sektor voća, povrća, vina, živih biljaka, mlijeka i mliječnih proizvoda, krumpira). Polovina sredstava bit će namijenjena promotivnim aktivnostima koje zajednički provode organizacije proizvođača iz nekoliko država članica EU-a, a druga polovina nacionalnim aktivnostima. Tim pozivima na podnošenje prijedloga dopunjuju se druge izvanredne mjere koje su prethodno donesene kako bi se poduprli određeni poljoprivredni i prehrambeni sektori.

Promicanje poljoprivrednih proizvoda EU-a

Potpora sektorima vina, voća i povrća

Komisija je 6. srpnja donijela dodatan paket izvanrednih mjera za potporu sektoru vina, jednom od najteže pogođenih poljoprivredno-prehrambenih sektora, i ublažavanje posljedica krize uzrokovane koronavirusom. Novim se mjerama omogućuje samoorganiziranje tržišnih subjekata (planiranje zajedničkih promotivnih aktivnosti, organiziranje skladištenja, zajedničko planiranje proizvodnje itd.) na razdoblje do šest mjeseci, uvode predujmovi (koji pokrivaju do 100 % troškova destilacije i skladištenja) te povećava doprinos EU-a u nacionalnim programima potpore za vinare (doprinos za sve mjere nacionalnih programa potpore povećat će se za 10 % i iznositi 70 %).

Osim tih mjera za sektor vina, povećat će se i doprinos EU-a za sektor voća i povrća (s 50 % na 70 %), konkretno za programe kojima upravljaju organizacije proizvođača. Time će im se omogućiti dodatna fleksibilnost u provedbi tih programa.

Potpora poljoprivrednom i prehrambenom sektoru

Vino u EU-u

Voće i povrće

Potpore u sektoru ribarstva

Sektor ribarstva i akvakulture jedan je od najizravnije pogođenih krizom. Potražnja za morskim prehrambenim proizvodima naglo je pala jer maloprodajni subjekti, restorani, kantine i drugi veliki potrošači smanjuju ili privremeno obustavljaju svoj rad.

Komisija je poduzela hitne mjere kako bi ublažila tu situaciju, koja ugrožava izvor zarade tisuća građana (posebno u obalnim regijama Unije, ali i šire) te stabilnu opskrbu građana Unije zdravim morskim prehrambenim proizvodima. Sektor ribarstva i akvakulture prihvatljiv je za potporu u okviru novog Privremenog okvira za državne potpore i investicijske inicijative kao odgovora na koronavirus te u okviru Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo.

EU je u travnju 2020. donio uredbu o izvanrednim izmjenama i mjerama fleksibilnosti u Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo. Tim će se mjerama podupirati ribarstvo, uzgajivači u akvakulturi i organizacije proizvođača tijekom privremenog prestanka aktivnosti te će se omogućiti fleksibilnija preraspodjela financijskih sredstava i pojednostavnjeni postupak za izmjenu operativnih programa.

Sektor ribarstva i akvakulture

Zaštita najvažnije europske imovine i tehnologije

Kao i u svakoj krizi, kada je imovina naše industrije i naših poduzeća pod opterećenjem, moramo zaštiti našu sigurnost i gospodarsku suverenost, izjavila je predsjednica Komisije Ursula von der Leyen.

Komisija je 26. ožujka objavila smjernice za države članice o izravnim stranim ulaganjima. Tim se smjernicama države članice potiču da u ovo krizno doba u potpunosti iskoriste svoje mehanizme za provjeru ulaganja kako bi utvrdile slučajeve u kojima bi ulagači izvan EU-a preuzimanjem europskih poduzeća prouzročili rizik za sigurnost i javni poredak Unije.

Nadalje, države članice posebno se potiču da provjeravaju izravna ulaganja koja dolaze izvan EU-a u područjima kao što su medicinska istraživanja, biotehnologija i infrastruktura jer su ona ključna za sigurnost i javni poredak Unije.

Unija je u ožujku 2019. donijela Uredbu o provjeri izravnih stranih ulaganja. U 14 država članica postoje nacionalni mehanizmi za provjeru izravnih stranih ulaganja.

