Pandemija koronavirusa odnijela je tisuće života i znatno opteretila zdravstvene sustave. Prioriteti Komisije ponajprije su borba protiv virusa i ublažavanje socioekonomskih posljedica pandemije. Međutim, moramo se okrenuti budućnosti kako bi države članice mogle početi postupno ukidati mjere za ograničavanje širenja zaraze i ući u fazu oporavka.

Iako ne postoji jedinstven pristup postupnom, znanstveno utemeljenom i djelotvornom ukidanju mjera ograničavanja, u zajedničkom je europskom interesu da budemo koordinirani.

Kao odgovor na poziv Europskog vijeća od 26. ožujka Komisija je, u suradnji s predsjednikom Europskog vijeća, predstavila europski plan za ukidanje mjera zaustavljanja širenja koronavirusa. Taj se plan oslanja na stručno znanje Europskog centra za sprečavanje i kontrolu bolesti te panela znanstvenih stručnjaka koji savjetuju Komisiju o koronavirusu, kao i na iskustva država članica i smjernice Svjetske zdravstvene organizacije. Naravno, svako takvo razmatranje temelji se na aktualnim znanstvenim spoznajama i trebalo bi ga revidirati kad se pojave novi dokazi.

Komisija je 15. lipnja pokrenula Re-open EU, interaktivnu internetsku platformu s ključnim informacijama za siguran nastavak slobodnog kretanja i turizma u Europi. Putnici na toj platformi mogu dobiti informacije u stvarnom vremenu o granicama, ograničenjima putovanja, javnom zdravlju i sigurnosnim mjerama, kao što su ograničavanje socijalnih kontakata ili nošenje maski za lice, te druge praktične informacije.

Vrijeme je presudno

Postupno povlačenje karantenskih mjera neizbježno će dovesti do rasta broja novih slučajeva zaraze koronavirusom. Moramo stalno pratiti situaciju i biti spremni prilagoditi i ponovno uvesti nove mjere. Zbog toga je važno da jasno, pravodobno i otvoreno komuniciramo s građanima. Pri procjeni je li pravi trenutak za povlačenje mjera trebalo bi uzeti u obzir tri glavne skupine kriterija:

  • epidemiološke kriterije koji se odnose na postojano smanjenje i stabiliziranje broja hospitalizacija i/ili novih slučajeva u duljem vremenskom razdoblju
  • dovoljan kapacitet zdravstvenih sustava, primjerice u pogledu bolničkih kreveta, farmaceutskih proizvoda i zaliha opreme
  • dostatne kapacitete za praćenje, uključujući kapacitete za testiranje velikog broja ljudi kako bi se zaraženi brzo otkrili i izolirali, te kapacitete za slijeđenje i praćenje zaraze.

Europski pristup na temelju zajedničkih načela

Iako se situacija u državama članicama drastično razlikuje, važno je zauzeti zajednički pristup. EU i države članice trebali bi pri postupnom ukidanju restriktivnih mjera slijediti tri načela:

  • djelovanje bi trebalo biti potkrijepljeno znanošću i usmjereno na zaštitu javnog zdravlja, ali i uravnotežiti društvene i gospodarske mjere
  • države članice trebale bi djelovati koordinirano kako bi se izbjeglo širenje negativnih učinaka za sve države članice i političke trzavice
  • poštovanje i solidarnost među državama članicama i dalje su neophodni za bolju koordinaciju i komunikaciju te ublažavanje zdravstvenih i socioekonomskih posljedica.

Popratne mjere za postupno ukidanje karantenskih mjera

Za uspješno ukidanje karantenskih mjera potrebna je kombinacija popratnih mjera
koje su relevantne za sve države članice. EU radi na tome
da ih sve podrži

  • Prikupljanje podataka i razvoj robusnog sustava ili izvješćivanja. Usklađeno prikupljanje i razmjena podataka među tijelima nadležnima za javno zdravlje na nacionalnoj i podnacionalnoj razini ključno je za bolje upravljanje ukidanjem mjera.
  • Izrada okvira za praćenje kontakata i upozoravanje pomoću mobilnih aplikacija, uz poštovanje privatnosti podataka.
  • Kapaciteti za testiranje moraju se proširiti i uskladiti. Brzo i pouzdano testiranje ključno je za brzo dijagnosticiranje i mjerenje stečenog imuniteta stanovništva. Komisija je predstavila Smjernice o testovima na koronavirus.
  • Trebalo bi povećati kapacitet i otpornost sustava zdravstvene zaštite. To je osobito važno za obuzdavanje očekivanog rasta slučajeva zaraze nakon što se povuku mjere ograničavanja. U proračunu EU-a mobilizirana su sredstva za pomoć.
  • Medicinska i osobna zaštitna oprema trebala bi biti dostupnija. Komisija podupire države članice u stvaranju zaliha te distribuciji robe i opreme putem sustava RescEU i zajedničke javne nabave.
  • Razvoj i ubrzano uvođenje cjepiva, terapija i lijekova. Pronalazak sigurnih i djelotvornih cjepiva prekretnica je u suzbijanju pandemije koronavirusa.

