Temeljno pravo

U Povelji EU-a o temeljnim pravima navedeno je da građani EU-a imaju pravo na zaštitu osobnih podataka.

Zakonodavstvo

Novim paketom o zaštiti podataka, koji je donesen u svibnju 2016., Europu se želi učiniti spremnom za digitalno doba. Više od 90 % Europljana kaže da želi ista prava na zaštitu podataka u cijelom EU-u, neovisno o tome gdje se njihovi podaci obrađuju.

Opća uredba o zaštiti podataka

Uredba (EU) 2016/679 o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka.

Uredba je važan korak za jačanje temeljnih prava građana u digitalnom dobu i olakšavanje poslovanja pojednostavnjivanjem pravila za trgovačka društva na jedinstvenome digitalnom tržištu. Jedinstvenim zakonodavnim aktom riješili bi se postojeća fragmentacija i skupo administrativno opterećenje.

Uredba je stupila na snagu 24. svibnja 2016. i primjenjivat će se od 25. svibnja 2018.

Direktiva o policiji

Direktiva (EU) 2016/680 o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka od strane nadležnih tijela u svrhe sprečavanja, istrage, otkrivanja ili progona kaznenih djela ili izvršavanja kaznenih sankcija i o slobodnom kretanju takvih podataka.

Direktivom se štiti temeljno pravo građana na zaštitu podataka kad tijela kaznenog progona upotrebljavaju njihove osobne podatke. Njome će se osigurati da se osobni podaci žrtava, svjedoka i osumnjičenih za kaznena djela propisno štite te će se olakšati prekogranična suradnja u borbi protiv zločina i terorizma.

Direktiva je stupila na snagu 5. svibnja 2016., a države članice EU-a moraju je prenijeti u nacionalno zakonodavstvo do 6. svibnja 2018.

Nacionalna tijela za zaštitu podataka

Države članice EU-a uspostavile su nacionalna tijela nadležna za zaštitu osobnih podataka u skladu s člankom 8. stavkom 3. Povelje EU-a o temeljnim pravima.

Europski odbor za zaštitu podataka

Nacionalna nadzorna tijela EU-a trenutačno surađuju u okviru Radne skupine osnovane na temelju članka 29. Njezini su članovi i Europski nadzornik za zaštitu podataka i Komisija. Od 25. svibnja 2018. Radnu skupinu osnovanu na temelju članka 29. zamijenit će Europski odbor za zaštitu podataka. Europski odbor za zaštitu podataka ima status tijela EU-a s pravnom osobnošću i ima neovisno tajništvo.

Taj odbor ima opsežne ovlasti za odlučivanje u sporovima između nacionalnih nadzornih tijela, savjetovanje i davanje smjernica o glavnim konceptima Opće uredbe o zaštiti podataka i Direktive o policiji.

Zaštita podataka u institucijama i tijelima EU-a

Zakonodavstvo

U Uredbi (EZ) br. 45/2001 utvrđena su pravila koja institucije i tijela EU-a primjenjuju pri obradi osobnih podataka. Komisija je 10. siječnja 2017. predstavila prijedlog za izmjenu tih pravila kako bi ih se uskladilo s Općom uredbom o zaštiti podataka.

Europski nadzornik za zaštitu podataka

Uredbom o zaštiti pojedinaca pri obradi osobnih podataka u institucijama Unije uspostavljen je  Europski nadzornik za zaštitu podataka. On je neovisno tijelo EU-a nadležno za praćenje primjene pravila o zaštiti podataka u europskim institucijama i za istraživanje pritužbi.

Službenik za zaštitu podataka Europske komisije

Europska komisija imenovala je službenika za zaštitu podataka koji je nadležan za praćenje i primjenu pravila o zaštiti podataka u Europskoj komisiji. Službenik za zaštitu podataka neovisno osigurava internu primjenu pravila o zaštiti podataka u suradnji s Europskim nadzornikom za zaštitu podataka.

Financiranje

Program Prava, jednakost i građanstvo 2014. – 2020.