Poruka predsjednice Ursule von der Leyen o smjernicama za zaštitu ključne europske imovine i tehnologije u trenutačnoj krizi

Privremeno ukidanje carina i PDV-a na uvoz

Komisija je odlučila odobriti zahtjeve svih država članica i Ujedinjene Kraljevine da privremeno ukine carine i PDV na uvoz medicinskih proizvoda i zaštitne opreme iz trećih zemalja. Tako će se olakšati financijski teret nabave medicinske opreme koju liječnici, medicinsko osoblje i pacijenti očajnički trebaju. Komisija je objavila i posebne smjernice kojim carinskim tijelima država članica i drugim relevantnim dionicima olakšava carinske postupke, npr. smanjene su formalnosti za uvoz ljudskih organa i koštane srži za transplantaciju u EU-u, za plaćanje carinskog duga i za dokazivanje povlaštenog podrijetla robe.

Fleksibilnost u skladu s fiskalnim pravilima EU-a

Prvi put u svojoj povijesti Europska komisija aktivirala je opću klauzulu o odstupanju u okviru Pakta o stabilnosti i rastu kao dio strategije za brz, odlučan, pravodoban i koordiniran odgovor na pandemiju koronavirusa. Zahvaljujući znatno ublaženim proračunskim pravilima, vlade država članica mogu učinkovitije pružati potporu svojim gospodarstvima.

Rekla sam da ćemo učiniti sve što je potrebno za potporu Europljanima i europskom gospodarstvu. To smo i učinili, izjavila je predsjednica Ursula von der Leyen.

Poruka predsjednice Ursule von der Leyen o dodatnim mjerama za pružanje potpore gospodarstvu

Na temelju klauzule o odstupanju koju je odobrilo Vijeće države članice mogu poduzeti mjere kako bi primjereno odgovorile na krizu, odstupajući pritom od proračunskih zahtjeva koji bi se inače primjenjivali u sklopu europskog fiskalnog okvira. 

Ta je mjera važan korak u ispunjavanju obveze Komisije da iskoristi sve instrumente ekonomske politike koji su joj na raspolaganju kako bi pružila potporu državama članicama u zaštiti građana i ublažavanju teških društveno-gospodarskih posljedica pandemije.

Komisija je spremna poduzimati daljnje korake ovisno o razvoju situacije.

 

Mjere koje se odnose na državne potpore

Kako bi se što više ublažio udar na gospodarstvo i spasila poduzeća, Europska komisija izdala je dosad najfleksibilnija pravila o državnim potporama. Prema tim pravilima države članice mogu pružiti izravnu potporu snažno pogođenim poduzećima i malim poduzećima čija bi egzistencija bez te potpore bila ugrožena. Privremeni okvir za mjere državne potpore, donesen 19. ožujka, obuhvaća pet vrsta potpore:

  1. izravna bespovratna sredstva (ili porezne olakšice) u iznosu do 800 000 EUR po poduzeću
  2. subvencionirana državna jamstva za bankovne zajmove
  3. zajmovi javnog i privatnog sektora sa subvencioniranim kamatnim stopama
  4. postojeći kapaciteti banaka za kreditiranje kao sredstva za potporu poduzećima, posebno malim i srednjim poduzećima; jasno je da je takva potpora izravna potpora za klijente banaka, a ne za same banke
  5. dodatna fleksibilnost kako bi se omogućilo kratkoročno osiguranje izvoznih kredita koje će država pružiti po potrebi.

Te mjere imaju za cilj osigurati da poduzeća zadrže dovoljno sredstava za daljnje poslovanje ili da privremeno zamrznu svoje aktivnosti a da to ne utječe na njihove dugoročne izglede za rast.

Novim se okvirom ne zamjenjuju, nego se dopunjuju brojne druge mogućnosti koje su državama članicama već dostupne u skladu s pravilima o državnim potporama. One su navedene u Komunikaciji o koordiniranom gospodarskom odgovoru na pandemiju koronavirusa od 13. ožujka 2020.