Daljnji koraci

Sljedeće preporuke trebale bi poslužiti kao smjernice državama članicama u postupnom ukidanju mjera ograničavanja:

  • Djelovanje će biti postupno. Mjere će se ukidati korak po korak, a između njih mora proći dovoljno vremena (npr. mjesec dana) jer se njihov učinak ne može izmjeriti odmah.
  • Opće mjere trebale bi s vremenom postati ciljane. Tako bi se omogućilo postupno vraćanje u normalno stanje, ali i dalje štitilo stanovništvo EU-a od virusa. Primjerice:
  1. Najugroženije skupine trebalo bi štititi dulje.
  2. Osobe kojima je dijagnosticiran COVID-19 trebale bi ostati u karanteni i primjereno se liječiti kako bi se smanjio rizik prijenosa.
  3. Sigurne i ciljane alternative trebale bi zamijeniti postojeće opće restriktivne mjere.
  4. Opća izvanredna stanja trebalo bi zamijeniti ciljanim intervencijama vlada. Tako bi se omogućila demokratska odgovornost za poduzete mjere i osigurala široka podrška javnosti.
  • Najprije bi trebalo ukinuti mjere na lokalnoj razini, a zatim postupno prijeći na ukidanje mjera koje imaju šire geografsko područje primjene, uzimajući pritom u obzir nacionalne posebnosti. To bi omogućilo učinkovit i prilagođen pristup, a ako bi došlo do ponovnog širenja zaraze, mjere bi se brzo mogle ponovno uvesti.
  • Za kretanje neophodnih radnika i robe potrebno je postupno otvoriti unutarnje i vanjske granice.
  1. Kontrole na unutarnjim granicama trebalo bi ukinuti na koordiniran način. S ograničenjima putovanja trebalo bi najprije popustiti u utvrđenim područjima niskog rizika. Susjedne države članice trebale bi blisko surađivati kako bi se to olakšalo.
  2. U drugoj fazi ponovno bi se otvorile vanjske granice za osobe koje nemaju boravište u EU-u, uzimajući u obzir širenje koronavirusa izvan EU-a. Potrebno je kontinuirano preispitivati ograničenja putovanja u EU koja nisu nužna.
  • Gospodarsku aktivnost trebalo bi pokrenuti postupno kako bi se nadležnim tijelima i poduzećima omogućilo da se primjereno i sigurno prilagode intenziviranju rada. Cjelokupno stanovništvo ne bi se trebalo vratiti na radna mjesta u isto vrijeme, a i dalje bi vrijedila ograničavanja socijalnih kontakata. Trebao bi se poticati rad na daljinu. Na radnome mjestu trebalo bi poštovati pravila zaštite zdravlja i sigurnosti na radu. Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu u suradnji s Europskom komisijom izdala je smjernice za siguran povratak na radno mjesto. U njima je istaknuto koliko je važno da su u svim gospodarskim sektorima na snazi stroge mjere sigurnosti i zdravlja na radu te da su osigurani odgovarajući uvjeti rada.
  • Postupno bi trebalo dopustiti okupljanja. Pri razmatranju najprikladnijeg redoslijeda države članice trebale bi se usredotočiti na specifičnosti različitih kategorija aktivnosti kao što su:
  1. škole i sveučilišta
  2. komercijalne aktivnosti (maloprodaja) uz moguć stupnjevit pristup
  3. društvene aktivnosti (restorani, kafići, sportski centri) uz moguć stupnjevit pristup
  4. masovna okupljanja.
  • Treba zadržati nastojanja za sprečavanje širenja virusa te informativnim kampanjama poticati stanovništvo da održava pojačanu higijenu i ograničava socijalne kontakte.
  • Trebalo bi kontinuirano pratiti mjere i razviti određenu spremnost jer postoji rizik od ponovnog širenja zaraze i povratka na stroge mjere ograničavanja. To je posebno važno za sustave zdravstvene zaštite.

Faza oporavka – revitalizacija gospodarstva u interesu građana

Kako se mjere ograničavanja budu postupno ukidale, potrebno je strateški planirati oporavak, revitalizirati gospodarstvo i vratiti se na put održivog rasta. To uključuje i omogućavanje paralelnog prijelaza na zelenije i digitalno društvo te izvlačenje pouka iz ove krize u pogledu spremnosti i otpornosti EU-a. Komisija će pripremiti plan oporavka na temelju dorađenog prijedloga za sljedeći dugoročni proračun EU-a (višegodišnji financijski okvir) i ažurirani program rada Komisije za 2020.

 

PreuzimanjePDF - 2.4 MB

PreuzimanjePDF - 1020.9 KB