Komisija svakodnevno, sedam dana u tjednu, odobrava predmete državne potpore po hitnom postupku. Dodatne informacije dostupne su na Komisijinim internetskim stranicama o državnim potporama: Državne potpore i koronavirus.

Radi zaštite radnih mjesta i potpore gospodarstvu tijekom pandemije Komisija je 3. travnja produljila trajanje privremenog okvira donesenog 19. ožujka 2020. kako bi države članice mogle ubrzati istraživanje, testiranje i proizvodnju proizvoda koji su važni u pandemiji koronavirusa. Tim se okvirom pomaže u:

1. istraživanju i razvoju relevantnom za koronavirus

2. izgradnji i jačanju sustava za ispitivanje

3. proizvodnji proizvoda bitnih za borbu protiv pandemije koronavirusa

4. pružanju ciljane potpore odgodom poreza i/ili odgodom plaćanja doprinosa poslodavaca za socijalno osiguranje

5. pružanju ciljane potpore subvencijama za plaće zaposlenika. Komisija je 8. svibnja donijela drugu izmjenu Privremenog okvira radi proširenja područja primjene državnih potpora. Tom se izmjenom dopunjuju vrste mjera koje su već obuhvaćene Privremenim okvirom i postojećim pravilima o državnim potporama na način da se utvrđuju kriteriji na temelju kojih države članice mogu pružiti pomoć poduzećima kojima je to potrebno, a da se pritom štite jednaki uvjeti u EU-u. Hitne mjere koje su države članice morale poduzeti kako bi se suočile s pandemijom koronavirusa utjecale su na sposobnost mnogih europskih poduzeća da proizvode robu ili pružaju usluge, što je dovelo do gubitaka koji su smanjili njihov vlasnički kapital i mogućnost zaduživanja na tržištima. Stoga se ovom drugom izmjenom omogućuju javne intervencije u obliku potpore za dokapitalizaciju poduzećima kojima je potrebna pomoć i time doprinosi smanjenju rizika za gospodarstvo EU-a u cjelini. Izmijenjeni Privremeni okvir primjenjivat će se do kraja prosinca 2020., a samo za mjere dokapitalizacije do kraja lipnja 2021. Komisija će i dalje pratiti situaciju.

Komisija je 29. lipnja 2020. donijela treću izmjenu privremenog okvira za mjere državne potpore radi proširenja područja njegove primjene kako bi se državama članicama omogućilo pružanje javne potpore svim mikropoduzećima i malim poduzećima, čak i ako su već bila u financijskim teškoćama prije 31. prosinca 2019. Ta su poduzeća posebno pogođena manjkom likvidnosti uzrokovanim gospodarskim posljedicama aktualne pandemije koronavirusa.

Izmjenom se ujedno povećavaju mogućnosti pružanja potpore novoosnovanim poduzećima, posebno onim inovativnima koja su ključna za gospodarski oporavak Unije.

Naposljetku, Komisija je pojasnila da potporu ne bi trebalo uvjetovati premještanjem proizvodne ili druge djelatnosti korisnika iz druge zemlje unutar Europskoga gospodarskog prostora (EGP) na državno područje države članice koja dodjeljuje potporu jer bi takav uvjet bio posebno štetan za unutarnje tržište.

Komisija je 2. srpnja 2020. produljila valjanost određenih pravila o državnim potporama koja su trebala isteći krajem 2020. Nakon savjetovanja s državama članicama Komisija je odlučila uvesti određene ciljane prilagodbe postojećih pravila kako bi pružila predvidivost i pravnu sigurnost tijekom krize uzrokovane pandemijom koronavirusa.

Produljenje za godinu dana (do 2021.):

Smjernice za regionalne državne potpore za razdoblje 2014. – 2020.

Smjernice o državnim potporama za promicanje rizičnih financijskih ulaganja

Smjernice o državnim potporama za zaštitu okoliša i energiju

– Komunikacija o provedbi važnih projekata od zajedničkog europskog interesa

– Komunikacija o primjeni članaka 107. i 108. Ugovora o funkcioniranju Europske unije na kratkoročno osiguranje izvoznih kredita

Produljenje za tri godine (do 2023.):

– Uredba o općem skupnom izuzeću

Uredba o de minimis potporama (mali iznosi)

Smjernice o državnim potporama za sanaciju i restrukturiranje nefinancijskih poduzetnika u teškoćama

Pregled odobrenih predmeta na temelju Privremenog okvira

Potpora tržištu javnog kratkoročnog osiguranja izvoznih kredita

S obzirom na to da se poduzeća suočavaju s ozbiljnim manjkom likvidnosti i da su njihovi uvjeti trgovanja sve više izloženi financijskim rizicima, privatni osiguravatelji povlače se s tržišta kratkoročnih osiguranja izvoznih kredita. Zbog toga svi gospodarski opravdani rizici za izvoz u sve zemlje svijeta, uključujući sve države članice, više ne mogu biti dovoljno pokriveni. Europska komisija stoga je 27. ožujka odlučila privremeno skinuti sve države s popisa država s „utrživim rizikom” iz Komunikacije o kratkoročnom osiguranju izvoznih kredita. Time će se povećati dostupnost javnog kratkoročnog osiguranja izvoznih kredita u kontekstu trenutačne krize. Tom se izmjenom dodatno povećava fleksibilnost za državne osiguravatelje u pogledu pružanja osiguranja kratkoročnih izvoznih kredita, koja je uvedena Komisijinim privremenim okvirom za mjere državne potpore.

Europska komisija 27. ožujka odlučila je privremeno skinuti sve države s popisa država s „utrživim rizikom” iz Komunikacije o kratkoročnom osiguranju izvoznih kredita. Time će se povećati dostupnost javnog kratkoročnog osiguranja izvoznih kredita u kontekstu trenutačne krize povezane s pandemijom koronavirusa. Tom se izmjenom dodatno povećava fleksibilnost za državne osiguravatelje u pogledu pružanja osiguranja kratkoročnih izvoznih kredita, koja je uvedena Komisijinim privremenim okvirom za mjere državne potpore.

Investicijska inicijativa kao odgovor na koronavirus

Europska komisija uspostavila je investicijsku inicijativu kao odgovor na koronavirus kako bi državama članicama pomogla u financiranju mjera za ublažavanje krize izazvane pandemijom. Uz izravnu financijsku pomoć iz strukturnih fondova koja služi za ispunjavanje najhitnijih potreba naglasak je na maksimalnoj fleksibilnosti u korištenju sredstava. Saznajte više

coronavirus european response

 

U okviru investicijske inicijative moguće je brzo i jednostavno ostvariti pomoć u trenutku kad je europskim građanima to najpotrebnije.
Informativni članak: Investicijska inicijativa kao odgovor na koronavirus

1. Izravna potpora za najhitnije potrebe

Image showing current level funding and projected future figure of 37 billion euro

Novac se može upotrijebiti za sljedeće potrebe:

  • nabava medicinske opreme
  • plaće liječnika i ostalih zdravstvenih radnika
  • pomoć nezaposlenima
  • očuvanje radnih mjesta
  • pomoć MSP-ovima da nastave s radom.

U okviru investicijske inicijative kao odgovora na koronavirus najteže pogođenim državama članicama na raspolaganju su i sredstva iz Fonda solidarnosti EU-a u iznosu do 800 milijuna EUR.

2. Maksimalna fleksibilnost u korištenju fondova EU-a

Europska komisija je 2. travnja 2020. poduzela odlučne korake kako bi državama članicama omogućila iznimnu dodatnu fleksibilnost da iskoriste neraspoređena financijska sredstva u ukupnom iznosu od 54 milijarde EUR za 2020., što je potrebno za svladavanje posljedica pandemije koronavirusa.

  • Mogućnost da države članice za svoje programe kohezijske politike iznimno zatraže stopu sufinanciranja sredstvima EU-a od 100 %
  • Olakšan prijenos sredstava između fondova te iz jedne kategorije regija u drugu
  • Potpuna fleksibilnost u preusmjeravanju sredstava prema područjima koja su najpogođenija trenutačnom krizom
  • Pojednostavnjeni postupci provedbe i revizije programa

Europska komisija predlaže daljnje povećanje fleksibilnosti pravila koja se odnose na fond za pomoć najpotrebitijima (FEAD), pomoć sektoru ribarstva i akvakulture te poljoprivrednom sektoru.

Investicijska inicijativa kao odgovor na koronavirus po zemljama

Hitna potpora

Instrument za hitnu potporu pomaže državama članicama u njihovim nastojanjima da se suoče s pandemijom koronavirusa. Osigurava opsežan paket alata EU-a kako bi se odgovorilo na potrebe koje se najbolje mogu ispuniti na strateški i koordiniran način na europskoj razini. Tim se instrumentom, kao komponentom financiranja Zajedničkog europskog plana za ukidanje mjera ograničavanja širenja bolesti COVID-19, ublažavaju neposredne posljedice pandemije i predviđaju potrebe povezane s ukidanjem mjera i oporavkom.

Instrument za hitnu potporu temelji se na načelu solidarnosti te se njime udružuju nastojanja i resursi kako bi se brzo odgovorilo na zajedničke strateške potrebe. Riječ je o komplementarnom instrumentu: njime se proširuju mjere u okviru sustava rescEU, Sporazuma o zajedničkoj javnoj nabavi i drugih inicijativa na nacionalnoj ili europskoj razini.

Medicinska i zdravstvena potpora EU-a

Strateško financiranje za bolju globalnu pripravnost

Europska komisija osigurava strateško financiranje za inicijative i operacije čiji je cilj ublažavanje ekonomskih posljedica pandemije koronavirusa i spašavanje života diljem svijeta.

Komisija je mobilizirala više od 400 milijuna EUR za poboljšanje globalne pripravnosti, prevencije i sprečavanja širenja virusa unutar i izvan Europe. Dio tog doprinosa EU je namijenio za potporu Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO), posebno globalnom planu pripravnosti i odgovora.

Odlučne mjere Europske središnje banke i Europske investicijske banke

Upravno vijeće Europske središnje banke najavilo je 18. ožujka novi program hitne kupnje zbog pandemije u iznosu od 750 milijardi EUR do kraja godine, što se nadovezuje na 120 milijardi EUR o kojima je odluka donesena još 12. ožujka. To zajedno čini 7,3 % BDP-a europodručja. Program je privremene prirode i namijenjen je ublaživanju nezapamćene situacije u kojoj se nalazi naša monetarna unija. Program će ostati na snazi za cijelog trajanja krize.

Grupa Europske investicijske banke predložila je 16. ožujka plan za mobilizaciju do 40 milijardi EUR. Taj plan obuhvaća zajmove za premošćivanje, odgodu otplate kredita i druge mjere namijenjene ublaživanju pritiska na likvidnost i obrtni kapital malih i srednjih poduzeća te poduzeća srednje tržišne kapitalizacije. Grupa Europske investicijske banke, u koju spada i Europski investicijski fond, koja je specijalizirana za potporu malim i srednjim poduzećima, surađivat će s financijskim posrednicima u državama članicama i s nacionalnim razvojnim bankama. Predloženi financijski paket sastoji se od:

  • posebnih jamstvenih programa za banke, koji se temelje na postojećim programima za hitnu primjenu, u okviru kojih će se mobilizirati do 20 milijardi EUR
  • posebnih likvidnosnih linija za banke radi osiguranja potpore u obliku dodatnog obrtnog kapitala za mala i srednja poduzeća te poduzeća srednje tržišne kapitalizacije, u iznosu od 10 milijardi EUR
  • posebnih programa kupnje vrijednosnih papira osiguranih imovinom, kako bi se bankama omogućilo prenošenje rizika u portfeljima zajmova malih i srednjih poduzeća, u okviru kojih će se mobilizirati dodatnih 10 milijardi EUR potpore.

Makroekonomski izgledi

Komisija aktivno prati gospodarsku situaciju u državama članicama i šire te koordinira nacionalne gospodarske odgovore. U Komisijinoj zimskoj gospodarskoj prognozi predstavljenoj 13. veljače 2020. koronavirus već je identificiran kao prijetnja europskom gospodarstvu.

Dokumenti

COVID-19 - Economic package, 2 April 2020